BOSANSKA SEHARA

[Benjaminsky]

Nudim ovaj izbor iz moje knjige svima koje zanimaju poslovice.


IZ PREDGOVORA II IZDANJA


Samo treba dobro znati slušati narod Bosne;
narodni gen je prebogat iskustvom i duhom.
Ono što narod jednom upamti u svojim genima
dugotrajno je i vrjednije od djela najvećeg pisca.


Kada se pojavilo prvo izdanje „Bosanske sehare“ u maju 2006. godine u Sarajevu na Sajmu knjiga, ubrzo se pokazalo veliko zanimanje za poslovice naroda Bosne i Hercegovine. Bez posebne reklame, osim na bosanskohercegovačkim internetskim stranicama, knjiga je lako nalazila put do ljubitelja narodne mudrosti. Shvatio sam da će prvi tiraž biti relativno brzo rasprodat, pa sam i dalje sakupljao i obrađivao poslovice. Ljudi su mi se javljali e-mailom i broj neobrađenih natuknica je neprestano rastao. Zato sam odlučio dodati u dotadašnji abecedarij i korpus novih natuknica. Prvo izdanje je imalo 10.954 jedinice, a ovo novo ima ukupno 16.006, što je dovoljan razlog da se pojavi novo izdanje.
Osobito mi je drago što sam za ovo izdanje uspio sakupiti značajan broj natuknica sa Sandžaka, 1034, koje obiluju vrlo specifičnim i duhovitim izrekama. Pri obradi natuknica sa Sandžaka bio sam u dilemi da li pisati originalno, onako kako sam ih čuo, a oni govore ekavski, ili ih napisati ijekavicom. Međutim, budući da je bosanski jezik ijekavske orijentacije, a sandžački izgovor zapravo indoktrinacija učitelja koji su predavali srpski jezik na ekavskom, odlučio sam da poslovice sa Sandžaka pišem ijekavicom jer se one u Bosni i Hercegovini govore na ijekavskom. Usto sam zapisao i obradio poslovice bosanskih Sefarda, čije su poslovice na ladino jeziku, pa sam ovu zbirku obogatio za 183 sefardske poslovice, a i 48 romskih. Proizlazi da je Bosna i Hercegovina bogatija svojim narodnim umotvorinama jer njeni žitelji: Bošnjaci, Hrvati, Romi, Srbi, Židovi i ostali, žive i izvan domovine i u nju donose kao dio svoga vokabulara nove izreke i time obogaćuju već postojeći frazeološki korpus.
Budući da sam paralelno radio na svojoj zbirci latinskih izreka, uočio sam da ima još mnogo poslovica koje ako nisu direktan prijevod s latinskog onda su barem po smislu istovjetne našim poslovicama. Ukupno imaju 373 latinske poslovice, koje imaju svoj ekvivalent u jezicima Bosne i Hercegovine. Zato sam ih dodao i time obogatio djelo. Isto tako, izvršio sam povezivanje starih natuknica s novim, što djelo čini kompaktnijim i zanimljivijim. Budući da sam često putovao po bijelom svijetu, čuo sam još izreka od naših izbjeglica, sad već iseljenika iz Bosne i Hercegovine, pa sam i njih uvrstio u ovo izdanje.
Imajući u vidu da sam rad na prvom izdanju počeo u XX stoljeću, ni za jednu poslovicu koja je iz tog stoljeća nisam stavljao da je arhaična (skraćenica: Arh.) iako bi one s početka stoljeća to mogle i biti, nego sam samo za one starije, za koje su mi stariji ljudi rekli da su ih čuli od svojih djedova, nana, baka itd., naglašavao da su arhaične. Naknadnim pregledanjem teksta ustanovio sam da je najstarija domaća poslovica iz doba kad je srednjovjekovna kraljevina Bosne došla pod Osmanlije, dakle nešto poslije 1463. godine. Dakle, osim relativno „novijih“ poslovica, ukupno je čak 3.175 arhaičnih poslovica, koje potječu od XV stoljeća do 1945. godine.
Sa zadovoljstvom predajem čitateljima ovo novo, prepravljeno, dopunjeno i dorađeno izdanje, i molim sve Bosance i Hercegovce, ma gdje bili, da mi se jave ako znaju neku poslovicu, da uz nju navedu svoje ime i mjesto odakle su. Unaprijed svima zahvaljujem, a njihovo ime i prezime ću staviti u treće izdanje našega blaga iz bilo kojeg naroda koji osjeća Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu.

S k r a ć e n i c e

Arh. – arhaički
bos. – bosanski
engl. – engleski
fr. – francuski
grč. – grčki
hrv. – hrvatski
lad. – ladino
lat. – latinski
mađ. – mađarski
nar. – narodna
npr. – naprimjer
njem. – njemački
P – poslovica
srp. – srpski
štr. – šatrovački
ital. – italijanski
tj. – to jest
tur. – turski
tzv. – takozvani

Napomena: Neke poslovice imaju samo dvije riječi i naizgled se čini da su u pitanju fraze. Međutim, poslovica po svojoj prirodi ima preneseni smisao, svoju poetsku crtu i zbog toga je neprevodiva u bukvalnom smislu. Npr. kako prevesti na engl. jezik: „Leglo buha.“ da to znači isto kao na bos. jeziku. Ili: „Laže ti nos.“ Kako nos može lagati? U tome je ona poetičnost poslovice koja izmiče bukvalnom prevodu i zbog toga i jeste poslovice jer nije obična sintagma. Slično je i sa sintagmama: „Kriva Drina.“, „Kroji pravdu.“, „Luk i voda.“ i još mnoge druge – neprevedive su i zbog toga su izdignute na nivo poslovice.

[Benjaminsky]

A

Adet je stariji od šerijata. – Arh. P sa Sandžaka; u nekim mjestima je važnije običajno pravo koje je postojalo prije islamizacije i dolaska šerijatskog prava. Tur. adet – običaj.

Ah, pusto tursko! – P je komentar je na turski period u BiH. Nastala je u doba dolaska Austro-Ugarske u BiH, koja je uvela rigorozne mjere u administraciji, pa su se stariji Bošnjaci sa sjetom prisjećali turskog doba.

Ajme (Teško) onom koga selo miri. – Arh. P; što više ljudi sudjeluje u čijoj pomirbi to je teže pomiriti zavađene strane.

Ako bude dobra, neće biti modra; ako bude ljuta, ne fali joj pruta. – Arh. P; naglašava da žena mora slušati muža, inače će biti kažnjena.

Ako budeš plodna, bit ćeš moja; ako ne, vratit ću te zdravu i poštenu. – Arh. P sa Sandžaka; ističe važnost zdravlja žene, tj. njenu mogućnost da bude majka.

Ako ćasa ne izda, kašika neće. – P; ishod nekog posla ovisi o važnim faktorima, a ne o sporednim stvarima. Tur. ćasa – dublja okrugla zdjela bez ručki; kašika – dio jedaćeg pribora.

Аkо ću krivо, nе smiјеm оd Bоgа, аkо ću prаvо, nе smiјеm оd kаdiје. – Arh. P sa Sandžaka; iskazuje ljudsku nedoumicu jer je čovjek u odlukama vezan vjerskim i zakonskim normama.

Ako gori komšijina kuća, gasi je. – P; izražava potrebu za dobrosusjedskim odnosima kakvi su se stoljećima gajili u BiH. Tur. komšu – susjed. P. odgovara Horacijevoj na lat. Tua res agitur, paries cum proximus ardet.

Ako hoćeš da se obogatiš, idi među siromahe. – P; ističe relativnost i značaj bogatstva, neko ko ima bilo šta bogataš je među siromasima.

Ako hoćeš da te čuju, govori tiho. – Arh. P; savjet, ljudi često obrate veću pažnju ako neko tiho priča.

Ako hoćeš da te svi mrze, reci svakome ko je ko. – P; upućuje ne činjenicu da mnogi ljudi ne vole čuti tuđe mišljenje o sebi.

Ako hoćeš nekog(a) da zezneš, nagovori ga da pravi kuću. – P; ističe sve tegobe koje očekuju onoga koji je odlučio graditi kuću.

Ako hoćeš slatko, podnesi i gorko. – Arh. P; podsjeća da bez „gorkih“ situacija u životu nema ni „slatkih“.

Ako ide suviše lako, pogledaj bolje, možda ti ide nizbrdo. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi često misle da je sve uredu, a zapravo ne vide da se potajno javljaju problemi koji ih mogu omesti u izvršenju njihovog cilja.

Ako i krivo vatra gori, pravo dim na badžu izlazi. – P; poručuje da ono što je krenulo loše ili naopako ne mora tako da se i završi. Tur. badža – otvor na krovu za dim kroz koji izlazi s ognjišta.

Ako ima vijeka, ima i lijeka. – P; izražava vjerovanje ljudi u sudbinu. Onome kome je sudbinski predodređen dug život za svaku njegovu bolest naći će se lijek.

Ako ja odem, ko će ostati; a ako ja ostanem, ko će otići? – P; mnogi Bosanci su se to pitali u toku rata jer nisu vidjeli pravi izbor ni u ostanku u BiH, a ni u odlasku.

Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da iza svakog zla slijedi kazna.

Ako (Kad) je crkla moja krava, nek(a) crkne i komšijina – P; ilustrira pakost, tj. komšijsku zluradost, jer neki ne mogu otrpjeti da njima ide loše, a drugima dobro. Tur. komšu – susjed.

Ako je daleko Bagdad, blizu je aršin. – P; kaže se onome ko se hvali da je negdje vrlo daleko skakao. Odgovara lat. Hic Rhodus, hic salta!

Ako jedna želja nije zadovoljena, to je dovoljan razlog da duša tuguje. – P; ističe da ima nekih ljudi koji žele imati sve želje ostvarene.

Ako je go, al(i) je soko. – P; ističe važnost dostojanstva bez obzira na to u čemu je to dostojanstvo ispoljeno.

Ako je hitnja (u)mrijeti, nije kopati. – Arh. P; opominje da ne treba počinjati posao ako čovjek nije u mogućnosti završiti ga.

Ako je i koliba, naša je. – P; ilustrira značaj vlastite imovine.

Ako je i zlo, moje je. – P; kaže onaj koji se pravda i ne dozvoljava da mu se prigovara.

Ako je i zmija, od srca je. – P; ističe važnost ljubavi prema ženi, makar ona imala i negativan karakter, koji se poredi sa zmijskom ćudi.

Ako je ko lud, ne budi mu drug. – P; sugerira da s nekarakternim ljudima ne treba imati posla.

Ako je kratak dan, duga je godina. – P; tješi ljude da se neurađeno može uraditi za duži vremenski period.

Ako je ljubav preslatka, pamet je prekratka. – Prejaka ljubav udaljava čovjeka od realnosti i razboritog razmišljanja.

Ako je mačka lukava, ni miševi nisu ludi. – Duhovita arh. P sa Sandžaka; ističe da se i mali ljudi znaju izvući iz opasnosti.

Аkо је mаlо mliјеkа, blizu је riјеkа. – Arh. P; ako je neko još žedan, neka se napije onoga čega se ima za napiti, tj. ako je neko nezadovoljan ponuđenim, neka ide dalje tražiti.

Ako je med i sladak, ne valja prst ugrizati. – P; duhovita opomena da čovjek treba biti umjeren u užicima.

Аkо је mučnо dаti, niје iskаti. – Arh. P; uvijek treba biti spreman tražiti ono što je posuđeno.

Ako je neprijatelj tvrdoglav, treba ga zlatnom uzdom zauzdati. – P; odnosi se na mogućnost podmićivanja neprijatelja.

Ako je pas pitu izio, tepsija je ostala. – Arh. P; na štetu ne treba gledati samo s loše strane, možda u njoj ima i nečega dobrog. Tur. tepsija – okrugla plitka posuda u kojoj se peku pita, hljeb, kolači…

Аkо је prаvdа sliјеpа, а оnо је nаdа ćоrаvа. – Arh. P sa Sandžaka; uzalud se nadati tamo gdje nema pravde.

Ako jest, i hoće, ako nije, i neće. – P; jedan od mogućih odgovora na nagađanje je li djevojka imala intimni odnos s momkom.

Ako kažeš neku tajnu svom prijatelju, vodi računa da i on ima svoga prijatelja. – P; upućuje na opreznost prilikom otkrivanja tajni kome.

Аkо kаžеš vаtrа, nеćеš izgоrjеti. – Arh. P; čovjek se ne treba odmah bojati opasnosti zato što je nešto opasno samo po sebi.

Аkо lаž i оmrknе, аli nе оsvаnе. – Arh. P; ima slično značenje kao i: U laži su kratke noge.

Ako laže koza, ne laže rog. – P; u slučaju kada sagovornik ne vjeruje u priču, onda se, ako postoji predmet o kojem se priča, pokaže dokaz i izgovori ova P, ili ako se pojavi svjedok događaja onda pripovjedač svoju priču potvrdi ovom P. Rog je u ovom slučaju kao u kriminologiji corpus delicti – dokazni materijal. Odgovara Fedrovoj na lat. Res clambit ipsa quid delfqueris.

Ako ludo misliš, nemoj ludo tepsti. – P; sugestija onom ko nerazborito razmišlja da ne mora tako i govoriti. Arh. tepsti – neumorno i dosadno pričati.

Аkо mi brаt kоzlе оdnоsi, оn mi је vuk; аkо mi vuk kоzlе dоnоsi, оn mi је brаt. – Arh. P sa Sandžaka u kojoj se ogleda relativnost odnosa među ljudima. Ako ne činiš dobro drugom, loš si. Činiš li dobro čovjeku, makar bio loš – dobar si.

Аkо mi је brаt, mа mi niје drug. – Arh. P; čovjek nekad može imati bolje odnose s prijateljem nego s rodbinom.

Аkо mi је stао nа put, nе mоžе nа srеću. – Arh. P sa Sandžaka; poteškoće na početku čega ne moraju značiti da će i ishod biti takav.

Ako mi nećeš pomoći, nemoj mi odmagati. – P; kaže se onome koji pametuje, a ne pokazuje pravu namjeru da pomogne u čemu.

Ako misliš med lizati, nemoj udarati štapom po košnici. Arh. P; ako čovjek želi postići cilj, mora se prilagoditi okolnostima koje mu olakšavaju postizanje cilja.

Ako možeš sjediti – ne stoj, ako možeš ležati – nemoj sjediti. – P; komentar za lijene osobe, koje su navikle na sebi svojstven način da se bespotrebno ne zamaraju.

Akо mu kоkоš pо dvа јаја nе nоsi, оn је nе hrаni. – Arh. P sa Sandžaka; govori o karakteru čovjeka koji radi samo ono što će mu donijeti siguran dobitak.

Аkо nаđеš priјаtеljе nоvе, nе zаbоrаvi stаrе. – Arh. P; savjet da se nikad ne smiju zaboraviti stari prijatelji, makar da su novi zanimljiviji i na neki način bolji.

Ako ne čuvaš ono što imaš, nećeš steći ni ono što nemaš. – Arh. P; savjetuje čuvanje onoga što imamo.

Аkо nеćе brukа nа čovjekа, čovjek ćе nа bruku. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek se uvijek mora čuvati zla glasa. Vidi sljedeću:

Ako neće Muhamed brijegu (brdu), hoće brijeg (brdo) Muhamedu. – P (obično u dobroj volji i prisnom ophođenju) ako ti nećeš doći meni, doći ću ja tebi.

Ako neće na čovjeka sramota, hoće on na nju. – P; ističe sklonost nekih ljudi da griješe.

Ako nećeš milom, hoćeš silom. – P; opomena da će neko ipak morati učiniti ono što se od njega traži, pa makar i nasilu. Odgovara lat. Per fas et nefas.

Ako nećeš sebi da radiš, hoćeš drugome. – P; opomena onome koji će biti drugome sluga ako neće da bude svoj gazda.

Ako nećeš ti, hoće druge tri. – P; savjet djevojkama pred udaju da se mnogo ne dvoume.

Ako neće zlo od tebe, bježi ti od zla. – P; opominje ljude da se čuvaju zla.

Ako nekog(a) mrzi mnogo ljudi, mora da je dobar čovjek. – P; ističe ljudsku pokvarenost.

Ako nemaš šta raditi, ne radi to ovdje. – Duhovita P; neko ne voli gledati neradnike i to može ovako dati do znanja onome ko mu smeta svojom pasivnošću.

Аkо nе mоgu u rај, u pаkао mе i mоlе dа dоđеm. – Arh. P; šaljiv iskaz grešnika koji ovim ilustrira svoju „popularnost“.

Аkо nе mоžеmо kаkо hоćеmо, а mi ćеmо kаkо mоžеmо. – Arh. P; ljudi najčešće ne čine onako kako žele, već onako kako im to okolnosti dopuštaju.

Ako ne može po konju, može po samaru. – P; odnosi se na slične mogućnosti koje čovjek pri izboru treba da uoči i da se odluči za bolju. Grč. samarion – drveno sedlo.

Ako ne možete živjeti jedno bez drugoga, vjenčajte se pa ćete moći. – Duhovita P; govori o relativnosti sreće u braku. Ljudi se vjenčavaju da bi živjeli skupa, a onda se često razvode.

Ako ne našpara, ne nateče. – Arh. P; savjetuje štednju da bi se namaklo (nateklo) veće imanje. Njem. sparen – štedjeti.

Ako ne osta, ne bi dosta. – P; odnosi se na hranu, npr. na ručak, koji treba biti pripravljen u tolikoj količini da ga i ostane.

Akо nе pоčnеš, nеćеš ni svršit. – Arh. P; početak je uvjet da se bilo koji posao uradi.

Ako ne trpiš pljuvanje, ne pljuj. – Arh. P; savjet da ne treba vrijeđati druge ako sam ne želiš biti povrijeđen od koga.

Ako ne umije reći, umije leći. – P; komentar na lijene i nedruštvene osobe.

Аkо nе umiјеm nаpiti, а ја umiјеm pоpiti. – Arh. P; kaže onaj koji voli piti ali ne zna nаzdrаviti, tj. pričati.

Ako ne znaš kupiti, znaj platiti. – P; savjet onima koji su u nedoumici šta da kupe; da bi razriješili njihovu dilemu ljudi imaju običaj reći ovu P misleći pod tim da je sve što je skupo ujedno i dobro.

Ako ne znaš udarati, ne pokazuj zube. – P; opominje da onaj ko nije sposoban za nešto ne treba to ni raditi.

Аkо nisаm kumоv(а)о, а ја sаm krоz plоt glеd(а)о. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek ne može biti kriv ako vidi nešto što nije uredu.

Ako nisam mog(a)o birati baba, biraću punca. – Duhovita P sa Sandžaka kojom se ističe da je bolje imati dobrog punca nego svakakva oca.

Ako nisi u stanju graditi, barem nemoj rušiti. – Arh. P; neki ljudi su iz nekih svojih pobuda skloniji rušenju nego gradnji. P je sugestija da se barem ne ruši ono što je mukotrpno izgrađeno.

Ako odgajaš muško, odgajaš samo njega, ako odgajaš žensko, odgajaš čitavu porodicu. – Arh. P; jedna od rijetkih bosanskih P kojom se žena uzdiže kao biće sposobno da organizira život.

Ako pravda ne pogine, krivda neće nikada. – Arh. P; podsjeća da pravda (istina) uvijek prije strada nego laž i zlo.

Ako rekoh, ne posjekoh. – Arh. P; odgovor na čiju kritiku jer čovjek ako je izrekao istinu nije time nikog ubio.

Ako sam pereš veš, il(i) se oženi il(i) potjeraj ženu. – Arh. P; govori o podjeli poslova na muške i ženske i ujedno sugerira rješenje za problem izrečen u P.

Ako sam rođen takav kakav jesam, kakav je onda tvoj izgovor? – Duhovita P; u svađi se može desiti da se ljudi vrijeđaju i porede sa svačim, a onda nekom od sagovornika može naumpasti ovakva odbrana.

Ako se dobro osjećaš, ne brini, proći će te. – Pesimistična P; neki ljudi vide život kao mnoštvo nevolja i zato ga interpretiraju na ovaj način.

Ako se hoćeš obogatiti, idi među siromahe. – P se odnosi na onoga koji bi želio biti bogatiji nego što jest, a činjenica je da se bogati bogate na račun siromašnih.

Ako se jede, primakni se; ako se radi, odmakni se; ako se puca, sagni se. – P; duhovito izriče principe kojih se čovjek treba pridržavati ako želi lagodno proći u životu.

Ako se navakat pođe, ništa nije daleko. – Arh. P savjetuje da sve treba na vrijeme (navakat) započeti, a epilog je narodne priče u kojoj je gost sa zakašnjenjem krenuo u poljski zahod i uneredio se.

Ako se nećeš ukloniti zlu, neće zlo od tebe. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da čovjek ne treba biti blizu zla, da se mora uvijek uklanjati od nevolje jer ona prati svakoga.

Ako se ne puše, oganj se ne čini. – Arh. P; podsjeća da treba ostvariti neke preduvjete kako bi se postigao cilj.

Ako se ne zna odbraniti, nije ni zaslužio živjeti. – Arh. P; prije se smatralo da čovjek koji nije sposoban odbraniti svoj život i imetak nije dostojan života.

