Budizam, religija ili filozofija ?

[madner]

Pa bas zato i jeste religija, zamjeni vjezbe sa molitvom i distanciranej sa spoznajom Boga i to je to.

[dr.Gonzo]

To je stvar definicije, i meni uopste nije relevantna. Bitnije je iskustvo, nego kako ces ga zvati. Ja recimo u navedenom iskustvu ne vidim izrazitu vezu sa religijom, nista vecu od bilo koje druge prakse(recimo fizicke), koja moze uroditi nekom sposobnoscu.

Po toj logici, ako zamjenis vjezbu molitvom, a sposobnost da nesto postignes sa spoznajom Boga, onda je i ping pong ili kosarka religija.

[Great Cornholio]

Mi možemo promijeniti svoj emocionalni stav prema realnosti, ali to ne znači da se možemo distancirati od nje.
Budističko učenje o nevezivanju je dogma koja i budizam svrstava u religiju.

To distanciranje moze postici svako, jednostavnim vjezbama, kojih ima na desetine. Nikakva dogma, vec obicno iskustvo koje se moze dozivjeti. Ovo ubjedjivanje je isto kao da neko ko nije imao orgazam pokusava ubjediti nekoga ko je imao, da to u sustini ne postoji.

Meni samo nije jasno kako ravnodušan čovjek može da objektivno spoznaje , šta ga goni da spoznaje

[dr.Gonzo]

Meni samo nije jasno kako ravnodušan čovjek može da objektivno spoznaje , šta ga goni da spoznaje

Biti u mogucnosti da se distanciras nije isto sto i biti ravnodusan. Ma ni slicno.

[Great Cornholio]

Meni samo nije jasno kako ravnodušan čovjek može da objektivno spoznaje , šta ga goni da spoznaje

Biti u mogucnosti da se distanciras nije isto sto i biti ravnodusan. Ma ni slicno.

Šta je onda budisti motiv za spoznavanjem ?

[madner]

To je stvar definicije, i meni uopste nije relevantna. Bitnije je iskustvo, nego kako ces ga zvati. Ja recimo u navedenom iskustvu ne vidim izrazitu vezu sa religijom, nista vecu od bilo koje druge prakse(recimo fizicke), koja moze uroditi nekom sposobnoscu.

Po toj logici, ako zamjenis vjezbu molitvom, a sposobnost da nesto postignes sa spoznajom Boga, onda je i ping pong ili kosarka religija.

Zamisli da ti odes na kosarku i tamo ti covjek pokaze super vjezbe koje moras raditi redovno.
Osjecas se fakat bolje poslje istih, ali ti onda uz to pocne prodavat zivotnu filozofiju koja je jako drugacija od one koje bi inace sljedio. Zbog svog pozitivnog iskustva sa mamcom progutas tu filozofiju i pocnes da je sljedis. Ta filozofija je jako opsirna i ulazi u gotovo sve sfere tvog rada i postojanja.

[dr.Gonzo]

Šta je onda budisti motiv za spoznavanjem ?

Sta ja znam, pitaj Budiste. Ja licno mislim da vecina ljudi nemaju to racionalno razjasnjeno sami sa sobom, to su vec stvari ljudske prirode, koje ne puno ne zavise od toga da li je neko Budist, ili nesto drugo.

Zamisli da ti odes na kosarku i tamo ti covjek pokaze super vjezbe koje moras raditi redovno.
Osjecas se fakat bolje poslje istih, ali ti onda uz to pocne prodavat zivotnu filozofiju koja je jako drugacija od one koje bi inace sljedio. Zbog svog pozitivnog iskustva sa mamcom progutas tu filozofiju i pocnes da je sljedis. Ta filozofija je jako opsirna i ulazi u gotovo sve sfere tvog rada i postojanja.

Moj prvobitni komentar je bio vezan za vjezbe kojim se mogu postici konkretni efekt cije je postojanje GC osporio, a ne za cjelokupnu zivotnu filozofiju. Te vjezbe postoje u raznim kulturama, i van konteksta Budizma, mada je Budizam poznat po tome sto ih cijeni i cesto stavlja u prvi plan.
Znaci ne cine vjezbe i nihovo upraznjavanje nesto religijom, vec kontekst u kome se sve to praktikuje.

