D.N.O.
-
Amazonka27
- Posts: 6209
- Joined: 21/08/2007 10:25
- Location: Sa
#1
U BIH nemas ni jednu firmu koja je registrovana kao D.N.O. Mislim da u sloveniji postoje samo dvije.
-
Amazonka27
- Posts: 6209
- Joined: 21/08/2007 10:25
- Location: Sa
#2
POJAM DNO
- društvo koje formiraju najmanje 2 lica na bazi ugovora
- da pod zajedničkim imenom obavljaju registrovanu djelatnost
- sa ciljem ostvarivanja dobiti.
- Ovo društvo je personalna firma koja
- ima status pravnog lica
- i kojom upravljaju, koju vode i zastupaju svi partneri
- a za obaveze društva po zakonu svaki član solidarno odgovara neograničeno cjelokupnom
svojom imovinom
- Na DNO se odnose pravila ZOPD + pravna pravila o ortakluku
Karakteristike DNO
DNO je tipičan predstavnik društva personalnog tipa, partnetske firme (trgovačkog ortakluka opšte ili
generalno partnerstvo) pogodno za mali biznis (do 10 zaposlenih) gdje postoji veliko povjerenje meču
partnerima.
1. Firma - društvo posluje i vodi se pod personalnom firmom. Firma sadrži imena svih članova ili
samo jednog uz naznaku da ih postoji još "i drugovi", "i braća". Obično sadrži i skraćenicu dno.
2. Upravljanje - Po zakonu svi članovi (partneri) ravnopravno upravljaju društvom. Mečutim
ugovorom o osnivanju upravljanje se može povjeriti jednom ili više članova. Pravo upravljanja
član društva može prenijeti na treće lice što se reguliše posebnim ugovorom s tim da na taj
ugovor moraju dat saglasnost ostali članovi. Pravo upravljanja može se prenijeti samo za
određeni period, odnosno ne može se trajno prenijeti. Ugovorom o osnivanju reguliše se i način
donošenja odluka (jednoglasno ili opšta saglasnost)
3. Ulozi i udjeli članova društva su jednaki. Ulog je trajni doprinos (dobro) koje ulaže član društva,
a udio je skup prava koji pripadaju članu društva koja mogu biti imovinska (na dobit, pravo preče
kupovine itd) i upravljačka prava
4. Dobit - Svi članovi društva učestvuju podjednako u podjeli dobiti (ukoliko ugovorom nisu
drugačije regulisali)
5. Odgovornost - Za obaveze društva prema povjeriocima odgovara društvo cjelokupnom svojom
imovinom, ali i svaki njegov član po zakonu odgovara neograničeno solidarno cjelokupnom
svojom imovinom. (imovinska odgovornost ne može se isključiti nikakvim ugovorom jer bi
protivna zakonu)
Osnivanje javnog trgovačkog društva (ili DNO)
DNO i KD se ne mogu formirati u oblasti bankarstva, osiguranja, investicionih fondova berzi.
1. Osnivači - najmanji broj osnivača su dva lica, dok maksimalan broj nije određen. Osnivači mogu
biti pravna lica (drugo društvo, udruženje itd) ili fizička lica koja imaju poslovnu sposobnost.
2. Akt o osnivanju je Ugovor o osnivanju koji mora biti u pismenoj formi.U ugovor se unose bitni
elementi (koje je zakon izričito odredio) i fakultativni (po volji osnivača). Bitni elementi su:
a. naziv, sjedište i adresa (firme)
b. imena i adrese (misli se na fizička lica) osnivača
c. djelatnost kojom se društvo bavi
d. iznos osnovnog kapitala
e. pojedinačne uloge osnivača
f. prava i obaveze članova društva (upravljanje, vođenje i zastupanje)
g. podjela dobiti
h. pravne posljedice neuspjelog osnivanja
i. rješavanje sporova
3. registracija – lice stiče status pravnog lica upisom u sudski registar
4. uplata odnosno unošenje osnivačkog kapitala svakog člana u cjelosti od kojeg se formira
osnovni kapital društva. Zakonom nije određen najmanji osnovni kapital. Rok za unošenje je
ugovorom odrečen, a ukoliko nije odna je to dva mjeseca poslije registracije
5. ulozi mogu biti stvari, prava, novac i izvršene usluge (po predavanjima profesora). ZOP ne
dozvoljava uloge u radu i uslugama. Ukoliko se ulažu nekretnine to se upisuje se u gruntvnice
(sada je vlasnik društvo). Ulozi se izražavaju u novčanoj vrijednosti. Unošenje ulog nije uslov za
osnivanje
RASPOLAGANJE UDJELIMA U DNO
Ulog je trajni doprinos (dobro) koje unosi član društva i na osnovu njega formira se udio u društvu.
