Čije su bosanske šume?

[Agic Nurija]

Masovna sječa bosanskih šuma nije nikakva novost.
Austro-ugarska je zatekla skoro netaknuta područja ogromnih prostranstava bosanske prašume i naravno u svrhu eksploatacije (ne samo drveta) izgradila za nepunu deceniju na hiljade kilometara uskotračne željezničke pruge. Danas istim bivšim "ćirinim" trasama grme teretni kamioni i ostala najmodernija naprava za sječu i transport drveta iz istih onih šuma, za koje se vjerovalo da su u prošlom stoljeću bile spašene od potpunog uništenja.

Ove jeseni, kao povratnik, svjedok sam i očevidac uglavnom nekontrolisane i krajnje beskrupulozne prodaje ogrevnog drveta, mahom bukve u (rodnom) gradu (općina broji oko 60 000 stanovnika) u kojem nikada nije izgrađena toplana. Na stotine hiljada kubnih metara tehničkog drveta tako godišnje odlazi iz šume direktno "u nebo" kroz dimnjake i grijući uglavnom pojedinačlne stanove i prostorije sa jednom trećinom proizvedene toplotne energije, ostavlja nepregledne goleti po okolnim planinama, ekološki sistem svode na kataklizmu, pospješuju odrone zemljišta i redovne, katastrofalne poplave bujičastih rijeka.....

Postoji li neko nevladino udruženje za zaštitu bosanskih šuma, a ako ne, onda je krajnje vrijeme da se ono osnuje i organizuje u savremen ekološki pokret.

[sinus]

Eto Nurija sam si sebi dao odgovor...

Formiraj udruženje, pokret zelenih, borci za zaštitu prirode ili bilo šta i vežite se za stabla, zovite televiziju, tražite da vidite ko i po čijim odobrenjima uništava šumu, pravite diverzije protiv drvosječa, nalogodavaca, onih koji zarađuju tako što uništavaju okolinu itd...Pravite letke, propagandne poruke, bombardujte građane informacijama i posljedicama uništavanja prirode...I ako stvorite dovoljno veliku kritičnu masu, možda i uspijete to sve zaustaviti.

U svakom slučaju, sretno.

[A1fa]

Ova informacija ce te sigurno iznenaditi, i to pozitivno U BIH se ni jedne godine od rata pa na ovamo nije realizirao maksimalni moguci obim sjece drveta, odnosno svake godine se manje posjece nego sto naraste.

,,Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 291 milion, od čega četinara oko 108 miliona m3, a lišćara oko 183 miliona m3. Godišnji zapreminski prirast je 7,942.200 m3, od čega četinara 3,123.100 m3, a lišćara 4,819.100 m3. Mogući godišnji obim siječa je 7,235.500 m3, od čega četinara 2,589.200 m3, a lišćara 4,646.300 m3. Zbog nepotpunih podataka o stanju šuma zbog ratnih dejstava, da ne bi došlo do daljne devastacije šuma, nakon rata nijedne godine nije realiziran mogući obim siječa.''

Problem je sto se u privatnom vlasnistvu nalazi oko 19% sumskog gazdinstva, tu se uglavnom i sjeku ta drva za ogrjev ali iako mozda vidis i po 2-3 traktora dnevno kako izvlace drva, to su mizerne i zanemarljive kolicine


evo ti jedan fin i detaljan text http://www.bhwoodex.com/images/firma/12 ... _54327.doc

[Agic Nurija]

Ova informacija ce te sigurno iznenaditi, i to pozitivno U BIH se ni jedne godine od rata pa na ovamo nije realizirao maksimalni moguci obim sjece drveta, odnosno svake godine se manje posjece nego sto naraste.

,,Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 291 milion, od čega četinara oko 108 miliona m3, a lišćara oko 183 miliona m3. Godišnji zapreminski prirast je 7,942.200 m3, od čega četinara 3,123.100 m3, a lišćara 4,819.100 m3. Mogući godišnji obim siječa je 7,235.500 m3, od čega četinara 2,589.200 m3, a lišćara 4,646.300 m3. Zbog nepotpunih podataka o stanju šuma zbog ratnih dejstava, da ne bi došlo do daljne devastacije šuma, nakon rata nijedne godine nije realiziran mogući obim siječa.''

