Cetvrti element

Stranke, političari... Recite i Vi svoje mišljenje!
Post Reply
User avatar
srklet
Posts: 157
Joined: 11/01/2011 18:20

Cetvrti element

Post by srklet » 15/02/2011 23:43

Jes jedna tema na istu temu.
Ali da makar malo pojednostavimo i procistimo stvari.

BiH dakle cine po definiciji TRI konstutivna naroda i OSTALI.
Prema tom kemijskom sastavu imamo i veoma jasnu sedimentaciju stranaka.
I sve je savrseno jasno i ljepota jedna - da nije SDP-ovog zamucivanja!

Bez obzira na svoju "krvnu sliku" koja to nicim ne opravdava, SDP bi da ne bude nacionalna, vec gradjanska stranka.

I eto, neka im bude, neka budu gradjanska stranka, ali neka prihvate i cinjenicu da je gradjanska opcija taman tolika da se mora priznati, ali jos uvijek nedovoljna za savladavanje "Trojstva" koje je, ustavna kategorija danasnje BiH. Kontra toga se ne moze, odnosno moze ali samo na nacin istovremenog frontalnog osvajanja "trojstva", nikako na nacin savladavanja najslabijeg, kako to SDP cini!
To je pogresna i nedopustiva taktika i u krajnjem slucaju veoma opasna!

Gdje je kompromis?

Kompromis je u priznavanju 4, a ne kao do sada 3, konstitutivna elementa.
To bi, izmedju ostalog, znacilo 4 clana predsjednistva (sta fali, cirkus je i sa 3 :D ) i tako dalje...


User avatar
Komrad
Posts: 3884
Joined: 05/09/2010 21:03
Location: Republika Bosna

Re: Cetvrti element

Post by Komrad » 15/02/2011 23:48

srklet wrote:Jes jedna tema na istu temu.
Ali da makar malo pojednostavimo i procistimo stvari.

BiH dakle cine po definiciji TRI konstutivna naroda i OSTALI.
Prema tom kemijskom sastavu imamo i veoma jasnu sedimentaciju stranaka.
I sve je savrseno jasno i ljepota jedna - da nije SDP-ovog zamucivanja!

Bez obzira na svoju "krvnu sliku" koja to nicim ne opravdava, SDP bi da ne bude nacionalna, vec gradjanska stranka.

I eto, neka im bude, neka budu gradjanska stranka, ali neka prihvate i cinjenicu da je gradjanska opcija taman tolika da se mora priznati, ali jos uvijek nedovoljna za savladavanje "Trojstva" koje je, ustavna kategorija danasnje BiH. Kontra toga se ne moze, odnosno moze ali samo na nacin istovremenog frontalnog svojanja "trojstva", nikako na nacin savladavanja najslabijeg, kako to SDP cini!
To je pogresna i nedopustiva taktika i u krajnjem slucaju veoma opasna!

Gdje je kompromis?

Kompromis je u priznavanju 4, a ne kao do sada 3, konstitutivna elementa.
To bi, izmedju ostalog, znacilo 4 clana predsjednistva (sta fali, cirkus je i sa 3 :D ) i tako dalje...


Kompromis je balans nacionalnog i gradjanskog jer BiH niti je nacionalna niti je gradjanska a u stvari je i jedno i drugo... Ne bih bas rekao da je gradjanska opcija tolika da se mora priznati i znas li ti sta to uopste znaci?
Ti i ja kao gradjani ove zemlje moramo imati ista prava... bez obzira kojoj naciji pripadamo

panorama
Posts: 150
Joined: 21/01/2011 06:58

Re: Cetvrti element

Post by panorama » 15/02/2011 23:55

srklet wrote:Jes jedna tema na istu temu.
Ali da makar malo pojednostavimo i procistimo stvari.

BiH dakle cine po definiciji TRI konstutivna naroda i OSTALI.
Prema tom kemijskom sastavu imamo i veoma jasnu sedimentaciju stranaka.
I sve je savrseno jasno i ljepota jedna - da nije SDP-ovog zamucivanja!

Bez obzira na svoju "krvnu sliku" koja to nicim ne opravdava, SDP bi da ne bude nacionalna, vec gradjanska stranka.

I eto, neka im bude, neka budu gradjanska stranka, ali neka prihvate i cinjenicu da je gradjanska opcija taman tolika da se mora priznati, ali jos uvijek nedovoljna za savladavanje "Trojstva" koje je, ustavna kategorija danasnje BiH. Kontra toga se ne moze, odnosno moze ali samo na nacin istovremenog frontalnog osvajanja "trojstva", nikako na nacin savladavanja najslabijeg, kako to SDP cini!
To je pogresna i nedopustiva taktika i u krajnjem slucaju veoma opasna!

Gdje je kompromis?

