Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
thron wrote: ↑18/12/2025 10:04
Ne radi se o pesimizmu nego o opravdanoj sumnji. Problem nije sama tehnologija nego način na koji se projekti bez ikakvih studija uticaja na okolinu i ljude guraju ispod tepiha a imajući u vidu lošu praksu koja je s razlogom unijela u ljude nepovjerenje. Projekat se gura a da se ne govori uopšte kakav ćemo imati uticaj da li će se ispoštovati sve zakonski obavezne stvari ili će kao i mital raditi to jest kršiti sva pravila i plaćati smiješne kazne za trovanje grada i okoline.
Ako su sigurni toliko u taj projekat da neće dodatno zagađivati i da će biti ko u Beču neka se vežu, neka naprave obavezu ugovornu da će to prvo ispoštovati a ne da će kao i mital 20 godina obećavati.
Evo Đemini za početak formulisao par pitanja investitoru.
Ova lista pitanja je osmišljena kao "kontrolni mehanizam" za građane i ekološka udruženja. Cilj je pritisnuti investitora i nadležne institucije tamo gdje su najtanji – na polju konkretnih tehnoloških specifikacija i finansijske odgovornosti.
Evo ključnih pitanja koja trebate postaviti na javnoj raspravi:
1. Pitanja o tehnologiji i temperaturi spaljivanja
Budući da se planira korištenje starih postrojenja za novi energent (RDF), ključno je znati da li ona to mogu izdržati.
Pitanje: "Može li investitor garantovati da će temperatura u komori za sagorijevanje konstantno biti iznad 1.100°C tokom cijelog procesa? Ako temperatura padne ispod tog nivoa, dolazi do nekontrolisanog oslobađanja dioksina i furana. Postoji li sistem automatskog prekida dovoda otpada u slučaju pada temperature?"
2. Pitanja o prečišćavanju gasova (Filteri)
Ovo je najskuplji dio procesa koji se najčešće "preskače" radi profita.
Pitanje: "Koji će se tačno tipovi filtera koristiti? Da li sistem uključuje SCR (selektivnu katalitičku redukciju) za azotne okside i reaktore sa aktivnim ugljem za vezivanje teških metala i dioksina? Koliko novca je u budžetu planirano isključivo za održavanje i zamjenu ovih filtera na godišnjem nivou?"
Pitanje: "Kako će se spriječiti emisija ultra-finih čestica (PM 0.1 i manje) koje standardni filteri u željezari ne mogu zadržati, a koje nose teške metale direktno u krvotok?"
3. Pitanja o porijeklu i vrsti otpada
Bez jasne kontrole, spalionica može postati odredište za opasan otpad iz cijele regije.
Pitanje: "Koji je tačan hemijski sastav RDF-a koji planirate spaljivati? Od kojih dobavljača dolazi? Postoji li plan za kontrolu svake pristigle pošiljke kako bi se spriječilo da se među komunalnim otpadom nađu guma, PVC plastika ili elektronski otpad?"
4. Pitanja o toksičnom pepelu
Nakon spaljivanja otpada, on ne nestaje – on se pretvara u prah visoke toksičnosti.
Pitanje: "Šta planirate uraditi sa letećim pepelom (fly ash) koji se skuplja na filterima i koji je klasifikovan kao opasni otpad? Budući da u BiH ne postoji deponija za opasni otpad, gdje će se on izvoziti i koliko će taj proces koštati?"
5. Pitanja o nezavisnom monitoringu
Povjerenje u privatne mjere zagađenja je minimalno.
Pitanje: "Da li će investitor pristati na ugradnju sistema za kontinuirani monitoring (CEMS) čiji će podaci u realnom vremenu (svake sekunde) biti dostupni javnosti na web stranici i direktno povezani sa serverom Federalne uprave za inspekcijske poslove?"
6. Pitanja o stečaju i odgovornosti
Ovo direktno cilja na pravne manevre Pavgorda.
Pitanje: "Ukoliko dođe do ekološkog akcidenta ili prekoračenja dozvoljenih emisija, ko snosi krivičnu i materijalnu odgovornost? Da li je 'Nova željezara' (kao firma u stečaju ili novoformirani subjekt) osigurala bankarsku garanciju za sanaciju potencijalne ekološke štete nanesene zdravlju građana Zenice?"