Udio je skup prava koji pripada članu društva, a to su:
- imovinska prava (pravo na dobit, učešće u ostatku stečajne mase, pravo preče kupovine)
- upravljačka prava (zastupanje, učešče u radu organa, upravljanje, izbor u organe)
član društva udio u društvu može prenijeti na drugo lice (u cjelini), ali pod određenim uslovima.
Ukoliko član društva hoće da ustupi udio nekom trećem licu koje je izvan društva potrebna mu je
saglasnost svih članova društva. O tome svi članovi društva donose odluku. Ustupanjem uloga ustupa
se i mjesto u društvu.
Udio se može i založiti. Ako član društva za svoj lični dug zalaže udio koji se nalazi u društvu, on time
direktno opterećuje svoju imovinu, a indirektno i imovinu društva, pa pu je zbog toga potrebna
saglasnost svih članova društva
Ukoliko se radi o prenosu unutar društva (recimo prodaja ostalim članovima društva) onda se udio
prenosi na jednake dijelove ukoliko ugovorm nije drugačije određeno. Ako ostali članovi društva neče
da prihvate ustupanje udjela, onaj ko hoće da proda ne može ih natjerati. On može koristiti pravo da
istupi iz društva (raskine ugovor), ali ne može povući svoj udio, nego mu se isplaćuje novčana
nadoknada, obeštećenje.
Ukoliko u društvu ostane samo 1 član društvo mora promijeniti oblik.
UČEŠĆE U DOBITI I SNOŠENJU POSLOVNIH RIZIKA KOD DNO
Učešće u dobiti kod DNO
Svi članovi društva učestvuju podjednako u podjeli dobiti. Međutim ugovorom o osnivanju može se i
drugačije regulisali.
Svaki član društva ima svoj lični račun ili konto koje se vodi u društvu i na kome se evidentiraju: ulog,
isplačena dobit, podignuti avansi, učešče u podmirenju duga. Svaki partner može slobodno
raspolagati sa svojom dobiti i za to mu nije potrebna saglasnost ostalih članova (ukoliko ugovorm o
osnivanju nije i to regulisano).
Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitka kod DNO
Isto kako svi članovi društva imaju pravo upravljanja i podjele dobiti, tako isto imaju obavezu u
snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka. Zakonom je regulisano da svi članovi ravnomjerno
učestvuju u snošenju gubitka. Nikakvim ugovorm se to ne može promijeniti. Unošenjem klauzule da
samo neki članovi snose gubitak (lavovske klauzule) bilo bi ništavno i ona ne bi proizvodila nikakva
pravna dejstva.
Pokrivanje gubitka može se izvršiti na dva načina:
- iz dijela dobiti koji pripada svakom članu društva
- umanjenjem uloga svakog člana društva čime dolazi i do smanjenja osnovne glavnice. U
ovom slučaju dobit se neče dijeliti članovima društva sve dok se u cjelini ne namiri iznos
osnovne glavnice.
Savjesnost i poštenje partnera DNO
U ovim društvima savjesnost i poštenje su jako naglašeni više nego u ostlim društvima.
Za ocjenu savjesnosti i poštenja primjenjuju se:
- pravila objektivnog prava
- odredbe osnivačkog ugovora
- poslovni običaji i
- uobičajeno povjerenje koje postoji meču pratnerima.