Kompromis je u priznavanju 4, a ne kao do sada 3, konstitutivna elementa.
To bi, izmedju ostalog, znacilo 4 clana predsjednistva (sta fali, cirkus je i sa 3 :D ) i tako dalje...

iz koje nacionalne manjine onda dolazi taj 4, koja je najbrojnija nacionalna manjina u BiH?(možda su to Romi)

popajic
Posts: 5738
Joined: 16/07/2007 09:55
Location: Sarajevo

Re: Cetvrti element

Post by popajic » 16/02/2011 00:20

srklet wrote:Jes jedna tema na istu temu.
Ali da makar malo pojednostavimo i procistimo stvari.

BiH dakle cine po definiciji TRI konstutivna naroda i OSTALI.
Prema tom kemijskom sastavu imamo i veoma jasnu sedimentaciju stranaka.
I sve je savrseno jasno i ljepota jedna - da nije SDP-ovog zamucivanja!

Bez obzira na svoju "krvnu sliku" koja to nicim ne opravdava, SDP bi da ne bude nacionalna, vec gradjanska stranka.

I eto, neka im bude, neka budu gradjanska stranka, ali neka prihvate i cinjenicu da je gradjanska opcija taman tolika da se mora priznati, ali jos uvijek nedovoljna za savladavanje "Trojstva" koje je, ustavna kategorija danasnje BiH. Kontra toga se ne moze, odnosno moze ali samo na nacin istovremenog frontalnog osvajanja "trojstva", nikako na nacin savladavanja najslabijeg, kako to SDP cini!
To je pogresna i nedopustiva taktika i u krajnjem slucaju veoma opasna!

Gdje je kompromis?

Kompromis je u priznavanju 4, a ne kao do sada 3, konstitutivna elementa.
To bi, izmedju ostalog, znacilo 4 clana predsjednistva (sta fali, cirkus je i sa 3 :D ) i tako dalje...


Napokon jedna o SDP - u :D
Zar igdje u Ustavu stoji da se konstitutivni ne mogu opredjeliti za gradjansku opciju :?
Ili Ustav prevodis kao - torovi 4 ever :?
Last edited by popajic on 16/02/2011 00:24, edited 1 time in total.

User avatar
cyprus
Posts: 37793
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna
Has thanked: 1 time
Been thanked: 7 times

Re: Cetvrti element

Post by cyprus » 16/02/2011 00:24

Neka poenta je meščini da bi SDP-ovci trebali biti 4. konstitutivni narod :D :D

User avatar
srklet
Posts: 157
Joined: 11/01/2011 18:20

Re: Cetvrti element

Post by srklet » 16/02/2011 07:23

popajic wrote:Napokon jedna o SDP - u :D
Zar igdje u Ustavu stoji da se konstitutivni ne mogu opredjeliti za gradjansku opciju :?
Ili Ustav prevodis kao - torovi 4 ever :?


Ama u ustavu pise da se mogu formirati i medjuentitetske korporacije, pa nam se jos uvijek lokomotive mjenjaju u Doboju, dalekovodi se dijele, poste RS dobile svoj broj...

Fol je u tome da se ocito pod gradjanskom opcijom smatraju samo oni sucajevi koji imaju JASNE DOKAZE o svojoj ANACIONALNOSTI.
Cak sta vise, ako se unutrar gradjanske opcije aktivira nacionalni kriterij, sto je slucaj sa Komsicem, upada se u jednu kontradiktornost.
Druga kontradiktornost je ovo sto se sad desava generalno na relaciji SDP-Hrvati. Zaista je desko dokazati "gradjansku dobronamjernost" u situaciji kad se ASIMETRICNO suprostavlja nacionalnim opcijama. U takvoj situaciji ta "gradjanska" opcija postaje instrument neke nacionalne opcije i to je upravo sad slucaj.
Dakle, prava gradjanska opcija moze biti samo ona koja se ne petlja u nacionalne kriterije i, nazalost, samo ona koja u sebi sadrzi URAVNOTEZENE nacionalne udjele.
Nije ovo politika vec cista matematika, ako se sjecate lekcije o skupovima (unija, presjek...)

beerdrinker
Posts: 79
Joined: 24/10/2010 23:18

Re: Cetvrti element

Post by beerdrinker » 16/02/2011 09:04

Ja sam po svim trenutnim regulama u BIH ostali, znaci taj 4. element, ali sam katolik...pa bi mozda u toj igri mogao biti pristran i stati na hrvatsku stranu 8-)

User avatar
mO k3
Posts: 26310
Joined: 23/09/2009 14:16
Location: https://youtu.be/xk7QKTXQGbg
Has thanked: 6 times
Been thanked: 2 times

Re: Cetvrti element

Post by mO k3 » 16/02/2011 09:18

po receptu kad je bal nek je maskenbal :)
dobra formula...

User avatar
srklet
Posts: 157
Joined: 11/01/2011 18:20

Re: Cetvrti element

Post by srklet » 16/02/2011 09:40

Jos jedan problem kad je "gradjanska opcija" u pitanje jeste - DOKAZ O NEPRIPADANJU NACIONALNOM BLOKU ?! :?