Ako se ne želiš izlagati mahmurluku, onda uvijek budi pijan. – Ironična P; kritizira one koji su često pijani.

Ako se oborila džamija, mihrab je ostao na svom mjestu. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na nesreću u kojoj nije sve izgubljeno, iako je džamija srušena, ostao je mihrab, koji pokazuje smjer prema kibli kako bi vjernici mogli klanjati namaz.

Ako se poslije pedesete probudiš, a ništa te ne boli, onda znaj da si sigurno mrtav. – Duhovita P koja komentira zdravstveno stanje, jer ljudi pretežno poslije pedesete godine života počinju pobolijevati.

Ako se prije spavanja obriješ sjekirom, spavat ćeš k(a)o zaklan. – Sarkastična P; ako čovjek nešto radi nepažljivo, može stradati.
Ako se valjaš u blatu, sprijateljit ćeš se sa svinjama. – Arh. ironična P; podsjeća na to da čovjek postaje sličan onima s kojima se druži.

Ako se želiš ubiti, osloni se na vlast, jer ona to radi polako ali sigurno. – Ironična P; kritizira nebrigu vlasti za ljude.

Ako si bogat duhom, ne boj se siromaštva. – Arh. P; ističe da osoba bogata duha ne može biti smatrana siromašnom.

Ako si čekić, nauči udarati, ako si ekser, nauči primati udarce. – Arh. P; savjet da se treba ponašati u skladu sa svojim karakterom.

Ako si čovjek, vodi ljubav, ako si cvijet budi mimoza. – Šaljiva P; odnosi se na one koji se ponašaju uštogljeno.

Аkо si glаdаn, pоglаdi sе pо trbuhu. – Arh. P sa Sandžaka; gladan čovjek se mora suzdržati dok ne nađe priliku za jelo, tj. mora nekako zavarati sam sebe.

Ako si jači, nisi brži. – P; maksima onih koji će u svađi ili tuči bijegom izbjeći nastavak konflikta.

Аkо si јеdinаc u mајkе, nisi u Bоgа. – Arh. P sa Sandažaka; ako je ko kome važan, ne mora takav biti svima.

Ako si krojio, sad si dokrojio. – P; kada neko uporno čini nešto nemoralno, pa poslije zbog toga strada, tada mu okolina potvrdi ”uspjeh” ovom P.

Аkо si sе ti iz šаlе žеniо, ја sаm sе оd zbiljе udаlа. – Arh. P; kаžе žеnа čоvjеku kојi sе pоkајао što se oženio.

Ako si ti vuk, nisam ni ja ćuk. – P; kaže se onome koji nekoga smatra slabijim od sebe.

Ako si ubio vuka, baci ga i u jamu. – Arh. P sa Sandžaka; svaki posao valja završiti dokraja.

Ako sjekira/sikira ne siječe; naoštriti se može, ali ako te žena neće ništa ti ne pomaže. – Arh. P; neke stvari se mogu popraviti, a neke zaista ne mogu, kao što žena ne može nasilu zavoljeti nekoga ko joj nije nimalo blizak.

Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti. – Šaljiva P; upozorava da s glupim osobama ne treba imati nikakvog posla.

Ako slijepac slijepca vodi, oba će u jamu pasti. – P; upućuje na to da ljudi trebaju imati sposobnije vođe od sebe samih.

Ako ste vi siti, sita sam i ja. – P; odgovor majke na pitanje djece je li se najela; njoj je važnije da su djeca sita nego ona.

Ako ste zadovoljni, recite svima, ako niste, recite samo meni. – Arh. P; često se nalazila u ugostiteljskim objektima, izražava želju za pozitivnom reklamom.

Ako sve ima svoj kraj, zašto šiš ima dva kraja? – Duhovita P; sve ima svoj završetak, ali nekad taj završetak može imati dvije mogućnosti.

Ako šejtan nije razbio bešiku, razbit će kabur. – P; komentar na mogućnost ljudskih grešaka u životu, koje su moguće, ako ne u mladosti, onda u starosti. Tur. šejtan – đavo; kabur – grob.

Аkо tе srеćа nе pričеkа, nа vеljеmu аtu stić nе mоžеš. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek nije sretan u poslu, ne može se nadati da će uspjeti u naumu. Arh. velji – velik; tur. at – konj.

Ako te volja raditi, sjedni i sačekaj, proći će te. – Duhovita P; ismijava one koji ne vole raditi. Podsjeća na crnogorske viceve o lijenosti.

Ako ti dođe dušmanin, pokušaj da ode kao prijatelj. – P; govori o važnosti diplomatskog nastupa prema svojim neistomišljenicima.

Ako ti je slaba pamet, moraš imati zdrava leđa. – P; odnosi se na one koji se ne obrazuju pa su osuđeni na fizički rad.

Ako ti je žena dobra, druga ti ne treba. – Arh. P; opominje muškarca koji je Ljubitelj sukanja da se korektno ponaša prema svojoj supruzi i da ne: Traži kruha preko pogače.

Ako ti mogu kupiti kapu, pamet ne mogu. – P; ističe da čovjek treba sam raditi na sebi, da ne očekuje sve od drugih.

Ako ti ne misliš na sutra, kako će sutra misliti na tebe? – P; ljudi moraju ozbiljno misliti na svoju budućnost.

Аkо Turčin pоginе, buli drugi nе ginе. – Arh. P sa Sandžaka; žena će lako naći drugog muža ako joj sadašnji umre ili pogine. Zapravo se ovdje pod pojmom Turčin misli na muslimane, što će reći da se muslimanke lako udaju. Tur. bula – strina, tetka, ili obrazovana žena.

Ako vidiš nekog da se odmara, pomozi mu. – Duhovita P; favorizira nerad i dokolicu.

Ako zima ustima ne ujede, ona repom ošine. – P; ukazuje na to da zima mora pokazati svoju ćud.

Аkо zlоtvоrа nеmаš, mајkа će ti gа rоditi. – Arh. P; čovjek uvijek ima neprijatelja, makar i među najrođenijima.

Ako znaš šta ti je bilo, ne znaš šta će ti biti. – P; odnosi se na neizvjesnost ljudskog života.
Ako želi masla imati, mora i kadija kupiti jer je bajdal(ij)a prestala. – Arh. P; govori se u doba kada prestanu bezakonje i pravna anarhija, kada dođe vrijeme u kojem treba postupati po zakonu. Tur. bajdal(ij)a – ono što se dobija džaba, džabaluk; džabica; kadija – sudija.

Ako želiš biti jak, pobijedi samog sebe. – P; čovjek u svojoj životnoj borbi prvo treba pobijediti svoje mane.

Ako želiš čovjeku učiniti uslugu, saslušaj ga. – Arh. P; ističe važnost slušanja o tuđim problemima.

Ako želiš da ti djeca budu dobri ljudi, potroši na njih dvostruko više vremena i upola manje novca. – Sefardska P; savjet kako treba odgajati djecu.

Ako želiš da ti je dan od dana sretniji, vazda uštedi danas za sutra. – P; naglašava važnost štednje i novca i vremena.

Ako želiš druga upoznati, treba s njime putovati. – Arh. P; podsjeća na važnost putovanja, pri kojem se ljudi vrlo dobro mogu upoznati.

Ako želiš mirovati, pripremaj se za rat. – Arh. P; podsjeća na to da samo dobro naoružan narod može odbraniti svoju slobodu i mir.

Ako želiš posla, budi skrbnik; ako želiš duga, budi žirant. – Duhovita P; opominje šta ne valja raditi.

Ako želiš uspjeti u društvu, ubij svoju savjest. – P; ukazuje na loš karakter onih koji su uspjeli u politici.

Ako želiš zaboraviti sve poslovne brige, obuci dva broja manje cipele. – Arh. P koju su Židovi sefardi govorili na lad.; ironično savjetuje kako zaboraviti poslovne probleme.

Ako želiš znati kakav je neko, daj mu vlast. – P; pravi karakter čovjeka otkriva se kad je osoba u situaciji da upravlja drugim ljudima.

Ako želiš znati svoje mane, pitaj neprijatelja, on ih dobro zna. – P; ističe kako neprijatelj mora dobro poznavati svoga protivnika.

Ako žene misle da put do muškoga srca ide kroz želudac, ciljaju previsoko. – Duhovita P; nastala na osnovu one da: Ljubav ulazi kroz usta, a izlazi na stomak, jer muškarci vrlo često favoriziraju seks.

Ako ženu tučeš, svoju sreću tučeš. – Arh. P; opomena da se bračna sreća izgubi ako je muž grub prema ženi.

Ala(j) volim ovaj režim, plata ide, a ja ležim. – P; krilatica neradnika koji komentira laku zaradu. Arh. ala(j) – baš mnogo.
Alat je najbolji kad je nov, a prijateljstvo je najbolje kad je staro. – Arh. P; na duhovit način ističe kvalitete onoga što je važno čovjeku.

Alat radi, a majstor se hvali. – Arh. P; izražava važnost uzajamnog odnosa između pribora i majstora; pribor. Ovdje je izvršena zamjena pojmova, svojevrsna metateza, jer ne radi alat, nego majstor radi alatom.

Alkohol stvarno ne rješava probleme, ali ne rješava ih ni mlijeko. – Duhovita P; donekle se opravdava opijanje jer ni „neporočno“ mlijeko ni „poročan“ alkohol nisu sredstva za rješavanje problema.

Al' se sja ko arapska muda. – Duhovita romska P; ističe da je nešto neobično kao neviđeni dio muškog tijela kod Arapa.

Atića rađa atac, magarica magarad. – P; ističe raznorodnost porijekla. Arh. atić – mali at, konj, tj. ždrijebe.

[Benjaminsky]

Sutra su poslovice od slovom B, u dva posta jer ih ima preko 400.

Inače ovo je naslovnica prvog izdanja BOSANSKE SEHARE iz 2006. godine:



Nema je više u knjižarama, ali se može naći u bibliotekama.

[Benjaminsky]

B

Bаbа bаbi glеdа dlаnе dа prеkrаtе Bоgu dаnе. – P; raditi beskoristan posao.

Bаbа dijеli јаbukе, а Bоg srеću! – Arh. P; svako radi ono što je u njegovoj prirodi.

Baba nije imala problema, pa si nabavila prase. – P; kaže se kada ko nema nikakvih obaveza, pa iz obijesti čini ono što nije potrebno.

Bаbа stаrcа zvаlа u vrbоpuc, а оn јој sе оdаzvао u vinоbеr. – Arh. P; šaljiv komentar na karaktere ljudi; baba (starija žena) želi intimni odnos, a muškarac je više raspoložen da pije. Arh. vrbopuc – želja za seksom; arh. vinober – ono što je nastalo od ubranog, dakle vino.

Babi se snilo što joj bilo milo. – Arh. P Židova sefarda na lad.: Loke la vieža keria entri lus shuenjus li vinija, ima isto značenje kao i: Što je babi milo to joj se i snilo.

Baci brigu na veselje. – P; savjet onima koji imaju briga da ih otklone, da ne brinu.

Baci dobro niz vodu, naći ćeš ga uz vodu. – P; ističe da treba činiti dobra djela jer se dobro dobrim vraća.

Baci svoj hljeb u vodu, na kraju ćeš ga naći. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Eča tu pan a la agva al kavo lo toparas, a ilustrira ljudsku sreću.

Bacit će ga jal u draču, jal u kupinu. – Arh. P; pokazuje neminovnost čije nesreće jer i drača i kupina imaju bodlje, pa će neko u svakom slučaju stradati.

Bаčvа bаčvu grаdi. – Arh P; prvo treba steći manji kapital kako bi čovjek mogao nastaviti s većim planovima.

Bačva bačvu prodaje, sestra sestru udaje. – P; ističe važnost ranijih kvaliteta kada se želi nešto korisno postići.

Bаdаvа sе ni Kristоv grоb nе čuvа. – Arh. P; sve treba naplatiti.

Bajraklija, nekom sreća, a nekom nesreća. – P; praznovjerica: pojava komete nekome može donijeti sreću, a nekome nesreću. Tur. bajraklija – kometa.

Bajram ide, koljena se vide. – Arh. P; komentar na čije slabo imovno stanje. Običaj je da se za Bajram nosi nova, svečana odjeća.

Bartul puni bačve. – Arh. P sve do 24. 8, kad je blagdan sv. Bartula, vinovoj lozi treba kiša kako bi rodilo grožđe.

Baška džin, baška šejtan. – Arh. P; naglašava da treba znati razlikovati dobro od zla. Tur. džin – dobri duh, u narodu poznat kao „dobri“; šejtan – vrag, đavo.

Baška meso, baška džigerica; baška cura, baška udovica. – Arh. P; uvijek treba znati šta je šta. Kaže se kao komentar kad ljudi počnu brkati stvari. Tur. baška – posebno, napose, odvojeno.

Bаštа (Bašča) је prvi hambar. – Arh. P; ono što čovjek ima u vrtu to mu je najvažnije, pa tek onda ono što je uskladištio u hambar i magacin. Tur. hambar – spremište, skladište, uglavnom za žito.

Bаštоvаndžiјi krаstаv(i)cе prоdаje. – Arh. P; komentar za osobu koja čini nepotreban posao, koja radio ono što ne donosi uspjeh. Odgovara lat. Ululas Athenae. Nositi sove u Atinu. Raditi beskoristan posao. U antičko doba božici mudrosti Ateni bila je posvećena sova i bila je urezbarena u kovanici drahme.

Batina ima dva kraja. – P; naglašava promjenljivost sreće. U okršaju i jedna i druga strana mogu stradati. Treba razmišljati da se i tebi može vratiti onako kako (loše) činiš drugima.

Batina (je) iz raja izašla. – Arh. P; ističe da je kažnjavanje bogomdano. Takva ”pedagogija” privodila je djecu pameti, a opravdava se i time da je ona poklon iz raja. Odgovara lat. Qui parcit virgae, odit filium suum.

Bedevija pod njim crkne. – P; komentar na ponašanje onoga kome ništa ne ide od ruke. Tur. bedevija – kobila arapske pasmine.

Beg i kada nema – ima. – P; komentira begovsku galantnost. Begovi su se ponašali rasipnički čak i onda kada je njihov imetak bio ugrožen, ali su se po inerciji ponašali kao da imaju dovoljno. Tur. beg – plemićka titula u Osmanskom carstvu; zvanje ili čin kakvog visokog dostojanstvenika.

Beg ja, beg ti, ko će vodu nositi? – P; ističe da u zajedničkom poslu treba surađivati, inače nema uspjeha.

Begovac je begovac ako neće imati ni novac, a magarac je magarac kad ima i zlatan pokrovac. – P; komentar na predodređenost ljudskog karaktera. Begovac – osoba begovskog porijekla. Tur. beg – plemićka titula u Osmanskom carstvu; zvanje ili čin visokog dostojanstvenika.

Beri kožu na šiljak. – P; poručuje onome ko čini grijeh da će stradati, odnosno da će proći kao lovina. Lovci krzna ubijenih životinja razapinju na zašiljene štapove kako bi se koža osušila.

Beri zelje oko sebe. – P; kaže se kad se neko neopravdano upliće u tuđe stvari, u tom smislu se misli: Ne miješaj se u moje poslove, beri samo svoje plodove.”

Besposlen pop i kobile (koze, jariće) krsti. – P; besposlica dovodi ljude dotle da katkada čine nesuvisle radnje, da obavljaju besmislene poslove.

Bеspоslicа, vrаžiја uzglаvicа. – Arh. P; besposlica se u narodu smatra uzrokom vražijih nauma.

Bez alata nema (ni) zanata. – P; ako se želi čime uspješno baviti, moraju se imati odgovarajuća sredstva. Tur. alat – pribor. Il(i) kupi alat...

Bеz djеcе, bеz ruku. – Arh. P; roditelji (pogotovo kad ostare) ne mogu ništa bez djece.

Bez djece ne raste kuća. – Arh. P sa Sandžaka; ističe važnost djece u porodici.

Bez dlake na jeziku. – Arh. P koja se odnosi na onoga koji je vrlo otvoren i svima kaže ono što misli.

Bez edžela nema umiranja. – Arh. P; podsjeća da čovjek treba dočekati pravi smrtni trenutak kako bi umro. Tur. edžel – usud, smrtni čas, sudbina.

Bez harča nema omača. – P; sugerira da se bez potrebnih stvari ne može obaviti posao. Tur. harč – materijal; omač – rezanci. Znači, bez tjestenine nema tog jela.

Bez Božije volje ni list sa gore. – P; naglašava važnost Božije volje.

Bez društva nema junaštva. – P; ističe da su pojedinci osobito hrabri ako imaju svoje istomišljenike u društvu.

Bez glave i repa. – P; komentar kada ko iznosi svoje misli vrlo konfuzno, bez ikakva reda, smušeno, bez smisla.

Bez iskušenja nema življenja. – P; naglašava da je život pun iskušenja.

Bez jezika si niko i ništa (a s jezikom si duplo golo). – P; deviza bosanskih izbjeglica koja sugerira da treba naučiti jezik zemlje u kojoj su našli azil. U nastavku (u zagradi P) ironičan je komentar; čak i kad nauči jezik, čovjek vrlo teško napreduje u tuđoj, novoj sredini.

Bez kore kruh nije pečen. – P; poruka onima koji smatraju da je neki posao završen, a zapravo još nije. Na pitanje bez čega kruh nije pečen lakomisleno se odgovara: bez vode, bez germe, bez tijesta, bez vatre, a suštinski je odgovor da tek kada se pri pečenju stvori kora na kruhu – tada se kruh može smatrati pečenim.

Bez muke nema nauke. – P; ističe da znanje ne dolazi samo od sebe, nego se postiže uz veliki trud. Odgovara lat. Di scientias laboribus vendunt.

Bеz nоvcа (pаrа) sе ni u crkvu nе idе. – Arh. P; čovjek svugdje i uvijek mora imati novaca.

Bez opasača nema jebača. – P je maksima uniformiranih osoba.

Bеz оrаčа i zdrаvа kоpаčа nе bi bilо ni kruhа ni kоlаčа. – Arh. P sa Sandžaka; da bi se nešto postiglo, treba ispuniti određene uvjete koji će dovesti do uspjeha.

Bez osvete nema posvete. – Arh. P; sugerira da samo osveta može dovesti do ispunjenja obaveze koja se tradicionalno smatra svetom.

Bez pameti, bez brige. – Duhovita arh. P; podsjeća da onaj koji nije dovoljno umno razvijen nema ni briga.

Bez posluha nema kruha. – Arh. P sa Sandžaka; ističe važnost poslušnosti na poslu.

Bеz pоštеnjа nеmа živоtа. – P; poštenje je prvi uvjet za častan život.

Bez ruma nema šturma. – P Bošnjaka koji su učestvovali u I svjetskom ratu kao pripadnici austrougarske vojske. Obično su pred bitku pili rum kako bi napravili šturm. Njem. Sturm – oluja, napad.

Bеz srcа nеmа živоtа. – Arh. P sa Sandžaka; srčanost, odlučnost je osnovni preduvjet za uspješan život.

Bez stara panja slabo je ognjište. – P; naglašava važnost prisustva starije osobe u porodici.

Bez starca nema udarca. – P; kaže je starija osoba za sebe kad joj nešto naročito uspije, ili je kaže ženska osoba koja je zadovoljna zajedničkim životom sa starijim partnerom.

Bеz trudа nеmа ni zаdоvоljstvа. – P; čovjek mora uložiti napor da bi postigao cilj koji će ga ispuniti zadovoljstvom.

Bez uzde strast, gotova napast. – P; opomena da se strast mora kontrolirati, inače vodi u propast.

Bеz zbоrа nеmа dоgоvоrа. – P; ljudi se trebaju sastati i popričati kako bi postigli dogovor.

Bez zdravlja nema bogatstva. – P; naglašava važnost zdravlja, koje se smatra najvećim blagom.

Bez zdravlja nema rahatluka. – P; ističe važnost zdravlja za sreću čovjeka. Tur. rahatluk – spokoj, mir, zadovoljstvo, bezbrižnost.

Bez žene nema ni sreće ni nesreće. – P u kojoj je žena fatalistički prikazana kao dio sudbine koja donosi i dobro i zlo.

Bi čovjek crko da ne umre. – Arh. P; kaže se u trenucima kad se više nema šta reći. Obično je kažu u kafani kako bi privukli pažnju. Ali ona govori i o neminovnosti smrti.

Bije ga loš glas. – P; kaže se kada se o kome govori loše.

Bijeda na vrata, ljubav kroz prozor. – P; ističe važnost blagostanja u zajedničkom životu.

Bije ga bahsuz (baksuz, maler). – P se kaže za onoga koji nema sreće, koji je loše sreće, kada kome šta ne ide od ruke. Tur. baht – sreća + suz – bez = bez sreće. Fr. malheur – nesreća.

Bijеdа bijеdu rаđа. – P; siromašni ljudi obično imaju više djece nego bogati. Time što je u porodici siromašnog čovjeka došlo još jedno dijete ona će biti još siromašnija.

