Cajnice

[sheiitan 666]

Pozdrav svima, vidim nema nista o Cajnicu pa reko da stavim nesto o svom rodnom gradu.





Čajniče je slikovit gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.
Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Nalazi se na dvadesetom kilometru ceste Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čajniče imala je 8.956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.
Stanovništvo općine Čajniče
godina popisa -> 1991.
Srbi -> 4.709 (52,57%)
Muslimani -> 4.024 (44,93%)
Hrvati -> 5 (0,05%)
Jugoslaveni -> 77 (0,85%)
ostali i nepoznato -> 141 (1,57%)
ukupno -> 8.956


http://www.youtube.com/watch?v=HvTV-ylp ... r_embedded


Princ sam iz Gornjeg podrinja, tacnije iz Cajnica, jedne od najljepsih vukojebina na svijetu. Nekad pozamasna carsija, najveci grad u regiji, ali nije imala bukvalno kud da se siri (ko je bio u tom gradu zna o cemu govorim). Jedna cesta - iz Gorazda - vodi u Cajnice a druga - prema Pljevljima - iz Cajnica. Grad koji ima kapacitete da bude elitni turisticki centar, za bogatune, ali to nikad - zapamtite nikad, nece biti. Mozda kada bi neko jednog dana, kao kod bogatih alkoholicara sto se s krvi zna raditi, izmijenio ljude i stavio tamo neke u mozgu zdrave.

U gradu su prije rata bile dvije dzamije - prije Drugog Svjetskog Rata ih je bilo deset - jedna pravoslavna crkva (jedna od najvaznijih za SPC - ikona prasvete bogorodice, neka vrsta Medjugorja za Srbe, dva put godisnje dolaze u masama), i cak i jedna katolicka crkva pored koje sam u toku ranog djetinjstva zivio. Otkud katolicka crkva u gradu bez katolika (prije rata u gradu nije zivio niti jedan katolik, a u opstini je bilo njih 7 - sada ih je pet, ali oni su vise Srbi, moze se reci)? Zaista interesantna prica, oficir K.u.K. vojske se zaljubio u Cajnicanku, ozenio je i nastanio se u Cajnicu. Da bi imao gdje da se bogu moli izgradjena mu je crkva. Mala crkvica, ja se iz djetinjstva sjecam, cesto sam se igrao u dvoristu te crkve, da je bila neka "vjecna baustela", vazda se nesto krecilo, skele, i ti fazoni.




Bilo je prica, onako napaljenih nacionalistickih, da je lokalni "vojvoda", ne znam samo ko budalu proglasi vojvodom, bivsi konjovodac (stvarno konjovodac, vuko balvane iz sume, to mu je bio posao) Milun Kornjaca, sef "Plavih orlova" i brat Dr. Duska Kornjace, bivseg predsjednika Opstine Cajnice i predsjednika SAO Istocna Hercegovina, htio da otvori diskoteku u toj crkvi. Ali, eto nije. Posto su u tom kraju ratovali samo Srbi i Bosnjaci, crkva nije srusena. Obadvije dzamije, iako nije bilo oruzanih sukoba u Cajnicu - Bosnjaci su se jednostavno iselili ili (njih pedesetak) bili pohapseni pa strijeljani nakon sto je ubijen vukovarski veteran i samoproglaseni vojvoda Veljo Tanaskovic u okolini Cajnica u toku napada na Trebesko brdo (prema Gorazdu), su minirane i srusene.

Ah da, jedini grad u BiH u koji se nije vratio niti jedan povratnik. Dakle stopostotno etnicki homogen grad - Tamo ne zivi niti jedna osoba koja nije srpske nacionalnosti (onih pet Srba katolika iz jednog sela oko Cajnica ne brojim jer nisu u gradu a ni Hrvati neki).