7. Pitanja o prenamjeni objekata
Pitanje: "Koji su dugoročni planovi za zemljište unutar kruga fabrike? Da li se planira izdavanje hala drugim subjektima za skladištenje materijala koji su zapaljivi ili opasni, s obzirom na to da se u krugu planira raditi sa vatrom i visokim temperaturama spalionice?"
Savjet za građane:
Zapisujte odgovore. Ako investitor odgovara sa "to ćemo rješavati u hodu" ili "poštovaćemo zakonske okvire" bez navođenja konkretnih modela filtera i brojki, to je siguran znak da prava zaštita nije planirana.
Ne kontam, kakvim starim postrojenjima?
Ne postoji postrojenje koje bi se moglo prepraviti u termoblok.
Ne možeš mješalicu za beton prepraviti u veš masinu, niti bi se isplatilo.
thron wrote: ↑18/12/2025 10:04
Ne radi se o pesimizmu nego o opravdanoj sumnji. Problem nije sama tehnologija nego način na koji se projekti bez ikakvih studija uticaja na okolinu i ljude guraju ispod tepiha a imajući u vidu lošu praksu koja je s razlogom unijela u ljude nepovjerenje. Projekat se gura a da se ne govori uopšte kakav ćemo imati uticaj da li će se ispoštovati sve zakonski obavezne stvari ili će kao i mital raditi to jest kršiti sva pravila i plaćati smiješne kazne za trovanje grada i okoline.
Ako su sigurni toliko u taj projekat da neće dodatno zagađivati i da će biti ko u Beču neka se vežu, neka naprave obavezu ugovornu da će to prvo ispoštovati a ne da će kao i mital 20 godina obećavati.
Evo Đemini za početak formulisao par pitanja investitoru.
Ova lista pitanja je osmišljena kao "kontrolni mehanizam" za građane i ekološka udruženja. Cilj je pritisnuti investitora i nadležne institucije tamo gdje su najtanji – na polju konkretnih tehnoloških specifikacija i finansijske odgovornosti.
Evo ključnih pitanja koja trebate postaviti na javnoj raspravi:
1. Pitanja o tehnologiji i temperaturi spaljivanja
Budući da se planira korištenje starih postrojenja za novi energent (RDF), ključno je znati da li ona to mogu izdržati.
Pitanje: "Može li investitor garantovati da će temperatura u komori za sagorijevanje konstantno biti iznad 1.100°C tokom cijelog procesa? Ako temperatura padne ispod tog nivoa, dolazi do nekontrolisanog oslobađanja dioksina i furana. Postoji li sistem automatskog prekida dovoda otpada u slučaju pada temperature?"
2. Pitanja o prečišćavanju gasova (Filteri)
Ovo je najskuplji dio procesa koji se najčešće "preskače" radi profita.
Pitanje: "Koji će se tačno tipovi filtera koristiti? Da li sistem uključuje SCR (selektivnu katalitičku redukciju) za azotne okside i reaktore sa aktivnim ugljem za vezivanje teških metala i dioksina? Koliko novca je u budžetu planirano isključivo za održavanje i zamjenu ovih filtera na godišnjem nivou?"
Pitanje: "Kako će se spriječiti emisija ultra-finih čestica (PM 0.1 i manje) koje standardni filteri u željezari ne mogu zadržati, a koje nose teške metale direktno u krvotok?"
3. Pitanja o porijeklu i vrsti otpada
Bez jasne kontrole, spalionica može postati odredište za opasan otpad iz cijele regije.
Pitanje: "Koji je tačan hemijski sastav RDF-a koji planirate spaljivati? Od kojih dobavljača dolazi? Postoji li plan za kontrolu svake pristigle pošiljke kako bi se spriječilo da se među komunalnim otpadom nađu guma, PVC plastika ili elektronski otpad?"
4. Pitanja o toksičnom pepelu
Nakon spaljivanja otpada, on ne nestaje – on se pretvara u prah visoke toksičnosti.
Pitanje: "Šta planirate uraditi sa letećim pepelom (fly ash) koji se skuplja na filterima i koji je klasifikovan kao opasni otpad? Budući da u BiH ne postoji deponija za opasni otpad, gdje će se on izvoziti i koliko će taj proces koštati?"
5. Pitanja o nezavisnom monitoringu
Povjerenje u privatne mjere zagađenja je minimalno.
Pitanje: "Da li će investitor pristati na ugradnju sistema za kontinuirani monitoring (CEMS) čiji će podaci u realnom vremenu (svake sekunde) biti dostupni javnosti na web stranici i direktno povezani sa serverom Federalne uprave za inspekcijske poslove?"
