Bravo momci!

[osa]

ovi hrvati stvarno rasturaju, stvarno su broj 1 na ovim prostorima, hoćeš sport, hoćeš nauka, hoćeš bilo što drugo.


MIROSLAV RADMAN i Ivan Đikić, hrvatski znanstvenici, ponovno su svojim otkrićima zasjeli na tron znanosti, a njihova dva važna otkrića objavljena su u novom broju jednog od najpoznatijih svjetskih znanstvenih časopisa, Cellu.

"Cell u biologiji ima čak veći impakt od Sciencea i Naturea. Objavljivanje dva rada iz jednog instituta u istom izdanju Cella, bio bi uspjeh i za najuglednije svjetske institute, mnogo veće od MedILS- a", objasnio je prof. Radman, Đikićev suradnik na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu, prenosi Jutarnji list.

Radman otkrio zbog čega je bakterija Deinococcus radiodurans otporna na zračenje

Radmanovo novo otkriće odnosi se na identificiranje glavnih proteina popravka oštećene DNK u bakteriji Deinococcus radiodurans, koja je ekstremno otporna na radijaciju te klimatske uvjete. Njezina otpornost na zračenje jača je čak 5.000 puta od razine koja je za čovjeka smrtonosna, a Radman i njegovi suradnici još u listopadu 2006. godine su objasnili kako ta bakterija preživljava pogibeljne uvjete i mehanizam pomoću kojeg to čini.

"Cellu smo identificirali četiri ključna enzima za popravak DNK. Naš je zaključak da Deinococcus nije evoluirao nove nepoznate enzime već našao način da efikasnije upotrijebi već poznate enzime", rekao je Radman. najveći dio eksperimentalnog posla u tom radu napravila je mlada hrvatska znanstvenica, 27-godišnja Dea Slade, istaknuo je Radman.

Nova Đikićeva paradigma u reguliranju imunološkog odgovora organizma

S druge strane, u radu međunarodne skupine prof. Đikića opisan je potpuno novi način regulacije imunoloških odgovora organizma. "Uspjeli smo opisati potpuno novi mehanizam prijenosa signala koji reguliraju imunološki odgovor organizma. Time smo promijenili dosadašnju pretpostavku o ulozi različitih ubikvitinskih signala u tim procesima", objasnio je Đikić, a prenosi Jutarnji list.

Osim tog, u radu je objašnjen i uzrok rijetke bolesti, ektodermalne displazije, koja se kod oboljelih manifestira u obliku vrlo tanke kože te nepravilnosti u radu znojnih žlijezda. Đikić je objasnio kako se radi o nasljednoj bolesti, koja se javlja kod svakog sedmog djeteta na 10.000 rođenih i koja je često u kombinaciji s imunodeficijencijom, odnosno manjkom imunološkog odgovora.

"Dosad su opisane specifične mutacije u genu koji se zove NEMO, ali nije bilo poznato njihovo značenje za razvoj bolesti", rekao je i dodao kako je u radu njegove skupine elegantan način objašnjeno zašto dolazi do oštećenja epidermalnih stanica koze te nedostataka imunološkog odgovora u limfocitima, koje uzrokuju te mutacije.

Na kraju valja napomenuti kako je ovo prvi put da se istodobno objavljuju dva rada hrvatskih znanstvenika u jednom uglednom časopisu, poput Cella. K tome, Radman i Đikić su još i suradnici na splitskom MedILS-u.

[jel_u_vinklo]

ovi hrvati stvarno rasturaju, stvarno su broj 1 na ovim prostorima, hoćeš sport, hoćeš nauka, hoćeš bilo što drugo.

Lahko im je kad nisu iz Sarajeva,u Sarajevu se ne mogu od ugrozenosti baviti naucnim istrazivanjima.
Bez obzira na ovu tvoju uvodnu recenicu,momcima svaka cast.

[fixer]

ovi hrvati stvarno rasturaju, stvarno su broj 1 na ovim prostorima, hoćeš sport, hoćeš nauka, hoćeš bilo što drugo.


MIROSLAV RADMAN i Ivan Đikić, hrvatski znanstvenici, ponovno su svojim otkrićima zasjeli na tron znanosti, a njihova dva važna otkrića objavljena su u novom broju jednog od najpoznatijih svjetskih znanstvenih časopisa, Cellu.

"Cell u biologiji ima čak veći impakt od Sciencea i Naturea. Objavljivanje dva rada iz jednog instituta u istom izdanju Cella, bio bi uspjeh i za najuglednije svjetske institute, mnogo veće od MedILS- a", objasnio je prof. Radman, Đikićev suradnik na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu, prenosi Jutarnji list.

Radman otkrio zbog čega je bakterija Deinococcus radiodurans otporna na zračenje

Radmanovo novo otkriće odnosi se na identificiranje glavnih proteina popravka oštećene DNK u bakteriji Deinococcus radiodurans, koja je ekstremno otporna na radijaciju te klimatske uvjete. Njezina otpornost na zračenje jača je čak 5.000 puta od razine koja je za čovjeka smrtonosna, a Radman i njegovi suradnici još u listopadu 2006. godine su objasnili kako ta bakterija preživljava pogibeljne uvjete i mehanizam pomoću kojeg to čini.

"Cellu smo identificirali četiri ključna enzima za popravak DNK. Naš je zaključak da Deinococcus nije evoluirao nove nepoznate enzime već našao način da efikasnije upotrijebi već poznate enzime", rekao je Radman. najveći dio eksperimentalnog posla u tom radu napravila je mlada hrvatska znanstvenica, 27-godišnja Dea Slade, istaknuo je Radman.

Nova Đikićeva paradigma u reguliranju imunološkog odgovora organizma

S druge strane, u radu međunarodne skupine prof. Đikića opisan je potpuno novi način regulacije imunoloških odgovora organizma. "Uspjeli smo opisati potpuno novi mehanizam prijenosa signala koji reguliraju imunološki odgovor organizma. Time smo promijenili dosadašnju pretpostavku o ulozi različitih ubikvitinskih signala u tim procesima", objasnio je Đikić, a prenosi Jutarnji list.

Osim tog, u radu je objašnjen i uzrok rijetke bolesti, ektodermalne displazije, koja se kod oboljelih manifestira u obliku vrlo tanke kože te nepravilnosti u radu znojnih žlijezda. Đikić je objasnio kako se radi o nasljednoj bolesti, koja se javlja kod svakog sedmog djeteta na 10.000 rođenih i koja je često u kombinaciji s imunodeficijencijom, odnosno manjkom imunološkog odgovora.

"Dosad su opisane specifične mutacije u genu koji se zove NEMO, ali nije bilo poznato njihovo značenje za razvoj bolesti", rekao je i dodao kako je u radu njegove skupine elegantan način objašnjeno zašto dolazi do oštećenja epidermalnih stanica koze te nedostataka imunološkog odgovora u limfocitima, koje uzrokuju te mutacije.

Na kraju valja napomenuti kako je ovo prvi put da se istodobno objavljuju dva rada hrvatskih znanstvenika u jednom uglednom časopisu, poput Cella. K tome, Radman i Đikić su još i suradnici na splitskom MedILS-u.

osa, prekini s prikrivenim fasizmom.

[madner]

Mogao si bar procitat tekst, rvatica je a ne rvat.