Dzamija Sinan Pase, izgradjena krajem 15. vijeka, je obnovljena. Doduse ne izgleda kao prije tako da nisam bas sasvim siguran sto se tice smisla obnove ove dzamije (nema Bosnjaka vise, niti jednog, a ni kulturuloski nema efekta kad je ne naprave kakva je bila, a bila je ovakva:



Crkva SPC (pocelo se s izgradnjom ove crkve sredinom 19. vijeka, za vrijeme osmanske vladavine - a dovrsena je za vrijeme Austrougarske)


Ta ikona, ziva istina - ima na youtube-u video u kojem cajnicki pop prica bas to, je u toku Drugog Svjetskog Rata, nakon sto su ustase ostetile dio crkve, nisu je zapalili jer lokalni Bosnjaci nisu dopustili, je sacuvana od strane cajnickih Bosnjaka i nakon Drugog Svjetskog vracena u tu crkvu.

Dokumentarac o toj ikoni:
http://www.youtube.com/watch?v=SRTrPrni4NI


U toku osamdesetih godina u Cajnice su dolazili i strani turisti, ovi nesto bogatiji koji su bili vise zainteresovani za lov, izlete i to. Nocijevali bi u hotelu Orijent koji je propao jos prije rata. Hotel je iznad grada pored puta za Pljevlja (CG).

Hotel Orijent prije


Hotel Orijent danas:


Cajnice je jedini grad u Podrinju u kojem su Bosnjaci bili vecina nakon Drugog Svjetskog a Srbi ih brojcano pretekli jos prije rata. Zasto?
Bosnjaci, uglavnom gradski, su se selili u Gorazde jer je Gorazde bilo jedna od privredno najrazvijenih opstina u SRBiH. Zasto su se Srbi manje selili? Iskreno da kazem ne znam. Znam da su neki imali rodbine po Vojvodini...Novi Sad i to. Ali vaznije je doseljivanje crnogorskih Srba koje je imanentno jos od kraja Drugog Svjetskog Rata - trecina nastavnika u mojoj skoli su bili Crnogorci. E ti Crnogorci su uglavnom iz krajeva CG-a koji se deklarisu kao Srbi. Zbog toga najvjerovatnije srpska vecina jos 91. godine.


"Politicki stav" Cajnicana danas
http://www.youtube.com/watch?v=iC4oY3NNxf8
Cijeli grad maltene na ulicama, bukvalno i staro i mlado, nakon sto je uhapsen Mladic


Interesantan detalj, tamo je jos u pedesetim uhapsen cetnicki vojvoda Lasica - krijo se u okolnim selima, imao jatake, niko mu nista nije mogao dok ga nije izdala svalerka i onda ga UDBA roknula, njega i trojicu suboraca. Pa su ih objesili pred srednjom skolom u gradu, dakle direktno u centru, da vise tri dana..onako bradati. Tamo jest osnovana Druga Proleteska ali su samo dvojica proletera bili Cajnicani.

Eto toliko, ukoliko neko ima sta za dodati bujrum.

[zara79]

Moj je stari odveo staru na "medeni mjesec" u Cajnice da joj pokaze odakle je njegov stari A prije rata smo uvijek dobivali orahe i šljive iz Podhrida i pomisao na to mi uvijek izmami osmijeh na lice i vrati me u djetinjstvo. Takodje se sjecam dedinih prica o cetnicima II sjetskog rata, klanja i progona ...

[sheiitan 666]

Sta reci, prelijepa priroda, pa i grad bi mogao biti idilican - ali nije, naravno zbog ljudi. Kako god, vidim moje si godiste (ukoliko to 79 ima veze s tim) - uvijek je lijepo vidjeti da covjek ipak nije vanzemaljac i jedini iz Cajnica.

Ali da pustimo vise taj film iz Cajnica.

http://www.youtube.com/watch?v=DztrX5dXmxU

[juzna_strana]

Vidjeh temu pa reko' da spomenem stari grad Samobor,
u kojem je boravio Herceg Stjepan Kosaca i koji se nalazi na ovom podrucju.
Vrlo malo podataka o njemu ima na netu a tako je znacajan..

Kome nije peglanje neka procita :

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 60/08.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 19. do 23. januara 2006. godine, donijela je

O D L U K U

I

Graditeljska cjelina – Stari grad Samobor, opština Novo Goražde, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine bedemi i objekti starog grada Samobora.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 125/1, posjedovni list broj 97/3, k.o. Hladila, opština Novo Goražde, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Republike Srpske”, broj 9/02).



