Veoma bosansko - slavenska istorija koja opisuje utjecaj ugarske na nasim prostorima, a pogotovo u Hercegovini.
Sada cu se potruditi da vam prepisem dosta teksta koji je veoma interesantan za procitati.
U tekstu ce te pronaci i jos jedno objasnjenje za ime Hercegovina.
(Herceg - vojvoda, a ugarski kralj je zvao Bosnu vojvodstvom, Bosniensis ducatus)
------------ pocetak odlomka/ na str. 29 ---------------
Bosanski su Slaveni u prvim stoljecima po dolasku na Balkan, odnosno na podrucje Istocnog rimskog carstva, tj. Bizanta bez sumnje dijelili sudbinu ostalih Juznih Slavena. Tokom cijelog X st. bizantski carevi iz tzv. Makedonske Dinastije vodili su borbu za ocuvanje drustvene strukture koja je omogucila obnovu i odrzanje bizantske moci. Ali uz sve napore oni nisu mogli zaustaviti dvostruki prirodno-historijski proces, koji je zahvatio carstvo krajem IX stoljeca. To je proces propadanja slobodnog seljastva, koje je davalo vojsku i poreze, i jacanja moci aristokratije, koja je postepeno prerasla u feudalni stalez. Kraj vladavine cara Vasilija II Makedonskog 1025. istovremeno je znacio pocetak kraja dugotrajne obnove i moci Carstva. Nastupilo je prelazno razdoblje, u kojem novi feudalni poredak jos nije bio jasno odredjen, dok je stara drustvena struktura vec bila prakticno razorena. Prelazno je razdoblje okoncano prestankom vladavine Makedonske dinastije 1081. i dolaskom na vlast dinastije Komnena, kada u bizantu pocinje prava feudalna epoha.
Juzni Slaveni su kao sastavni dio Bizanta aktivni sudionici tog procesa. Feudalizacija Bizanta znaci istovremeno i feudalizaciju medju Slavenima. Opadanjem bizantske moci otvara se prostor za osamostaljivanje pojedinih slavenskih saveza, tj. plemena, odnosno zupa i oblasti i njihovo prerastanje u drzavu pod raznim domacim ili narodnim vladarima i dinastijama. Izvjesno je da je Bosna zahvacena svim tim zbivanjima te da i u njoj dolazi do brzeg unutrasnjeg povezivanja zupa i oblasti i procesa feudalizacije. Vrhovna bizantska vlast u Bosni vec je oko sredine XI st. bila vise nego stvarna. Bizantska vlada je oko 1040. morala novcem potkupljivati bosanskog bana da joj se pridruzi u ratu protiv zetskog kneza Vojislava (da ja svoje dodam da je Zet bila isto jedna pokrajina u Hercegovini, to je gdje je Kotor i Herceg-Novi) koji se nastojao osamostaliti.
To pokazuje da je Bosna vec tada obuhvatala veci broj zupa izmedju Drine i Vrbasa, koje su, iako slabo povezane, ipak sacinjavale jednu geopoliticku, odnosno drzavnu cjelinu. Ta je cjelina nastajala postepenim sirenjem maticne zemlje Bosne, na sjeveru dolinom rijeke Bosne prema slivovima Usore i Sprece, zatim dolinom Vrbasa na zapad, prema Donjim Krajima, a na istok prema Podrinju, te na jug Humskom zemljom ( tako se prema autoru prije zvala zemlja od koje je nastala Hercegovina ) prema moru.
Proces cvrsceg povezivanja ovih oblasti, pracen procesom feudalizacije, a time i postepene izgradnje ustanova drzavne vlasti, dobija na opisanom prostoru Bosne sasvim jasne oblike pocetkom XII stoljeca. Vaznu ulogu u tome imala je cinjenica da se Bosna tada nasla u neposrednom susjedstvu snazne ugarsko-hrvatske drzave, koja je kao personalna unija nastala jednim feudalnim ugovorom, koji su hrvatski velikasi sklopili sa ugarskim kraljem Kolomanom 1102. godine. Tim ugovorom, zvanim Pacta conventa, hrvatski su velikasi priznali ugarskog kralja za hrvatskog kralja, a on im je za uzvrat potvrdio sva njihova dotadasnja bastinska i ostala feudalna prava. Bosna je u ugarsko-hrvatskoj drzavi, tj. u Ugarskoj, dobila najupornijeg protivnika svoje drzavne samostalnosti. Ugarski kraljevi nastoje svim silama potciniti Bosnu koju su , po rijecima Franje Rackog, smatrali "podnozjem" svoje drzave. Da bi ostvarili taj cilj, ugarski kraljevi vrse snazan vojni i politicki pritisak na Bosnu i vec se od cetvrte decenije XII st. predstavljaju kao njeni gospodari. Tako se u jednoj povelji kralja Bele II iz 1137. navodi Bosna kao vojvodstvo (Bosniensis ducatus) u okviru njegovog kraljevstva. Od sljedece, 1138. godine, u tituli ugarskih kraljeva, medju ostalim, redovno se stavlja Rama (Ramae rex.) U literaturi se cesto smatra da se imenom ove male zupe oznacava cijela Bosna. Spomen Rame mogao bi znaciti da su ugarski kraljevi pokusali s juga, iz Dalmacije kojom su vec gospodarili, dolinom Neretve prodrijeti u Bosnu, ali da vjerovatno dalje od Rame nisu stigli. Svi ovi spomeni i titule izrazavaju uglavnom ugarske pretenzije na Bosnu, koje samo ukazuju na cinjenicu da je Bosna vec imala duzu drzavnu tradiciju. U stvarnosti, ugarski kraljevi nisu ni po kojoj osnovi imali niti mogli imati bilo kakvo historijsko pravo na Bosnu.