Zvuci blentavo, ali se zaista radi o problemu.

Naime, ako se prisjetimo, prije rata smo imali gradjansku opciju koja je zvanicno bila i najjaca (Jugosloveni).
Sta se sa njom desilo? Ne da je nestala, vec su se ti Jugosloveni pretvorili u najvece nacionaliste.

Prema tome, zapitajte se, zasto bi danas neko vjerovao samoproglasenim gradjanima?

hercegovac_pravi
Posts: 6672
Joined: 14/03/2009 22:59
Location: Klinika za maDŽorizaciju

Re: Cetvrti element

Post by hercegovac_pravi » 16/02/2011 16:45

srklet wrote:Jos jedan problem kad je "gradjanska opcija" u pitanje jeste - DOKAZ O NEPRIPADANJU NACIONALNOM BLOKU ?! :?

Zvuci blentavo, ali se zaista radi o problemu.

Naime, ako se prisjetimo, prije rata smo imali gradjansku opciju koja je zvanicno bila i najjaca (Jugosloveni).
Sta se sa njom desilo? Ne da je nestala, vec su se ti Jugosloveni pretvorili u najvece nacionaliste.


Prema tome, zapitajte se, zasto bi danas neko vjerovao samoproglasenim gradjanima?

Ovo boldano je niĐe veze. Na osnovu čega baziraš ovu izjavu? Lična procjena ili raspolažeš nekim podatcima koji su nama običnim smrtnicima nedostupni?

popajic
Posts: 5738
Joined: 16/07/2007 09:55
Location: Sarajevo

Re: Cetvrti element

Post by popajic » 16/02/2011 17:03

srklet wrote:Jos jedan problem kad je "gradjanska opcija" u pitanje jeste - DOKAZ O NEPRIPADANJU NACIONALNOM BLOKU ?! :?

Zvuci blentavo, ali se zaista radi o problemu.

Naime, ako se prisjetimo, prije rata smo imali gradjansku opciju koja je zvanicno bila i najjaca (Jugosloveni).
Sta se sa njom desilo? Ne da je nestala, vec su se ti Jugosloveni pretvorili u najvece nacionaliste.

Prema tome, zapitajte se, zasto bi danas neko vjerovao samoproglasenim gradjanima?

Uh, ti ga bas iz rukava izbaci "konstataciju" , koja je , uzgred budi receno - netacna.
Ali , to i nije bitno.
Bitno je da je OPET problem NO 1 - SDP , a s njim i 350.000 glasaca , jer su zatalasali etnicki status quo.
Bem ti gradjansku opciju , sta se ona ima petljati u taman fino sortirane nac. tabore :-)

oldplague
Posts: 1534
Joined: 21/03/2009 09:45

Re: Cetvrti element

Post by oldplague » 16/02/2011 17:05

Nisu se Jugoslaveni pretvorili u nacionaliste, već u kategoriju ostalih. Iskustvo jugoslavenstva ih uči da više nikada svoj identitet ne vežu za državu, da na speed dialu imaju strasburški sud i da žive od odšteta koje će im konstitutivci isplaćivati za sve i svašta do kraja života.

User avatar
PipiDugaDevetka
Posts: 19072
Joined: 25/12/2003 00:00
Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

Re: Cetvrti element

Post by PipiDugaDevetka » 16/02/2011 17:29

cyprus wrote:Neka poenta je meščini da bi SDP-ovci trebali biti 4. konstitutivni narod :D :D

:lol: :lol: :lol: :thumbup:
Ti si ateistički bog ove hefte! Kada dođe vrijeme sahranićemo te uz ceremoniju koja će krenuti ispred ateističke kapele groblja Vlakovo!
:mrgreen: :skoljka: :mrgreen:

User avatar
srklet
Posts: 157
Joined: 11/01/2011 18:20

Re: Cetvrti element

Post by srklet » 17/02/2011 00:01

popajic wrote:
srklet wrote:Jos jedan problem kad je "gradjanska opcija" u pitanje jeste - DOKAZ O NEPRIPADANJU NACIONALNOM BLOKU ?! :?
Zvuci blentavo, ali se zaista radi o problemu.
Naime, ako se prisjetimo, prije rata smo imali gradjansku opciju koja je zvanicno bila i najjaca (Jugosloveni).
Sta se sa njom desilo? Ne da je nestala, vec su se ti Jugosloveni pretvorili u najvece nacionaliste.
Prema tome, zapitajte se, zasto bi danas neko vjerovao samoproglasenim gradjanima?

Uh, ti ga bas iz rukava izbaci "konstataciju" , koja je , uzgred budi receno - netacna.
Ali , to i nije bitno.
Bitno je da je OPET problem NO 1 - SDP , a s njim i 350.000 glasaca , jer su zatalasali etnicki status quo.
Bem ti gradjansku opciju , sta se ona ima petljati u taman fino sortirane nac. tabore :-)


Ispricavam se, zamjenio sam Jugoslovene i komuniste.
Ali dovoljno je sto znam jednog bivseg jugoslovena koji danas vodi jednu od nacionalnih stranaka!