Savjesno postupanje se određuje na dva načina:
1. princip – da li bi u takvoj situaciji član društva postupao i sa svojom imovinom
2. princip – koji sve više preovladava, da član društva mora postupati u skladu sa
razumnom prosudbom najboljeg interesa društva i članova društva (objektivni kriterij)
Zabrana konkurencije članovima DNO
član društva dno ne može biti:
- član društva u drugom dno
- niti komplemetar u drugom društvu kd
- ne može biti član nadzornog i upravnog odbora, zaposlenik u drugom društvu ako je to drugo
društvo konkurent ili bi to moglo biti
- ne može poduzimati poslove u istoj djelatnosti (biti obrtnik ??)
Naš zakon (ZOP) ne sadrži konkretno rješenje o zabrani konkurencije postoji samo opšta klauzula
koja vrijedi za sve vrste društva: lice koje obavlja poslovodnu funkciju u društvu ne može biti osnivač
drugog društva koje obavlja istu djelatnost, niti u drugom društvu iste djelatnosti obavljati tu funkciju.
Zabrana se može protegnuti do godinu dana prestanka članstva.
Upravljanje javnim trgovačkim društvom (DNO)
Upravljanje u javnom trgovačkom društvu vrše ulagači, tj. članovi (uži krug ljudi - do 5, zato se naziva
zatvorena firma). Moguća su tri modela upravljanja u dno i to:
- Svi članovi jednako i ravnopravno – (jednoglasne odluke) – Ukoliko jedan član ne bi vršio
svoju obavezu upravljanja ostali ga mogu natjerati
- Jedan ili više članova (ugovor o osnivanju) – (opšta saglasnost)
- Jedan ili više članova + treće lice
Ukoliko se pravo upravljanja prenosi na treće lice reguliše se posebnim ugovorom na koji daju
saglasnost svi članovi društva. Lice koje prenese pravo upravljanja privremeno se odriče upravljanja,
trajno ne može prenijeti pravo upravljanja. Prilikom prenosa prava upravljanja na treće lice
Ugovorom o osnivanju reguliše se i način donošenja odluka (jednoglasno ili opšta saglasnost).
(Primjer. Ukoliko u toku glasanja pojavi se i član i zastupnik i njihova mišljenja se razlikuju uzima se u
obzir glas člana jer se smatra da se nije odrekao prava glasa)
Vođenje poslova javnog trgovačkog društva
Vođenje poslova društva obuhvata:
- organizovanje procesa rada,
- rukovođenje radom i poslovanjem u društvu,
- zastupanje i predstavljanje i
- odgovornost za zakonitost rada društva.
Za društva personalnog tipa vrijede ovi osnovni principi:
1. vođenje poslova društva, tj. vršenje funkcije poslovodstva, mora biti organizovano jer to
zahtijeva sama priroda trgovačkog društva kao pravnog lica;
2. pravno, funkcija poslovodstva može biti spojena sa vršenjem funkcije upravljanja, ali i ne
mora;
3. poslovodni organ može činiti i lice ili lica koja nisu članovi društva.
Poslovodni organ može biti:
- inokosan ako funkciju poslovodstva obavlja samo jedno lice, i
- kolegijalni poslovodni organ je onda kada funkciju vođenja društva vrši istovremeno i
ravnopravno više lica.
Dakle menadžment (vođenje poslova) u dno može biti:
1. svi koji upravljaju
2. jedan ili više članova društva
3. članovi društva + treće lice
4. angažovano treće lice
Zastupanje i predstavljanje javnog trgovačkog društva
Zastupanje i predstavljanje obuhvata spoljne aktivnosti u ime i za račun društva usmjerene prema
trećim licima u pravnom prometu.