Broj: 05.2-2-257/05-7
20. januar 2006. godine
Sarajevo

Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović

[sheiitan 666]

Bio sam gore glavom i bradom - rodjak, bivsi diverzant, zna najbolji put ( garant nema mina, barem ne onih koje je on postavio ) do Samobora.

Ima slika, kad potrazis na Google, koje sam ja licno na fejsbuku postavljao - ali necu reci koje.

[sheiitan 666]

Ali koga boli za Samobor kad valja brze bolje izraziti saucesce kamenju oko Trebinja jer je to kamenje ipak od velike politicke vaznosti, a Samoborska tvrdjava samo kulturne.

[sheiitan 666]

Cisto onako da ljudi vide gdje se to tacno geografski nalazi...ima karta BiH.
http://bs.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cajni%C4%8De

[sheiitan 666]

Imam knjigu, Putopis Evlije Celebije, i u njoj najstariji opis Cajnica. Evo, ja prepiso jednom prilikom od A do Z pa ako nekoga interesuje....

Evlija Celebija, Putopis - Odlomci u Jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1996, str. 399 - 402.

(Ovo u zagradama dodajem uglavnom ja radi lakseg razumjevanja.)


KASABA CAJNICE

Prema Sulejman-hanovom (misli na osmanskog cara Sulejmana Velicanstvenog koji je prvi 1529. godine opsjedao Bec - njegove reforme su bile toliko sveobuhvatne i detaljne da samo zahvaljujuci tome imamo priblizne podatke o broju stanovnistva, njihovoj vjerskoj pripadnoscu, itd.) katastarskom popisu (tahrir), ova kasaba je pripadala teritoriji hercegovackog sandzaka. Ali kako je ona carsko krunsko dobro (hase-i humayun - u Osmanskom carstvu je sva zemlja pripadala drzavi. Postojala su tri vrste posjeda, timari, zijameti i hasovi. Hasovi su bili najveci i dodijeljivani su na upravu iskljucivo visokim cinovnicima i clanovima sultanove obitelji), stoji pod upravom deftedar-pase. Njom upravlja vojvoda sa dvije stotine ljudi. Drugi organ vlasti je kadija ovog uzvisenog kadiluka s rangom kadiluka od sto pedeset akci (ovak kadiluk nastao je 1572. godine kada se Cajnice pominje kao kasaba u focanskom kadiluku, a prije 1582. godine kada se Cajnice pominje kao samostalan kadiluk).
Tu ima predstavnik portinih spahija (kethuda yeri), janjicarski serdar, trzni nadzornik (muhtesib), starjesina esnafa (udruzenje zanatlija, nesto kao zadruga) i vise prvaka (ayani).

Polozaj i izgled Cajnica. - Nisam nigdje vidio jednu tako cudnu caros koja ima tako brdovit i valovit polozaj kao sto je polozaj ovog malog mjesta, koje svojim brdovitim i valovitim polozajem djeluje istovremeno smijesno, opasno, strasno i strasivo. Ova kasaba je sa tri strane okruzena velikim brdima, koja se dizu do nebeskog vrha i okicena su ogromnim drvecem i stablima tresanja koja se dizu nebu pod oblake. Mnogi predjeli su, opet, ponori kao pravi bezdani pakla. Tako mi boga, covjek se ne moze usuditi ni da pogleda dolje; smracilo bi mu se pred ocima pa bi se strovalio.
S juzne strane ovih provalija su, na visokom brdu, zgrade kasabe Cajnica. Njegove kuce leze amfiteatralno kao kuce na Dzihangir-Jokusu u Stambolu. Sva ova varos nalazi se na tijesnu terenu, u njoj ima jedna provalija od stijena i pitome zemlje, duboka koliko minaret, tako da covjek nema hrabrosti ni da pogleda dolje. Svake godine u ovu provaliju padne i strada mnogo nevine djece, konja i mazgi. Jedan dobrotvor, po imenu Hadzi-Bali, podigao je preko ovog paklenog ponora s jedne stijene na drugu most kao Sirat (cuprija preko pakla). Napraviti ovaj most zaista prevazilazi ljudsku moc. Onome ko odavde pogleda dolje prsne zuc, a tijelo mu zadrsce kao jesenje lisce.