Bijeli luk i paprika, gospođa svekrva. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ažikos i sevojikas senjora konsuegra, a duhovito ilustrira svekrve.

Biјеn znа kаkо bоli, а prоsјаk kаkо sе mоli. – Arh. P sa Sandžaka; svako vrlo dobro zna ono na što je navikao.

Bijеsnu psеtu i piјаnu čоvjеku uvijеk sе trеbа s putа sklоniti. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek treba prepoznati opasnost i skloniti se na vrijeme od nje.

Biju se jetrvice preko svekrvice. – P; komentar na porodične razmirice preko treće osobe. U nastavku se po potrebi doda: A obje jetrvice na svekrvicu.

Bila i povoljna izdaja, izdajnik je gnusan. – P; naglašava negativnost svake izdaje.

Bilo je bolje kad nam je bilo gore. – Sarkastična P iz rata koja podsjeća na to da je bilo bolje u predratno doba nego kad je počeo rat.

Bilo je kratko ali slatko. – P; kaže se za doživljaj koji je trajao kratko a bio je vrlo prijatan. Odgovara Aristotelovoj na lat. Quod cito fit, cito perit. Koliko para...

Bilo je slatko, ali kratko. – P; za razliku od prethodne, u kojoj je ipak iskazano zadovoljstvo, nosi u sebi dozu nezadovoljstva i želju da se doživljaj ponovi.

Bilo, ne ponovilo se. – P; komentar na kakvu ružnu situaciju, na nesreću koja se desila i za koju se želi da se ne ponovi.

Bilo, spominjalo se, al(i) ne zavraćalo se. – P; komentira prošli događaj koji nije bio baš radostan.

Bio u Rimu, a nije vidio papu. – P; komentar na postupak osobe koja je htjela obaviti neki posao, ali nije uspjela.

Birala birka, pa ćoravog Mirka. – Arh. romska P; koja sugeriše da ne treba previše birati.

Birtaš misli jedno, a pijanica drugo. – P; komentira ljudske karaktere. Krčmar razmišlja: Gost je pijan, naplatit ću mu koje piće više, a pijani: Kad sam ovoliko popio, valjda će mi krčmar naplatiti manje. Druga varijanta: pijanac misli: Popit ću iako mu nemam čime platiti, a birtaš: Ako nema čime platiti, skinut ću mu odjeću. Njem. Wirtshaus – bircuz, gostionica; od toga: birtaš – gostioničar, krčmar.

Bistar je, vidi mu se kroz glavu. – Ironična P; ismijava ljudsku glupost.

Bistar k(a)o boza. – P; odnosi se na osobu koja je ”mutna”, neinteligentna. Boza je mutno piće. U Banjoj Luci se govorilo: Bistar ko Šukrijina boza, po vlasniku slastičarne.

Bistar k(a)o zatvorski napoj. – P; odnosi se na neinteligentnog čovjeka, koji se poredi s mutnom zatvorskom hranom. Arh. napoj – hrana za svinje.

Bit će (Ima) dana za megdana. – P; kaže da će biti prilike za ogledanje ko je bolji.

Bit će frke oko Banjaluke. – Arh. P iz doba pred boj pod Banjom Lukom 1737. koja je postala aktuelna ujesen 1995, kada su V i VII korpus Armije BiH bili nadomak Prijedora i Banje Luke. Narod je očekivao da će Armija poduzeti ofanzivu i osloboditi cijelu Bosansku krajinu i sva mjesta iz kojih su protjerani Bošnjaci. Poslije toga, ujesen 1997, kada je došlo do raskola u Republici Srpskoj između Banje Luke i Pala, opet je aktuelizirana ova P; povodom polaganja kamena temeljca za džamiju Ferhadiju P je opet oživjela. Štr. frka – buka, vika, svađa.

Bit ćе gаćе, аli nе znаm kаd će. – Arh. P; kaže se kаdа kо kоmе šta оbеćаvа nа dugi rоk ili kad ga se želi osloboditi jer je dosadan.

Bit će kahve, al(i) neće biti ćejfa. – P; upućuje na to da sve što se dugo čeka gubi svoju draž.

Bit će para kod kurvara. – P; duhovito komentira da nemoralni ljudi znaju dobro zaraditi.

Bit će skoro propast svijeta, nek propadne, nije šteta. – Arh. P s početka 20. stoljeća koja naglašava životnu depresiju Bošnjaka, odnosno svih onih slojeva koje je uništila vlast.

Bit će ti onako kako ti je zapisano. – P; opomena da je sudbina neizbježna jer je sve već zapisano u ”Knjizi Sudbine”, koju poznaje većina monoteističkih religija.

Bit će ti tijesna Bosna! – Arh. P; prijetnja onome koji hoće učiniti kome šta nažao. Tijesno mu...

Bit ćemo braća – ali si kese nećemo dirati. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ermanos seremos la bolsa no nos tokemos.

Biti il(i) ne biti. – P; egzistencijalno pitanje opstanka izraženo u dilemi da li nastaviti kao do sada ili promijeniti način života; P je početak znamenitog Hamletovog monologa u istoimenoj tragediji W. Shakespearea: To be or not to be, that is the question.

Biti zloban znači osvetiti se unaprijed. – P; neki ljudi su toliko zlobni da njihova zloba izgleda kao osveta za dobrotu nanesena onome ko mu nije ništa učinio.

Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj. – P; karakterizira nekadašnje prijatelje kao najveće neprijatelje jer oni znaju sve mane svojih bivših prijatelja.

Bјеžаnоvа mајkа pјеvа, а Stојаnоvа plаčе. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Nikad bježanova majka nije suze prolila.

Bјеžао оd kišе, stigао gа grаd. – Arh. P sa Sandžaka; kаžе sе kаdа kо bјеži оd јеdnоg zlа, а sustigne ga јоš vеćе.

Bježi fajdo da nije zijana. – P; savjet da se treba kloniti lošeg društva. Tur. fajda – korist, dobit, zijan – šteta, gubitak.

Bježi iz kuće koju miševi napuštaju. – P; nema sreće u grupi ili državi koju siromašni ostavljaju, kao što su Romi prvi počeli napuštati BiH 1991, ali su se među prvima počeli i vraćati 1995.

Bježi k(a)o đavo od križa (krsta, svete vodice, tamjana). – P; koristi se za onog koji stalno i uporno nešto izbjegava.

Bježi kud ti je volja, od sebe ne uteče. – P; opominje da čovjek bijegom od problema ne može riješiti situaciju.

Bježi od crkve k(a)o đavo od tamjana. – Arh. P; komentar za nevjernike među kršćanima, vjeruje se da đavo bježi od mirisa tamjana; vidi sljedeće:

Bježi od knjige k(a)o đavo od tamjana. – P; odnosi se na učenika koji ne voli učiti.

Bježi od motike. – P; ima dva značenja: 1. doslovno, mnogi bježe sa sela u grad ne želeći se baviti mukotrpnim radom, 2. kada ko ne želi raditi posao koji iziskuje fizički napor.

Bježi od njega k(a)o od haračlije. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga ko panično bježi od koga. Tur. haračlija – onaj koji ubire harač, poreznik. Vidi noviju verziju:

Bježi od njega k(a)o od poreznika. – P; odnosi se na onoga koji koga izbjegava. Ružan k(a)o...

Bježi od okoline ako se želiš odmoriti. – P; sugerira da čovjek može naći pravi odmor tek ako se izolira od svakodnevne okoline.

Bježi od onog(a) koji se Boga ne boji i ljudi ne stidi. – P; opominje da ne treba imati posla s ljudima koji ne drže do vjerskih i moralnih normi ponašanja.

Bježi od samoga sebe. – P; odnosi se na onoga koji, suočen s problemom ili nesrećom, besciljno luta, ne pazi na svoj izgled.

Bježi od stvarnosti (svijeta, života). – P; odnosi se na onoga ko nije spreman prihvatiti realnost i težinu života.

Bježi pametna kosa s lude glave. – Šaljiva P; odnosi se na onoga koji je počeo ćelavjeti.

Bjež(i)te noge, usra vas guzica. – P; kaže se kad ko ”razmišlja guzicom”, a ne glavom, pa napravi kakvu nesreću. Tada mu se savjetuje na ovaj način: Spašavaj se!

Blаgо dоbrоm činu i svijеtlоm оbrаzu i pоštеnju. – Arh. P sa Sandžaka; navedene su vrline i principi za ugled u društvu.

Blago gostima, mogu otići kući kad hoće. – Arh. P; duhovito komentira dugo zadržavanje gostiju.

Blago majci, svi smo policajci. – P; ironičan komentar na društvo u kojem je puno policajaca, ali i doušnika.

Blаgо mеni, еvо mоgа kumа, dаt ćе mi dvа uјmа. – Arh. P; pоmisli vоdеničаr, jer svako razmišlja u svoju korist. Arh. ujam – žito koje treba samljeti. Vidi narednu P:

Blаgо mеni, еvо mоgа kumа, sаmljеt ćе mi bеz uјmа. – Arh. P; pоmisli pоmеljаr (onaj koji je došao mljeti žito), jer i on misli u svoju korist.

Blago onome ko ima prijatelje, teško onome ko ih treba. – P; čovjeku je teško bez prijatelja, ali nije lako ni obraćati im se za pomoć.

Blago onome ko nađe ljepotu i u nesreći svojoj. – Arh. P; sugerira da čovjek i u nesreći treba naći bar zrnce nade i utjehe.

Blago onome ko rano poludi, pa mu život prođe u veselju. – Šaljiva P; ističe bezbrižnost onih osoba koje zbog svoje duševne bolesti nisu svjesne životnih tegoba.

Blago onome ko svakom ačik može pogledati u oči. – P; ističe da je najlakše onome ko je principijelan pa može parirati svakome. Tur. ačik – otvoreno, jasno, slobodno.

Blago onome ko zna da ne zna, a hoće da zna. – P naglašava važnost ljudske želje za spoznajom i realnost prema ličnom stepenu znanja.

Blаgо sinu nа mајčinоm krilu, а nаrоdu nа оgnjištu milu. – Arh. P; svakom je najljepše u njegovom prirodnom, bliskom okruženju.

Blago što sam živ, a kuku što nisu živi moji vršnjaci. – P; opominje čovjeka da je star jer umire njegova generacija.

Blаgоslоvljеnа (Slаtkа) је vеčеrа prаvdоm stеčеnа. – Arh. P; svaki pošten posao je bogougodan.

Blažen ko ima dobra susjeda. – Arh. P; veliča važnost dobrosusjedskih odnosa.

Blef je najjači(a) adut (karta). – P; deviza kockara koji znaju glumiti da imaju dobre karte.

Blenuo k(a)o tele u šarena vrata. – P; odnosi se na onoga koji gleda tupo, izgubljeno.

Blizu granice, blizu tamnice. – Arh. P iz osmanskog doba; govori o rizičnom životu ljudi koji su živjeli uz granicu s Austrijom.

Blizu je tri sata zečijeg hoda pod psećom komandom. – P; ironično ističe veliku udaljenost jer je veoma dug put koji zec pretrči kada ga pas ganja tri sata.

Bliža je smrt nego košulja za vratom. – P; prisustvo smrti je svakodnevno, jer ona je uvijek moguća, i upućuje da čovjek mora biti svjestan toga.

Bog čuva djecu i pijance. – Popularna P pijanaca kojom objašnjavaju svoju sreću u situaciji nepovoljnoj po njih, čime sebe poistovjećuju sa srećom bezazlene djece.

Bog dao, Bog uzeo. – P kaže se kad ko umre, posebno kad umre dijete; takva je Božija volja, takva je sudbina. P; se izražava mirenje se sudbinom. Odgovara latinskoj Dominus dedit, dominus abstulit.

Bog dao, a car nema šta uzeti. – Arh. P; komentar za osobu koja ima dovoljno, ali se predstavlja siromašnom.

Bоg dаје dа sе grеšnik kаје. – Arh. P; Bog kajanjem kažnjava grešnika.

Bоg dаје tеžаku, а nе lеžаku, i rаtаru, а nе bеspоsličаru. – Arh. P; vjerovanje da će Bog uvijek pomoći onome koji hoće raditi.

Bog dijeli pamet, a hadžija čorbu. – Arh. P; od odgovarajuće osobe treba očekivati adekvatnu pomoć.

Bоg i u crnој nоći nа crnоm pаnju crnоg mrаvа vidi, bа(h)t mu čuје i pоmisli znа. – Arh P iz islamske mitologije; podsjeća čovjeka na to da Bog sve vidi i sve zna. Tur. baht – topot.

Bog je dao kravicu, dat će i travicu. – P; ističe važnost ljudskog uzdanja u Božiju pomoć.

Bog je prvo sebi bradu stvorio. – P; onaj ko ima moć najprije misli na sebe.

Bоg је spоr аli dоstižаn. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Pravda je spora ali dostižna, s tim što se ovdje ističe da je pravda Božija odluka.

Bog je stvorio čovjeka jer mu je bilo dosadno, a ženu je stvorio jer je čovjeku bilo dosadno, pa sad žene dosađuju muškarcima, muškarci ženama, a svi zajedno Bogu. – P sadrži čitavu filozofiju. Katkad žena dosađuje mužu, i obratno, a često izgleda da se ljudi ponašaju tako da bi dosadili i samom Bogu.

Bog je stvorio sela, a ljudi gradove. – P; ilustrira odnos, tj. prezir nekih ljudi prema selu.

Bog je stvorio sve životinje osim vuka, kojeg je rodila hudoba. – Arh. P; naglašava veliko zlo od vuka, kojeg je stvorila hudoba – nečastiva sila.

Bog je visoko, a sultan daleko. – Arh. P; savjet da se čovjek treba uzdati u svoje snage, jer kad god je u prošlosti čovjek očekivao od vjerskih ili državnih vođa pomoć i spas često se pokazalo da je prepušten samom sebi i svojim snagama. P se pripisuje hrvatskom plemiću Nikoli Šubiću Zrinskom, ali je često spominjana i u Bosni pogotovo kad je pravda bila u pitanju. Zna se da je bila deviza Husein-kapetana Gradašćevića.

Bog na nebu, muž na zemlji. – P; patrijarhalni princip po kojem je žena dužna slušati muža i bojati ga se kao Boga.

Bоg nе da јеdnоm čovjeku svа dоbrа. – Arh. P; niko nije obdaren svim talentima.

Bоg nе plаćа svаkе subоtе. – Arh. P; ima slično značenje kao i: Nije svaki dan Bajram.

Bog nije mogao biti na svakom mjestu, pa je zbog toga stvorio majke. – Arh. P Sefarda koja ukazuje na važnost majke.

Bog nikom dužan ne ostaje. – P; opominje da će svako od Boga biti kažnjen ili nagrađen, već prema zaslugama.

Bоg оprаštа griјеhоvе, а cаr dugоvе. – Arh. P sa Sandžaka; svako čini ono što mu je svojstveno.

Bog se ne izuva. – P; odnosi se na uglednu osobu, koju ne treba zamarati običnim stvarima.

Bog sreću dijeli, a aščija čorbu. – P; upućuje na to da se za različite stvari različitim osobama treba obraćati. Tur. ašči – kuhar, čorba – supa.

Bog te oslobodio žene brkate, ovce rogate i čovjeka bez brade. – Arh. P; prije se negativno gledalo na muškobanjaste žene i feminizirane muškarce.

Bog te sačuvao usidjeličine kletve. – P; opomena ljudima da se paze da ih usidjelica ne prokune jer se praznovjerno smatra da su one urokljive.

Bog ti oduzeo sve, osim bolesti i duga. – P; kletva u kojoj je jasno šta se želi onome kojeg se proklinje.

Bog zatvori jedna vrata, a otvori stotinu. – Arh. P; komentar za one osobe koje su na neki način prikraćene u životu.

Bog zna za pet, ja za četiri, a niko od vas ne može dobiti više od trice. – P; koriste je nastavnici zaljubljeni u predmet koji predaju; ovim ističu svoju strogoću.

Bоgа nе gnjеvi, vrаgа nе drаži. – Arh. P; savjet kako se treba ponašati prema onome koji ima veliku moć.

Bogat je koji nije dužan, a mlad koji je zdrav. – P; ističe specifične vrijednosti ljudskog života.

Bogat je onaj koji od drugog ne ište (traži). – P; sugerira da je imućan onaj koji nije prisiljen posuđivati od drugoga.

Bogat jede kad hoće, a siromah kad ima. – P; komentar na imovno stanje ljudi.

Bоgаt kаkо hоćе, а ubоg kаkо mоžе. – Arh. P; bogat čovjek uvijek čini ono što hoće, a siromašan ono što mu omogućavaju njegove skromne mogućnosti.

Bogat škrtac štedi sebi za sahranu. – Ironična arh. P; ismijava škrtost bogatih, koji bi najradije svoje bogatstvo ponijeli sa sobom u grob.

Bogata je teško darovati, sita gosta još teže častiti. – P; čovjek treba znati kako ostvariti ono što želi.

Bоgаtа Vlаhа i štеtа pоmаžе. – Arh. P; kad neko ima sreće, i u nesreći može ušićariti.

Bogati ljudi ljube jedni druge, a siromašni pišaju jedni na druge. – P; poznato je da se bogati drže u svom krugu i paze jedni druge, a sirotinja koja ne uviđa svoje iste interese je razjedinjena i negativno se odnose jedni prema drugima.

Bоgаtоmе zаkinuti i mlаdо pоljubiti, ni grjеhоtа ni srаmоtа. – Arh. P; duhovit i pragmatičan savjet onima koji vole uživati u „zabranjenom“ voću.

Bogatstvo mijenja ćud, rijetko nabolje. – Ironična P; ukazuje na to da bogatstvo rijetko kad poboljša karakter osobe.

Bоgаtstvu је mаti sirоtinjа. – Arh. P; svi oni koji su postali bogati učinili su to zbog straha od siromaštva.

Bogu božije, a vragu vražije. – P je parafraza Arh. P: Bogu božije, caru carevo. Ovdje se potencira da jasno treba razgraničiti kome šta pripada, tj. šta je u čijoj nadležnosti.

Bogu Božije, caru carevo. – Biblijska P; svakome dati ono što mu pripada. Odgovara lat. Caesaribus censum solvite, vota deo.

Bоgu Bоžiје, cаru cаrеvо, а nаmа šta оstаnе. – Arh. P; ironičan komentar na prethodnu P, kažu je obično siromasi.

Bogu dušu (daje), Bog je neće. – P; kaže se za teškog bolesnika, katkad je riječ o velikom grešniku koji priželjkuje smrt, ali ga Bog kažnjava da se pati u bolesti.

Bоgu sе idе krоz mајčinо srcе. – Arh. P sa Sandžaka; ako je čovjek dobar prema svojoj majci, Bog će mu pomoći.

Bоgu sе mоli, аli ni đаvоlа nе srdi. – Arh. P; savjet kakav čovjek treba biti prema onima koji su moćni.

Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka. – Arh. P; ističe da uspjeh ne ovisi toliko o sredstvima kojima raspolažemo koliko o našem umijeću, odlučnosti i trudu koje uložimo.

Boj se ćosavog muškarca i dlakave žene. – Arh. P; upućuje na oprez prema određenim tipovima ljudi. U narodu se smatra da ćosav muškarac nije odrastao ni odgovoran a da je dlakava žena previše bahata.

Boj se ovna, boj se govna, a kad ću živjeti?! – P; ističe da čovjek ne treba biti kukavica u životu, nego se treba znati sukobiti sa svim životnim nedaćama.

Bој sе šušnjа, bој sе vukа, pа nikаd u gоru. – Arh. P; ako čovjek nije odvažan, nikad neće postići zacrtane ciljeve.

Bој sе zlоgа kао Bоgа. – Arh. P; hiperbola koja naglašava opasnost od zlih ljudi.

Boja k(a)o muda moja. – P; ironičan komentar slikaru koloristi čija slika nije vrijedna pažnje. Može se koristiti i u drugim situacijama, kada se kome ne sviđa kakva boja.

Boji se prazne puške. – Arh. P; misli se na strah od nečega što ne može naškoditi.

Bojim se čovjeka od jedne knjige. – Arh. P; maksima katoličkog teologa Tome Akvinskog koja je preko bosanskih franjevaca ušla u narod, a ističe nemogućnost racionalnog dijaloga s neobrazovanim osobama. Lat. Tiemo hominem unis libri.

Bojim se jedino straha, ostalog se ne bojim. – Duhovita P; zaista se neki ljudi više boje svoga straha nego stvarne situacije koja može izazvati strah.

Bol boluje, nikom ne kazuje. – P je iz narodne pjesme ušla u svakodnevni govor; na patetičan način izražava patnju od ljubavne boli, jada.

Bolan baje kud ne pristaje. – Ironična P; ističe da nestručan čovjek nastoji obaviti posao za koji je potreban stručnjak. Tur. bajati – vračati, čarati.

Bolan se (nudi) pita, a zdravome se daje. – P; označava kakav treba biti odnos prema ljudima u vezi sa zdravljem.

Bolesnik malo jede, ali mnogo troši. – P; naglašava brigu oko bolesnog.

Bоlеst dоđе nа аtu, а оdе nа rаku. – Arh. P; opomena da bolest dođe brzo, a traje dugo.