Zastupanje društva može biti slijedeće:
- svi članovi društva bez obzira da li poslovodnu funkciju obavlja jedan ili više članova ukoliko
ugovorom o osnivanju ostali nisu izričito isključeni. Svaki član može samostalno bez
saglasnosti drugih zaključivati ugovore i poduzimati druge pravne poslove za račun i u ime društva. Takvi akti pravo obavezuju društvo
- ukoliko jedan ili više članova obavljaju poslovodnu funkciju ugovorom o osnivanju može se
predvidjeti davanje saglasnosti bilo svih članova ili samo onih koji obavljaju poslovnu funkciju.
Ukoliko saglasnost nije data ugovor se smatra da nije ni zaključen, a savjesno treće lice ima
pravo na pravičnu naknadu.
- Prema ZOP ukoliko postoji profesionalni poslovodni organ članovi društva su isključeni iz
zastupanja.
- ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti ograničenja zastupanja poslovodnog organa ili
javnih drugara. U slučaju prekoračenja granica primjenjuje se pravila obligacionog prava.
Imovinska odgovornost za obaveze javnog trgovačkog društva (dno)
Opšte je pravilo trgovačkog prava da za svoje obaveze u prometu pravno lice odgovara svojom imovinom. Za obaveze javnog trgovačkog društva (dno) prema povjeriocima odgovara društvo cjelokupnom svojom imovinom, ali i svaki njegov član po zakonu odgovara neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. (imovinska odgovornost ne može se isključiti nikakvim ugovorom jer bi bila protivna zakonu).
Osnovne karakteristike odgovornosti članova (partnera) dno:
- odgovornost je zakonska i ne može se isključiti
- članovi odgovaraju neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom
- član odgovara samo svojom ličnom imovinom, ali ne i imovinom drugih lica sa kojima živi
- član odgovara za sve obaveze društva: zakonske, ugovorne i vanugovorne
- u slučaju prestanka članstva (istupanje i isključenje), član odgovara za obaveze koje su
nastale dok je bio član
- novi članovi odgovaraju za obaveze nastale poslije njihovog stupanja
Prestanak članstva u javnom trgovačkom društvu (dno)
Tri su osnovna načina prestanka članstva u dno:
1. voljni – zasniva se na odredbama ugovora o osnivanju društva, a nekada na naknadno
zaključenom ugovoru
• prenosom udjela na jedno ili više lica, postoječih ili novih
• nastankom razloga predviđenog ugovorm o osnivanju (npr. završetkom poslovnog
poduhvata)
• sporazumno izmeču onoga koji istupa i onih koji ostaju
• jednostranim raskidom ugovora – pismenom obavješču. (ukoliko pitanja za ovaj slučaj
nisu regulisana ugovorom primjenjuju se pravila obligacionog odnosa) – nema
povlačenja uloga nego samo obeštećenje novčana naknada.
2. nevoljni – isključenje iz društva (način, razlozi i ostala pitanja isključenja trebala bi se riješiti
ugovorom o osnivanju ) .
3. prirodni – smrt, bolest, trajni invaliditet – za fizička lica, stečaj ili likvidacija za pravno lice
Promjena oblika javnog trgovačkog društva (dno)
Promjena oblika dno je jedan od načina prestanka društva, ali bez njegove likvidacije tj. mjenja se
identitet pravne ličnosti, dok imovina i sve poslovne funkcije ostaju. Do promjene oblika dolazi:
1. voljom članova – odluka jednoglasna i moraju se ispuniti zakonski uslovi za taj novi oblik
(prvenstveno misli se na zakonski minimum osnovne glavnice – 50.000 KM za kd (pogrešno
prof. – nema zakonskog minimuma)– 2.000 KM doo - za DD po novom mislim da je 50.000
KM)
2. po sili zakona – ako ostane samo 1 član – može nastaviti kao djl
Prestanak društva dno (javnog trgovačkog društva)
Društvo može prestati na jedan od slijedećih načina:
1. redovna likvidacija ili stečaj
2. promjena oblika društva
3. statusnom izmjenom (spajanje, pripajanje, cijepanje) ili kad se donese odluka da se "društvo raziđe"
4. protekom vremena ako je osnovano na određeno vrijeme
5. u drugim slučajevima (stečaj nad članom društva, smrt svih članova –nesreća itd.)