[madner]

Pa naravno, pa ako se neko moli 5 puta dnevno naravno da ce imati pozitivne efekte koji su mjerljivi. Samo je upitno da li je ista drugacije od toga da uradi 5 puta dnevno slicne vjezbe.

Upravo o tome govorim, da kroz jednu stvar prodaje drugu.

[dr.Gonzo]

Pa naravno, pa ako se neko moli 5 puta dnevno naravno da ce imati pozitivne efekte koji su mjerljivi. Samo je upitno da li je ista drugacije od toga da uradi 5 puta dnevno slicne vjezbe.
Upravo o tome govorim, da kroz jednu stvar prodaje drugu.

Zar je to sve uopste bitno, ako vjezbe zaista imaju pozitivne i mjerljive rezultate?

Osim toga, ne znam o kakvom prodavanju govoris, koliko ja vidim ovdje ljudi samo prijateljski razmjenjuju vlastita misljenja i iskustva. Ne vidim nikakav problem u tome, da ako neko nesto zna iz iskustva(recimo korisnu vjezbu, ili spoznaju do koje je dosao), to zeli da podijeli i sa drugima.

[madner]

Nije problem dok se to zove pravim imenom. I dok su drugi svjesni sta tacno dolazi u pakovanju.

Paralela:
Budite musliman jer ce vas molitve razgibat i ocuvati vasu gibkost i u poznim godinama

[dr.Gonzo]

Nije problem dok se to zove pravim imenom. I dok su drugi svjesni sta tacno dolazi u pakovanju.

Paralela:
Budite musliman jer ce vas molitve razgibat i ocuvati vasu gibkost i u poznim godinama

Ne znam o kakvim pakovanjima govoris, u mom postu koji si ti na ovoj stranici citirao ja sam govorio o konkretnim tehnikama, bez namjere da nesto prodajem, ili pakujem u neki religiozni kontekst.

[ime_kojeg_nema]

Ne bih se slozio da se misljenje ne moze odvojiti od emocija. Mislim da sama osvjescenost uzrocno posljedicne veze izmedju misljenja i emocije moze biti dovoljna da osigura distanciranost sa koje stvari mozemo posmatrati objektivno, sto za mene znaci posmatarti ih onakve kakve doista jesu tj. posmatrati ih bez emotivnog upliva. Mozda je najbolje reci biti ravnodusan. Mozemo li se sloziti da ravnodusnost nije emocija te da takodjer iskljucuje emocije? Moze li covjek biti ravnodusan prema realnosti i oznacava li to ujedno i distanciranost od iste ili da li takav stav makar otvara dobru perspektivu za distanciranost?

Ako psihoanalatičku teoriju ličnosti uzmemo kao ispravnu iz nje možemo zaključiti da mi ne moramo biti svjesni dejelovanja emocija (možemo misliti da smo ravnodušni), ali da su one ovijek aktivne.

Evo kopiraću jedan moj prijašnji post iz kojega se može zaključiti da nije moguće odvojiti misao od emocije:

- Psihoanaliza je prirodoznanstvena, materijalistička psihologija. Ona ukazuje na nagone i potrebe kao pokretače čovječjeg ponašanja. Ti nagoni potječu od fiziološki ukorijenjenih pokretača, koji se ne mogu neposredno promatrati. Psihoanaliza je pokazala da je čovječja svjesna psihička aktivnost samo relativno malen dio njegova psihičkog života i da su mnogi odlučujući impulsi psihičkog ponašanja nesvjesni. Ona je uspješno demaskirala individualne i kolektivne ideologije kao izraz izvjesnih specifičnih želja i potreba ukorijenjenih u nagonima i otkrila da su naši »moralni« i idealni motivi donekle prikriveni i racionalizirani izraz nagona (Erich Fromm- Kriza psihoanalize).

Ovo boldirano se može dokazati, i dokazano je! Vegetativni ( autonomni ) dio nervnog sistema nije pod kontrolom naše volje , a on mora da bude aktivan pri svakoj emociji, pri svakoj misli , pri svakom ponašanju. Misao-emocija-ponašanje, taj krug se mora zatvoriti, tako da bez emocije (uzbuđenja, nagona) nema ni misli a ni ponašanja.