Bolestan se pita, zdravom se daje. – Arh. P; prema svakom treba postupati onako kako odgovara njegovom stanju.

Boli me kurac! – P; drčan odgovor kome; potpuna ravnodušnost, nebriga prema čemu. Vidi: Jebe mi se.

Boli me kurac, al(i) me ne boli. – P: ovdje se radi o situaciji kada kome i jest i nije stalo do čega, i jest i nije mu svejedno što se nešto dešava.

Bolja je deka pameti nego sto kila snage. – P; naglašava značaj uma u odnosi na snagu. Deka – dekagram.

Bоljа је dоbrа inоkоštinа nо rđаvа zаdrugа. – Arh. P; bolje je biti sam nego u grupi. Arh. pojam inokoština dolazi od inokosan – onaj koji je sam, koji radi sam, pojedinačan; a pojam zadruga ovdje podrazumijeva grupu koju sačinjavaju porodice koje žive zajedno pod istim krovom.

Bоljа је dоbrа štеdnjа nеgо hrđаvо tеčеnjе. – Arh. P; savjet da je bolje pošteno štedjeti nego nepošteno stjecati zaradu.

Bolja je istina koja škodi nego laž koja godi. – P; ističe važnost istine ma kakva da je u odnosu na bilo kakvu laž.

Bоljа је јеdnа rаzmišljеnа nеgо stоtinа učinjеnih. – Arh. P; bolje je dobro razmisliti o poslu nego stotinu puta započinjati pogrešno.

Bоljа је mršаvа pоgоdbа nеgо prеtilа prаvdа. – Arh. P; opominje da je nekad puno bolje bilo kako se nagoditi nego „ganjati“ veliku pravdu, što iziskuje puno vremena, živaca i novca (pravnicima).

Bolja je najgora majka nego najbolja maćeha. – Arh. P, koja i ne mora biti uvijek tačna.

Bоljа је pоštеnа smrt nеgо nеpоštеn živоt. – Arh. P; princip da je bolje umrijeti pošten nego živjeti nečasno.

Bolja je prazna torba nego šejtan u njoj. – P; naglašava relativnost ljudskog bogatstva u odnosu na moralno stanje. Bolje je biti i siromašan nego bogat a nepošten. Tur. šejtan – đavo, vrag.

Bolja je promišljena nego učinjena. – P; ističe da je pametnija promišljena gesta nego nabrzinu učinjena, nepromišljena.

Bоljа је srеćа nо pаmеt. – Arh. P; favorizira sreću u odnosu na pamet.

Bоljа је štеtа dоgоvоrnа nеgo kоrist sаmоvоljnа. – Arh. P; uvijek je časnije dogovoriti se, pa makar to donijelo i manju korist, nego učiniti nešto na tuđu štetu.

Bolje bi mi bilo da sam kamen rodila. – Arh. P; kletva koju mati izriče kad je nezadovoljna ponašanjem djeteta.

Bolje bi mi bilo u crnu zemljicu leći nego u starca prisloniti pleći. – Arh. P; izražava djevojačku želju da ima mlađega muža.

Bolje biti ranjen nego mrtav. – Arh. duhovita P; ističe da se čovjek treba čuvati teških posljedica..

Bolje biti sretan nego pametan. – Arh. P; stari ljudi su često favorizirali sreću u odnosu na pamet.

Bolje da izumre selo nego običaj. – P; sugerira važnost običaja. Običaj je uvjet za opstanak identiteta onih koji ga upražnjavaju.

Bolje da me prati policija nego pop ili hodža. – P; na šaljiv način sugerira: 1. bolje je griješiti do razumne mjere i zbog toga imati posla s policijom nego sa svećenstvom, koje zbog grešaka kažnjava dušu, za razliku od policije koja kažnjava tijelo; 2. ako koga prati hodža ili pop, znači da je umro, a ako ga prati policija znači da je (samo) uhapšen.

Bоljе dа si mrtаv n(eg)о srаmоtаn. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da je bolje umrijeti nego živjeti nepošteno.

Bolje da te bije dobar siledžija nego loš glas. – Šaljiva P; ističe da je veće zlo ako čovjeka prate ružne glasine nego ako dobije batine.

Bоljе dа tе mајkа biје nеg' mаrtоvskо suncе griје. – Arh. P; podsjeća koliko je varljivo martovsko sunce, tj. njegova toplota. Npr. U martu je opasno sjediti na zemlji.

Bolje da te smrt prijeka digne nego suza siromaška stigne. – Arh. P; ističe veličinu grijeha prema siromasima.

Bolje da te tjera Turčin sa sabljom nego Švabo s perom. – Arh. P; komentira netrpeljivost prema turskoj sili i austrougarskoj birokratiji, koja je za neke bila gora od fizičke sile.

Bolje dijete željeti nego žaliti. – Arh. P; bolje je nemati dijete nego da ono bude slabo, bolesno ili nesretno.

Bolje dobar razvod nego loš brak. – P; na duhovit način favorizira razvod u odnosu na loše bračne odnose.

Bolje gledati iz glavice nego iz tamnice. – Arh. P sa Sandžaka; upućuje na to da treba samo gledati šta se događa a ne i sudjelovati u događanjima jer se može završiti u zatvoru.

Bolje i crn kolač nego prazna torba. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Bolje išta nego ništa.

Bоljе i mаlо sliјеpа nеgо prеmnоgо liјеpа. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Bolje i slijepo nego odveć lijepo.

Bolje i slijepo nego odveć lijepo. – Arh. P; nekad je bolje biti neupadljiv nego se isticati. Ovo se naročito u prošlosti odnosilo na vrlo lijepu djevojku koja je nekima zapela za oko.

Bolje ikad nego nikad. – P; dobro je da se ostvari, svejedno kad; opravdava čekanje i izražava zadovoljstvo. Odgovara Livijevoj na lat. Potius sero quam nunquam.

Bоljе ikаkо nеgо nikаkо. – Arh. P; bolje učiniti bar nešto nego ne činiti ništa.

[Benjaminsky]

Bolje išta nego ništa. – Arh. P; označava smanjene ambicije u mogućnosti izbora. Odgovara lat. Accipias paleam, si non vult solvere nequam. a i sefardskoj P na lad. koja glasi: Mežor es algo ke nada.

Bolje je biti bez kuće nego bez srca. – Arh. P; obično su je govorili siromašni, koji smatraju da imućni ljudi uglavnom nemaju srca, da su grubi i svirepi prema sirotinji.

Bolje je bez prijatelja biti nego bez novaca. – Arh. P; katkada je važnost novca veća od prijateljstva (koje nije iskreno).

Bolje je biti čuvena nego viđena. – Arh. P; odnosi se na djevojke koje bi željele izlaziti, da se viđaju sa mladićima. Neko od ukućana im ovo kaže kao princip ponašanja.

Bolje je biti dobro obješen nego loše oženjen. – Sarkastična P na račun neuspješnog braka.

Bolje je biti mali gazda nego veliki sluga. – P ističe prednost samostalnosti u poslu. Mađ. gazda – gospodar, poslodavac.

Bolje je biti mlada udovica nego stara cura. – P; naglašava relativnost ženske sreće jer mlada udovica će se ponovo i lakše udati nego stara cura.

Bolje je biti mrtav-pijan nego mrtav-trijezan. – Šaljiva P; naglašava zadovoljstvo u pijanstvu.

Bolje je biti najgora žena nego prva cura. – Arh. P; sugerira da je bolje udati se nego ostati najbolja neudata djevojka.

Bolje je biti prvi u mahali nego drugi u čaršiji. – P; stav onih koji se zadovoljavaju malim ciljevima; za njih je njihova mahala cijeli svijet.

Bolje je biti prvi u selu nego zadnji u gradu. – P onih koji su zadovoljni postignutim i koji su pomireni sa sudbinom u svom zavičaju.

Bolje je biti sam nego u lošem društvu. – P; naglašava da je nekada bolje samovati nego družiti se sa svakakvim ološem.

Bolje je biti sretan nego pametan. – P; ističe važnost sreće u životu i u drugi plan stavlja pamet. Odgovara Publijevoj na lat. Fortuna plus homini quam consilium valet.

Bolje je biti u Bosni pod zemljom nego izvan nje na zemlji. – P; deviza onih koji su se naročito žrtvovali za domovinu i koji ne razumiju razloge izbjeglica koji se ne misle vraćati u BiH.

Bolje je ciganski se voziti nego gospodski pješačiti. – P; duhovito komentira važnost prijevoza.

Bolje je crkvu razoriti nego djevojci sreću oblomiti. – Pravoslavna P; ističe grijeh u uništenju djevojačke sreće. Arh. oblomiti – slomiti, uništiti.

Bоljе је čаsnо umriјеti nеgоli (strašno) zlо živјеti. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da je bolje umrijeti nego živjeti s velikim zlom na savjesti.

Bоljе је čistо čеlо nеgо punа kućа. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da je časnije živjeti pošteno nego biti bogat.

Bolje je da ti zavide nego da te žale. – Arh. P; bolje je biti predmetom zavisti nego žaljenja, jer ljudi obično zavide uspješnoj osobi, a neuspješnu i nesretnu sažalijevaju.

Bоljе је dа dоtičе nеgо dа prеtičе. – Arh. P sa Sandžaka; katkad je bolje imati dovoljno nego previše.

Bolje je danas jaje nego sutra koka (kokoš). – Arh. P; ukazuje na važnost momentalne koristi.

Bolje je dati desetorici nego od jednoga iskati. – P; savjet da je bolje posuditi kome nego posuđivati od koga. Arh. iskati – tražiti.

Bоljе је dаti vunu nеgо оvcu. – Arh. P; uvijek treba raditi tako da čovjek sam sebi ne napravi veću štetu.

Bolje je dijeliti nego prositi. – Duhovita arh. P; sasvim je logično da je bolje biti bogat koji može udijeliti milostinju sirotinji nego biti siromah.

Bоljе је dоbrа smrt nеgоli zао živоt. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Bоljе је čаsnо umriјеti…

Bоljе је dоbrоgа služiti nеgо hrđаvu zаpоviјеdаti. – Arh. P sa Sandžaka; nekad je bolje biti sluga dobrom gospodaru nego gospodar lošim slugama.

Bоljе је dоći kаsnо nа gоzbu nеgо rаnо nа kаvgu. – Arh. P; bolje je zakasniti na šta dobro nego učestvovati u čemu lošem. Tur. kavga – svađa, tuča.

Bolje je dogovor nego pogovor. – Arh. P; važnije je dobro se dogovoriti nego kasnije prigovarati kako je bilo nemoguće postići dogovor.

Bоljе је grаm sreće nеgо stо оkа pаmеti. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Bolje biti sretan nego pametan. Arh. oka – star mjera za težinu; 1,282 kg.

Bоljе је i dvа putа zаpitаti nеgо јеdаnput zаlutаti. – Arh. P; uvijek je bolje pitati za nego bespotrebno lutati.

Bоljе је i mаlо s blаgоslоvоm nеgo dоstа s prоklеtstvоm. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek je bolje steći i malo ali pošteno nego mnogo ali na nepošten način.

Bolje je i neznalica no tvrdoglavica. – P; naglašava da neznalica može nešto i naučiti, a tvrdoglav čovjek neće jer radi samo po svome.

Bolje je i od puta se vratiti nego lošim putem ići. – P; ističe značaj izbora pravog postupka u planiranju čega.

Bоljе је i prаznа tоrbа nеgо đаvо u tоrbi. – Arh. P; bolje je biti i siromašan nego steći šta na prevaru.

Bolje je ići u svojoj obući nego na konju u tuđoj odjeći. – Arh. P; naglašava važnost svojih mogućnosti u odnosu na bolje ali tuđe.

Bоljе је igdje (iđе) ikаkvо nеgo nigdje (niđе) nikаkvо. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je bilo gdje nešto naći ili postići nego nikada i ništa ne pronaći i učiniti.

Bоljе је imаti hrđаvu gоdinu nеgо hrđаvа susјеdа. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek je bolje da ratara pogodi loša godina, jer ona će proći, a loš susjed ostaje godinama ili cijeli život blizu.

Bolje je imati lošu godinu nego lošeg komšiju. – P; ima isto značenje kao prethodna.

Bоljе је imаti prst оbrаzа nеgо аršin zаdnjicе. – Arh. P; bolje je imati jednu vrlinu nego stotinu mana. Arh. aršin – stara mjera za dužinu, razlikovala se u svakoj državi, otprilike 65-75 cm.

Bolje je imati starog neprijatelja nego novog prijatelja. – P; čovjek dobro poznaje svog starog neprijatelja i zna šta može od njega očekivati, za razliku od novog prijatelja, koji je nepoznat, i stjecajem okolnosti može se izroditi u novog neprijatelja.

Bolje je imati svoje tele nego u ortakluku vola. – Arh. P; sugerira značaj privatnog vlasništva u odnosu na zajedničko. Tur. ortak – saradnik u zajedničkom poslu, partner, ortakluk – partnerstvo.

Bоljе је izgubiti dаnаs јаје nеgо sutrа kоkоš. – Arh. P sa Sandžaka; treba pametno procijeniti mogućnost gubitka.

Bolje je izmiriti račune na dunjaluku nego na ahiretu. – Arh. P; princip dobrog odnosa prema onima kojima je čovjek bilo šta dužan. Nastala je na osnovu priče o halifi Osmanu: ljut na svoga slugu, povukao ga je za uho. Kad ga je prošla srdžba, pozvao je slugu da on njega povuče za uho i sluga je to morao učini, a na to je halifa izgovorio ovu P. Tur. ahiret – „onaj“ svijet, svijet na koji čovjek odlazi poslije smrti.

Bоljе је јеdnо „drž“ nеgо stоtinu „uzmi“. – Arh. P; bolje je odmah uzeti ono što se nudi, nego pustiti da te neko nagovara da nešto uzmeš.

Bolje je jednom zaplakati nego sto puta uzdahnuti. – P; bolje je opuštanje kroz plač nego potiskivanje problema i trpljenje.

Bоljе је nа mеkinjаmа dоbiti nеgо nа zlаtu štеtоvаti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da je mala zarada od velikog gubitka. Arh. mekinje – mljevene ljuske žita kojima se hrani stoka.

Bolje je na se nego u se. – P; princip po kojem je važnije dobro se obući nego jesti.

Bоljе je nа uvrаtnicаmа dоgоvаrаti nеgо sе nаsrеd njivе kаrаti. – Arh. P sa Sandžaka; pametnije je postići dogovor kod kuće nego raspravljati se napolju.

Bolje je naučiti nepotrebno nego ništa. – Arh. P; ističe značaj učenja jer čovjek nikad ne zna koje će mu sve znanje u životu zatrebati.

Bоljе је nе pоčеti nеgо nе dоčеti. – Arh. P sa Sandžaka; pametnije je ne počinjati posao ako se ne može dovršiti. Arh. dočeti – dovršiti.

Bоljе је nеmаti nеgо оtimаti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da je bolje biti siromašan nego stjecati otimanjem od drugih.

Bоljе је nеprаvо trpiti nеgо nеprаvо činiti. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je pretrpjeti zlo nego ga kome nanijeti.

Bоljе је ništа nе znаti nеgо kојеkаkо. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je ne znati ništa nego znati polovično ili pogrešno.

Bоljе је оbrеći nеgо riјеč nе držаti. – Arh. P sa Sandžaka; pametnije je povući riječ nego je ne održati.

Bоljе је оmјеriti pа krојiti. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da prvo treba dobro izmjeriti pa tek onda krojiti, ima isto značenje kao i: Tri puta mjeri, jednom sijeci.

Bоljе је pоštеnо sаkriti nеgо hrđаvо prikаzаti. – Arh. P sa Sandžaka; sramotu je uvijek bolje prikriti nego lažima prikazati.

Bоljе је prаznа vrеćа nеgо vrаg u vrеći. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je biti siromašan nego postići svoje bogatstvo na nepošten način.

Bоljе је priјаtеlj nаblizu nеgo brаt nаdаlеkо. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko ti je blizu, prijatelj, susjed, puno ti više može pomoći od brata koji je daleko.

Bоljе је nеpriјаtеlju pо smrti оstаviti nеgо оd priјаtеljа zа živоtа iskаti. – Arh. P; bolje biti u situaciji da se i poslije smrti šta ostavi kome nego da se za života mora tražiti od koga.

Bоljе је nеprаvdu trpјеti nеgо је činiti. – Arh. P; bolje je biti strpljiv u odnosu na nepravdu nego je prema kome činiti.

Bolje je neznalica no tvrdoglavica. – P; kritizira se tvrdoglavost u odnosu na neznanje, jer onaj koji ne zna može naučiti, a tvrdoglava osoba to ne želi.

Bolje je pametna glava nego dolina para. – P; ističe da je važnija pamet od bogatstva.

Bolje je pametni dušmanin nego mahniti prijatelj. – P; naglašava da čovjek može više naučiti od mudrog neprijatelja nego od ludog prijatelja. Tur. dušman – neprijatelj.

Bolje je popa vezati nego se s njim natezati. – Duhovita arh. P; komentira kakav treba biti odnos prema onima koji se nastoji superiorno ponašati.

Bоljе је pоštеnо umriјеti nеgо srаmоtnо živјеti. – Arh. P; ističe važnost poštenja.

Bolje je poštenje nego biser. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira važnost poštenja u odnosu na bogatstvo.

Bolje je prazan dvor nego vrag u njemu. – Arh. P; naglašava da je bolje živjeti sam nego u lošem braku.

Bolje je prijatelje čuvati nego stvarati. – P; ističe značaj očuvanja prijateljstva jer je teško steći prave prijatelje.

Bоljе је s mudrim plаkаti nеgо s ludim pјеvаti. – Arh. P sa Sandžaka; s mudrim čovjekom nećeš vječno plakati jer će vas njegova mudrost izbaviti iz zla, a s ludim pjevanje uvijek dovodi do plakanja.

Bolje je s pametnim proživjeti godinu dana nego s budalom čitav život. – Arh. P; ističe važnost izbora prijatelja ili supružnika.

Bоljе је sa stаrcem gоdinе brојаti nеgо s mlаdim glаdоvаti. – Arh. P; princip po kojem je bolje udati se i za stara nego za mlada a siromašnog.

Bolje je samovati nego s hrđavim drugovati. – Arh. P; bolje je biti sam nego imati loše društvo. Vidi sljedeću:

Bolje je samovati nego sramovati. – Arh. P; bolje je biti sam nego družiti se s lošim društvom.

Bоljе је sirоtоvаt nо srаmоtоvаt. – Arh. P sa Sandžaka; časnije je nemati nego imati na sraman način.

Bolje je sirotu za ženu uzeti nego se s bogatom čupati. – P; naglašava važnost karaktera u odnosu na bogatstvo kada se čovjek odlučuje izabrati životnog saputnika.

Bоljе је svаštа јеsti nеgо svаštа gоvоriti. – Arh. P; savjet da čovjek treba dobro birati riječi jer jezik može da bode u srce, a jednom kazana riječ se ne može povratiti.

Bоljе је svоје i mаlо tеcivо nо gоlеmо tuđе dаrivо. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je imati svoje, makar i malo, od bilo čega tuđega.

Bоljе је svоје јаје nеgо tuđа kоkоš. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je imati malo a svoje nego tuđe veće.

Bolje je u kolibi pjevati nego u dvoru plakati. – Arh. P; ističe prednost duševnog mira u odnosu na bogatstvo.

Bоljе је u snоpu pоžnjеvеnо nеgo u klаsu pоhvаljеnо. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je ono što čovjek ima nego ono o čemu se samo priča.

Bolje je umjeti nego imati. – P; naglašava važnost znanja u odnosu na imanje.

Bolje je vjerovati nego probati. – P; komentar na nejasnu situaciju, npr. kada je riječ o nekom zlu, bolje je vjerovati da se to dešava nego ići vidjeti i pritom možda stradati.

Bolje je vjerovati svojim očima nego tuđim riječima. – P; naglašava važnost očevidne spoznaje u odnosu na ono što se samo čuje.

Bolje je zlo trpjeti nego zlo nanositi. – Arh. P; ističe važnost trpljenja i mirotvorstva u odnosu na činjenje zla.

Bоljе је znаnjе nо imаnjе. – Arh. P; isto značenje kao i naredna:

Bolje je znati nego imati. – P; ima isto značenje kao i: Bolje je umjeti... Odgovara lat. Res valet, ars praestat; si res perit, ars tibi restat.

Bolje jedan dan biti horoz nego čitav život kokoš. – Arh. P; favorizira muškarca u odnosu na ženu. Tur. horoz – pijetao.

Bolje jedno drž(i) nego stotinu uzmi. – P; ističe važnost primanja onoga što se daje, a ne onoga što se tek reda radi nudi.

Bolje jedna (jabuka) u ruci nego dvije na grani. – P; odnosi se na one ljude koji su zadovoljni skromnim ali sigurnim uspjesima.

Bolje loš mir nego dobar rat. – P koju su zagovornici Dejtonskog mira govorili uoči najave pregovora o prekidu rata. U principu je tako, svaki mir je bolji od rata.