- društvo koje formiraju najmanje 2 lica na bazi ugovora
- da pod zajedničkim imenom obavljaju registrovanu djelatnost
- sa ciljem ostvarivanja dobiti.
- Ovo društvo je personalna firma koja
- ima status pravnog lica
- i kojom upravljaju, koju vode i zastupaju svi partneri
- a za obaveze društva po zakonu svaki član solidarno odgovara neograničeno cjelokupnom
svojom imovinom
- Na DNO se odnose pravila ZOPD + pravna pravila o ortakluku
Karakteristike DNO
DNO je tipičan predstavnik društva personalnog tipa, partnetske firme (trgovačkog ortakluka opšte ili
generalno partnerstvo) pogodno za mali biznis (do 10 zaposlenih) gdje postoji veliko povjerenje meču
partnerima.
1. Firma - društvo posluje i vodi se pod personalnom firmom. Firma sadrži imena svih članova ili
samo jednog uz naznaku da ih postoji još "i drugovi", "i braća". Obično sadrži i skraćenicu dno.
2. Upravljanje - Po zakonu svi članovi (partneri) ravnopravno upravljaju društvom. Mečutim
ugovorom o osnivanju upravljanje se može povjeriti jednom ili više članova. Pravo upravljanja
član društva može prenijeti na treće lice što se reguliše posebnim ugovorom s tim da na taj
ugovor moraju dat saglasnost ostali članovi. Pravo upravljanja može se prenijeti samo za
određeni period, odnosno ne može se trajno prenijeti. Ugovorom o osnivanju reguliše se i način
donošenja odluka (jednoglasno ili opšta saglasnost)
3. Ulozi i udjeli članova društva su jednaki. Ulog je trajni doprinos (dobro) koje ulaže član društva,
a udio je skup prava koji pripadaju članu društva koja mogu biti imovinska (na dobit, pravo preče
kupovine itd) i upravljačka prava
4. Dobit - Svi članovi društva učestvuju podjednako u podjeli dobiti (ukoliko ugovorom nisu
drugačije regulisali)
5. Odgovornost - Za obaveze društva prema povjeriocima odgovara društvo cjelokupnom svojom
imovinom, ali i svaki njegov član po zakonu odgovara neograničeno solidarno cjelokupnom
svojom imovinom. (imovinska odgovornost ne može se isključiti nikakvim ugovorom jer bi
protivna zakonu)
Osnivanje javnog trgovačkog društva (ili DNO)
DNO i KD se ne mogu formirati u oblasti bankarstva, osiguranja, investicionih fondova berzi.
1. Osnivači - najmanji broj osnivača su dva lica, dok maksimalan broj nije određen. Osnivači mogu
biti pravna lica (drugo društvo, udruženje itd) ili fizička lica koja imaju poslovnu sposobnost.
2. Akt o osnivanju je Ugovor o osnivanju koji mora biti u pismenoj formi.U ugovor se unose bitni
elementi (koje je zakon izričito odredio) i fakultativni (po volji osnivača). Bitni elementi su:
a. naziv, sjedište i adresa (firme)
b. imena i adrese (misli se na fizička lica) osnivača
c. djelatnost kojom se društvo bavi
d. iznos osnovnog kapitala
e. pojedinačne uloge osnivača
f. prava i obaveze članova društva (upravljanje, vođenje i zastupanje)
g. podjela dobiti
h. pravne posljedice neuspjelog osnivanja
i. rješavanje sporova
3. registracija – lice stiče status pravnog lica upisom u sudski registar
4. uplata odnosno unošenje osnivačkog kapitala svakog člana u cjelosti od kojeg se formira
osnovni kapital društva. Zakonom nije određen najmanji osnovni kapital. Rok za unošenje je
ugovorom odrečen, a ukoliko nije odna je to dva mjeseca poslije registracije
5. ulozi mogu biti stvari, prava, novac i izvršene usluge (po predavanjima profesora). ZOP ne
dozvoljava uloge u radu i uslugama. Ukoliko se ulažu nekretnine to se upisuje se u gruntvnice
(sada je vlasnik društvo). Ulozi se izražavaju u novčanoj vrijednosti. Unošenje ulog nije uslov za
osnivanje
RASPOLAGANJE UDJELIMA U DNO
Ulog je trajni doprinos (dobro) koje unosi član društva i na osnovu njega formira se udio u društvu.