Medjutim, znate poantu - svi smo prije rata bili gradjani, pa vidi sta napravismo!

Zato je danas veoma tesko uvjeriti nekoga u gradjansku narav, pogotovo sto se radi o samoopredjeljenju.
Ali gradjansku opciju ne treba niti zanemarivati. Zapravo, ne vidim u cemu je problem - imamo veoma egzaktne podatke koliki je ko i mislim da je slika dobivena izborima veoma realna i odgovara opcem stanju. Frtalj gradjana nije mala stvar.
Problem je medjutim sto gradjanski SDP od svojih 25% zeli da napravi 60% i to sa krajnje neprincipijelnom koalicijom.
Sto se mene licno tice bujrum.
Al dabogda, ovo ne samo da nece uspjeti vec ce imati posljedice slicne akciji Alkhaide.

Sto nam to treba?

User avatar
srklet
Posts: 157
Joined: 11/01/2011 18:20

Re: Cetvrti element

Post by srklet » 05/03/2011 09:16

Tek maloprije otkrih da je isti dan kad je otvorena ova tema, objevljen i tekst sa istim naslovom( :) ) u Zurnalu, pa kontam, red je da dvije istoimene teme spojimo u jednu

Četvrti element
Autor asim mujkić
Četvrtak, 25 Veljača 2010 22:35

Biti Others, kao 'drukčiji', znači biti jedan od onih koji se ne mogu etnicizirati u ovakvom društvu jasno uspostavljenih crno-bijelih dihotomija i odnosa povlaštenosti i dominacije

Tragom strasburške presude protiv BiH od 22.12.2009. godine u javnim raspravama provlači se dilema, po mom mišljenju lažna: 'četvrti konstitutivni element – da ili ne?'. Mislim da nam se ona nameće samo zato da bi očuvala monolitnu vladavinu ona prva tri konstitutivna elementa, ili bolje reći, vladavinu njihovih elita koje će na kraju, pritisnute najprije zahtjevima iz Bruxellesa, a potom i predizbornom pragmatikom, već naći nekako jedno mjesto za tog 'ostalog' u nekom od predstavničkih tijela čime će samo povećati beznačajnost društveno-političke uloge 'ostalih' i dodatno zacementirati etnonacionalistički princip političke vlasti.

Ne! Prava dilema glasi ne 'da li četvrti?' već: 'ili Prvi ili Drugi', odnosno ili klasa etnopolitičkih poduzetnika (etnonacionalistički političari, instrumentalizirani kler, podobni intelektualci, biznismeni i s ove i s one strane klimavih zakona) ili klasa obespravljenih, depriviranih – bez obzira na etnički, kulturni ili rodni predznak. Dakle 'Others' (što je ionako izvorno ime za tu kategoriju na jedino važećem engleskom tekstu našeg ustava) shvaćati ili kao 'ostali' ili pak kao 'drugi', 'različiti' – oba su legitimni prijevodi. Bit ću skloniji 'Others' tumačiti na drugi način jer bih mogao promijeniti pristup ovom problemu. Dakle, ishodišno pitanje glasi: na šta mislimo kad kažemo Others u BiH?

Mogu se prepoznati, u načelu, tri moguće interpretacije 'Others' ili 'Ostalih' u BiH:

1.
Ponajprije zahvaljujući dominirajućem etničkom obrascu, termin Others referira na etničke manjine: Rome, Jevreje, Ukrajince, Čehe i druge koji žive u BiH (ukupno 17 etničkih manjina). Ovo je uže, etničko ili partikularističko shvaćanje Ostalih koje je konzistentno s etničkom numeracijom konstitutivnih elemenata u Ustavu, no kao takvo ne može predstavljati neku koherentnu skupinu obuhvaćenu zajedničkim imeniteljem Ostalih jer ne postoji dovoljno ubjedljiv element općenitosti unutar kojega bi etničke partikularnosti mogle predstavljati funkcionalan, smisleni dio neke cjeline. Poput etnički konstituiranih 'konstitutivnih naroda' etnički Drugi predstavljaju 'cjeline za sebe'. Ustavne reforme koje bi bile rukovođene etničkim principom ništa ne bi riješile ako bi dodijelile neko predstavničko mjesto Jevreju ili Romu, jer bi se postavilo opravdano pitanje a šta je s Česima, Kinezima, Crnogorcima, itd? Ili, moglo bi se s pravom upitati da li bilo koja osoba može predstavljati partikularne etničke interese 17 etničkih manjina?