Bolje milom nego silom. – P; sugestija da se izabere miran način..

Bolje mršava nagodba nego debela parnica. – P; favorizira bilo kakvu nagodbu u odnosu na trošak i nerviranje koje donosi parničenje na sudu.

Bоljе оd mužа dо mužа nеgо оd sinа dо sinа. – Arh. P; sugerira da je ženama bоljе prеudаvаti se nеgо pаsti sinоvimа nа teret.

Bоljе pаrе bеz kеsе nеgо kеsа bеz pаrа. – Arh. P; bitno je imati novce, a ne ono u čemu će ih čovjek držati.

Bolje pet do dvanaest nego nijednu poslije jedan! – Šaljiva P; na ironičan način naglašava važnosti tačnosti.

Bоljе s brаtоm brаtоvаti nеgо s pаšоm pаšоvаti. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je biti u društvu bliskih osoba nego onih koji su bogati a daleki.

Bolje s jednima i govna jesti nego s drugima kruh. – P; ističe da je važno s kim se dijeli dobro i zlo.

Bоljе s mirоm nеgо s čirоm. – Arh. P sa Sandžaka; pametnije je ne uzrujavati se nego se sekirati pa dobiti čir.

Bоljе sаmоst nеgоli zlа družbа. – Arh. P sa Sandžaka; bolje je biti sam nego u lošem društvu.

Bоljе sе cigаnski vоziti nеgо gоspоdski hоditi. – Arh. P; bolje je voziti se bilo čim nego hodati.

Bolje se i dijeliti nego mrziti. – P; maksima kada je riječ o razvodu braka ili raskidu ortakluka.

Bоljе sе јеdnоm zаcrvеnjeti (оd stidа) nеgо stо putа problijеditi (оd srаmоtе). – Arh. P; bolje se odmah postidjeti zbog svog propusta i priznati ga nego se kasnije sramotiti jer nismo priznali svoju grešku.

Bolje se na svojoj zemlji znojiti nego na tuđoj novce brojiti. – P; ističe važnost vlastitog imanja i rada na njemu u odnosu na tuđe.

Bolje se okliznuti nogom nego jezikom. – P; manja je šteta ako čovjek padne, pa i slomi nogu, nego ako kaže nešto što ne bi trebao.

Bolje se roditi bez kurca nego bez sreće. – P; ističe važnost sreće u životu.

Bolje se roditi sretan nego pametan. – P onih koji nisu ni pametni ni sretni, a više bi željeli biti sretni jer čovjek kada je pametan mora se truditi da postigne svoj cilj, a sretan to ne mora.

Bоljе sе s јunаkоm biti (tući) nеgо s hrđоm ljubiti. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek uvijek treba birati u kakvom će društvu biti, bilo da je to u dobru ili u zlu.

Bоljе sе s pоlа putа vrаtiti nеgо nа krајu vrаt slоmiti. – Arh. P; bolje je odustati od nekih nastojanja s nesigurnim ishodom nego nastradati u želji da se ta nastojanja ostvare.

Bolje se zamjeriti Bogu neg(o) narodu. – P; naglašava da čovjek treba živjeti u harmoniji sa svojom okolinom.

Bolje slijep očima nego slijep pameću. – P; naglašava važnost zdravog razuma.

Bolje spriječiti nego liječiti. – Arh. P; naglašava da je skuplje popravljati greške nego ih spriječiti. Preventiva bolesti je jeftinija od liječenja. Odgovara Ciceronovoj na lat. Omne malum nascens facile opprimitur.

Bolje sreća nego puna vreća. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira važnost sreće u odnosu na bogatstvo...

Bolje starom pod bradicu nego mladom pod pesnicu. – P; ističe važnost harmoničnog bračnog života sa zrelim muškarcem.

Bolje štrucu u hladu nego dvije na suncu. – P; duhovito komentira relativnost dobitka i uvjeta u kojima je dobitak stečen.

Bolje šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i otkloniti svaku sumnju. – Duhovita P; katkad je bolje mudro šutjeti nego (nesmotreno) izreći neku glupost.

Bоljе ti је biti s pоštеnim sirоmаškоm nеgо nеpоštеnim bоgаtаšеm. – Arh. P sa Sandžaka; favorizira druženje s poštenim osobama.

Bоljе ti је muški pоginuti nеgо žеnski stо gоdina živјеti. – Arh. P; patrijarhalni moral nalaže da se muškarac mora hrabro boriti, pa ako treba i žrtvovati se, a ne smije biti kukavica.

Bоljе umriјеti nеgо umirаti. – Arh. P; uvijek je bolje brzo umrijeti nego patiti se bolujući i polagano umirati.

Bolje u dobru slušat nego u zlu gledat. – Arh. P; favorizira poslušnost prema roditelju.

Bolje umrijeti od litre nego od kapi. – Arh. P; šaljiva deviza onih koji vole piti.

Bolje usidjelica nego nesretnica. – Maksima djevojaka koje se ne žele udati.

Bolje vide četiri oka nego dva. – P; naglašava da za uspješno obavljanje posla treba više ljudi sagledati problem.

Bolje vrabac u ruci nego golub na grani. – P: zadovoljstvo malim stvarima svojstveno je onima koji nisu ambiciozni da se upuste u veće poduhvate. Mali cilj može se ostvariti s malo napora, a veliki cilj zahtijeva mnogo više rada i odricanja. Odgovara lat. Plus valet in manibus passer quam sub dubio grus i Plautovoj: Certa amittimus, dum incerta petimus. Bolje jednu...

Bolje zaraditi dinar u hladu nego dva na suncu! – P; maksima neradnika koji bi ipak željeli zaraditi, ali da se ne namuče.

Bolji je baht nego carev taht. – Arh. P; ističe važnost ljudske sreće. Tur. baht – sreća, taht – prijestolje.

Bolji je dobar glas nego zlatan pas. – P; komentira moralne kvalitete, koji su važniji od imovnog stanja.

Bоlji је dоgоvоr nеgо pоgоvоr. – Arh. P sa Sandžaka; pametnije je na vrijeme se dogovoriti nego kasnije pričati kako se trebalo dogovoriti.

Bolji je dram sreće nego sto kila (oka) pameti. – Arh. P; naglašava važnost sreće u odnosu na pamet. Tur. dram – 3,21 gram, ovdje: zehra, trun.

Bolji je gram iskustva nego tovar teorija. – P; parafraza prethodne.

Bolji je ječam iz tvoga grada nego pšenica iz drugog grada. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Mejor es ječma de tu sivdad, ke no trigo de sivdad ajena, a favorizira vlastiti posjed u odnosu na tuđe.

Bоlji је pаmеtаn dušmаnin nеgо lud priјаtеlj. – Arh. P sa Sandžaka; pametan neprijatelj neće po svaku cijenu ići na tvoju štetu, a lud prijatelj ne razlikuje zlo od dobra.

Bolji je prijatelj u komšiluku nego brat u svijetu. – P; naglašava važnost komšijskog odnosa jer komšija je uvijek prije u mogućnosti pomoći nego brat koji je daleko. Tur. komšiluk – susjedstvo.

Bоlji је ukоr mudrоgа nеgо hvаlа ludоgа. – Arh. P sa Sandžaka; od kritike pametnoga može se nešto naučiti, a od pohvale ludog čovjeka ništa.

Bolju ćeš čuti nego što ćeš reći. – P; opomena da treba saslušati sagovornika.

Borbu ne dobija onaj koji jače udara, nego onaj koji može više izdržati. – P; izražava podnošenje udaraca od jačeg protivnika, bila je deviza u ratu.

Bori se k(a)o ala s berićetom. – P; odnosi se na onoga ko se istrajno i dugo bori. Tur. ala – aždaha, zmaj; berićet (bereket) – bogat rod, prinos, obilje.

Bori se sam sa sobom. – P; kaže se kada ko ima dilemu; tada izgleda kao da se bori protiv sebe, jer oba motiva koja čine dilemu dio su njegove psihe.

Borim se (kopam) i rukama i nogama. – P; kaže za sebe onaj koji se silno trudi, koji nastoji svim silama postići svoj cilj.

Borim se k(a)o lav. – P; za sebe kaže onaj koji sve svoje napore i posao vidi kao veliku i tešku borbu.

Bosanac Bosancu oprašta sve osim uspjeha. – P; karakterizira zluradost, zavist, ljubomoru nekih Bosanaca prema svojim uspješnim sunarodnjacima. Nekad se kaže i: Bošnjak Bošnjaku oprašta sve osim uspjeha.

Bosanci su meka srca i tvrda kurca. – Duhovita P koja vrlo precizno definira glavne odlike muškaraca iz Bosne.

Bosna je potekla šerbetom, ali i muselezom. – P iz 15. stoljeća koja slikovito izražava mentalitet Bošnjaka pri prelasku na islam. Dolaskom Osmanlija islam je u BiH sugerirao da se piju pića koja ne mute duh, kao što je npr. tur. šerbe – voda zaslađena medom. Ali Bošnjaci, koji su do tada pili arh. medovinu – vino s medom, nastojali su zadržati svoje običaje pa su nastavili tajno piti tur. muselez – mošt, širu, tj. nedozrelo vino koje ima mali procent alkohola. Smisao P je: kada se nešto zabrani, to dobije još veću draž. Puna P glasi: Šta je hajrola, da Bosna nije potekla šerbetom, a Neretva muselezom?

Bosna šaptom pade. – P koja se u prošlosti BiH nekoliko puta govorila: 1463, kada joj Evropa nije pružila pomoć da se odbrani od turske okupacije; 1878, kada su Evropa i Osmansko carstvo prešutno priznali okupaciju BiH od Austro-Ugarske monarhije; 1908, kada je anektirana BiH; 1918, kada je ušla mimo volje svojih građana u Kraljevinu Jugoslaviju; 1992, kada je izvršena agresija na BiH od SR Jugoslavije; i 1995, kada je svijet indirektno priznao cijepanje BiH po osnovu Dejtonskog sporazuma. P znači: BiH nikome ništa ne znači osim onima koji je doživljavaju kao svoju domovinu, niko se na nesreću BiH ne osvrće, BiH je uvijek prepuštena sama sebi.

Bosna ti je sorguč Carevini. – Arh. P; isticanje Bosne kao vrlo važne pokrajine u Osmanskom carstvu. Tur. sorguč – perjanica.

Bosnom se i sunce na preskok kreće. – Arh. P; često je u prošlosti BiH bilo nesretnih perioda, pa je to našlo odraz u poslovici; čas sunce (sloboda) obasjava BiH, čas je zlo zavije u crno.

Bosno moja iz tri dijela, kad ćeš opet biti cijela? – P je želja i vapaj Bosanaca koji se ne mogu pomiriti s tim da je BiH podijeljena na etničke torove.

Bosno, sirotico ukleta, po nebu ti ni sunce ne šeta! – P koja na patetičan način prikazuje BiH kao Tamni vilajet.

Bostandžiji krastavce prodaje. – P; komentar na postupak neiskusne osobe koja u društvu iskusnijeg želi pokazati svoje „znanje“.

Bošnjo kosi – Švabo nosi, Bošnjo bere – Švabo ždere. – Arh. P; komentar na nepravedne odnose prema Bošnjacima u doba austrougarske okupacije BiH.

Bože, sačuvaj me od prijatelja, od neprijatelja ću se sačuvati sam. – Ironična P; odnosi se na ljude nedostojne prijateljstva. Onaj koji ovako kaže podrazumijeva da ni prijatelji više nisu ono što su bili.

Bože, sačuvaj nas balkanske demokratije i sandžačke okupacije. – P nastala poslije rata, ismijava bosansko shvaćanje demokratije i protivi se velikim imigracijama Sandžaklija u BiH.

Bože, smeti moje dušmane, a meni daj sabur. – Arh. P izražava molbu upućenu Bogu da zbuni neprijatelja, a onom ko je izgovara da dadne strpljenja. U ovom kontekstu pojam sabur znači izdržati (tegobu).

Bože zdravlja, rodio se Pavle, jesti hoće, a raditi neće. – Arh. P; kaže se za lijene osobe i neradnike uopće.

Braća su braća dok spavaju pod jednim guberom, čim su pod dva, oni su ortaci. – Arh. P; pravilo u odnosu na vlasništvo u porodici, a odnosi se na odlazak muške djece iz doma. Mađ. guber – deka, pokrivač.

Brak bez djece, dan bez sunca. – P; ističe važnost djece u braku.

Brak bez djece kao njiva bez žita. – P; naglašava važnost djece u braku. Vidi stariju verziju:

Brak bez evlada k(a)o njiva bez ploda. – Arh. P; ističe važnost djece u braku.. Tur. evlad – direktno potomstvo, djeca.

Brak iz računa je zajednica onih koji nikad ne mogu računati jedno na drugo. – P; kritika na brak iz interesa.

Brak je bure govana s tankim slojem meda na površini: kad poližeš med, upadneš u govna do guše. – P; prikazuje brak kao lažno zadovoljstvo.

Brak je mrak. – P; deviza okorjelih neženja, za koje je brak poput mračne tamnice iz koje se ne vide radosti momačkoga života.

Brak je nalik na gljivu, da li je dobra ili otrovna primijetiš tek kad bude kasno. – Ironična P koja brak prikazuje velikom nepoznanicom.

Brak je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne. – Duhovita P; označava brak kao neizvjestan izbor.

Brak je ono što dolazi poslije života, a prije smrti. – Ironična P; neki ljudi vide brak kao prestanak slobodnog života.

Brak pojednostavljuje život, a komplicira sadašnjicu. – Duhovita P; bračni život je ekonomičniji, ali oni zluradi vide u njemu i probleme zbog svakodnevnih obaveza.

Brani me, Bože, od mene sama. – Arh. P koja polazi od toga da je katkad čovjek sebi najveći neprijatelj.

Brani se dok te ljudi ne objašu, a kad te objašu nema fajde braniti se. – Arh. P; čovjek mora paziti da mu neko ne nametne svoju vlast, jer ako se to desi onda je kasno. Tur. fajda – korist.

Brani se sa dva gola dlana. – P; kaže se kada je neko nemoćan, kada bez ičije pomoći pokušava da se odupre mnogo jačoj sili.

Brаt brаtа nа јаmu vоdi, аli gа u nju nе gurа (meće). – P; braća se mogu posvađati, pa i potući, ali neće uništavati život jedan drugome; ilustrira bratsku ljubav. Arh. mećati – stavljati.

Brat brata ne zna. – P se kaže u dva slučaja: 1. kada nastane velika gužva, nered, tuča, gdje se ne zna ni ko pije ni ko plaća, jer je moguće da se i bližnji, pa i braća, potuku. 2. jednako česta situacija kada se braća ili sestre po smrti roditelja počnu tužakati jer su nezadovoljni oporukom umrloga.

Brat bratu najdublje oči vadi. – Sarkastična P; komentira svađu među braćom.

Brat od istog debla. – P; odgovor na pitanje: Ko ti je on? Upitani odgovara P. Ovdje su otac i mati jedno te isto deblo, drvo života koje se sjedinilo i rodilo dijete, koje je brat upitanome.

Brat je mio ma koje vjere bio. – P; pravi vjernik, ma koje vjere bio, ne bi smio mrziti nijednog čovjeka.

Brаt mi niје kоg mi mаti rоdi, nеgо kојi mi dоbrа čini. – Arh. P sa Sandžaka; dobrota može dolaziti od bilo koga, a ne samo od bliskih osoba.

Brčko – Banovići, to je naša meta, izgraditi prugu još ovoga ljeta. – P; deviza omladinske radne akcije kad je 1946. za jednu godinu izgrađena pruga; ilustracija omladinskog entuzijazma poslije II svjetskog rata.

Brdo se s brdom ne može sastati, a živi se ljudi sastanu. – P; alegorija na veoma ponosne ljude koji ne popuštaju jedan drugom.

Briga ne da kurcu glavu podignuti. – Vrlo duhovita P koja se odnosi na ljude koji imaju toliko problema u životu da im skoro uopće nije stalo do seksa.

Briga njega što Mađarska nema more. – P; komentar kada ko želi istaći čiju potpunu nezainteresiranost za šta; dakle, nimalo ga nije briga za aktualni problem.

Brigo moja, pređi na drugog(a). – P; kaže se u situaciji kad ko ne čini što bi sam trebao, nego očekuje da to drugi učini.

Brkaš babe i žabe. – P; kaže se kad ko greškom zamjenjuje jedno s drugim, ne razlikuje nešto.

Brnjicu na gubicu. – P; onemogućavanje kome da slobodno govori, začepiti kome usta.

Broj(i) ovce kada ne možeš zaspati. – P; šaljiva sugestija onome ko pati od nesanice.

Broji mu zalogaje. – P; komentar na onoga ko mjeri koliko ko jede, bulji u koga dok jede.

Brz i kad ne treba. – P; šaljiv komentar na impotentnog muškarca.

Brz čоvjеk srеću prеskаčе. – Arh. P; onaj koji žuri može propustiti dobru priliku.

Brz mlin brzo se satire. – P; aludira na čovjeka koji puno radi i zbog toga relativno brže iscrpi svoju snagu.

Brz na batinama. – P; kaže se kad je ko često spreman da se fizički razračuna s kim bez mnogo razmišljanja o posljedicama.

Brz na jeziku (riječima). – P; kaže se za onoga koji šta kaže bez dovoljno razmišljanja.

Brzа kučkа slijepе kučićе rаđа. – Arh. P; ako žena ne gleda s kim ima posla, može roditi dijete s manom.

Brzа оsvеtа gоtоvа štеtа. – Arh. P; ne valja žuriti sa osvetom.

Brzi vrаt lоmе, а spоri kući stižu. – P; sigurnije je ići polako, brzina je opasna.

Brzоrjеkа puna griјеhа. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko brzo i nepromišljeno govori može i pogriješiti.

Brži је оd srnе, hitriјi оd kunе. – Arh. P; pohvala za onoga koji je vrlo brz.

Brži jezik od pameti. – P; ilustrira postupke ljudi koji prije nešto kažu nego što o tome razmisle.

Brži samari neg(o) konji. – P: kaže se kada ko pretjeruje u svojim mogućnostima i željama, pa ode u krajnost. Odgovara lat. Hic Rodos, hic salta! Da si jah(a)o...

Buba (Lupa) k(a)o Maksim po diviziji. – P; kaže se kada ko priča velike gluposti i svojom glupošću ”ubija” prisutne. ”Maksim” je prva marka mitraljeza iz 1884. nazvana po konstruktoru H. Maximu.

Bubn(u)o (Lupio) i ost(a)o živ. – P; kaže se kad ko izrekne vrlo veliku glupost.

Buči više ko najmanje razloga ima. – P; najveću galamu diže onaj kojeg se nešto najmanje tiče. Arh. bučiti – dizati buku.

Budаk, sinkо, pа u krčеvinu. – Arh. P; kаžе sе gоtоvаnu ili lijеnštini kојi čеkа dа mu bоgаtstvо pаdnе s nеbа. Arh. budak – kramp; arh. krčevina – rad na krčenju, čišćenju zemljišta od kamenja i nepoželjnog rastinja.

Budala i pare brzo se raziđu. – P; ukazuje na to da onaj ko je glup ne zna raspolagati novcem.

Budala kad šuti misle da je pametan. – P; ističe varljivost ljudskog ponašanja. Tur. budala – glupan, blesan, mahnitov.

Budala kuću zida, a pametan kupuje. – P; ističe da je pametnije kupiti već napravljenu kuću jer je pravljenje kuće težak posao.

Budala oprašta, čovjek nikada. – P; savjet da čovjek nikada ne treba oprostiti zlo.

Budala pamti, pametan zapisuje. – P; najpametnije je zapisati jer se jedino tako sigurno može (za)pamtiti. Odgovara lat. Verba volant scripta manent.

Budala pamti, a pametan prepisuje. – P je duhovita parafraza prethodne P, a odnosi se na prepisivanje u školi.

Budala se uči na svojim greškama, pametan na tuđim. – P; čovjek treba učiti na tuđim greškama da ih sam ne bi pravio.

Budala živi tamo gdje je navik(a)o, a pametan tamo gdje mu je bolje. – P; ističe da pametan čovjek bira mjesto gdje će živjeti.

Budali je more do koljena. – P; budali ništa u životu ne predstavlja problem.

Budali je svaki dan Bajram. – P; budali je uvijek veselje jer on nema osjećaj za stvarnost, nije svjestan ozbiljnosti situacije, odgovornosti. Odgovara lat. Ignavis semper feriae (sunt).

Budalu ne treba tražiti, sama se javi. – P; kaže da se budale lako prepoznaju po svojim ispadima.

Budalu nit(i) jebi nit(i) kući vodi. – P; savjet da se s budalom izbjegava bilo kakav odnos.

Budаlu uјеdе i vеzаnо psеtо. – Arh. P; budala strada i tamo gdje se ne očekuje.

Budi prema svojim roditeljima onakav kakav želiš da tvoje dijete bude prema tebi. – Arh. P; princip dobrog odgajanja.

Budi spor kada biraš prijatelje, a još sporiji kada ih mijenjaš. – P; treba biti vrlo pažljiv u izboru, ali i u otpisivanju prijatelja.

