Čovječja ribica ili proteus anguinus je endemični vodozemac čije je pravo i najvjerodostojnije stanište hercegovački karst, za koji se više interesuju inostrani naučnici nego mi sami.
Ova životinjica čija se dužina kreće oko dvadesetak centimetara i za koju se pretpostavlja da je, bježeći od ljudi u mračne dubine podzemnih voda, izgubila pigment, danas u mnogim zemljama predstavlja rijetku turističku atrakciju na način da se njeno prikazivanje i te kako dobro unovčilo.
Englez Brajan Livarn, stručnjak za neorgansku hemiju i naučni saradnik Devon Karst Society, koji sarađuje sa Speleološkim društvom "Zelena brda" iz Trebinja, kazao nam je, boraveći nedavno u ekspediciji istraživanja staništa čovječje ribice u istočnoj Hercegovini, da je upravo ovaj kraj njeno najautentičnije stanište, iako Slovenci tvrde da je to njihov karst.
"Slovenački turizam je okrenut pećinama i pećinskoj fauni, koja je daleko bogatija ovdje u Hercegovini. Problem u BiH je u tome što se ta bogatstva ne prezentuju na pravi način, niti su zaštićena prirodna staništa ovih rijetkih životinja, čiji su jedini prirodni neprijatelji ljudi", kazao je Livarn.
JEDINSTVENI VODOZEMAC
U svakom slučaju jedno je sigurno - ova endemična životinjica izduženog tijela na čijem kraju je rep sa perajem za plivanje, a ima četiri noge pa se kreće i po suvom, odlično je opremljena za preživljavanje u varijabilnim uslovima.
Budući da nema pigmenta, kada se bolje osvijetli naslućuju se i roskasti krvni sudovi, a i slijepa je, tako da ne postoji vodozemac koji joj je u tom pogledu sličan.
Dubravko Kurtović, član Speleološkog društva "Zelena brda" koji je obišao gotovo sve pećine i jame ovog dijela Hercegovine, ističe da njen "najbliskiji rođak" živi u Americi i da ima pigment i oči.
"U rijetkim situacijama se može naći i na površini zemlje. Meni lično se nije dešavalo da je nađem tako, ali pokojnom profesoru Stevi Čučkoviću, inače poznatom istraživaču našeg karsta i čovječje ribice, jeste i to najčešće nakon velikih padavina kada bi u koritu Trebišnjice proradila vrela i vrulje iz podzemnih jama i izbacile je usljed velikog potiska", objašnjava Kurtović.
On kaže da je dokazano da nekada i sama izađe na površinu, možda da bi se nahranila nekim sitnim insektima.
"Kada smo je posljednji put našli na jednom od lokaliteta u Hercegovini, uzeli smo uzorak sadržaja njenog želuca i poslali ga u Mađarsku na ispitivanje da vidimo čime se hrani, ali još ne znamo odgovor."
Proteus diše na tri načina i to preko škrga koje se nalaze odmah iza glave i vidljive su, zatim preko kože i preko pluća, a zanimljivo je da se na tri načina razmnožava - polaganjem jaja, rađanjem živih mladunaca ili putem larvi.
"Načini razmnožavanja nisu do kraja razjašnjeni, jer proteus živi u mikrokavernama do kojih ljudsko oko ne može doprijeti, a i u laboratorijskim uslovima je jako teško dokazati i do kraja rasvijetliti sve njene mogućnosti od regeneracije do razmnožavanja, jer ima sposobnost i regeneracije ekstremiteta ukoliko ih izgubi", kaže Kurtović.
Čak ni najjača laboratorija u svijetu koja se ovim bavi, a nalazi se u jednom podzemnom speleološkom objektu u Francuskoj (Muliz), nema odgovore na ova pitanja.
NEISKORIŠTENI POTENCIJAL
U Hercegovini, nažalost, ne samo da nema ni približno takvih uslova za ispitivanje kao u Francuskoj, nego ne postoje ni bazeni u kojima se čovječja ribica može pokazati turistima, što su Slovenci i te kako znali iskoristiti.
U mnogim tamošnjim bazenima, koji su namijenjeni za proteus koji se nudi na pokazivanje turistima, inače ne žive ovi vodozemci, već ih na ova mjesta donose iz udaljenijih krajeva pećine kako bi bili izloženi javnosti.