Prvi po imenu poznati bosanski ban Boric spominje se u vremenu 1154-1164. godine. To je doba kratkotrajne obnove bizantske moci za vrijeme vladavine cara Manojla Komnena 1143-1180- godine. Obnovivsi bizantsku vlast na vecem dijelu Balkana, Komnen se neizbjezno morao sukobiti sa ugarskim svojatanjem istog prostora. Tako se ban Boric javlja u vrijeme ugarsko-bizantskih ratova, ali ne kao ugarski vazal, nego kao samostalni gospodar Bosne. U ugarsko-bizantskom ratu ban Boric se, prema sacuvanim izvorima, "sa svojim cetama pridruzio ugarskoj vojsci" prilikom opsade grada Braniceva (danas selo u sjevernoistocnoj Srbiji).
Cim je pred opsjednuti grad stigao car Manojlo, ugarsko-bosanska vojska je digla opsadu. Ugarska je vojska posla prema Beogradu, a ban Boric sa svojim cetama uz rijeku Savu prema Drini, odnosno svojoj zemlji Bosni.
Kada je saznao da se Boric, "egzarh dalmatinske zemlje Bosne, nalazio medju saveznicima peonskog (ugarskog) kralja, car Manojlo Komnen odmah je odabrao "najhrabriji dio vojske" da goni Borica. Ako je bizantski car uputio protiv Borica najhrabriji dio svoje vojske, to pokazuje da je bosanski ban raspolagao sa postovanja duznom silom. O svemu tome opsirno svjedoci savremenik tih zbivanja, bizantski pisac Kinam (Cinnamus). On bana Borica izricito naziva saveznikom (simahos) ugarskog kralja, a njegovu drzavu jasno razgranicava od okolnih zemalja. Kinam izricito pise da je Boric skrenuo kod Save prema Drini, *koja izvire negdje odozgo i odvaja Bosnu od ostale Srbije". Bosna nije, izricit je Kinam, "potcinjena velikom zupanu Srba, nego narod u njoj ima poseban nacin zivota i upravljanja".
Ban Boric se kasnije djelatno upleo u borbe oko nasljedstva ugarskog prijestolja. Pobjednik u tim borbama, Istvan (Stjepan) IV ( pogledajte Istvana ovdje http://genealogy.euweb.cz/hung/blagai1.html , iskazao mu je zahvalnost tako sto mu je 1163. darovao prostrane posjede u Slavoniji, na koje je Boric pobjegao kada je Manojlo Komnen ponovo zaratio sa Ugarskom.
U tom ratu Komnen je zagospodario Dalmacijom, dijelom Hrvatske, Srijemom i Bosnom, koja se tada prvi i jedini put javila u bizantskoj carskoj tituli.
Sljedeci vladar Bosne koji se po imenu spominje nakon Borica jeste ban Kulin, "veliki Ban", "plemeniti i mocni muz", kako ga u svom izvjestaju 1203. casti papski izaslanik Ivan de Kazamaris.
------------ kraj odlomka ------
Bosna u knjzi Mustafe Imamovica - Historija Bosnjaka
-
Dzenan_Bozalija
- Posts: 78
- Joined: 07/05/2004 02:46
-
Dzenan_Bozalija
- Posts: 78
- Joined: 07/05/2004 02:46
#3
margareta wrote:DJjenane bolan ne bio necesvalkda sa da nas upsujes u skolu ?
U ovo doba noci nema nastave ?
jesi procitala?
sta ti predlazes .. u ova doba noci. ali nemoj nesto intimno, za to imam poluprivatni mail.
-
margareta
- Posts: 3292
- Joined: 01/08/2004 12:01
- Location: Planeta URAN
#5
ne sexa mi se s' tobom da si ko' Apolon ne brini nego ti imas intimne odnose sa politikom a to vec nje zdravo za mali mozak.......Dzenan_Bozalija wrote:margareta wrote:DJjenane bolan ne bio necesvalkda sa da nas upsujes u skolu ?
U ovo doba noci nema nastave ?
jesi procitala?
sta ti predlazes .. u ova doba noci. ali nemoj nesto intimno, za to imam poluprivatni mail.
-
Dzenan_Bozalija
- Posts: 78
- Joined: 07/05/2004 02:46
#8
Prenj, mrs kuci .. ko te poslao meni da te skolujem tako nesazrelog.
margareta, kakve i ti perverzne prijedloge imas, mislim nemas, mislim o kakvim razmiljas. bas si me iznenadila, a ja mislio kulturna maca.
margareta, kakve i ti perverzne prijedloge imas, mislim nemas, mislim o kakvim razmiljas. bas si me iznenadila, a ja mislio kulturna maca.