6. Pitanja o stečaju i odgovornosti
Ovo direktno cilja na pravne manevre Pavgorda.
Pitanje: "Ukoliko dođe do ekološkog akcidenta ili prekoračenja dozvoljenih emisija, ko snosi krivičnu i materijalnu odgovornost? Da li je 'Nova željezara' (kao firma u stečaju ili novoformirani subjekt) osigurala bankarsku garanciju za sanaciju potencijalne ekološke štete nanesene zdravlju građana Zenice?"
7. Pitanja o prenamjeni objekata
Pitanje: "Koji su dugoročni planovi za zemljište unutar kruga fabrike? Da li se planira izdavanje hala drugim subjektima za skladištenje materijala koji su zapaljivi ili opasni, s obzirom na to da se u krugu planira raditi sa vatrom i visokim temperaturama spalionice?"
Savjet za građane:
Zapisujte odgovore. Ako investitor odgovara sa "to ćemo rješavati u hodu" ili "poštovaćemo zakonske okvire" bez navođenja konkretnih modela filtera i brojki, to je siguran znak da prava zaštita nije planirana.
Ne kontam, kakvim starim postrojenjima?
Ne postoji postrojenje koje bi se moglo prepraviti u termoblok.
Ne možeš mješalicu za beton prepraviti u veš masinu, niti bi se isplatilo.
Znači tvoje mišljenje je da se ne može ništa iskoristiti od postojeće infrastrukture nego da se mora sve komplet na novo?
Evo još malo informacija od Džemile, čisto da imamo neke osnovne informacije...
Ne mora značiti da su ove informacije tačne, jer uvijek se nađe neko pametan da nam dodatno pojasni...
Čak i ako bi investitor uspio održati temperaturu iznad 1.100°C, opasnost po zdravlje građana Zenice ne bi nestala. Iako je visoka temperatura ključna za uništavanje određenih otrova, ona sama po sebi nije "magični štapić" iz tri razloga: stvaranje novih jedinjenja tokom hlađenja, teški metali koji ne nestaju na vatri i ljudski faktor.
Evo dublje analize zašto visoka temperatura nije dovoljna garancija sigurnosti:
1. Fenomen "De Novo" sinteze (Povratak dioksina)
Čak i ako na 1.100°C potpuno razbijete molekule dioksina i furana, oni imaju zastrašujuću sposobnost da se ponovo formiraju (sinteza de novo) tokom procesa hlađenja dimnih gasova.
Problem: Kada vreli gasovi izlaze iz peći i prolaze kroz kotlove i cijevi, oni se hlade. U temperaturnom opsegu od 250°C do 450°C, u prisustvu čestica pepela i hlora (kojeg ima u plastici), molekule se ponovo spajaju u smrtonosne dioksine.
Zaključak: Bez ekstremno brzog hlađenja gasova ("quenching") i naknadnih hemijskih filtera, visoka temperatura na početku procesa ne znači ništa na kraju dimnjaka.
2. Teški metali: Vatra ih ne uništava
Teški metali su hemijski elementi i oni ne mogu "sagorjeti". Visoka temperatura ih samo prevodi iz čvrstog u gasovito stanje ili u formu ultra-finih čestica.
Živa i Kadmij: Ovi metali isparavaju već na mnogo nižim temperaturama. Na 1.100°C oni su u obliku gasa koji prolazi kroz obične filtere kao da ih nema.
Ultra-fine čestice (PM 0.1): Visoka temperatura stvara sitnije čestice koje su opasnije jer prodiru duboko u plućne alveole i ulaze direktno u krvotok, noseći sa sobom toksični teret.
3. Problem azotnih oksida (NO_x)
Paradoksalno, što je temperatura sagorijevanja veća, to se stvara više azotnih oksida.
Vazduh se sastoji od oko 78% azota. Na temperaturama iznad 1.000°C, azot iz vazduha reaguje sa kiseonikom stvarajući NO_x gasove.
Ovi gasovi uzrokuju kisele kiše, iritaciju disajnih puteva i ključni su za stvaranje prizemnog ozona (smoga), što je u zeničkoj kotlini već hronični problem.