2.
Šire tumačenje Ostalih moglo bi se nazvati kulturnim shvaćanjem, pa bi ono pored etničkih manjina, u skladu sa savremenim teorijama multikulturalizma, moglo da bude prošireno i na takozvane 'kulturne manjine' te u sebe uključiti ljude koji se smatraju Bosancima, odnosno Hercegovcima, 'mješoviti brakovi', Queer, ekološke inicijative i, uopće svaka druga supkulturna populacija koja ima neku posebnu strukturu međusobnog priznanja i prepoznavanja koja prevazilazi onu etničko-tradicijsko-(ponekad) konfesionalnu kao u prvom slučaju. Ovo shvaćanje istina načinje etnopolitički princip društvene organizacije jer nas iz sfere neposredovane datosti u kojoj čin rođenja predeterminira društvenu poziciju građanina uvodi u sferu društvenih interakcija i posredovanja, interesnog grupiranja, drugim riječima, uvodi nas u sferu individualnog slobodnog izbora jednog ili više kolektivnih identiteta. Međutim, široki diverzitet kulturno utemeljenih društvenih grupa ne dopušta njihovu međugrupnu koherenciju, njihova interna dinamika vodi ili ka disperziji i fragmentaciji, ili pak ostaje, što joj je u biti i svrha, temeljno određena nekim određenim partikularnim interesom zbog kojega se i oformila (npr. donošenje nekog povoljnog zakona ili ukidanje nekog nepravednog ili nepovoljnog zakona, te briga oko njegove implementacije itd.).

3.
Najšire tumačenje Ostalih može se nazvati političkim shvaćanjem ove društvene grupe. Naime, određeni tip jedinstva među tim ljudima, odnosno objašnjenje kako je moguće međusobno povezivanje tih ljudi unatoč identitetskoj divergenciji oni mogu naći, kao prvo, u kontekstu univerzalnih ljudskih prava i sloboda, političkog egalitarizma, odnosno u jednom liberalno-demokratskom sistemu vrijednosti u opreci prema dominantno etnopolitičkom. Utemeljena u takvim vrijednostima, ova grupacija, za razliku od prethodna dva slučaja, nužno je inkluzivna i otvorenog kraja. Kao drugo, za moju argumentaciju važnije, jedinstvo i međusobno priznanje ovih ljudi divergentnih interesa nalazi se u samom poretku političke moći: svi oni ubrajaju se u skupinu 'politički irelevantnih', odnosno u skupinu onih koji ne mogu uticati ili to mogu vrlo ograničeno na procese političkog odlučivanja. Kada iz ove perspektive pogledamo društvenu sliku BiH, rezultati su iznenađujući: Ostalima se, pred pobrojanih grupa pod a) i b) mogu smatrati i pripadnici svih pobrojanih etnički konstitutivnih grupa, ogromna većina građanstva ove zemlje koja ne učestvuje u procesima političkog artikuliranja i odlučivanja, odnosno svi oni koji na direktan ili indirektan način nisu povezani sa etnopolitičkim elitama ove zemlje, na kraju, svi oni koji su upravo zahvaljujući etnopolitičkoj vladavini isključeni iz sfere politike. U političkom smislu, onda, Ostali ne predstavljaju nikakav četvrti element, već Drugi društveni konstituens suprostavljen onom Prvom, 'akviziterskom', elitnom sloju koji u svojim rukama drži sve poluge političkog odlučivanja, ekonomske moći i mrežu institucija putem kojih obezbjeđuje svoju društveno-političku dominaciju. U tom smislu, pitanje Drugih i njihove političke relevancije i unutarnje kohezije, moguće je smisleno interpretirati samo kao klasno pitanje.

Unutar etnopolitičkog obrasca dodavanje četvrtog na postojeća tri elementa, ili potencijalno beskonačno nizanje, ma kako harmonično ono bilo, svih partikularnih perspektiva nikada ne može doseći razinu općenitosti koja legitimira jednu ustavnu demokratiju. Ona može biti samo to što joj ime kaže beskonačnost, i to hegelovski kazano, jedna 'loša beskonačnost'.

Četvrti element

Partikulariziranje 'četvrtog elementa' čak i da se on može artikulirati kao jedinstven element, u tom kontekstu, ma kako se on ne slagao s perspektivama ostalih postaje dio te loše beskonačnosti, jer postaje jedna od niza partikularnih perspektiva unutar dominantnog etnopolitičkog obrasca. Želi li političku relevanciju s obzirom na ono za što se zalaže, četvrti element se mora konstituirati u jasnoj opreci spram etnopolitičkog obrasca.

Biti Others kao 'drukčiji', dakle u kulturalnom smislu, znači biti jedan od onih koji se ne mogu etnicizirati u jednom ovakvom društvu jasno uspostavljenih crno-bijelih dihotomija i odnosa povlaštenosti i dominacije. Opstojnost takvih ljudi uprkos strahu, diskriminaciji i marginalizaciji, potpunoj političkoj nemoći upravo onemogućava stavljanje tačke na partikularno identitetsko zaokruživanje čime se drži otvorenom mogućnost za širenje moralne zajednice, odnosno za stalno širenje kruga ljudi sa kojima ćemo se moći solidarizirati kada kažemo 'mi', što je smisao moralnosti uopće.