Udio je skup prava koji pripada članu društva, a to su:
- imovinska prava (pravo na dobit, učešće u ostatku stečajne mase, pravo preče kupovine)
- upravljačka prava (zastupanje, učešče u radu organa, upravljanje, izbor u organe)
član društva udio u društvu može prenijeti na drugo lice (u cjelini), ali pod određenim uslovima.
Ukoliko član društva hoće da ustupi udio nekom trećem licu koje je izvan društva potrebna mu je
saglasnost svih članova društva. O tome svi članovi društva donose odluku. Ustupanjem uloga ustupa
se i mjesto u društvu.
Udio se može i založiti. Ako član društva za svoj lični dug zalaže udio koji se nalazi u društvu, on time
direktno opterećuje svoju imovinu, a indirektno i imovinu društva, pa pu je zbog toga potrebna
saglasnost svih članova društva
Ukoliko se radi o prenosu unutar društva (recimo prodaja ostalim članovima društva) onda se udio
prenosi na jednake dijelove ukoliko ugovorm nije drugačije određeno. Ako ostali članovi društva neče
da prihvate ustupanje udjela, onaj ko hoće da proda ne može ih natjerati. On može koristiti pravo da
istupi iz društva (raskine ugovor), ali ne može povući svoj udio, nego mu se isplaćuje novčana
nadoknada, obeštećenje.
Ukoliko u društvu ostane samo 1 član društvo mora promijeniti oblik.
UČEŠĆE U DOBITI I SNOŠENJU POSLOVNIH RIZIKA KOD DNO
Učešće u dobiti kod DNO
Svi članovi društva učestvuju podjednako u podjeli dobiti. Međutim ugovorom o osnivanju može se i
drugačije regulisali.
Svaki član društva ima svoj lični račun ili konto koje se vodi u društvu i na kome se evidentiraju: ulog,
isplačena dobit, podignuti avansi, učešče u podmirenju duga. Svaki partner može slobodno
raspolagati sa svojom dobiti i za to mu nije potrebna saglasnost ostalih članova (ukoliko ugovorm o
osnivanju nije i to regulisano).
Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitka kod DNO
Isto kako svi članovi društva imaju pravo upravljanja i podjele dobiti, tako isto imaju obavezu u
snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka. Zakonom je regulisano da svi članovi ravnomjerno
učestvuju u snošenju gubitka. Nikakvim ugovorm se to ne može promijeniti. Unošenjem klauzule da
samo neki članovi snose gubitak (lavovske klauzule) bilo bi ništavno i ona ne bi proizvodila nikakva
pravna dejstva.
Pokrivanje gubitka može se izvršiti na dva načina:
- iz dijela dobiti koji pripada svakom članu društva
- umanjenjem uloga svakog člana društva čime dolazi i do smanjenja osnovne glavnice. U
ovom slučaju dobit se neče dijeliti članovima društva sve dok se u cjelini ne namiri iznos
osnovne glavnice.
Savjesnost i poštenje partnera DNO
U ovim društvima savjesnost i poštenje su jako naglašeni više nego u ostlim društvima.
Za ocjenu savjesnosti i poštenja primjenjuju se:
- pravila objektivnog prava
- odredbe osnivačkog ugovora
- poslovni običaji i
- uobičajeno povjerenje koje postoji meču pratnerima.
Savjesno postupanje se određuje na dva načina:
1. princip – da li bi u takvoj situaciji član društva postupao i sa svojom imovinom
2. princip – koji sve više preovladava, da član društva mora postupati u skladu sa
razumnom prosudbom najboljeg interesa društva i članova društva (objektivni kriterij)
Zabrana konkurencije članovima DNO
član društva dno ne može biti:
- član društva u drugom dno
- niti komplemetar u drugom društvu kd
- ne može biti član nadzornog i upravnog odbora, zaposlenik u drugom društvu ako je to drugo
društvo konkurent ili bi to moglo biti
- ne može poduzimati poslove u istoj djelatnosti (biti obrtnik ??)