Duboko osjecanje vlastitog tijela i opazanje mentalnih procesa pri mirnom sjedenju trebalo bi da omoguci distancu u odnosu na emocije, misli i ponasanje i priblizi te poziciji pukog posmatraca onoga sto se desava. Budizam ne negira da je svjesna psiholoska aktivnost samo mali dio psiholoskog zivota, ustvari potvrdjuje to te daje upute na koji nacin je moguce pratiti manifestacije nesvjesnog i razvijati dalji odnos prema tome sto je sastavni dio transformirajuceg procesa koji vodi budistu ka njegovom cilju: oslobadjanja od patnje. To je budisti motiv za spoznavanjem.

[Great Cornholio]

Šta je onda budisti motiv za spoznavanjem ?

Sta ja znam, pitaj Budiste. Ja licno mislim da vecina ljudi nemaju to racionalno razjasnjeno sami sa sobom, to su vec stvari ljudske prirode, koje ne puno ne zavise od toga da li je neko Budist, ili nesto drugo.

Zamisli da ti odes na kosarku i tamo ti covjek pokaze super vjezbe koje moras raditi redovno.
Osjecas se fakat bolje poslje istih, ali ti onda uz to pocne prodavat zivotnu filozofiju koja je jako drugacija od one koje bi inace sljedio. Zbog svog pozitivnog iskustva sa mamcom progutas tu filozofiju i pocnes da je sljedis. Ta filozofija je jako opsirna i ulazi u gotovo sve sfere tvog rada i postojanja.

Moj prvobitni komentar je bio vezan za vjezbe kojim se mogu postici konkretni efekt cije je postojanje GC osporio, a ne za cjelokupnu zivotnu filozofiju. Te vjezbe postoje u raznim kulturama, i van konteksta Budizma, mada je Budizam poznat po tome sto ih cijeni i cesto stavlja u prvi plan.
Znaci ne cine vjezbe i nihovo upraznjavanje nesto religijom, vec kontekst u kome se sve to praktikuje.

Pa ti nisi budista Što ih onda braniš

Nisam ja rekao da vježbe meditacije ne mogu proizvesti nikakav efekat, pozitivan efekat meditacije na fizičko i psihičko zdravlje je neosporan, ja ne vjerujem da se meditacijom može doći do "prosvjetljenja" .

Odgovore treba tražiti na raznim mjestima, teško da ćemo spoznati svijet i samoga sebe u istežući mišiće i koncentrišući se na disanje.

[Great Cornholio]

Duboko osjecanje vlastitog tijela i opazanje mentalnih procesa pri mirnom sjedenju trebalo bi da omoguci distancu u odnosu na emocije, misli i ponasanje i priblizi te poziciji pukog posmatraca onoga sto se desava. Budizam ne negira da je svjesna psiholoska aktivnost samo mali dio psiholoskog zivota, ustvari potvrdjuje to te daje upute na koji nacin je moguce pratiti manifestacije nesvjesnog i razvijati dalji odnos prema tome sto je sastavni dio transformirajuceg procesa koji vodi budistu ka njegovom cilju: oslobadjanja od patnje. To je budisti motiv za spoznavanjem.

Meni kao nekome ko nije sto posto uvjeren da je ono što je napisano prije 5000 godina apsolutna istina želja za nevezivanjem i reduciranjem emocija takođe predstavlja želju

[Sati]

Kuvanje pirinča

Vežbanje je poput kuvanja pirinča. Ako je plamen blag, pirinač će biti savršeno kuvan i lak za varenje. Ako je, pak, plamen suviše jak, pirinač ce izgoreti i pre nego što bude kuvan. Treba vežbati na opušten način. Ako sebe ne mučiš dualnostima, ako nemaš ni premalo ni premnogo samopouzdanja, šta bi onda trebalo da radiš? Nisi ovde došao da postaneš prosvetljen, več da vežbaš. Nije važno da li si sve do kraja shvatio i možeš li u praksu da uđeš duboko ili ne. Okreni leđa svakoj sumnji o metodu i tome jesi li našao "pravu stvar" da vežbaš. Ne podcenjuj sam sebe. Ako drugi mogu da vežbaju, onda i ti možeš barem da pokušaš.