To su brojne 'kulturne grupe' koje se ne daju etnicizirati u od istinski etnički drugačijih – već pobrojanih manjina – do 'stvarno drugačijih': npr. homoseksualaca, feminista, anarhista. Međutim, ako govorimo o činu političkog samoodređenja ove, no u principu, bilo koje druge društvene grupe, onda istovremeno govorimo i sljedeće, da nema političkog 'mi' bez političkog 'oni', da nema politički 'drugih' bez onih 'politički prvih'. Karakter međusobnog priznanja 'Ostalih' u njihovom kulturalnom subjektivitetu nedovoljan je politički princip, jer se svojim opće-inkluzivističkim ethosom, kako smo vidjeli, opire partikularizmu, odnosno nužnoj prepoznatljivost političke platforme. Naime, piše Chantal Mouffe, „politički život tiče se kolektivnog, javnog djelovanja; on za cilj ima stvaranje jednog 'mi' u kontekstu razlika i konflikta. No, da bismo stvorili jedno 'mi' ono se mora razlikovati od 'njih', a to znači uspostavu granice, definiranje 'neprijatelja' ... 'konstitutivne vanjštine'“ (Mouffe, 2005: 69).

Ko su onda 'neprijatelji' Drugih BiH?

Ako je već prije pokazano da konstitucija političkog subjekta Drugih BiH ne smije slijediti etnopolitički obrazac konstituiranja, da ona ima različit princip grupnog solidariziranja kojemu je prepreka sadašnje ustavno-upitno stanje koje omogućava kolonizaciju države od strane povlaštenih društvenih kolektiva (odnosno političkih avangardi konstitutivnih naroda), onda njihovi neprijatelji nipošto nisu konstitutivni narodi BiH – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – s kojima su pobrojani u preambuli Ustava. Onda, u kojoj društvenoj kategoriji, primjereno društveno-političkom konstektu BiH, smijemo konstituirati politički subjektivitet 'Others' i njegovo razgraničenje prema političkom subjektivitetu svojih neprijatelja? Slijed političke logike dovodi nas u, možda neprijatnu blizinu jednog olako odbačenog, ali po mom sudu, u našem slučaju itekako plauzibilnog obrasca političkog diferenciranja koji je u temelju dominantnog obrasca moći u našoj zemlji: klasnog pitanja. 'Ostali' ili preciznije kazano 'Drugi' moraju bi percipirani kao klasa ako želimo stvarne strukturne promjene naše političke zajednice.

Politički neprijatelj Others BiH kao političkog subjekta je klasa etnonacionalističkih poduzetnika, klasa ljudi koja drži i održava etnopolitičku vlast i kao svaka vlastodržačka grupa profitira od egzistencijalnog straha svojih podanika ('ugroženost naroda'), od političke proizvodnje kulturnih i društvenih razlika, na kraju, od mutnih privatizacijskih i općenito novčanih transakcija. U Weberovoj tipologiji klasa ona predstavlja primjer 'svojinske klase' sa sljedećim karakteristikama, prema Weberu:

Primarni značaj izričito privilegovane svojinske klase ogleda se u sledećim činjenicama: (I) njeni pripadnici su u stanju da monopolišu nabavku skupih potrošnih dobara, (II) oni mogu da kontrolišu mogućnosti sprovođenja sistematske politike monopola u prodaji ekonomskih dobara, (III) mogu da monopolišu mogućnosti akumulacije svojine preko neutrošenih viškova, (IV) oni mogu da monopolišu privilegije društveno korisne vrste obrazovanja ukoliko one uključuju izdatke (Weber, 1969: 550).

Ma kakav im etnički predznak bio, klasna svijest etnonacionalističkih poduzetnika se u praksi pokazuje identičnom. Model etnonacionalističkog poduzetništva operira uniformno bez obzira na etničke i političke podjele u svakom kutku naše zemlje. Stoga, u BiH postoje samo dvije, politički relevantne kategorije. Prva je vladajuća klasa etnonacionalističkih poduzetnika: političari, razni profesionalci u medijima, akademskoj zajednici i društveno-političkim institucijama, u sferi privatnog i državnog poduzetništva koji uživaju veliku moć koju prati razvijanje različitih diskurzivnih formacija koje objašnjavaju i legitimiraju specifične pozicije društvenih subjekata. Klasa etnopolitičkih poduzetnika je grupa ljudi čija trenutna volja limitira zakon. Druga je potlačena klasa Others, ili, prema Weberu, klasa 'negativno privilegovanih' – jednostavno svih drugih koji ne pripadaju klasi etnonacionalističkih poduzetnika bili oni Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Jevreji, Romi, Queer, ateisti i drugi.

Klasni interesi koji su negativno privilegovani u odnosu na svojinu pripadaju tipski jednom od sledećih oblika: (a) oni sami su predmeti posedovanja, tj. on nisu slobodni, (b) oni su 'odbačeni', tj. 'proleteri' u značenju koje je ovaj naziv imao u staro doba, (c) oni su klase dužnika i (d) 'siromašni' (Weber, 1969: 550).