Seher ima pet muslimanskih i tri krscanske mahale. Poznate mahale su: Sinan Pasina (ta mahala je dobila ime po Sinan Begu, kasnije Sinan Pasi Boljanicu, najvecem sinu i dobrotvoru Cajnica. Svojom vakufnamom juna 1582. godine on je u Cajnicu podigao dzamiju oko koje se formirala pomenuta mahala. Neko mu unisti dzamiju a eto u Cajnicu niko bilesi ne zna ko je to bio - sigurno je bilo u "samoodbrani od podivljalih mudzahedina". Podigao je mejtef uz dzamiju, tekiju sa musafirhanom, karavansaraj, 22 ducana, dvije radionice za stavljenje koze i dva mlina na Janjini. On je, dalje, osnovao mekteb u selu Njegosevic, mostove na Janjini u selu Medjurjecje itd..Sinan Pasa je odredio da se njemu i njegovoj zeni podigne turbe - mauzolej - u Cajnicu u kome je i sahranjen. On je rodom iz Boljanica. Sin je Bajram Age, stariji brat vezira Husein Pase, a zet Mehmed Pase Sokolovica koji je podigao most u Visegradu. Sestra Mehmed Pase Sokolovica, Kaduna, je bila zena Sinan Pase i ona je sahranjena u mauzoleju gradske dzamije koja je unistena 1992. godine), onda mahala Turbe, mahala Imaret, mahala Prijeka, Donja mahala i Jarak.
Ima sedam stotina tvrdo zidanih malih i velikih kuca, prizemnih i na sprat, i drugih, srednjih kuca, sve jedna povise druge. Sve su pokrivene ceremitom, sindrom i plocama. Basta ima mnogo a dvorista malo. Ima deset dzamija sa mihrabom. Pet je povecih. Najljepsa i najimpozantnija je dzamija Sinan Pase u carsiji. Premda je ova dzamija sa jednom kupolom (kubbe) ipak je jako prostrana i umjetnicki izradjena. To je cista i prostrana bogomolja, u kojoj su mihrab, minber i uzvisena galerija (mahfil) umjetnicki izradjeni. Kad zraci zarkog sunca upru u njene prozore od kristala, nedzefskog i muranskog stakla, postane vrlo svijetla. Spoljne sofe pokrivaju tri plave i okrugle kupole (kubbe). Ali joj je dvoriste (harem) tijesno. Ova dzamija ima tako skladan visok i vitak minaret, s koga se uci ezan, da, kada je pazljivo pogleda, covjek koji je upucen u arhitekturu ostaje zapanjen i od velikog divljenja uzvikne: "Bog je blagoslovio!" Postaviti temelj ovoj dzamiji i podignuti ovakav bilalovski minaret na onako tijesnom i strmenitom terenu prevazilazi ljudsku moc. Oko dzamijskog dvorista nalaze se djacke sobe, a na sredini harema sadrvan tako lijep da se mora pogledati. Iza njega mlazevi skacu uvis, a pravovjerni obavljanjem abdesta iz hanefijskih slavina izrazavaju svoju pokornost gospodaru svih gospodara (bogu). Iznad dzamijske kapije nalazi se ovaj natpis, napisan i pozlacen u stilu Hasana Karahisanije (jedan od najpoznatijih kaligrafa u carevini):

Sagradivsi ovu dzamiju,
Sinan Beg ozivi svoj rodni kraj
I ucini lijepo dobrocinstvo.
Razmisljajuci smislih joj hronostih:
"Postade lijep i dostojan boziji hram"

(Godine 972/1570.)

S desne strane dzamije u visokom turbetu sahranjen je dobrotvor Sinan-Pasa. Na drugoj strani ulice, u visokom turbetu pokraj sinan-pasina saraja (odmah preko puta ulice je to bilo, ispod doma kulture), sahranjeni su njegovi sinovi.

Sve javne zgrade (imaret) u ovom seheru su zaduzbina Sinan-Pase i sve su to olovom pokrivene gradjevine koje predstavljaju varos.
Jos ima devet dzamija (zavije). Dvije su sa kamenim, a tri sa drvenim minaretom. Ostali mesdzidi (zavije) su bez minareta.