Naš zakon (ZOP) ne sadrži konkretno rješenje o zabrani konkurencije postoji samo opšta klauzula
koja vrijedi za sve vrste društva: lice koje obavlja poslovodnu funkciju u društvu ne može biti osnivač
drugog društva koje obavlja istu djelatnost, niti u drugom društvu iste djelatnosti obavljati tu funkciju.
Zabrana se može protegnuti do godinu dana prestanka članstva.
Upravljanje javnim trgovačkim društvom (DNO)
Upravljanje u javnom trgovačkom društvu vrše ulagači, tj. članovi (uži krug ljudi - do 5, zato se naziva
zatvorena firma). Moguća su tri modela upravljanja u dno i to:
- Svi članovi jednako i ravnopravno – (jednoglasne odluke) – Ukoliko jedan član ne bi vršio
svoju obavezu upravljanja ostali ga mogu natjerati
- Jedan ili više članova (ugovor o osnivanju) – (opšta saglasnost)
- Jedan ili više članova + treće lice
Ukoliko se pravo upravljanja prenosi na treće lice reguliše se posebnim ugovorom na koji daju
saglasnost svi članovi društva. Lice koje prenese pravo upravljanja privremeno se odriče upravljanja,
trajno ne može prenijeti pravo upravljanja. Prilikom prenosa prava upravljanja na treće lice
Ugovorom o osnivanju reguliše se i način donošenja odluka (jednoglasno ili opšta saglasnost).
(Primjer. Ukoliko u toku glasanja pojavi se i član i zastupnik i njihova mišljenja se razlikuju uzima se u
obzir glas člana jer se smatra da se nije odrekao prava glasa)
Vođenje poslova javnog trgovačkog društva
Vođenje poslova društva obuhvata:
- organizovanje procesa rada,
- rukovođenje radom i poslovanjem u društvu,
- zastupanje i predstavljanje i
- odgovornost za zakonitost rada društva.
Za društva personalnog tipa vrijede ovi osnovni principi:
1. vođenje poslova društva, tj. vršenje funkcije poslovodstva, mora biti organizovano jer to
zahtijeva sama priroda trgovačkog društva kao pravnog lica;
2. pravno, funkcija poslovodstva može biti spojena sa vršenjem funkcije upravljanja, ali i ne
mora;
3. poslovodni organ može činiti i lice ili lica koja nisu članovi društva.
Poslovodni organ može biti:
- inokosan ako funkciju poslovodstva obavlja samo jedno lice, i
- kolegijalni poslovodni organ je onda kada funkciju vođenja društva vrši istovremeno i
ravnopravno više lica.
Dakle menadžment (vođenje poslova) u dno može biti:
1. svi koji upravljaju
2. jedan ili više članova društva
3. članovi društva + treće lice
4. angažovano treće lice
Zastupanje i predstavljanje javnog trgovačkog društva
Zastupanje i predstavljanje obuhvata spoljne aktivnosti u ime i za račun društva usmjerene prema
trećim licima u pravnom prometu.
Zastupanje društva može biti slijedeće:
- svi članovi društva bez obzira da li poslovodnu funkciju obavlja jedan ili više članova ukoliko
ugovorom o osnivanju ostali nisu izričito isključeni. Svaki član može samostalno bez
saglasnosti drugih zaključivati ugovore i poduzimati druge pravne poslove za račun i u ime društva. Takvi akti pravo obavezuju društvo
- ukoliko jedan ili više članova obavljaju poslovodnu funkciju ugovorom o osnivanju može se
predvidjeti davanje saglasnosti bilo svih članova ili samo onih koji obavljaju poslovnu funkciju.
