Collateralized debt obligation - CDO
Moderator: anex
-
triple mama
- Posts: 592
- Joined: 18/03/2011 19:41
#1 Collateralized debt obligation - CDO
Neko da mi objasni sta je?
-
dgruden
- Posts: 7
- Joined: 16/09/2016 07:02
#2 Re: Collateralized debt obligation - CDO
Pa jedno rečenicom to ti je kreditni financijski derivat. To ti je bio alat sa kojim su velike banke i druge financijske institucije poput Fannie Mae i Freddie Mac zakuhale zadnju financijsku svijetsku krizu. Iako realno financijska kriza je imputirana i do nje uvjek "mora" doči prije ili kasnije zbog načina emitiranja novca.
Imaš ovdje fino te stvari objašnjene, pogedaj i par videa ispred.
https://www.khanacademy.org/economics-f ... gation-cdo
https://en.wikipedia.org/wiki/Collatera ... obligation
Vrlo pojednostavljeno:
Imaš masu ljudi koji dobiju hipotekarne kredite kod financijskih institucija (može bit banke ili šta drugo). Taj kredit je u bitu financijski instrument kao obveznica - dakle tvoja mesečna rata ti je kamata na taj kredit. Ako gleda sa druge strane tvoj kredit je investicija za recimo banku. Oni sastaviju slično kategorizirane kredite po boniteti onog koji vrača kredit i kvaliteti osiguranja povratka novca (dakle likvidnosti i vrijednosti tvoje nekretnine) u t.zv. "pool" - to ti je kao da sastaviš 5.000 sličnih kredita. I onda te kredite sekuritiziraš - zapakiraš u nove financijske instrumente i prodaš jih dalje na burzi.
Dakle ako gledaš ekonomsko dobio si kreditni derivat. Dakle imaš transfer kreditnog rizika iz banke na kupca na borzi. A opet - to ti je isto kao da napraviš derivat na obveznicu, samo je tu komplikovaniji t.zv. "underlying". Dakle imaš variablu plačanja rata na te kredite, šta ovisi o mnogo čemu (zaposlenost, visina osnovne referentne kamatne stope...) i tako imaš naravno i votilnu cjenu na tržištu tih CDO isto kao kod dionice.
E sad cjeli point je bio u tome, da su davali kredit ljudima, koji nikako nisu mogli vratiti te kredite... dakle došlo je do precenjivanja kreditne bonitete tih koji su dobili hipotekarne kredite. Ali banka je več dobila novac iz prodaje na burzi... No jeste banke su onda manipulisale tečajevima... pa izvodile nove derivate na CDO i pokasirale masne pare i kad su ti CDO pali na dno...
Ima dosta materiala na internetu o tome. Samo naravno moraš znat engleski, još bolje treba znati malo business i financial engleski
A naravno treba imati nešto pojma o financijama opčenito.
Imaš ovdje fino te stvari objašnjene, pogedaj i par videa ispred.
https://www.khanacademy.org/economics-f ... gation-cdo
https://en.wikipedia.org/wiki/Collatera ... obligation
Vrlo pojednostavljeno:
Imaš masu ljudi koji dobiju hipotekarne kredite kod financijskih institucija (može bit banke ili šta drugo). Taj kredit je u bitu financijski instrument kao obveznica - dakle tvoja mesečna rata ti je kamata na taj kredit. Ako gleda sa druge strane tvoj kredit je investicija za recimo banku. Oni sastaviju slično kategorizirane kredite po boniteti onog koji vrača kredit i kvaliteti osiguranja povratka novca (dakle likvidnosti i vrijednosti tvoje nekretnine) u t.zv. "pool" - to ti je kao da sastaviš 5.000 sličnih kredita. I onda te kredite sekuritiziraš - zapakiraš u nove financijske instrumente i prodaš jih dalje na burzi.
Dakle ako gledaš ekonomsko dobio si kreditni derivat. Dakle imaš transfer kreditnog rizika iz banke na kupca na borzi. A opet - to ti je isto kao da napraviš derivat na obveznicu, samo je tu komplikovaniji t.zv. "underlying". Dakle imaš variablu plačanja rata na te kredite, šta ovisi o mnogo čemu (zaposlenost, visina osnovne referentne kamatne stope...) i tako imaš naravno i votilnu cjenu na tržištu tih CDO isto kao kod dionice.
E sad cjeli point je bio u tome, da su davali kredit ljudima, koji nikako nisu mogli vratiti te kredite... dakle došlo je do precenjivanja kreditne bonitete tih koji su dobili hipotekarne kredite. Ali banka je več dobila novac iz prodaje na burzi... No jeste banke su onda manipulisale tečajevima... pa izvodile nove derivate na CDO i pokasirale masne pare i kad su ti CDO pali na dno...
Ima dosta materiala na internetu o tome. Samo naravno moraš znat engleski, još bolje treba znati malo business i financial engleski