U varosi ima oko pedeset vodenica, koje su nanizane sve dolje do ponornih provalija.
Ima i tri medrese. Od svih je u najboljem stanju Sinan-Pasina medresa. Dalje, postoji svega pet osnovnih skola (mekteb), cetiri tekije koje imaju svoje dervise. Ima tri svratista (han). Hadzi-Balijin han, koji se nalazi na vrhu mosta, je kao tvrdjava. Hanovi su slicni bezistanima. Ima samo jedno javno kupatilo (hamam), ali je vrlo lijepo i umjetnicki izradjeno i svijetlo kupalito s prijatnim zrakom (Za banju u Cajnicu, vidi: Kresevljakovic, Hamami, Sarajevo 1954.).

Ima svega do dvije stotine ducana, ali ih nisam prebrojavao. Bezistana (nesto kao danas ovi veliki centri u kojima imas vise trgovina jednu pored druge, npr. na Bascarsiji ima jedan), medjutim, nema. U blizini Hadzi-Balijinog hana, na pocetku provalije, ima mnogo kovackih ducana. Postoji jedna javna kuhinja za sirotinju (imaret). Ona je Sinan-Pasina zaduzbina. Ovaj imaret nalazi se u blizini Sinan-Pasine dzamije i saraja: u njemu svi putnici namjernici, bogatasi i sirotinja, staro i mlado, dobivaju besplatno jelo, prekok cijele godine, izjutra i navece.

Dalje, ima sedam izletista, a jedno izletiste je kao Merami basca.
Na jugoistocnoj strani varosi, s desne i lijeve strane druma sto vodi iz Taslidze (danas Pljevlja) u Cajnice od Sinan-pasine cesme koja se nalazi na tome drumu pola sata daleko, pa sve do Cajnica, rastu ogromna stabla tresanja. Podalje od tog drvoreda na jugoistoku, na jednom brezuljku kojih hiljadu koraka daleko, nalazi se Gazi Murad-babina basca (mesire) s bektasijskom tekijom (asitan), koja zasluzuje da se vidi. to je tako visoka osmatracnica da se od ove tekije, koja je puna hladnjaka (maskure), vidi cijela varos Cajnice. Pod jednim hladnjakom ima bistro vrelo koje podsjeca na vrelo zivota a hladno je kao komad leda, tako da se u julu ne mogu lako popiti ni tri gutljaja. U tom blazenom kutku ima puno sofa i klupa u zelenilu. Ni zega zarkog sunca ne moze djelovati u hladu mnogobrojnih stabala. To je debeo hlad poput persijskih aleja, a dirljive pjesme vise hiljada milozvucnih pticijih glasova osvjezavaju duse izletnika. Na vise mjesta tekuca voda okrece rostilje na kojma se bez covjecjeg ucesca pece meso, cvrceci poput mevlevijskog instrumenta, a onda se jede. U svakom uglu toga mjesta mnogi zaljubljeni i odani dervisi izvode muzicke tacke divnim melodijama i u svako doba razne grupe priredjuju muzicke sastanke poput Huseina Bajkare. Jednom rijecju, stanovnici ostalih gradova dolaze na ovo mjesto gozbe sa raznim jelima i pricima i priredjuju raznovrsne zabave i sastanke.

Izletiste na Musali. - Premda to nije onako idealna basta kao musala u seheru Uzicu, ipak je i ona divno izletiste i bogomolja. Sva groblja, naselja dusa varosi Cajnica, nalaze se tu na glavnoj ulici. Oni cutke pocivaju gluhi i nijemi u tom azilu spokojstva. Ali oni jezikom svoga stanja mole i od ovoga siromaha, Evlije, jednu Fatihu (molitva za mrtve u islamu).

Dodatak o Cajnicu. - Ova varos nalazi se na opasnom mjestu, ali je klima u njoj vrlo prijatna. to je napredan i naseljen kadiluk. Na sve strane su brda s gorskim pasnjacima i vocnjaci. Sela se dodiruju jedno s drugim, te su zgusnuta i plodna naselja.