4. Tehnička neodrživost u starim pećima
Održavati konstantnih 1.100°C u postrojenju koje je originalno projektovano za ugalj ili gas, a sada koristi smeće (RDF), ekstremno je teško:
Varijabilnost goriva: Smeće nije homogeno. Jedna tura može biti vlažna, druga puna plastike. To dovodi do "skokova" i "padova" temperature. Svaki put kada temperatura padne ispod granice, makar na par sekundi, dolazi do masovnog ispuštanja neizgorjelih otrova.
Habanje materijala: Peći koje konstantno rade na tako visokim temperaturama uz prisustvo korozivnih gasova iz smeća (hlorovodonična kiselina) propadaju nevjerovatnom brzinom. Pitanje je da li će investitor zaustaviti proizvodnju radi skupog remonta ili će nastaviti "gurati" dok peć bukvalno ne progori.
Rezime: Šta je zapravo potrebno?
Da bi spalionica na 1.100°C bila sigurna, sistem mora imati:
Nagli sistem hlađenja gasova (da se spriječi ponovna sinteza dioksina).
Sistem ubrizgavanja aktivnog uglja (da se "upecaju" gasoviti teški metali).
Vrećaste filtere visoke efikasnosti (za PM čestice).
Katalizatore (SCR) (za azotne okside).
Bez ovih dodatnih komponenti, priča o "1.100 stepeni" je samo marketinški trik kojim se građani pokušavaju umiriti poluinformacijama. Toplota uništava bakterije i neke molekule, ali bez vrhunske hemijske laboratorije na kraju dimnjaka, ona ne rješava problem toksičnog zraka.
Ne može se ništa iskoristiti osim pristupnih puteva i zemljista.
Doprema i skladistenje RDF-a, sistem ulaganja u peć, peć, kotao, dimnjak, sistem prečišćavanja, turbina, trafostanica,... sve se to pravi iz temelja novo kao da se gradi na livadi.
A sto se emisije stetnih materija tiče, ona ne moze biti nula ali bi bila znatno manja sa elektro celikom i rdf termoblokom nego sad sa integralnom proizvodnjom.
Ci-Nick wrote: ↑19/12/2025 23:22
Ne može se ništa iskoristiti osim pristupnih puteva i zemljista.
Doprema i skladistenje RDF-a, sistem ulaganja u peć, peć, kotao, dimnjak, sistem prečišćavanja, turbina, trafostanica,... sve se to pravi iz temelja novo kao da se gradi na livadi.
A sto se emisije stetnih materija tiče, ona ne moze biti nula ali bi bila znatno manja sa elektro celikom i rdf termoblokom nego sad sa integralnom proizvodnjom.
Može se ali će se to izvući, a ne bi rekao šta tačno.
A zna stisnut gas jebo ga onaj ko mu dade ovo poluraspadnuto turbodizel govno.
11m konusni stub sa stijenkom debljine 8mm, anker pločom 350x350mm debljine 18mm i četiri M22 10.8 ankera 80cm duboko u armiranobetonskom temelju ne možeš ovako sjebat a da ne ideš makar 80km/h.
Odoše i dvije Siteco SQ200, jedna košta 1800 KM bez PDV-a
Proglasit ovo obijesnom vožnjom pa da mu se vlastito osiguranje naklati na leđa i sve troškove mu regresira.
Ne mogu da vjerujem, koliko je svijest jednog zenicanina shebana da se pise o tome kako Spalionica moze bit uspjesna prica. Pa ima li u ovom gradu kriticne mase ljudi da se pokrene bilo sta, da vec jednom kazemo STOP sranjima. Pa ljudi da li ste u toku koliko je kancerogenih oboljenja u ovom gradu, da li znate da se kriju stvarni podaci o broju oboljelih... Pustamo kojekakve polubiznismene da ovdje prave spalionicu il sta vec.
Borite se kako znate i umijete protiv tog sranja.
U Bolješevu će se otvoriti spalionica animalnog otpada i evo u Kaknju se kao svi bore da ne bude, jer pripada kakanjskoj opštini.
Ali jebiga izgleda da su pare davno uzete i da je sve dogovoreno.
Kada je Zenica nedjeljom u ovom smogo vremenu ikada licila na nesto?
Da se ne lazemo, jedino kada padne min 20 cm snijega, znalo je biti raje i graje.
Posto snijega nema godinama, stas koji klinac i hodati.
Ni radnim danima nista nije bolje.
Da upalis sva svjetla svijeta, depresija, utusi nesto i odozgo i odozdo. Jebat ga. hahahahah
.