Master Sheng-yen: Faith in Mind

[Great Cornholio]

Nije isto kuhati rižu i peći pitu, piti slaba vatra možei naškoditi.

[ljubav_aha]

Pa naravno, pa ako se neko moli 5 puta dnevno naravno da ce imati pozitivne efekte koji su mjerljivi. Samo je upitno da li je ista drugacije od toga da uradi 5 puta dnevno slicne vjezbe.
Upravo o tome govorim, da kroz jednu stvar prodaje drugu.

Zar je to sve uopste bitno, ako vjezbe zaista imaju pozitivne i mjerljive rezultate?

Osim toga, ne znam o kakvom prodavanju govoris, koliko ja vidim ovdje ljudi samo prijateljski razmjenjuju vlastita misljenja i iskustva. Ne vidim nikakav problem u tome, da ako neko nesto zna iz iskustva(recimo korisnu vjezbu, ili spoznaju do koje je dosao), to zeli da podijeli i sa drugima.

spoznaju

[dr.Gonzo]

Pa svako dodje do nekih individualnih zakljucaka, koji se cesto podudaraju sa zakljuccima drugih ljudi. Al nije to tema ove rasprave.

[ime_kojeg_nema]

Duboko osjecanje vlastitog tijela i opazanje mentalnih procesa pri mirnom sjedenju trebalo bi da omoguci distancu u odnosu na emocije, misli i ponasanje i priblizi te poziciji pukog posmatraca onoga sto se desava. Budizam ne negira da je svjesna psiholoska aktivnost samo mali dio psiholoskog zivota, ustvari potvrdjuje to te daje upute na koji nacin je moguce pratiti manifestacije nesvjesnog i razvijati dalji odnos prema tome sto je sastavni dio transformirajuceg procesa koji vodi budistu ka njegovom cilju: oslobadjanja od patnje. To je budisti motiv za spoznavanjem.

Meni kao nekome ko nije sto posto uvjeren da je ono što je napisano prije 5000 godina apsolutna istina želja za nevezivanjem i reduciranjem emocija takođe predstavlja želju

Pa ni ja nisam sto posto uvjeren da je ono sto je napisano prije 5000 godina apsolutna istina. Ne bih se zakleo ni u tvrdnju da je napisano prije 5000 godina kao ni u to ko je autor napisanog, ali to mi je svakako manje bitno. Ono sto je bitno je da imam priliku uciti i praktikovati sada i da mi to izgleda kao nesto korisno i vrijedno truda. Nisam cak siguran ni da vodi tamo gdje kaze da vodi, u slobodu od patnje, ali imam povjerenja jer mi se dosta toga u tom ucenju cini logicno i razumno, a osim toga i intucija nalaze da treba da idem tim putem. Meni je to dovoljno.
Sto se tice toga da zelja za nevezivanjem takodje predstavlja zelju ja se s tim slazem. Ne mogu negirati postojanje zelje i mislim da je sasvim normalno, pa i korisno, da ona postoji u odredjenim fazama, narocito pocetnim, covjekovog razvoja u dhammi (ucenju). Nekada kasnije dolazi do "razvezivanja" ali za mene je sada bespotrebno govoriti o tome buduci da to nije moja trenutna stvarnost.
Moram primjetiti da iako se ovako retoricki "boris" protiv dogmaticnosti neka tvoja poimanja mi se cine dosta dogmaticna. Mislim prvenstveno na nespremnost da dovodis u pitanje vlastite stavove, ali i nacin na koji poimas tudje. Naprimjer ovo oko budizma i zelje za nevezivanjem sto takodje predstavlja zelju. Probaj gledati na to fleksibilnije i dozvoli mogucnost naprimjer da nas zelja moze prijeciti u ostvarivanju cilja ali nam moze biti i od koristi u ostvarivanju cilja. Kada usvojis tu sirinu i olabavis malo oko pretpostavljanja nuznosti medjusobnog iskljucivanja naizgled kontradiktornih stvari onda bi ti budizam, ili makar moja pozicija oko njega, trebala postati jasnija

[Great Cornholio]