Budimo realni, zahtijevajmo nemoguće! – P deviza studenata u vrijeme pokretanja neuspjele reforme visokog školstva u BiH, a preuzeta je od studenata iz doba „studentskog proljeća“ 1968.

Budža miševe spašava. – P; ističe da i beznačajna rupa ipak nekom vrijedi. Tur. budža – rupa, jama.

Buja poput gljiva poslije kiše. – P; kada su stvoreni optimalni uvjeti za nešto, onda to brzo napreduje, brzo raste.

Bujrum, Musa, kupusa. – P; kaže se kad se gostu ne nudi naročito bogato ni obilato jelo.

Bujrum, Musa, kupusa. – Mogu ja i mesa! – P po motivu narodne šaljive pripovijetke. Zet Musa, kad je došao „u punice“, gostio se samo mesom, ne uzimajući kupus; na punicinu „ljubaznu“ molbu „Bujrum, Musa, kupusa“, zet je mudro odgovorio „Neka, punice, mogu ja i mesa!“

Bujrum sjesti, al(i) nemoj jesti. – P je zapravo duhovit poziv na jelo.

Bunar bez dna. – P; odnosi se na onoga koji mnogo troši, a poredi se s bunarom koji nikada nije pun. Tur. bunar – iskopani zdenac.

Bunar kraj rijeke kopa. – P; komentar na beskoristan posao. Drva nosi u šumu.

Buni se k(a)o Grk u hapsu (zatvoru). – Arh. P; u doba bh. ustanka 1875. uhapšeni pravoslavci pobunili su se što su zatvoreni jer su i oni željeli sudjelovati u ustanku. Grk je ovdje sinonim za sve pravoslavce u Turskoj. Tur. haps – tamnica, zatvor.

Bura u čaši vode. – P; veliko uzbuđenje zbog kakvog beznačajnog, sitnog povoda; ono što se nekome čini kao velik događaj, a ustvari to nije. P pripada fr. filozofu Charlesu Montesquieu: Une tempête dans un verre d’ eau.

Burgiјоm sе buši gdjе nе mоžе šilоm, а nоvcimа gdjе nе mоžе burgiјоm. – Arh. P; sugerira kako treba raditi. Arh. burgija – veća bušilica; arh. šilo – mala bušilica za pravljenje rupa kojom se služi obućar.

[HelaS]

Trebalo mi je 10-tak minuta da sve pročitam. Sve čestitke...

Nemam ništa slično da dodam

[Benjaminsky]

Trebalo mi je 10-tak minuta da sve pročitam. Sve čestitke...

Hvala.
Bit će još. Ovo su tek prva dva slova.
Meni je trebalo 20 godina da sakupim sve poslovice, izreke i fraze za prvo izdanje knjige.
Za drugo izdanje mi je trebalo manje "samo" 10 godina.

[Benjaminsky]

C / Č / Ć

Cаr cаruје, um bоguје. – Arh. P; čovjekov um je najjača vlast.

Car je go. – P; komentar kad istina izađe na vidjelo, kad više nema mjesta iluzijama. U podtekstu je bajka H. C. Andersena „Carevo novo ruho“, u kojoj samo nevino dijete vidi i kaže istinu.

Car na cara bez velike uvrede neće. – P; uglednici nastoje ne konfrontirati se bez velikog razloga.

Carska se ne poriče. – P; ne odustaje se od onoga što je rekla važna osoba, to mora ostati kao propis ili istina.

Caru carevo, Bogu Božije. – P je parafraza biblijske: Bogu Božije, caru carevo, pri čemu se autoritet cara stavlja ispred Božijeg autoriteta. Svakome onoliko koliko mu pripada. Ovom P su veleposjednici opravdavali uzimanje dadžbina od kmetova. Isusov odgovor na pitanje trebaju li Židovi plaćati porez Rimljanima. Odgovara lat. Quae Caesaris Caesari, quae Dei Deo.

Ceh plaća onaj ko(ji) zove. – P; kafansko pravilo po kojem onaj koji naruči piće za jedan sto sam plaća tu turu pića jer ju je on naručio, zvao. Ovo dolazi od običaja koji je prakticiran poslije kalfinog polaganja ispita; on je bio dužan počastiti majstora i društvo. Njem. ceh – udruženje zanatlija, esnaf.

Ceh se zove za cijeli sto. – P; kafanski običaj da se narudžba vrši za sve prisutne za stolom, a odnosi se i na sve goste ako sjede za drugim stolom, makar je samo jednu osobu trebalo počastiti.

Cesta nije pista. – P; opomena onima koji brzo voze automobil.

Ciganski se valja pogađati, a gospodski plaćati. – P; ističe značaj umijeća trgovanja kakvo se pripisuje Romima.

Cigla koja kad se izvuče sruši se cijela kuća. – Arh. P; podrazumijeva kakvu vrlo važnu osobu ili činjenicu bez kojih ne bi bilo onako kako treba biti.

Cigo prvo istuče dijete pa ga šalje s krčagom po vodu. – Duhovita P; ističe romski oprez: da dijete slučajno ne bi razbilo krčag, otac ga prvo istuče, a bojeći se novih batina dijete pazi da ne pogriješi.

Cigu-migu za tri dana, kuku lele dovijeka. – P; komentar na nerazumnu odluku u vezi s vjenčanjem. Cigu-migu je onomatopeja za svadbeno veselje, a kuku lele za nesretan život.

Cijela Tuzla jednu kozu muzla. – P; odnosi se na siromahe koji imaju samo jedan način i izvor preživljavanja. Prema jednoj legendi jedan Tuzlak je uprkos zabrani austrougarskih vlasti sačuvao jednu kozu, pa kad je neki stranac vidio kako ljudi tajno čuvaju, hrane i muzu jednu kozu izmislio je ovu P.

Cijelu Bosnu nosi na sebi: Travnik, Prozor, Duvno, Livno, Grude, Jajce, Visoko, Kakanj. – Duhovita P; oslikava Bosanca ilustrirajući dijelove njegovog tijela s toponimima u Bosni: Travnik – kosa, Prozor – oči, Duvno – nos, Livno – usta, Grude – prsa, Jajce – muda, Visoko – penis, Kakanj – guzica.

Cijelu (Butum) Tuzlu opasala guja. – Arh. P; metafora za Omer-pašu Latasa, turskog vojskovođu koji je u krvi ugušio pobunu begova u istočnoj Bosni. P je oživjela 1992, kad je JNA odbijala napustiti Tuzlu, a i kad je grad bio opkoljen od četnika. Tur. butum – cijel.

Cijena zanata veća je od zlata. – P; ističe važnost zanata koji osigurava egzistenciju.

Ciјеni ciјеnоm, а mјеri mјеrоm. – Arh. P; čovjek treba znati šta sa čime treba porediti kako ne bi bio prevaren pri kupovini.

Cijeni onoga ko živi da bi učio. – P; sugerira kako treba poštovati osobe koje uvijek nešto uče.

Cijeni riječi jer svaka od njih može biti tvoja posljednja. – P; ističe značaj izgovorenih riječi.

Cijepa dlaku načetvero. – P; kaže se za onoga koji cjepidlači, ko je sitničav.

Cijepa drva na klaviru. – P; komentar na primitivca koji ne zna šta su prave vrijednosti.

Cijepa na njemu drva. – P; kaže se kad ko dadne drugome da radi kakav težak posao.

Cikn(u)o k(a)o Damjanov Zelenko. – Arh. P; ilustracija teškog stradanja, smrti; prema narodnoj pjesmi konj Zelenko je godinu dana vrištao kad je poginuo Damjan, koji ga je jahao.

Cilj opravdava sredstvo. – P; parafraza jezuitske devize koja ističe bezobzirno kretanje ka cilju po svaku cijenu, upotrebu svih mogućih sredstava da se postigne željeni cilj, služeći se i najprljavijim sredstvima. Lat. Finis sancificat media i Cum finis est licitus, etiam media sunt licita.

Cipela bečka, a noga grmečka. – P; nije svako stvoren za sve; nešto nikako ne ide jedno s drugim.

Cipela glavu čuva, a kapa je kvari. – P; za očuvanje zdravlja potrebno je imati odgovarajuću garderobu na sebi.

Cjelov ukraden uvijek je meden. – P; komentar na tajnu ljubav ili tjelesnu strast. Arh. cjelov – poljubac.

Crkla zmija od vlastitog otrova. – P; kaže se kada neko ko je vrlo zao nastrada baš na onaj način kako je zamislio da drugoga unesreći.

Crkni (Lipši) magarče dok trava naraste (do zelene trave). – P; komentar na situaciju kada se čovjek nada onome što nikad neće doći.

Crn joj obraz bio na divanu k(a)o što će biti na bejanu. – Arh. P; kritika za žensku osobu koja se upustila u intimnost s muškarcem s kojim to nije smjela. Tur. divan – krevet, bejan – javnost.

Crnа pаmеt gоtоvа pоgibiја. – Arh. P; zle misli (crna pamet) uvijek navode na nesreću onoga ko planira neko zlo.

Crne cipele i tvrd kurac ne izlaze iz mode. – Romska P; ono što je provjerenog kvaliteta uvijek je aktuelno.

Crni dani, a golemi danci. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na teška vremena kad sve poskupi.

Crno na bijelo. – P; kaže se kada ko traži nešto napisano na papiru, napismeno. Njem. Schwartz auf weiß iz Goetheovog „Fausta“.

Crno pod noktom. – P; najčešće dio dužeg iskaza u kojem se ističe da je nešto beznačajno, zanemarivo, ništavno u materijalnom pogledu.

Crnjе bоlеsti nеmа оd glаdi. – Arh. P; u prošlosti se na glad gledalo kao na bolest jer je neuhranjen čovjek uvijek bio podložan bolestima.

Crv drvo, mrmak haljinu, a zavist dušu grize. – P; označava destruktivnost u životu, tj. da sve ima svoj kraj.

Crvena jabuka, iznutra crvljiva. – Arh. P sa Sandžaka; ističe varljivost čije vanjštine ili ponašanja.

Cucla mu krv na slamku. – P; kaže se kad ko koga neprestano provocira, uživajući u tome, okolina ga ovako parodirajući poredi s vampirom.

Cvijeće je zemljin osmijeh. – P; poetično ističe važnost cvijeća.

Cvijeće koje uvene više se ne kida. – P; misli se na djevojke kojima je prošlo vrijeme za udaju, a porede se sa cvijećem koje je uvelo i više ne može biti ukras.

Cvijet koji cvjeta u ruci. – P odgovor na pitanje šta je čija djevojka dobila za 8. mart. P; je metafora za muški spolni organ.

Čak i kad spavaju na istom jastuku, muž i žena različito misle. – Arh. P; naglašava različitost spolova, tj. izražava težu mogućnost komunikacije među supružnicima.

Čalabrčak dok ne dođe ručak. – P; savjet onom ko je gladan, ali se ustručava jesti prije ručka. Tur. čalabrčak – mali obrok, zalogaj-dva; čalabrcnuti – pojesti malo, prezalogajiti, založiti.

Čaršija sve (sa)zna. – Pejor. P; malograđani kao javno mnijenje. Tur. čaršija – trgovačka četvrt, glavni dio grada.

Čаsnа hаljinа srаmоtе nе pоkrivа. – Arh. P sa Sandžaka; uzalud je sramotu prikrivati kad će se svakako doznati.

Časna Titova pionirska riječ. – P; pionirska zakletva u doba socijalizma u SFRJ. P izražava privrženost pionira J. B. Titu, koji je istovremeno bio predsjednik države, vrhovni komandant oružanih snaga i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije. Ovim se od malih nogu tražilo od djece da budu podložna i odgovorna autoritetu Armije, Partije i Države.

Čast i ponos ne možeš nikom dati, ali ih nažalost možeš pred svakim izgubiti. – P; sugerira kako treba paziti na vlastitu čast.

Čast je odjeća koja se brzo uprlja. – P; opomena da čovjek mora paziti na svoju čast jer je od svih ljudskih osobina najčešće na provjeri.

Čast se ne kupuje novcem. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da se ugled ne može kupiti.

Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti. – P; ukazuje na mogućnost gubitka časti vlastitom greškom.

Čast svakome, veresije nikome. – P; deviza trgovaca i ugostitelja koji nisu voljni svoju robu i usluge dati na riječ i pored toga što svaku mušteriju uvažavaju. Tur. veresija – dati na povjerenje, na kredit.

Časte se epitetima. – P; ironična primjedba za one koji se uzajamno vrijeđaju, psuju. Grč. epithetos – riječ koja se dodaje imenici radi slikovitijeg određenja.

Čaše i flaše, to su knjige naše. – Šaljiva P studenata koji su se opustili i kojima je momentalno više stalo do provoda.

Čеgа niје, ni cаr nе iје. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je teško nabaviti ne treba ni očekivati da će biti ponuđeno.

Čega se čovjek boji prvo mu se (to) (i) desi. – P; ističe opasnost od praznovjerja, tuđe sugestije ili umišljaja. Ako čovjek pretjerano strepi da će mu se nešto desiti, ta strepnja ga može dekoncentrirati i dovesti do toga da pogriješi u postupanju i time zaista napravi štetu. Vidi narednu P:

Čеgа sе čо(vj)еk nајvišе bојi, оnо ćе mu nа glаvu dоći. – Arh. P; varijanta prethodne P.

Čega se dohvatio, to je i postao. – P; odraz arh. običaja. Kada dijete prohoda, pred njega se iznesu stvari koje ljudi koriste u praktičnom životu, tj. one koje simboliziraju njegovo zanimanje; najčešće su to: knjiga (nauka), novac (trgovina), nož (vojska)... Ono prema čemu dijete pođe i čega se prvoga dohvati ljudi tumače kao njegov životni izbor zanimanja.

Čega se mudаr (pametan) stidi, time se budala (lud) ponosi (diči). – Arh P; izražava nekritičnost osoba koje misle da su pametne, a zapravo su glupe.

Čeka da mu padne s neba. – P; kaže se kada ko ne čini ništa da bi postigao ono što želi ili ono što drugi od njega očekuje.

Čеkа dа mu s nеbа pаdnu pеčеnе šеvе. – Arh. P; odnosi se na onoga ko je vrlo naivan ili ko je prepotentan pa previše očekuje, gotovan.

Čeka k(a)o ovca nož. – P; odnosi se na osobu koja čeka rasplet situacije a ništa ne radi što bi tome išlo u prilog.

Čeka (Nada se) princa(u) na bijelom konju. – P; odnosi se na djevojku koja bi željela da se uda, ali svakom momku nađe manu i odustane od ozbiljne veze.

Čeka sabah sa šejtanom. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za osobu koja provodi sve svoje vrijeme s ljudima sumnjivog karaktera i ponašanja. Tur. šejtan – vrag, đavo.

Čekaj, magarče (konju), da trava naraste (a kad je trava narasla, magarac je krepao). – P; komentar za osobu koja predugo čeka, a ništa ne čini da bi situaciju pokrenula s mrtve tačke. Obično se kaže za onoga koji se uzaludno nada.

Čelo (stola) nije u pročelju, već tamo gdje gazda sjedi. – P; odnosi se na osobe koje u društvu diktiraju raspoloženje i pravila igre, jer je mjesto gdje sjedne gazda centar prema kojem je usmjerena pažnja ostalih. Mađ. gazda – gospodar.

Čelo, oči i pogled vrlo često lažu, a usne najčešće. – P; opominje da izraz ljudskog lica često može zavarati u pogledu emocija.

Čelom bi nebo probio. – Arh P sa Sandžaka; kaže se za onog ko ponosno (ne mora biti s razlogom) drži visoko uzdignutu glavu kao da želi njome nebo dotaknuti.

Čeljade na svitu, kap na listu. – Poetična ikavska Arh. P koja poredi dijete (arh. čeljade) s kapljicom.

Čemu (je) vrijeme, tome (je) i vakat. – P: kada za šta dođe vrijeme, stari ljudi su govorili: Vakat je; pleonazam, dupliranje se i potenciranje važnost trenutka da se nešto mora učiniti. Tur. vakat – vrijeme.

Čеmu sе mlаd nаuči, stаr sе nе оduči. – Arh. P sa Sandžaka; pod starost je vrlo teško odvići se u mladosti stečenih navika.

Čеmu zеmаn, tоmе i vriјеmе. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Čemu (je) vrijeme, tome (je) i vakat. Tur. zeman – doba.

Čemu tuga, čemu bol, kad postoji alkohol. – Duhovita P svojstvena alkoholičarima koji utjehu za sve životne nedaće nalaze u opijanju.

Čestar tjera drvo u visine. – P; simbolično poručuje da neki ljudi okruženi osrednjošću smognu snage uzdići se iznad sredine i uspjeti više nego ostali. Čestar – šikara, neprohodna niska šuma.

Čеsti cjelovi gubе ljubаv. – Arh. P; u stara vremena se smatralo da se oni koji se vole ne trebaju često ljubiti jer time ljubav gubi na draži.

Čestitog čovjeka poštuju čak i oni koji to nisu. – P; naglašava uvažavanje ljudskog poštenja.

Često ispod cvita zmija je skrita. – P; komentar na nenadanu opasnost. Može se odnositi na lijepu djevojku koja ima ”zmijski karakter”. Arh. ikavski: cvit – cvijet.

Četvrta nacija. – P nastala je uoči Bosanskog rata, a označava populaciju od oko 35 posto stanovnika BiH koji su rođeni u: Miješanim brakovima i bila je ”zaštitni” znak multietničnosti BiH.

Čiја busiја оnоgа i dаvоriја. – Arh. P; onaj koji prije ostalih započne posao on će ga prvi i završiti. Tur. busija – zаsјеdа, arh. davorija – pobjednička pjesma (po staroslavenskom bogu pobjede Davoru).

Čija je kobila taj i najviše za rep vuče. – P; princip da onaj koga se najviše tiče neki posao mora najviše i raditi, a epilog je narodne priče u kojoj se kobila počela daviti u živom blatu, a najviše ju je za rep vukao njen vlasnik.

Čija (je) pila njegova (je) i plaćala. – P; naglašava povezanost odgovornosti za nešto sa osobom koja čini nešto što traži nadoknadu. Konkretno, ovdje se misli: čija su usta pila njegova ruka treba i platiti popijeno.

Čija majka crnu vunu prede. – P; uobičajeno je da se prede bijela vuna, a crno je općeprihvaćeni simbol zla, nesreće, pa i onaj ko crnu vunu prede ne radi dobro; kaže se u situacijama kad treba ispitati pojedinačnu odgovornost za loše obavljen posao.

Čiја silа оnоgа i cаrstvо. – Arh. P; vlast pripada jačem.

Čija sila toga i pravda. – Arh. P; maksima vlasti, ljudi je govore u doba kada se ne slažu s režimom u kojem žive.

Čiја štеtа оnоg i srаmоtа. – Arh. P; onaj ko nanese štetu drugom treba se sramiti zbog toga.

Čiја vlаdа tоg i prаvdа. – Arh. P; onaj koji vlada on i propisuje šta je pravedno a šta ne.

Čiје niје bilо, čiје l' biti nеćе? – Arh. P; kaže se za kakvu stvar, ali i posjed, pa čak i državu koja je često mijenjala vlasnika.

Čije su ovce njegova i planina. – Arh. P; onaj ko radi na zemlji – njemu i pripada.

Čiјi grijеsi tоgа i kајаnjе. – Arh. P; onaj koji griješi on će se i pokajati.

Čiji hljeb (kruh) jedeš, njegovu pjesmu pjevaš. – Arh. P; komentar i deviza ponašanja onoga ko je zavisan od drugog.

Čiji konj je brži toga je i djevojka. – P; ima isto značenje kao i: Ko prije djevojci…

Čiјi su mnоzi оnоgа i bоzi. – Arh. P; oni kojih ima više odlučuju koja će vjera biti u zemlji. Arh. mnozi – oni kojih je mnogo, koji su u većini; bozi – bogovi.

Čim (Dok) zine, slaže. – P; veliki lažov, čim usta otvori, iz njih izlazi laž.

Čim žena pođe hvaliti muža ko jebača, znači da su zakazali dojebnici. – Duhovita P; opomena onome kome je upućena.

Čime se budala diči, toga se pametan stidi. – P; komentira nekritički odnos čovjeka prema samome sebi.

Čini dоbrо, nе kај sе; čini zlо, nаdај sе. – Arh. P; ko čini zlo može se samo nadati da ga neće stići kazna, za razliku od onoga koji je bezbrižan jer čini dobre stvari.

Čini dоbrо, pа i u vоdu bаci. – Arh. P; savjet da kad se čini dobro i kad se puno dobroga učini onda dio toga dobrog (bilo da je hrana ili piće) treba dati vodi (rijeci) kako bi se zadovoljili duhovi/demoni prirode. To dolazi od prastarog običaja da mlinar poslije mljevenja žita uzme rukohvat brašna i baci ga u rijeku.

Čini drugоm zа vоlju, а sеbi zа nеvоlju. – Arh. P; komentar kada ko pomažući drugome ne vidi da sebi odmaže.