Livarn kaže da bismo, ukoliko želimo da čovječja ribica zaista postane naš brend, morali stvoriti uslove, ne samo za njen dalji opstanak, nego i za njeno prikazivanje. "Što se tiče ovog prvog potrebno je očistiti mnoga njena nekadašnja staništa u kojima je više nema, jer je hemijski izuzetno senzitivna, pa reaguje i na veoma mala zagađenja i najmanje hemijske promjene staništa, odnosno vode", objasnio nam je ovaj stručnjak.
Prema njegovim riječima, drugi bitan preduslov da se čovječja ribica uvrsti u istočnohercegovačku turističku ponudu jesu bazeni u polumraku koji nisu osvijetljeni klasičnim, nego takozvanim hladnim svjetlima, kojima se mogu prilagoditi i gledaoci i proteus.
O spektakularnom fotografisanju ribice nema ni govora. Slika priložena uz tekst preuzeta je od Speleološkog društva "Zelena brda" iz Trebinja i napravljena je samo u svrhu naučnog istraživanja, jer blic ili bilo koja druga vještačka svjetlost izuzetno smetaju ovom vodozemcu.
Iako je u Hercegovini, gdje se za čuvenu Vjetrenicu i još nekoliko pećina smatralo da su jedina staništa čovječje ribice, ta mapa odavno proširena, postoje realni izgledi da se ona ponovo smanji, isključivo zbog ljudske nebrige i zagađivanja podzemnih voda.
Cilj nedavnog istraživanja u kome je učestvovao i Brian Livarn bio je zaštita i dekontaminacija svih poznatih terena na kojima je ikada viđena čovječja ribica, kao i niz drugih endemskih životinja poput ribe gaovice, monolistre, dekapoda i slično.
Naročit uspjeh bi predstavljalo da se istočnohercegovački karst svrsta u regije pod UNESCO-ovom zaštitom, čime bi se stekle mogućnosti boljeg i obimnijeg istraživanja ovdašnje faune, ali bi se time bolje i preciznije izdefinisala i lokalna i međunarodna zakonska regulativa koja se odnosi na ovu oblast.
Covjecija ribica je iz Hercegovine?
-
Tisina
- Posts: 1603
- Joined: 21/03/2004 14:24
- Contact:
#1 Covjecija ribica je iz Hercegovine?
Last edited by Tisina on 19/11/2005 15:01, edited 1 time in total.
-
St.Germain
- Posts: 2218
- Joined: 22/12/2002 00:00
#5
cuj, branjenje nacionalnih interesa u zemlji u kojoj pola naroda ne radi i zivi od sadake glupost - eh svastaTisina wrote:naravno da nismo u stanju naciniti turisticku atrakciju od toga, kad se prepucavamo oko gluposti.
-
Tisina
- Posts: 1603
- Joined: 21/03/2004 14:24
- Contact:
#6
glupost je prepucavanje na relaciji bosanac-herecgovac? ne vidim o cemu pricas, a cinjenica da je mozda covjecija ribica projeklom iz hercegovine je uz malo ulaganja odlicna mogucnost zarade, samo sto ljudi ovdje nisu bas skloni radikalnim potezima cesto i bilo kakvim potezima kako bi zaradili.St.Germain wrote:cuj, branjenje nacionalnih interesa u zemlji u kojoj pola naroda ne radi i zivi od sadake glupost - eh svastaTisina wrote:naravno da nismo u stanju naciniti turisticku atrakciju od toga, kad se prepucavamo oko gluposti.
ma jeste, samo sto kad pogledas masu reakcija na ovom forumu, sasvim je ocekivano shvatiti takvo sto kao necije realno misljenje -
Tisina
- Posts: 1603
- Joined: 21/03/2004 14:24
- Contact:
#10
zasto zasadio, bilp je dovoljno prenijeti, i mnogo lakseFair Life wrote:PolaHko... prvo piramida, zatim ribarenje.
Nije li daaaaavno covjecja ribica pronadjena u Postojinskoj spilji... ili ju je neko iz Hercegovine zasadio tamo ?
Zar se Gospa vec izgustirala... ? Ne zaradjuje kao nekad ?