Ukoliko saglasnost nije data ugovor se smatra da nije ni zaključen, a savjesno treće lice ima
pravo na pravičnu naknadu.
- Prema ZOP ukoliko postoji profesionalni poslovodni organ članovi društva su isključeni iz
zastupanja.
- ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti ograničenja zastupanja poslovodnog organa ili
javnih drugara. U slučaju prekoračenja granica primjenjuje se pravila obligacionog prava.
Imovinska odgovornost za obaveze javnog trgovačkog društva (dno)
Opšte je pravilo trgovačkog prava da za svoje obaveze u prometu pravno lice odgovara svojom imovinom. Za obaveze javnog trgovačkog društva (dno) prema povjeriocima odgovara društvo cjelokupnom svojom imovinom, ali i svaki njegov član po zakonu odgovara neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. (imovinska odgovornost ne može se isključiti nikakvim ugovorom jer bi bila protivna zakonu).
Osnovne karakteristike odgovornosti članova (partnera) dno:
- odgovornost je zakonska i ne može se isključiti
- članovi odgovaraju neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom
- član odgovara samo svojom ličnom imovinom, ali ne i imovinom drugih lica sa kojima živi
- član odgovara za sve obaveze društva: zakonske, ugovorne i vanugovorne
- u slučaju prestanka članstva (istupanje i isključenje), član odgovara za obaveze koje su
nastale dok je bio član
- novi članovi odgovaraju za obaveze nastale poslije njihovog stupanja
Prestanak članstva u javnom trgovačkom društvu (dno)
Tri su osnovna načina prestanka članstva u dno:
1. voljni – zasniva se na odredbama ugovora o osnivanju društva, a nekada na naknadno
zaključenom ugovoru
• prenosom udjela na jedno ili više lica, postoječih ili novih
• nastankom razloga predviđenog ugovorm o osnivanju (npr. završetkom poslovnog
poduhvata)
• sporazumno izmeču onoga koji istupa i onih koji ostaju
• jednostranim raskidom ugovora – pismenom obavješču. (ukoliko pitanja za ovaj slučaj
nisu regulisana ugovorom primjenjuju se pravila obligacionog odnosa) – nema
povlačenja uloga nego samo obeštećenje novčana naknada.
2. nevoljni – isključenje iz društva (način, razlozi i ostala pitanja isključenja trebala bi se riješiti
ugovorom o osnivanju ) .
3. prirodni – smrt, bolest, trajni invaliditet – za fizička lica, stečaj ili likvidacija za pravno lice
Promjena oblika javnog trgovačkog društva (dno)
Promjena oblika dno je jedan od načina prestanka društva, ali bez njegove likvidacije tj. mjenja se
identitet pravne ličnosti, dok imovina i sve poslovne funkcije ostaju. Do promjene oblika dolazi:
1. voljom članova – odluka jednoglasna i moraju se ispuniti zakonski uslovi za taj novi oblik
(prvenstveno misli se na zakonski minimum osnovne glavnice – 50.000 KM za kd (pogrešno
prof. – nema zakonskog minimuma)– 2.000 KM doo - za DD po novom mislim da je 50.000
KM)
2. po sili zakona – ako ostane samo 1 član – može nastaviti kao djl
Prestanak društva dno (javnog trgovačkog društva)
Društvo može prestati na jedan od slijedećih načina:
1. redovna likvidacija ili stečaj
2. promjena oblika društva
3. statusnom izmjenom (spajanje, pripajanje, cijepanje) ili kad se donese odluka da se "društvo raziđe"
4. protekom vremena ako je osnovano na određeno vrijeme
5. u drugim slučajevima (stečaj nad članom društva, smrt svih članova –nesreća itd.)
-
Umjetnik a
- Posts: 3078
- Joined: 20/01/2007 10:26
- Location: Sarajevo
#4
to tvoja firmanx wrote:SELJACINA D.N.O
-
GandalfSivi
- Posts: 22928
- Joined: 09/09/2006 00:38
- Contact:
#5
Nekad je Elvir $ Sons bio DNSO, ne znam sta je sada...