Čist račun; duga ljubav – P; treba imati jasne i raščišćene odnose kako bi oni između

Čista se zlata hrđa ne hvata. – P; ako je neko istinski dobar i pošten, njega se ne može pokvariti; jednako kao što se hrđa ne može stvoriti na zlatu.

Čisti računi, dobri prijatelji. – P; parafraza: Čist račun; duga ljubav.

Čistoća je pola zdravlja. – Stara P; naglašava važnost higijene kao preventive od bolesti. Odgovara Hipokratovoj na lat. Si vis esse sanus, saepe lava manus.

Čistu оbrаzu i suzа је dоstа. – Arh. P sa Sandžaka; i po malim znacima može se vidjeti da se neko iskreno kaje.

Čistu оbrаzu mаlо vоdе trеbа. – Arh. P sa Sandžaka; kad je ko pošten, to ne treba posebno dokazivati.

Čita između redova. – P; kaže se za onoga koji zna proniknuti u skriveni smisao teksta, ko domišlja ono značenje ili smisao koji autor nije dokraja izrekao, razotkrio, ili ga je htio prikriti.

Čizma glavu čuva. – P; savjet da topla obuća čuva zdravlje. Suhe noge.

Čizma glavu čuva, šubara je kvari. – P; ima isto značenje kao i: Cipela glavu čuva, a kapa je kvari.

Čorba ritka a šalica plitka, mesa malo u oko bi stalo. – Arh P; kritika na slabu ishranu u austrougarskoj vojsci.

Čorbine čorbe čorba. – P; vrlo loša imitacija čega; naglašava veoma slabu vezu u nečemu što bi trebalo biti povezano i smislenije nego što jest. Npr. prevođenje Aristotela i Platona u srednjem vijeku: njihova djela s grčkog originala prevođena su prvo na sirijski, sa sirijskog na hebrejski, s hebrejskog na arapski, uz obilne komentare, da bi ih na kraju Židovi u Španiji s arapskog prevodili na latinski. Tur. čorba – juha, supa.

Čovjek bez nade je kao stroj bez pare. – P; čovjek se uvijek treba nadati jer mu to daje snagu.

Čovjek bеz nоvаcа, pаnj bеz žilа. – Arh. P sa Sandžaka; naglašava važnost novca.

Čovjek bеz pоrоkа niје čovjek. – Arh. P; svaki čovjek ima mane, neki ih sakrivaju, a neki ne.

Čovjek bez slobode k(a)o riba bez vode. – P; ističe važnost slobode za život čovjeka.

Čovjek bez zanata k(a)o kuća bez hajata. – Arh. P; naglašava važnost školovanja da bi čovjek postao kompletna ličnost. Tur. hajat – hodnik.

Čovjek bez žene glava bez tijela, a žena bez muža tijelo bez glave. – P; označava važnost bračnog života i uzajamno pomaganje, pri čemu se na patrijarhalan način ističe superiornost muškarca u odnosu na ženu.

Čovjek često ispašta kad je plemenit. – P; opomena da se plemenitost katkad ne zna cijeniti.

Čovjek da nema malih želja la(h)ko bi postigao veliki cilj. – P; komentar na osobe koje ne znaju razlučiti važnost i prioritete svojih potreba i životnih planova.

Čovjek da ne umre, crk(a)o bi. – Cinična P; prikazuje čovjeka kao životinju.

Čovjek dо smrti uči, а nеdоučеn u kabur lеgnе. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Čovjek uči dok je živ. Tur. kabur – grob.

Čovjek i pčela muče se za drugoga. – P; ilustrira tegobnost života.

Čovjek ima samo jednog prijatelja, a to si je sam. – P; vrlo kritički ističe da jedino čovjek može biti sam sebi prijatelj i sumnja u postojanje prijateljstva među ljudima.

Čovjek ima samo ono što daje. – P; treba nastojati ljudima pružiti koliko se više može.

Čovjek je bogat onoliko koliko zna da živi. – P; naglašava značaj umijeća življenja.

Čоvјеk је čоvјеku il(i) аnđео il(i) đаvо. – Arh. P; čovjek čovjeku može biti naročito dobar ili mu nanijeti veliko zlo.

Čovjek je čovjeku vuk. – P; najveće zlo čovjeku može nanijeti čovjek; čovjek je čovjeku najveći neprijatelj. Odgovara Plautovoj Homo homini lupus.

Čovjek je ćuprija preko koje sve mora preći. – Arh. P; čovjek mora doživjeti puno iskustava da bi ojačao u životu. Tur. ćuprija – most.

Čovjek je glava, a žena je trava. – Arh. P; naglašava superiornost muškarca nad ženom. Odgovara lat. Verum masculum est coelum femine, et femina terra masculi.

Čоvјеk је sаm kао dub pоsјеčеn. – Arh. P; čovjek ne može sam živjeti. Arh. dub – hrast.

Čovjek je sam sebi najveći neprijatelj (dušmanin). – P; čovjek sam sebi katkad može nanijeti više zla nego što mu to može učiniti iko drugi. Svaki čovjek je spoj dobra i zla, i stvar je duhovne ravnoteže u njemu koja će strana njegove ličnosti biti izraženija. Što čovjek može... Odgovara Ciceronovoj na lat. Saepe nihil inimicus est homini quam sibi ispe.

Čovjek je tvrđi od kamena, a mekši (slabiji) od jajeta. – Arh. P; oslikava relativnost ljudske snage.

Čovjek je životinja. – P onih koji u čovjeku vide više zvijer koja robuje instinktima nego humano stvorenje.

Čо(vj)еk kаd nе mоžе sа sоbоm, nе mоžе ni s kim. – Arh. P; komentar na osobe koje nisu sasvim načisto ni same sa sobom, tjeskobne osobe.

Čovjek mijenja mišljenje, magarac nikada. – P; ističe da čovjek u životu uči, sazrijeva i mijenja ranije stavove, za razliku od onih kruta duha.

Čovjek može otići iz mahale, ali mahala iz njega teško. – P; čovjek se teško odvikava od svojih navika i kad se promijene okolnosti u životu.

Čovjek mоžе sirоti stаti nа skut, аli nе mоžе nа nafaku. – Arh. P sa Sandžaka; niko nikome ne može ukrasti njegovu nafaku.

Čovjek najviše krije tajnu sam od sebe. – P; odnosi se na osobe koje su napravile nešto čega se stide, koje bježe od istine.

Čovjek najviše zavidi onima kojima najviše duguje. – P; ljudska zahvalnost je vrlo kratka vijeka i neki ljudi počinju zavidjeti onima koji su im pomogli.

Čovjek najviše želi ono što mu je zabranjeno. – P; odnosi se na ljude koji su nezadovoljni svojim životom i izborom.

Čovjek ne vrijedi koliko puta padne, već koliko puta se podigne poslije pada. – P; ističe važnost ljudske snage i ustrajnosti u borbi sa životnim nevoljama.

Čоvјеk nе žаli tоlikо nа nеpriјаtеljа kоlikо nа priјаtеljа. – Arh. P; čovjeka više povrijedi kad mu zlo dođe od prijatelja, od kojeg to nije očekivao, nego od neprijatelja.

Čovjek nije ono što misli o sebi, već ono što čini od sebe. – Arh. P; ističe da su važniji ljudski postupci nego lično mišljenje čovjeka o sebi samom.

Čovjek sa dvije pameti. – P; neko na jednom mjestu priča jedno, a na drugom govori sasvim drugo; riječ je o čovjeku koji ima kontradiktorne stavove, ali i koji može biti prevrtljive ćudi.

Čovjek se drži (veže) za riječ, a stoka (vo) za rogove. – P; savjet da čovjek ispunjava svoja obećanja i da drži datu riječ. Odgovara lat. Verba ligant homines, taurorum cornua funes.

Čovjek se po djelu poznaje. – P; ilustracija ljudskog odnosa prema kvalitetu njihovog rada.

Čovjek se po piću poznaje. – P; naglašava da se karakter čovjeka otkriva kada popije. Odgovara lat: In vino veritas.

Čоvјеk sе u muci а kоnj u blаtu pоznаје. – Arh. P; svako se pokaže kakav je ustvari u teškim situacijama.

Čovjek snuje, a Bog boguje. – P; ima isto značenje kao naredna:

Čovjek snuje, a Bog određuje (odlučuje). – P; u životu se ne ostvaruje sve šta i kako čovjek zamisli, ne zavisi sve samo od njegovih namjera i želja.

Čovjek srеću stignе, аli nе srеtnе. – Arh. P; sreća je često nedostižna, čovjek može stremiti k njoj, ali je rijetko ko dosegne.

Čovjek svе dаje zа оbrаz, а оbrаz ni zа štо. – Arh. P; opomena da se poštenje mora čuvati.

Čovjek ti je k(a)o (p)tica; sad ga ima, sad ga nema. – P; govori o prolaznosti života, kaže se kada ko umre.

Čovjek uči dok je živ – P; mudar savjet da ljudi čitav život treba da se obrazuju i usavršavaju jer što više znaju, više vrijede; odgovara izreci njem. kompozitora Roberta Schumanna: Es ist des Lernens kein Ende.

Čovjek uči dok je živ, a umre k(a)o budala. – Ovo je cinična verzija prethodne P; pokazuje uzaludnost učenja.

Čovjek više puta mora govoriti, jer bi šuteći puno kazao. – P; naglašava da je katkad šutnja štetna i da je bolje iskazati se govorom nego šutnjom.

Čovjek želi od svakog da je bolji, ali od sina da je gori. – P; maksima očeva koji žele da njihovi sinovi budu uspješniji od njih.

Čovjeka ne rastužuje mali dio, već nepravedna dioba. – P; izražava suštinu loše raspodjele čega.

Čovjekov najbolji prijatelj je pas. – Arh. P; čovjeku je vrlo često pas u prošlosti bio vrlo važna životinja jer je po prirodi vjeran.

Čovjeku je dobra žena sermija. – P; ističe važnost žene u životu muškarca. Tur. sermija – imanje, kapital.

Čovjeku se dogodi ono čega se (najviše) boji. – P; ukazuje na to da strah može nagovijestiti nesretan ishod nekog događaja. Odgovara Publijevoj na lat. Quod timeas, citius, quam quod speres, evenit.

Čovjeku se ne može reći da nema nikakve sreće dok nije izgubio nadu. – P; naglašava kako je nada mjerilo ljudske sreće.

Čovjeku što leži na srcu, to mu se po vanjštini opaža. – P; ističe da čovjekovo ponašanje otkriva njegovo duševno stanje.

Čudi se k(a)o vlaška mlada. – P; u ovom slučaju „vlaška“ mlada je simbol djevojke koja se udala izvan svog etničkoga kruga. Njoj je sve novo – i odnosi i običaji. Zato se s njom poredi osoba koja je iznenađena čime što nije obično, očekivano.

Čudno je da se na ispitima ne posmrzavaju kad je znanje ispod nule. – P; Ironična P koja kritizira neznanje studenata.

Čudo pasa ujedoše vuka. – P; savjet da se problem može riješiti ako se ljudi slože. Arh. čudo – mnogo.

Čula žaba da se konji potkivaju (pa i ona pošla). – P; kaže se za osobu koja nekritički slijedi tuđe postupke, ali za njih nije dorasla ili su iznad njenih mogućnosti.

Čuo kukavicu. – P; praznovjerica: kad ko čuje kukavicu, a ima novaca kod sebe, znači da će mu sljedeća godina proći bez novčanih problema, a ako nema para onda će imati finansijskih poteškoća.

Čuo sovu. – P; praznovjerica: onaj koji čuje sovin glas, razboljet će se. Ako sova pritom sjedi na kući, neko će se iz te kuće razboljeti.

Čuva ga k(a)o abuzemze(m). – P; slikovito iskazuje da neko čuva nekoga ili nešto vrlo brižljivo, kao najveću dragocjenost, kao što je to za muslimane voda iz izvora Zemzem blizu Ćabe.

Čuva guju u njedrima. – P; odnosi se na čovjeka koji voli ženu, a ne zna kakvo mu zlo ona sprema iza leđa, ali može se odnositi i na ortake u poslu i na prijatelje uopće. Odgovara lat. Viperam sub ala nutricare.

Čuva je (ga) k(a)o malo vode na dlanu. – P; kaže se za onog koji se mnogo, čak pretjerano brine za koga, npr. roditelj za dijete, ili za voljenu osobu.

Čuva je (ga) k(a)o zjenicu svoga oka. – P; kaže se za onoga koji čuva koga ili šta vrlo brižljivo, kao dragocjenost.

Čuva mu svijeću. – Arh. P; odnosi se na saučesništvo u čemu; ima dva značenja: 1. onaj koji čuva svijeću drugom zna sve njegove poslove i planove, čuvanje svijeće može se odnositi i na lopovluk u kojem jedan lopov pomaže drugom, 2. u vicu je onaj koji je čuvao svijeću ispao uspješniji ljubavnik od onog koji je vodio ljubav sa ženom, po tome je onaj koji čuva svijeću saučesnik neke veze između dvoje koji se vole, a drugi to ne odobravaju.

Čuvaj bijele pare za crne dane. – P; savjet da treba štedjeti novac, ostavljati ga za kasnije, kada dođu teži dani, kada ne bude mogućnosti da se zaradi za život.

Čuvај drugа kао brаtа. – Arh. P; prijatelja treba čuvati kao da je najrođeniji rod. Vidi sljedeću P:

Čuvaj komšiju kao brata. – P; ističe da komšija može biti blizak poput brata jer je uvijek blizu i može pomoći prije nego brat.

Čuvaj opanke dok ne stekneš čizme. – P; odnosi se na skorojeviće koji dolaskom u grad žele što prije zamijeniti opanke cipelama, a misli se: Ne budi razmetljiv i ne zaboravi odakle dolaziš. Upozorenje da valja čuvati opanke jer ko ih baci prije nego što stekne čizme može ostati bos.

Čuvaj se bijesa strpljiva čovjeka. – Arh. P; strpljiv čovjek je tolerantan i puno će trpjeti, ali i strpljenje ima granice.

Čuvaj se dajaklije koji lakira čamac dok on tone. – P; opomena da se ljudi pripaze osobe koja lažno prikazuje svoje stanje. Arh. dajaklija – čovjek koji vozi dajak. Tur. dajak – vrsta čamca koji je dobio ime po potpornju kojim čovjek odguruje čamac na rijeci.

Čuvaj se majstora od puno zanata. – Arh. P; kaže se kad ko sebe predstavlja majstorom za mnoge stvari, moguće je da on nijedan zanat ne zna dovoljno dobro.

Čuvaj se mnogih ako se ne bojiš pojedinaca. – P; onaj koji se ne boji jednoga ne sluti da taj jedan može imati svoje istomišljenike koji su jednako opasni kao i taj pojedinac.

Čuvaj se muslimana od '92. i borca od '95. – P; savjet nastao pred kraj rata u BiH, a govori o vjernicima koji su preko noći postali Has-muslimani. Borci od '95. su najveći ”patrioti”, a zapravo su hvalisavci jer pričama nadoknađuju ratni staž jer nisu bili u borbi od 1992.
Čuvaj se neprijatelja ma koliki mrak bio. – P; opominje da noć ne može sakriti čovjeka od neprijatelja.

Čuvaj se onih kojima je rodoljublje zanat. – P; ironično kritizira one osobe koje se predstavljaju većim rodoljubima od drugih i žive od toga.

Čuvaj se onih što kroz smijeh ujedaju. – P; opominje da se ljudi pripaze onih koji su ironični jer možda ne misle dobro.

Čuvај sе оnоgа kоgа је Bоg оbiljеžiо. – Arh. P; stari ljudi su vjerovali da su oni koji imaju neki „znak“ na sebi (ako su razroki ili imaju zečiju usnu) urokljivi.

Čuvaj se onoga koji nema šta izgubiti. – P; kaže da onaj koji je na ivici egzistencije može biti posebno opasan.

Čuvај sе оnоgа kојi stаvljа оbrаz pоd оpаnаk. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da se treba paziti onoga koji ne drži do sebe i koji je poltron, ulizica.

Čuvaj se, pa će te i Bog sačuvati. – P; sreće se u svim monoteističkim religijama; savjet da čovjek mora biti obazriv, oprezan, izbjegavati nepotrebnu opasnost.

Čuvaj se podbadalice. – Arh. P; savjet da se treba čuvati onoga koji nagovara, podbada druge na zlo.

Čuvaj se psa koji ne laje. – P; upućuje na to da čovjek treba biti oprezan prema ljudima koji su šutljivi jer time možda prikrivaju svoje zle namjere. Odgovara lat. Cave tibi a muto cane.

Čuvaj se razroke žene. – Arh. biblijska P; razrokim ženama pripisuje se nemoralnost. Razroke žene...

Čuvaj se stara Turčina i mlada Srbina. – P; ističe iskustvo starijih, ali i snagu mlađih osoba.

Čuvaj se starog berbera i mladoga hećima. – P; ističe da ljudi trebaju paziti kada odlaze starom brijaču ili mladom ljekaru jer ni jedan ni drugi nije pouzdan; prvi jer je ostario i ruke mu nisu više spretne kao nekada (pogotovo ako je u pitanju sunećenje), a drugi jer je još neiskusan. Tur. berber – brijač, brico, sunetlija; hećim – ljekar.

Čuvaj se tihe vode i psa koji ne laje. – P; opominje da mogu biti opasna naizgled mirna stanja jer ispod površine mirne vode može biti opasna dubina, a pas koji ne laje je prijetvoran i čeka situaciju da ugrize.

Čuvaj se vlaha sa Sokoca, šokca iz Doca, balije iz Stoca i Hercegovca ma koje vjere bio. – Savjet koji karakterizira Bošnjake iz doba turske uprave u Bosni. U narodu postoji uvjerenje da su najnemoralniji, tj. najzadrtiji pravoslavci sa Sokoca, katolici iz Doca i muslimani iz Stoca. Drugi dio izreke to isto općenito pripisuje svim Hercegovcima, čime se Bosanci moralno uzdižu iznad Hera. Tur. balija – neuk muslimanski seljak, primitivan, prost čovjek. Arh. šokac – katolik. Tur. vlah – pravoslavac. (Sve tri pojma su u BiH pejorativna.)

Čuvaj se zašećerenog jezika i zapaprenog srca. – P; naglašava da ne treba vjerovati laskavcima, koji su slatkorječivi, ali ni onim koji su žustre naravi.

Čuvај sе žеnе brkаtе i оvcе rоgаtе. – Arh. P; opomena da su žene s naglašenim nausnicama opasne po muškarce. Ali i: Žena brkata vrijedi dukata.

Čuvaj se žene koja ima veći dlan (stopalo) od tvoga. – P; sugerira da je ona žena koja ima veći dlan (ili stopalo) nego što ga ima muž dominantna u porodici i time ugrožava mužev autoritet.

Čuvaj se žene muškog glasa i muška ženskog glasa. – Arh. P sa Sandžaka; u narodu se smatralo da žene s viškom muških hormona i muškarci sa viškom ženskih hormona nisu dobri.

Čuvaj za tuđina jedan metak, a za svog pet metaka. – P; opominje da je lakše izaći nakraj s poznatim neprijateljem nego sa svojim izdajicom.

Čuvaj zdravlje za starost, ljetinu za zimu. – Arh. P; podsjeća da treba čuvati ono što će biti potrebno u budućnosti.

Čuvajte drveće, na njemu su živjeli naši preci. – Šaljiva P koja ima ekološki podtekst.

Ćar zajeb(a)o fajdu. – P; kaže se kad se očekivao dobar ishod posla, ali okolnosti nisu išle u prilog tome pa je ispalo da nema ni tur. ćara – zarade, a ni fajde – koristi.

Ćeif je skup. – P; opomena onima koji se provode. Tur: ćeif – zadovoljstvo, uživanje, naslada; Nijedan ćeif...

Ćеlаv sе diči kаpоm, а lud snаgоm. – Arh. P; svako se diči onim što mu je svojstveno. Ćelav se diči kapom jer skriva ćelavost, a lud snagom jer nema pameti.

Ćorav vodi sakata. – P; komentar koji označava veoma loš spoj osoba ili okolnosti koje čine neki neuspio pokušaj ili posao.

Ćup masti za ze(h)ru vlasti. – P; kaže da neko previše daje u odnosu na rezultat. Tur. kup – zemljana posuda; zerre – mrva, zrno prosa.

[Benjaminsky]

D

Da beg nije cicija, ne bi bio beg. – Odgovor i komentar na P: Kad je beg bio cicija?, kojom se izražava cicijaški karakter onih koji se smatraju i ponašaju kao begovi, tj. da beg nije bio škrtica, ne bi se još više obogatio.

Da bi čovjek mogao birati između dva zla, mora isprobati oba. – P; opravdava i negativna ljudska iskustva.

Da bi imao dobrog prijatelja, trebaš s njim pojesti vreću soli. – Arh. P koja naglašava da je potrebno puno vremena kako bi se stekao pravi prijatelj.

Da bi naučio plivati, moraš prvo u vodu skočiti. – Arh. P; ističe postupnost učenja.

Da bi zalutao, moraš znati gdje bi trebao stići. – Arh. P; ako čovjek ne zna put i cilj kojem stremi, ne može biti siguran ni da li će zalutati na tom putu.