Problem je sto se u privatnom vlasnistvu nalazi oko 19% sumskog gazdinstva, tu se uglavnom i sjeku ta drva za ogrjev ali iako mozda vidis i po 2-3 traktora dnevno kako izvlace drva, to su mizerne i zanemarljive kolicine


evo ti jedan fin i detaljan text http://www.bhwoodex.com/images/firma/12 ... _54327.doc

Hvala na informacijama, ali ovdje nedostaje podatak o tome, šta se čini (pošumljavanje) sa bosanskim kršom (kraške oblasti dinarskog planinskog lanca), pošto se "zna" da je takvo stanje nastalo paljenjem šuma od strane Rimljana, kako bi odagnali stanovništvo (Ilire) što dalje od obala Jadranskog mora. Postoje li naučni prjekti prirodne reprodukcije "bosanske šume" na potezu od Livna do Trebinja. Uzgred da napomenem da je bosanska šuma puna endemskih vrsta, to pored ostalih (Cvijić) tvrde i Šveđani, koji još od 16. stoljeća imaju ugovor sa Bosnom za sječu bosanskog javora i jasena, za koje se smatra da su posebno pogodni za izradu tamburaških/gudačkih instrumenata.

[Agic Nurija]

Eto Nurija sam si sebi dao odgovor...

Formiraj udruženje, pokret zelenih, borci za zaštitu prirode ili bilo šta i vežite se za stabla, zovite televiziju, tražite da vidite ko i po čijim odobrenjima uništava šumu, pravite diverzije protiv drvosječa, nalogodavaca, onih koji zarađuju tako što uništavaju okolinu itd...Pravite letke, propagandne poruke, bombardujte građane informacijama i posljedicama uništavanja prirode...I ako stvorite dovoljno veliku kritičnu masu, možda i uspijete to sve zaustaviti.

U svakom slučaju, sretno.

Hvala na savjetu, ali ja sam pristalica evolucije, nikako revolucije. Dosta mi je bilo 40 godina revolucionarnog terora onih koji "znaju sve" nad onima kojima je zakonski bilo zabranjeno da javno kažu makar ono što su mislili, onako usputile!

[Bosnian_Passenger]

Međeđe

[Toto]

Kakva bukva i ogrjev. treba orahove sume sadit.

Metar kubni orahova drveta na EU trzistu kosta od 600-1000 eura. Ne mora se cekat 40 godina da orah naraste za sjecu. Dosta je 15 godina.
Vrstu brzorastuceg oraha je uzgojio poznati americki agrikulturist i hortikulturnjak Luther Burbank 1893. g. ukrstanjem perzijskog oraha 'Juglans regia,' s kalifornijskim crnim orahom, 'Juglans hindsii" i nazvao ga "Paradoks", Juglans x "Paradoks". Komercjalnu masu orah postize za petnajstak

Ameri su najveci seljaci i sumari na dunjaluku, pa proizvedu 20% svjetske proizvodnje kostunjicavog voca ili oko 400 000 tona ili po naski 40 000 vagona.
Kalifornijski seljaci uzgajaju orahe na 800 000 duluma ili oko 800 km2. Zapadno-hercegovacki kanton ima oko 1300 km2 pa nije tesko skontat kakvi su seljaci ovi iz Kalifornije.
Bolje se isplati posaditi plantazu oraha za sjecu vec djeci orocavat stednju za faksa. Sigurniji je orah vec banka. Cim se rodi posadis mu 300 stabala oraha i kad upise faks posjeces orahovu sumu za studiranja. nek ima 500 m3 od 300 stabala to je prosjecno 400 000 eura. Nek 200 000 eura plastis triskove drvosjeca i transporta opet ostane 200 000 eura sa kojma mozes dunjaluk pitat: cije su bosanske sume.

[poznanik]

Kakva bukva i ogrjev. treba orahove sume sadit.

Ovo nije orahov behar

[Toto]

Kakva bukva i ogrjev. treba orahove sume sadit.

Ovo nije orahov behar

U pravu si, behar je od badema. Negdje spomenuh kostunjicave vocke pa velim da uz orah priheftam i plantazu bajama. Orah je za Bosne a bajami za Hercegovine.