Pripadnici Others nisu slobodni građani i čak su u kontekstu etnopolitičke vladavine ili predmeti posjedovanja kao biomasa svoje etničke elite, to jest 'izborno tijelo' za predstavnike svog naroda, ili su odbačeni jer ne mogu biti posjedovani ili etnički posredovani (npr. niko ne želi svoje etničke homoseksualce ili ateiste), pa su prezreni zbog svog kulturnog identiteta, svjetonazora, privrženosti emancipaciji i egalitarizmu. Općenito su i siromašni i dobrim dijelom kreditni dužnici. Ova klasa, nasuprot onoj vladajućoj, želi vladavinu zakona koja bi potvrdila njihove egalitarističke zahtjeve.

Njihova stvar

Ovako konstituirana opreka između 'nas' i 'njih' nam može poslužiti da damo jasan odgovor na pitanje zašto dejtonska BiH nije republika? Zato što je res-publica javna stvar, nešto što se tiče svih nas. Dejtonska etnonacionalistička država je definitivno 'njihova stvar', stvar 'njihovih' dogovora, razgovora, spletki i sukoba koji se tiču 'nas' samo u vrijeme izbora kada se od nas očekuje da 'njihovo' rukovođenje 'njihovih' stvari koje nam se širenjem krize i straha prikazuju kao nečim 'našim' verificiramo za naredne četiri godine. U tom smislu, kako to jednostavno i vrlo precizno opisuje Slavko Šantić:

Mi smo unikatni primjerak u planetarnom kontekstu ljudskih prava – mi, tj. ogromna većina časnih, nedužnih, osiromašenih, obeskućenih, obezljuđenih ... ukratko – sluđenih, zbunjenih i prevarenih ljudi ove države, mi činimo poniženu i uvrijeđenu većinu, u odnosu na minornu količinu primitivnih političara, previjanih lopova, prevaranata, kriminalaca i tajkuna, nemoralnih tzv. „zaštitnika“ nacionalnih i vjerskih interesa, mizernih, ali ostrašćenih i opasnih nacionalista, rasista i nevješto prikrivenih neofašista. Da, ali ta minorna količina“, tj. stvarna manjina, ima potpunu vlast, ogroman opljačkani novac, posjeduje neograničenu sposobnost proizvodnje i provođenja posvemašnjeg terora i minuciozno razrađenu strategiju i taktiku obezvrjeđivanja svih ljudskih, moralnih i etičkih vrijednosti ina kojima počiva život svakog zdravog društva. Trude se svim silama da u svijesti normalnog čovjeka unište svaku iluziju o ljudskim pravima i slobodama (Šantić, 2010: 30).

Međutim, potrebno je upitati se da li bi za ovu vrstu grupnosti građana mogla postojati neka vrsta empirijske potvrde, postoji li empirijski utvrdljiva neka društvena tenzija između ovako shvaćenih društvenih grupacija na koju bi se moglo računati u eventualnoj konstrukciji političkog subjekta Others? Tim prije odgovor na ovo pitanje je od izuzetne važnosti budući da dominirajuće interpretacije naše društvene dinamike, kako one domaće tako i one koje dolaze iz vana, a osobito iz neposrednoga susjedstva, već duže vrijeme tendenciozno operiraju samo sa jednim, etničkim tipom društvene grupnosti kao jedinoj 'realnoj' društvenoj grupnosti na koju se poziva kao na 'krunski' dokaz milenijske duboke podijeljenosti bosanskohercegovačkog društva na temelju kojega tek treba domišljati odgovarajući politički aranžman za jednu složenu političku zajednicu kakva je bosanskohercegovačka.

U nedavno objavljenom UNDP Izvještaju o humanom razvoju za BiH 2009 pod naslovom „Veze među nama / Društveni kapital u Bosni i Hercegovini“ kao jedan od posebno značajnih nalaza navodi se sljedeće:

Slično tome, tabela 3.8 pokazuje da su napetosti između bogatih i siromašnih (88% ispitanika registrira tenzije) i između rukovodstva i radnika (86%) čak i veće od napetosti koje ispitanici uočavaju između različitih etničkih grupa (79%). Drugim riječima, BiH ne možemo opisati kao društvo u kojemu postoje samo glavne linije razdvajanja među različitim nacijama i etničkim grupama, posebice, među tri konstitutivna naroda. Druge značajne linije razdvajanja u društvu postoje između bogatih i siromašnih te među rukovodstva i radnika. Ovaj se pak nalaz poklapa sa našim ranijim nalazima o slabim integrirajućim društvenim vezama, čak i unutar etničkih skupina. (...) ovi se obrasci protežu na cijelu zemlju i primjenjivi su jednako na stanovnike RS kao i na one iz FBiH. Jednako se, manje-više, odnose i na Srbe i na Hrvate i na Bošnjake, na muškarce i žene, na mlade i stare. Ovi su problemi zajednički za cijelu BiH i nisu ograničeni na određeni poseban segment društva (str. 42).