Svi stanovnici govore bosanski i nose krajisku odjecu. Zene im nose feredze od crnog platna i vladaju se vrlo uljudno. Mnogo drze do svoje casti i jako su pobozne. Stanovnici su prave bozije sluge, a posebno moj prijatelj i dobrotvor Hadzi Sefer. Sve su to ljudi od rza i obraza koji se bave svojim poslom i zive moralno. Oni su veliki prijatelji stranaca, ljudi koji vole zabavu i uzivanje, pristupacni su i susretljivi.

Kako iz ovoga Cajnica potice Mezaki-efendija ( Glasoviti pjesnik. Pravo mu je ime Sulejman-beg. Odgojen na carskom dvoru, postao je spahija i stupio u svitu starog Velikog vezira Cuprilica. godine 1661. postao je teskeredzija Ahmed-Pase Cuprilica kad je ovaj postao Veliki vezir. Nakon Ahmed pasine smrti 1676. godine postao je sef odjeljenja za konjicu carstva. Iste godine zavrsio je zbirku pjesama i te godine u ramazanu mjesecu umro. Osmanski biografi ga isticu kao izvrsnog pjesnika), teskeredzija sadasnjeg Velikog vezira Cuprilica (Koprülüzade), ja sam, siromah, odsjeo u njegovoj kuci. Mi smo sa stanovnicima ove varosi tri dana uzivali i veselili se tako da se to ne moze izraziti.
Od specijaliteta ove varosi mi smo nabavili raznovrsne sjekire, ferhatovske cekice, konjske bukagije i lance, koliko nam je trebalo. Zatim smo se oprostili sa svim prijateljima i, uzevsi po izboru pratioce, stigli smo za dva sata u Mahmud pasin Odzak (ovo je najvjerovatnije selo Odzak kod Foce).

Odatle smo isli dalje cetiri sata i dosli u varos Foca.

[sheiitan 666]

Jedna stvar bi me interesovala, posto vidim da na forumu ima dosta raje iz Gorazda: Da li i kakve kontakte imate s Cajnicem i danasnjim Cajnicanima? Tamo zivi i jedan dio gorazdanskih Srba. Idete li ikada u Cajnice, poslovno ili iz privatnih razloga, i da li dolaze Cajnicani u Gorazde, ili bivsi Gorazdani koji su sad u Cajnicu? Kakvi su odnosi onako uopsteno? Ima li ikakvog druzenja? Hvala.

[Almond]

Bio sam se u bolnici nakratko družio sa jednim iz Čajniča,tačnije iz sela Zaborak.
U ratu je među prvima uzeo pušku,ali zbog nadmoći Srba se povukao sa saborcima u Goražde,pa u Sarajevo.

Nisam znao da Bošnjaka danas više nema u Čajniču.
Kakvo je stanje na selima ?
Jesu li to Bošnjaci rasprodali svu imovinu,ili...?

[sheiitan 666]

Nesto ljudi se vratilo u podrucja koja granice s Gorazdanskom opstinom..Bato, Medjurjecje, i slicno, ali sve je to sitno. Za imovinu ne znam, znam da moj otac, a ni amidze, nisu. Uglavnom, u Cajnicu nema niti jedan Bosnjak. Jedno vrijeme je jedini bio jedan, malo dalji rodjak mog oca, bio je tamo policajac, i zivio kao jedini Bosnjak u gradu, ali je i on zahvaljujuci spletu okolnosti o kojima sad ne bih, otisao.

[Almond]

Nesto ljudi se vratilo u podrucja koja granice s Gorazdanskom opstinom..Bato, Medjurjecje, i slicno, ali sve je to sitno. Za imovinu ne znam, znam da moj otac, a ni amidze, nisu. Uglavnom, u Cajnicu nema niti jedan Bosnjak. Jedno vrijeme je jedini bio jedan, malo dalji rodjak mog oca, bio je tamo policajac, i zivio kao jedini Bosnjak u gradu, ali je i on zahvaljujuci spletu okolnosti o kojima sad ne bih, otisao.

Žao mi je što je takvo stanje...
Zato sam i pitao da li je imovina rasprodata,jer možda budu bolja vremena pa se Bošnjaci vrate u većem broju.

