palermo wrote:
Sumasumarum, pored jebanja, drugi način bi bio da Srbi i Hrvati prihvate Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu, prihvate zajednički identitet koji u sebi podrazumjeva patriotizam i zajednički duh bosanstva (koji niukom slučaju ne znači da ti se negira pravo na to da se nacionalno izražavaš kao Srbin, Hrvat i Bošnjak) i kroz te višeslojne identitete zajednički grade svoju zemlju. Malo je to, ne možeš vjerovati Bošnjacima. Pa ok , i to može biti validno pitanje, ali ne zaboravi da su prvi susjedi Bosne i Hercegovine upravo Srbija i Hrvatska, i da je u interesu upravo države Bosne i Hercegovine (i Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda) da ti odnosi budu prosperitetni. A nema boljeg načina od toga nego da se Srbi i Hrvati osjećaju u njoj kao svojoj istinskkoj domovini.
Naravno, Srbija (prije svega) ali i Hrvatska treba to da usitinu žele. I Srbi i Hrvati koji žive u BiH da to uistinu žele
A dobro ti je ovo, i još se ismijah, ala si sastavio rečenicu.
Ovo bi bio pomirljiv stav. I ti si hladne glave.
Malo si, doduše, preoptimističan. Sve to će ići puževim koracima. Moje je mišljenje, kad smo već u istoj državi da treba voditi politiku popuštanja, umiljavanja jednih drugima. Recimo: ovi iz Srpske da se polome da se iskupe za ratne grijehe, a ovi iz Federacije da razdvoje priče o genocidu od priča o političkom uređenju ( upravo ovo što meni smeta kod ovih forumaša što osipaju drvlje i kamenje na mene ).
Ne može se pričati i dogovarati na tom nivou, kad Srbin bude optužen da je sljedbenik velikosrpske idelogije čim pisne koju afirmativnu o RSu, a ogradi se od počinjenih zločina. Tu treba praviti razliku, a ljudi to ne rade. Mene to ljuti, a pitoma sam i tolerantna ličnost koja se užasava zločina, a
muha-sa nek' zamisli koliko bi ljutilo nekog neobrazovanog drvosječu - ljutilo bi ga do te mjere da bi opet išao ratovati čim ga neko organizuje.
Znači, jedna smirena retorika nam treba, i to ona međuljudska. Recimo, meni je užas što se ljudi na pdf. Politika ponašaju tako bahato i umišljaju da je mislim nešto što uopšte ne mislim ili gore: da sam napisala nešto što nisam ( čitaju između redova, ''vide'' zlonamjernost i cinizam, čak i onaj lik što sam mu najozbiljnije rekla da je sretan što je vani, da je kod nas veliki ekonomski belaj, a još veći na pomolu, čak i on je mislio da ga šaltam.) Jer - stvorio se opšti dojam da sam ja negativni, zli Srbin, zato što ''branim'' RS. I još gore - jer smireno i staloženo iznosim svoj stav. Pa nekome se sviđa, nekome se ne sviđa, a ne odmah udri po vrijeđanju, netačnim pretpostavkama, stereotipiziranju ( ko je za RS taj je za zločin
) ...
Bez sumnje da je mnogo ljudi ogorčeno na sve što se događalo, no ako se želi zajednička država onda treba pomirljiva retorika. Kako inače živjeti u zajedničkoj državi? Što se tiče odnosa Srba i Hrvata prema Srbiji i Hrvatskoj, on je individualan: imaš ljude kojima je Srbija važnija od Bosne, a i one kojima nije; zavisi to i od najbliže okoline. Što se mene tiče, važnije mi je kakav odnos imaju Bošnjaci prema Srbima u Bosni nego prema Srbijancima, jer Srbijanci ne žive u Bosni. Važniji je odnos SA - BL, nego SA - BG. Naravno, treba i s njima držati dobre odnose, ali puno su nam važniji unutrašnji odnosi.
I ne govori riječ na J., sram te bilo.
Hodidid, RS je Dejtonom priznat.
Uživaj u kahvfgi.
Sezame, ovo što pričamo nije stvar inteligencije. Ne možeš nekoga, s čijim političkim stavom se ne slažeš, nazivati ispodprosječno inteligentnim, pogotovo kad nije. Zapravo, možeš, ali to više govori o tvojoj inteligenciji.
Moja je u nebesima, naravno.
Nataliteta. 