Iz rezultata istraživanja vidljivo je da su barem dvije interpretacije stanja bosanskohercegovačkog društva – ona o etničkoj podjeli i ona o socijalnoj podjeli – podjednako legitimne, odnosno ona etnopolitička, uprkos uvjeravanjima političara, akademika, medijskih uposlenika koji pripadaju akviziterskoj eliti nema nikakav epistemološki prioritet – odnosno nije nikako 'bliža' stvarnosti, ili 'istinitija' – nad ovom drugom, sociopolitičkom. Njezin 'prioritet' počiva na spletu historijskih okolnosti s kraja osamdesetih iniciranih u našem neposrednom susjedstvu, na rezultatima rata, diskriminatornim praksama i procedurama, ili kraće kazano na goloj sili. Njezin prioritet je 'politički' te je kao takav konstrukcija i ima određeni vijek trajanja, odnosno dok ga ne pomete nekakva 'ubjedljivija' konstrukcija. Prvi korak u tom smijeru otpočinje 'naivnim' pitanjem: „A šta ako društvene podjele pogledamo kroz socijalne naočare?“ „Da li bi takva jedna perspektiva bila korisnija za sve građane ove zemlje?“

Blizina socijalizma

Da zaključim, konstrukcija političkog subjekta Others BiH morala bi slijediti ovakav 'klasni' obrazac i izbjeći etnopolitički dominantni obrazac formiranja društveno-političkog grupstva koji bi ovu grupaciju zadržao možda tek u formi četvrtog konstitutivnog elementa ove etnopolitičke konsocijacije. Onda bi pravi cilj političke borbe Ostalih morao biti ne tek iznuđivanje priznanja njihove političke konstitutivnosti, premda može predstavljati početnu fazu borbe, već i rušenje etnopolitičkog klasnog poretka. U tome ne treba da se zanosimo metafizičkim predodžbama o mogućnosti beskonfliktne društveno-političke zajednice. Naprotiv, ono što treba s entuzijazmom prihvatiti je napor zbacivanja jedne hegemonije drugom hegemonijom. Koja bi bila suštinska karakteristika te nove hegemonije, možda hegemonije građanstva? Riječima Chantal Mouffe, to bi bila „konstrukcija jednog zajedničkog političkog identiteta koji bi stvorio uslove za uspostavu nove hegemonije koja se artikulira pomoću novih egalitarnih društvenih odnosa, praksi i institucija“ (Mouffe, 2005: 86). Dakle, riječ je o „političkom projektu čiji je cilj borba protiv svih formi subordinacije koje postoje u brojnim društvenim odnosima“ (Mouffe, 2005: 88).

Pored donekle razumljive metafizičke projekcije o beskonfliktnoj političkoj zajednici koju dugujemo svojoj političkoj nezrelosti, druga prepreka više je psihološke prirode, a tiče se ponovnog dolaska u blizinu pojma socijalizma kroz klasno pitanje pri čemu taj pojam konotira nešto 'prevaziđeno', s prezrenjem odbačeno, anahrono, ukratko 'politički nekorektno' u današnjem neoliberalnom svijetu.

Da li nas doista ovako definiran cilj političke borbe shvaćen prvenstveno kao klasno pitanje dovodi opet u blizinu neke vrste socijalizma? Chantal Mouffe iskreno zaključuje da je „socijalizam nužna komponenta jednog projekta radikalne i pluralne demokratije“ (Mouffe, 2005: 90). Međutim, red je upitati se, nema li socijalizam svoje legitimno mjesto u djelatno-povijesnoj naraciji identiteta ove zemlje. Naravno, upitnost o socijalizmu je u ovom slučaju samo nepotrebno skretanje s puta. Pravo pitanje nije 'socijalizam ili kapitalizam' već koji tip solidarnosti može ponuditi neku vrstu socijalnog lijepka nove bosanskohercegovačke političke zajednice?

Neka nam u traganju za novim formama društvene solidarnosti bude na umu stav Rastka Močnika koji kaže: „Solidarnost danas se ne osnažuje mistikom nacionalnog pomirenja, već u prozaičnoj borbi protiv nacionalističke mržnje“.

(zurnal.info)

User avatar
prljavi Hare
Posts: 9962
Joined: 28/02/2011 09:14
Location: Seljačine uvijek u prve redove
Been thanked: 1 time

Re: Cetvrti element

Post by prljavi Hare » 05/03/2011 09:21

HOCEMO CETVRTI ENTITET!!! :D
:bih: :bih: :bih: :bih: :bih: :bih:

Bušman
Posts: 2122
Joined: 08/04/2008 08:48

Re: Cetvrti element

Post by Bušman » 05/03/2011 09:25

Postojanje podjela na vase i nase je fasizam (pitajte gospodina Eca).

Post Reply