Pa ni ja nisam sto posto uvjeren da je ono sto je napisano prije 5000 godina apsolutna istina. Ne bih se zakleo ni u tvrdnju da je napisano prije 5000 godina kao ni u to ko je autor napisanog, ali to mi je svakako manje bitno. Ono sto je bitno je da imam priliku uciti i praktikovati sada i da mi to izgleda kao nesto korisno i vrijedno truda. Nisam cak siguran ni da vodi tamo gdje kaze da vodi, u slobodu od patnje, ali imam povjerenja jer mi se dosta toga u tom ucenju cini logicno i razumno, a osim toga i intucija nalaze da treba da idem tim putem. Meni je to dovoljno.
Sto se tice toga da zelja za nevezivanjem takodje predstavlja zelju ja se s tim slazem. Ne mogu negirati postojanje zelje i mislim da je sasvim normalno, pa i korisno, da ona postoji u odredjenim fazama, narocito pocetnim, covjekovog razvoja u dhammi (ucenju). Nekada kasnije dolazi do "razvezivanja" ali za mene je sada bespotrebno govoriti o tome buduci da to nije moja trenutna stvarnost.
Moram primjetiti da iako se ovako retoricki "boris" protiv dogmaticnosti neka tvoja poimanja mi se cine dosta dogmaticna. Mislim prvenstveno na nespremnost da dovodis u pitanje vlastite stavove, ali i nacin na koji poimas tudje. Naprimjer ovo oko budizma i zelje za nevezivanjem sto takodje predstavlja zelju. Probaj gledati na to fleksibilnije i dozvoli mogucnost naprimjer da nas zelja moze prijeciti u ostvarivanju cilja ali nam moze biti i od koristi u ostvarivanju cilja. Kada usvojis tu sirinu i olabavis malo oko pretpostavljanja nuznosti medjusobnog iskljucivanja naizgled kontradiktornih stvari onda bi ti budizam, ili makar moja pozicija oko njega, trebala postati jasnija

Još ćemo se mi na kraju složiti da je Budizam religija

Moji stavovi su stavovi nauke, ona mi se čini najobjektivnijom pa joj najviše vjerujem

[ime_kojeg_nema]

)Još ćemo se mi na kraju složiti da je Budizam religija

Ali ja ni ne sporim da je religija. Naravno da se radi o organizovanoj religiji, narocito u zemljama gdje je dominantna poput Sri Lanke, Tajlanda itd. Postoji kler, ako se i kod njih to tako zove, tj. monasi i monahinje, koji imaju odredjeni uticaj u drustvu itd. Na kraju krajeva religija je i po tome sto se radi o organizovanom sistemu, postoji institucija ili vise njih koji su taj nauk sistematizovali i odrzavaju ga u zivotu. Postoji i tradicija, rituali... Samo sto mene taj aspekt manje zanima.

[Great Cornholio]

)Još ćemo se mi na kraju složiti da je Budizam religija

Ali ja ni ne sporim da je religija. Naravno da se radi o organizovanoj religiji, narocito u zemljama gdje je dominantna poput Sri Lanke, Tajlanda itd. Postoji kler, ako se i kod njih to tako zove, tj. monasi i monahinje, koji imaju odredjeni uticaj u drustvu itd. Na kraju krajeva religija je i po tome sto se radi o organizovanom sistemu, postoji institucija ili vise njih koji su taj nauk sistematizovali i odrzavaju ga u zivotu. Postoji i tradicija, rituali... Samo sto mene taj aspekt manje zanima.

Poslije ovog odgovora tema bi se mogla i zaključati, al' neka je još otključanom

[ime_kojeg_nema]

da "posolimo" jos po koju mudru, nije naodmet ... mozda neko na temi i prosvjetli, nikad ne znas iza kojeg ugla vrebaju uvid i spoznaja

[Great Cornholio]

da "posolimo" jos po koju mudru, nije naodmet ... mozda neko na temi i prosvjetli, nikad ne znas iza kojeg ugla vrebaju uvid i spoznaja

Mudro zboriš, prosvjetljenje može doći kad mu se najmanje nadaš

[ljubav_aha]

[

spoznaju

Pa svako dodje do nekih individualnih zakljucaka, koji se cesto podudaraju sa zakljuccima drugih ljudi. Al nije to tema ove rasprave.