Izvor: B92, Tanjug
Novi Pazar -- Glavni imam Enver Omerović izjavio je da ne veruje da je neko namerno izazvao požar u kome je jutros izgorela Nikšićka džamija u Novom Pazaru.
(Foto: Tanjug)
"Ne sumnjamo da je neko nešto namerno uradio ili postavio. Ovo se dešava božjom voljom, a prema prvim zvaničnim informacijama, u pitanju su instalacije", rekao je Omerović.
Nikšićka džamija u Novom Pazaru pripada mešihatu Islamske zajednice u Srbiji, čiji je predsednik glavni muftija Muamer Zukorlić. U požaru koji je izbio jutros u šest sati nije bilo žrtava ni povređenih.
Portparol Mešihata islamske zajednice u Srbiji Samir Tandir za B92 kaže da će mešihat sačekati rezultate istrage o požaru, ali da za sada sve ukazuje na to da nije bilo namernog podmetanja požara.
"S obzirom da se radi o jednom spomeniku kulture, gubitak je svakako veliki, kako za muslimane, tako i za sve građane i građanke Novog Pazara i Sandžaka. Ono što ćemo mi u narednom periodu preduzeti jeste da ono što je do nas u svakom slučaju obnovimo taj verski objekat, onoliko koliko je to moguće. Nažalost, šteta je velika, šteta je sa te kulturno-istorijske strane neprocenjiva, ali šta je tu je", kaže Tandir.
Istražni sudija Igor Kozlov je rekao da je požar najverovatnije izbio usled zastarele instalacije. Džamija, koju je u najvećoj meri požar uništio, restaurirana je pre dve godine.
Glavni imam Enver Omerović je istakao da je Nikšićka džamija jedna od poznatijih i starijih u Novom Pazaru i dodao da će u najskorije vreme biti obnovljena.
Nikšićka ili Muhadžerska džamija više puta je popravljana jer je rađena od mešovitog i nedovoljno čvrstog materijala. Poslednjih godina je izvršena popravka uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, ali su izvedenim radovima na Nikšićkoj džamiji u potpunosti izmenjeni autentični materijali i način obrade, a novopodignuti objekat samo je podsećao na prvobitni.
Posle bosansko-hercegovačkog ustanka 1875. i Berlinskog kongresa 1878. godine, Novi Pazar su naselili u velikom broju muhadžeri izbeglice iz Hercegovine, Bosne i Crne Gore. Ovde su se zadržali i ostali da trajno žive mimo volje ondašnjih vlasti. One su bile primorane da im ustupe deo grada na periferiji, na Hadžetu i muhadžeri su tu formirali svoju mahalu, koja se i sada zove Muhadžerska mahala.
VIDEO