[sheiitan 666]

Pa dobro, ljudi se rode, umru, dodju ili odu - to je vazda tako bilo i bice. Da je Bosnjacima nesto posebno stalo do Cajnica vratili bi se. I ja prvi - iako sam ga napustio s 13 godina tako da vise i nemam neku bas veliku emotivnu vezu s tim gradom. Ali kao sto rece jedan Srbin iz Cajnica: "Eee da su bogdo Muslimani nas odavde istjerali!"

Mnogo vaznije bi bilo da ti - danasnji - Cajnicani na neki nacin pocnu saradjivati, pa i zivjeti, sa - danasnjim - Gorazdanima. Zato me bas i interesuje to da li ima ikakvih veza, icega...

[sinuhe]

Sigurno da je Cajnice mjesto iz kojeg se prije islo nego u koje se dolazilo ali ovo "Da je Bosnjacima nesto posebno stalo do Cajnica vratili bi se." ti je nepotrebno. Rugas se i vlastitoj tragediji.

[sheiitan 666]

Ne, vec mi nije do patetike...ni do kukanja..moglo je biti deset puta gore (pogledaj malo Visegrad). A da se ne mozemo vratiti, mozemo vala - dobili imovinu nazad, stanove i kuce, samo dosta ljudi je prodalo jer od cega zivjeti? Pa nemaju ni oni..

Prije rata je Cajnice bilo sasvim solidan gradic. Naravno, ko je htio na faks, i dalje, taj je morao otici, ali kao da to nije vazilo za sve te nase istocnobosanske gradice...svi su gravitirali ka Sarajevu ili ka Srbiji.

[sinuhe]

1992 je doslo do kolapsa cijelog drustva, tragedija. Povratak je trebao da bude dio sveukupne visegodisnje strategije oporavka drustva a ne improvizacija. Iluzorno je ocekivati da ce se neko vracati u Cajnice, Banja Luku dok ljudi napustaju i Sarajevo i Zenicu...
Svako bi volio biti u zavicaju narocito ako svojom voljom nije otisao.
Vecina Bosnjaka nije ni svjesna tragedije koja nas je zadesila pa cak se najnormalnije govori kako je Bosna i Hercegovina odbranjena a nema nas na vise od pola teritorije..

[sheiitan 666]

Pa nema ni drugih, tu negdje na pola teritorije. Izgubili su,definitivno, svi.

[sinuhe]

Pa nema ni drugih, tu negdje na pola teritorije. Izgubili su,definitivno, svi.

Nisu svi izgubili jer su imali razlicite ciljeve.

Sa srpske strane opsada Sarajeva je samo razvlacenje pameti.

[sheiitan 666]

Vidis ja nisam vise sasvim siguran u to da je ratno predsjednistvo RBiH, citaj Alija i njegovi, uopste i imalo u planu da Bosna ostane multietnicka, mislim na onu predratnu izmjesanost, a Bosnjaci na cijeloj teritoriji. Saznace se mozda nekad, ali itekako je moguce da se, barem od odredjenog momenta, vise islo ka tome da se za muslimane (namjerno kazem muslimane) odvoji jedan dio teritorija, tkzv. fildzan drzavica...drugo je to sto se govorilo narodu.

[sheiitan 666]

...vodje bosanskih Srba su svoje ciljeve ispunuli, skoro. Jedino sto im fali je nezavisnost a to je ono na sta oni - barem u njihovim glavama - mogu i sacekati, sacekati povoljan momenat.

[zemo_online]

KOliko ima danas stanovnika,ima li bosnjaka i koliko je stradalo u ratu?

[sheiitan 666]

Ako mislis na Cajnice ti podaci su u prvim postovima.

[zemo_online]

Ako mislis na Cajnice ti podaci su u prvim postovima.

podaci o broju stanovnika su iz 1991. koliko danas ima grad stanovnika,a koliko opcina?
bolje receno selo,a ne grad.

[sheiitan 666]

Pa ima duplo vise nego prije rata. Srpske izbjeglice iz Gorazda i okolnih cajnickih sela, ljudi koji se nisu vratili u sela nakon sto su popaljena.

[zemo_online]

znaci cijela opcina nekih 17.000
ako se uzme u obzir da ostale opcine ili vecina u istocnoj bosni imaju duplo manje stanovnika,cak i vise od toga.