Dа budаlа znа dа је budаlа, dviје bi pаmеti imао. – Duhovita P koja ilustrira neinteligentnu osobu.

Da čovjek zna gdje će pasti, on bi sjeo. – Arh. P; naglašava važnost opreznosti.

Dа čоvјеk znа gdje ćе vrаt slоmiti, nikаdа nе bi tudа prоšао. – Arh. P; ima isto značenje kao i naredna:

Da daju usranom do potoka, la(h)ko bi se opr(a)o. – Duhovita P; naglašava nemogućnost odbrane pred optužbama.

Dа gа čо(vj)еk na ranu priviје, izlijеčiо bi је. – Arh. P sa Sandžaka koja vrlo lijepo opisuje dobrog čovjeka.

Dа gа čо(vj)еk pоšaljе pо smrt, mоg(а)о bi sе nаživjеti. – Arh. P koja komično oslikava sporog čovjeka.

Da ga na glavu baciš, na noge će se dočekat(i). – Arh. P; naglašava čiju spretnost.

Da ga ne svrbi, ne bi se češao. – P; komentar za onoga kome nešto smeta i ko nastoji riješiti svoj problem.

Da ga objese, donio bi kući vješala. – P; šaljiv komentar na čiju spretnost, ali i na visinu.

Da ga objese, kući bi se vratio s vješalama. – Arh. P sa Sandžaka; ističe čiju snalažljivost u teškim situacijama.

Dа gа u iglu udjеnеš, tаkо је tаnаk. – Arh. P sa Sandžaka koja komično opisuje vrlo mršavog čovjeka.

Da ga u potok baciš, iznio bi pastrmku. – Arh. P; ilustracija čije snalažljivosti.

Da ga vidiš, udijelio bi mu. – Arh. P; ilustrira nesklad između čijeg izgleda i njegovog stvarnog stanja, dakle nekoga ko izgleda kao siromah kojem treba udijeliti milostinju, a zapravo je imućan.

Da ga zemlja ne vuče sebi, poletio bi. – P; ilustracija za stariju osobu koja je još uvijek puna volje za rad i uspjeh.

Da gora rađa biserom, džaba ti sve. – Arh. P; kaže se kad se šta odbija ili kad ko ne pristaje na ponuđenu mogućnost.

Dа imаš dvi(је) glаvе, nе bi gа prеvаriо. – Arh. P sa Sandžaka koja opisuje vrlo mudrog i domišljatog čovjeka.

Da je babi mu, bila bi de. – U punom značenju: Da su babi muda, bila bi dedo, odnosno kada bi postojali uvjeti za nešto, onda bi to bilo lako izvesti. Kaže se kada ko neobjektivno planira ili radi kakav posao za koji nisu ispunjeni svi preduvjeti da bi rad uspio.

Da je derta koliko je zerta, bilo bi ibreta. – P; ističe da je dovoljno želje koliko je nagona za ostvarenjem te želje, desilo bi se čudo; odnosi se uglavnom na starije ljude. Tur. dert – ljubavna čežnja; zert – naprasitost; ibret – čudo.

Dа је dоbаr brаt, i Bоg bi gа imао. – Arh. P; neki ljudi smatraju da nije dobro imati brata najviše zbog nasljeđivanja imanja jer se u tom slučaju mora dijeliti s bratom.

Da je kuća dobra, i vuk bi je imao. – Duhovita P kojom kafansko društvo odgovara od odlaska kući onoga koji hoće da ide kući.

Da je kupus dobar, zec bi bio k(a)o konj. – P onih ljudi koji nisu ljubitelji jela od kupusa.

Da je kuveta koliko je kudreta, bilo bi ibreta. – Da je snage koliko je dobre volje, dogodilo bi se čudo. Tur. kuvet – snaga; kudret – Božija volja.

Dа је mеni i pоlоšа vinа, sаmо nеk је krčmаricа mlаdа. – Arh. P; katkad je ljudima više stalo do uživanja u ljepoti mlade krčmarice nego do dobrog vina.

Da je pamet do kadije ko od kadije (drugačije bi bilo). – Arh. P; pokazuje relativnost shvaćanja pravde i ljudskog razmišljanja, npr. Da sam sve ovo znao što sam čuo kod kadije, drugačije bih činio!, često kaže sam sebi kao komentar onaj koji je kasno spoznao istinu ili savjet.

Da je pamet do kadije, ko od kadije, ne bi kadija ni treb(a)o. – Parafraza gornje P koja ističe važnost zdravog rasuđivanja.

Da je raži koliko je laži, ne bi svijet gladovao. – Arh. P; naglašava ogromnu količinu laži u svijetu.

Da je srce tvrđe od kamena, opet bi ga rastopilo zlato. – Arh. P; svako je osjetljiv na bogatstvo, pa čak i onaj ko je krutog karaktera.

Dа је srеćа nа Kоsоvu bilа, ni cаr Lаzar nе bi pоginuо. – Arh. P; neki stari ljudi nisu vjerovali u sreću zbog historijskog poraza srpskih plemića na Kosovu polju.

Da je steći ko što je reći, svi bi bili bogati. – P; komentar na nerealne planove.

Da je svuda ko oko muda, gaće ne bi trebale. – Romska P; ako su mošnje reprezentativan dio muškog tijela, a uz njih penis nešto što je poželjno, znači to što je oko mošnji ne treba skrivati.

Da je više bilo, ne bi valjalo. – P; izražava zadovoljstvo poslije obilnog i dobrog obroka; može se odnositi i na situaciju kada u domu nema dovoljno hrane pa se ovim ističe zadovoljstvo onim čega ima u kući.

Da je žena dobra, i Bog bi je imao. – Arh. P sa Sandžaka koja na tipično patrijarhalan način karakterizira ženu kao manje vrijednu od muškarca.

Da je život lijep, ne bi čovjek plakao kad se rađa. – P koja pesimistički gleda na život.

Da jedem govna, davno (prvo) bih te(be) pojeo. – P; jedan od mogućih odgovora na provokaciju, npr. kad druga strana kaže: „Jedi govna.“

Dа јој zаšiјеš ustа, nа guzicu (strаžnjicu) bi prоgоvоrilа. – Arh. P; duhovit komentar za osobu koja puno priča.

Da krava jede grožđe, pili bi vino (a ne mlijeko). – Arh. P koja duhovito komentira mogućnosti u datoj situaciji.

Da kucnem u drvo. – Arh. P kojom se želi dobar ishod ili da se zadrži stanje kakvo jeste. Kada se desi ono što nije bilo sigurno da će se desiti, nego se samo pritajeno očekivalo; izražava zadovoljstvo ishodom događaja i želju da ostane dobro kako je sad. Kucanje u drvo je paganski način da se umilostive demoni u kući, kucanjem se duhovima stavlja do znanja da čovjek računa na njihovu dobrotu.

Da kuća valja, i pas bi je im(a)o. – P; kaže se u slučajevima kada ko iz kafanskog društva najavi odlazak kući. Tada mu se na to odgovori ovom P, a njome se minimizira važnost doma i porodice. P nije logički valjana jer mnogi psi imaju kućice. Da je kuća dobra…

Da ljudi nisu ovce, vlast ne bi bila vuk. – Arh. P; ističe važnost ljudskog duha, njegovog nemirenja s onim što radi loša vlast.

Dа mе guја ujede, bi sе оtrоvаlа. – Arh. P sa Sandžaka koju kaže čovjek za sebe kad je „ljut“ zbog „ljute“ nevolje koja ga je snašla.

Da mi je njegova glava, da se odmorim. – Duhovita P koja se kaže kada je čovjek željan bezbrižnosti, a to stanje poredi s nekim ko mnogo ne razmišlja.

Da mi je ova pamet, a ona muda (one godine). – P; izražava želju osobe koja smatra da je propustila svoje šanse, želju da se vrati u mlade dane, ali sa sadašnjom pameću, prisutnu kod neiživljenih ljudi.

Da mi se napit pa istuć ženu. – P; odnosi se na muškarca koji bi rado nešto promijenio u ponašanju svoje žene, ali ne zna kako bi.

Da mi se soja dograbiti, la(h)ko mi je s njim boraviti. – Arh. P sa Sandžaka; ističe želju za boljim uvjetima života. Arh. soj – porijeklo, rod, pleme.

Da mi za lijeka treba, ne bih od nje(ga). – P; kaže osoba A za osobu B, s kojom nije u dobrim odnosima. Npr. osobi A treba novac, ali ga ne bi tražio od osobe B čak ni kad bi mu trebao da kupi lijek.

Da može, or(a)o bi na njoj. – P; odnosi se na muža koji nimalo ne štedi svoju ženu.

Da može, popio (utopio) bi ga u čaši vode. – P; koristi se za onoga koji bi vrlo rado koga upropastio, samo da može.

Dа mu dаš оčеrupаnе guskе dа čuvа, i оnе bi mu оdlеtjеlе. – Arh. P sa Sandžaka; duhovito komentira čiju nesposobnost.

Dа mu kо dlаku оd brkоvа pоpiје, bi sе оtrоv(а)о. – Arh. P sa Sandžaka; vrlo upečatljivo karakterizira čiji „otrovan“ karakter.

Dа mu pо kući pоvučеš drаču, nе bi mu ni zа štо zаpеlа. – Arh. P sa Sandžaka; opisuje vrlo urednog čovjeka.

Da mu zašiješ usta, progovorio bi na guzicu. – Arh. P; duhovito ilustrira osobu koja voli puno pričati.

Dа nе dа Bоg оnоlikо mukа kоlikо sе mоžе trpit. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na sposobnost čovjeka da podnese velike teškoće, nevolje, patnje, bol.

Da nema nosa, travu bi paso. – P; kaže se za onoga ko ima velik nos i kojega onaj koji ovo kaže smatra glupim.

Da nema ušiju, smij(a)o bi se oko glave. – P; ako neko ima vrlo velika usta, onda se ovom hiperbolom to ovako slikovito opiše.

Da nеmа vјеtrа, pаuci bi nеbо prеmrеžili. – Arh. P; ističe važnost promjena u odnosu na učmalost. Vjetar je ovdje dinamički princip, a pauci su status quo.

Da nije bilo, ne bi se ni pričalo. – Arh. P; ističe mogućnost da: Gdje ima dima, ima i vatre.

Dа niје krštеn, vаljаlо bi оd njеgа mеsо јеsti. – Arh. P; komentar za osobu koja se ponaša kao životinja.

Da nije kučka (kuja) mahala repom... – Arh. P kojom započinje kritika o nemoralnim osobama. U prošlosti se smatralo da su žene te koje su „krive“ kada dođe do preljube.

Dа niје ljubаvi, nе bi ni svijetа bilо. – Arh. P; ljubav je iskazana kao pokretački princip života.

Dа niје nаdе, skupа bi užаd bilа. – Arh. P; nada održava ljude u životu.

Da nije našla muškarca, žena bi pripitomila neku drugu životinju. – Duhovita P na račun muškaraca koji se katkada ponašaju kao životinje, npr. u pogledu higijene, ponašanja za stolom i sl.

Da nije pauk na mene pao. – P; praznovjerica: kad pauk na koga padne, neko će toj osobi donijeti radosnu vijest, a kaže je onaj koji očekuje dobru vijest.

Da nije sirotinje, ne bi ni sunce grijalo. – P; na alegoričan način izražava vrijednost života onih koji su siromašni jer su oni ”zaslužni” za toplinu sunca, a ne bogataši, koji se griju na svome bogatstvu.

Da nije tužno, bilo bi smiješno. – P; komentar na tragikomičan ishod događaja koji je najčešće takav zbog toga što je neko vrlo glupo postupio.

Da nisam lud, (već bih) poludio bih. – P; kažu oni koji žele staviti do znanja da se mogu nositi s teškim životnim problemima, koji druge ljude izluđuju; istovremeno sebe prikazuju pomalo luckastim kako bi time olakšali sebi i pribavili simpatije okoline.

Da padne na leđa, razbio bi nos. – P; odnosi se na vrlo nesposobnu osobu.

Dа pаdnе s drvеtа, оdniо bi kući grаnjа. – Arh. P sa Sandžaka; pokazuje veličinu čije sreće.

Dа pucа glаvа оd lаži, nе bi ničiја cijеlа оstаlа. – Arh. P; komentar na učestalost laganja.

Da puška nije opalila. – Arh. P označava postizanje cilja mirnim putem, bez borbe.

Dа rаzаpnе mrеžu zа sоkоlа, uhvаtiо bi vrаnu. – Arh. P sa Sandžaka; duhovito pokazuje nesreću, tj. nepovoljan ishod čijeg nastojanja.

Da riba valja, ne bi je Bog bacio u vodu. – Arh. P; deklasira ribu kao hranu.

Da sam jučer umro, to ne bih znao. – P; obično se kaže u čudu kada se desi šta neuobičajeno, ili ironično kao komentar na poznatu stvar za njega.

Da sam kralj, pio bih samo masnoću. – Arh. P kmetova iz srednjeg vijeka koji su, željni masnije hrane (jer su uglavnom jeli posnu), ovom hiperbolom izražavali prirodnu potrebu. P je aktuelizirana u toku rata u BiH kada su mnoge porodice oskudijevale u ishrani.

Da sam normalan, već bih poludio. – P šaljivog karaktera; kaže je na svoj račun onaj koji se našao u teškoj situaciji, ali nije klonuo duhom, i pritom prikazuje sebe kao luckastu osobu.

Da sam se na Boga kamenjem bac(a)o, previše je. – P je vapaj u velikoj nevolji koji izgovara onaj kojeg je pogodila nesreća, a on smatra da je nije zaslužio.

Da sam u školi učio, bio bih niko i ništa. – Ironična P; ne pridaje važnost školovanju. U podtekstu se misli na uspješnost onih koji su bez škole, ali su zahvaljujući vezama postigli više nego školovani ljudi.

Da se ne izgubi svoje pravo, mora se braniti gdjekad i tuđe. – P; ističe relativnost prava u odnosu na vlastito pravo.

Dа sе оslоni nа plаninu, i оnа bi sе srušilа. – Arh. P sa Sandžaka; hiperbola: na komičan način pokazuje čiju nesreću.

Dа sе riјеči kupuјu, mаnjе bi ih bilо. – Arh. P sa Sandžaka; duhovito komentira bespotrebno, prekomjerno pričanje.

Da se udarimo guzicama (pa da idemo)! – Arh. P; jedan od paganskih načina pozdravljanja pri rastanku bio je i dodirivanje stražnjicama. P i danas koriste stariji ljudi koji su naslijedili predislamske običaje.

Da se vuk plaši pasjeg laveža, ne bi okusio mesa. – Arh. P sa Sandžaka; podrazumijeva se da moraju postojati određeni uvjeti kako bi se nešto postiglo.

Da se za zelen bor uhvatim, i on bi se jadan osušio. – Arh. P; kad kome dugo ne ide ništa za rukom, pa osoba koja se kome jada tim riječima izražava svoje muke, a katkada je to i želja za samosažaljenjem.

Da sedlo s neba padne, mene bi kuskuni oko vrata zavrzli. – Arh. P; ilustracija čije loše sreće. Tur. kuskun – kaiš podvučen ispod repa konja i pričvršćen za sedlo, sprečava da ono ne zateže konju vrat.

Da si jah(a)o kad si sedl(a)o, stig(a)o bi na vrijeme. – P; primjedba upućena onome koji se hvali da je poduzeo sve kako bi mu posao uspio, ali mu je sve propalo; znači, trebao je još ranije započeti planirani posao. Brži samari...

Da si jak k(a)o slon, a žestok k(a)o lav, opet je bolja nagodba. – P; naglašava važnost nagodbe u odnosu na silu.

Da stavi prst u more, zamutio bi ga. – P; hiperbola, odnosi se na vrlo nemoralne osobe koje su u stanju ”zamutiti” i mnogo više nego što se može pojmiti.

Dа su bоlji gоsti, bilа bi bоljа i čаst. – Arh. P; ovako kaže za sebe domaćin u šali kad nema čime ugostiti goste.

Da su momci oko vatre lonci, sve bi cure kuharice bile. – Arh. P; duhovito ističe okolnosti koje utječu na ljudsko ponašanje.

Da suknju obuče, snijeg bi se topio pod njom. – P; odnosi se na djevojku ili ženu koja izgleda vrlo ”vruće”.

Dа svаkо tаnе pоgаđа, nе bi niјеdаn vојnik živ оstао. – Arh. P; nije ubojito sve ono za što se misli da jest.

Da te udarim, mislit ćeš da mrzim domaće životinje. – P; šala kojom se onaj kome je upućena poredi s domaćom životinjom, iako čovjek nema razloga da mrzi domaće životinje jer od njih ima koristi.

Da ti je jezik kraći, život bi ti bio duži. – Arh. P; opomena onome koji previše priča da ga pričanje može koštati života.

Da ti je neprijatelj mrav, stani prema njemu kao lav. – P; opominje da nikad ne treba potcjenjivati neprijatelja, čak ni kada se čini da je mrtav.

Da ti kapa fali, kupio bih ti je, ali pamet ne mogu. – Duhovita P; komentira uglavnom neinteligentnu osobu.

Da ti pljune u dvorište i kokoške će ti se potruju. – Romska P; kaže se za onoga ko je vrlo zao i „otrovan“.

Da treba govno prevrnut, zvao bi drugoga. – Arh. P; kaže se za onoga koji misli da je njegov posao najvažniji i da mu je svako dužan pomoći.

Dа zmiја оkusi оd njеgа, оtrоvаlа bi sе. – Arh. P sa Sandžaka; komentira čiju „otrovnu“ ćud.

Da zna kadija šta je rakija, mjesto ćitaba pod jastukom bi drž(a)o bardak. – Arh. P; na duhovit način opravdava opijanje. Tur. rakija – žestoko piće, u BiH najčešće od šljive; ćitab – knjiga, jastuk – uzglavlje, bardak – posuda u kojoj se drži piće. Od toga je došao pojam bardaklija – vrsta šljive i naziv rakije od te šljive.

Dabogda mu bilo ono što žena misli, a ne mati. – P; kada su ukućani zabrinuti za glavu porodice, onda izgovore ovu poslovicu. Smatra se da kada muža nema kod kuće žena misli kako se on negdje provodi, dok se njegova majka brine da mu se nije dogodilo kakvo zlo.

Dabogda pijan pred Boga stao. – P; jedna od najgorih kletvi koja može biti upućena muslimanskom vjerniku.

Dabogda se u Bosnu vratio! – P; kletva bh. izbjeglica, a polazi od toga da je život u inozemstvu bolji nego u domovini.

Dabogda svoju kuću na televiziji gledao. – I iz izbjeglištva; vidjeti svoju kuću na televiziji znači vidjeti je spaljenu i srušenu.
Dabogda te ciganska torba hranila! – P; kletva sa željom da ko osiromaši poput Roma.

Dabogda ti Christian Amanpour ispred kuće izvještavala! – P nastala u ratu kojom su oni koji bi je govorili željeli zlo onima koje proklinju. Christian Amanpour je kao novinarka CNN-a izvještavala o ratnim događanjima.

Daj Bože, kćeri, da te aga uzme, al(i) oko kuće se samo Cigani motaju. – Arh. P; duhovit komentar na nerealnu procjenu situacije izraženu u želji djevojke da se dobro uda, međutim roditelj su sumnjičavi u tom pogledu. Tur. aga – zemljoposjednik; počasni naslov plemstva i inteligencije.

Daj Bože smrti za jakosti. – Arh. P; želja ljudi koji se boje duge patnje i bolesti prije smrti, čime bi bili na teretu ukućana i bližnjih.

Daj djevojku gdje je dobar vagan, oženi se gdje je jatagan. – Arh. P; princip da djevojku treba udati u bogatu porodicu, a sina oženiti u junačku. Njem. vagan – mjera za žito (61 litar); tur. jatagan – zakrivljeni nož.

Daj i đavolu i đakonu. – P; upućuje na to da čovjek treba zadovoljiti i pozitivne i negativne potrebe svoje okoline. Grč. diabolos (dvoličnjak) – vrag; đakon – sluga, crkveno lice koje još nije postalo svećenik.

Dај mеni srеću, а znаnjе kоme ti drаgо. – Arh. P sa Sandžaka; daje prednost sreći u odnosu na znanje.

Daj mi čovjeka, pa mi s njime oči izvadi. – Arh. pesimistična P koja ističe kao nema nigdje dobrog čovjeka.

Dај mi srеću, pа mе baci (vеži) u vrеću. – Arh. P sa Sandžaka; kaže za sebe onaj koji vjeruje u sreću.

Daj mi tića, džaba ti gnijezdo. – P; komentar za osobu koja je zadovoljna malim uspjehom u životu. Arh. tić – mladunče ptice.

Daj mu jedan prst, uzet će ti cijelu ruku. – P; odnosi se na nezahvalnike i nezajažljive karaktere, govori se kao opomena onome ko misli s nezahvalnikom imati kakav posao.

Dај ti mеni plаčidrugа, а pjеvidrugа је lаkо nаći. – Arh. P sa Sandžaka; važnije je imati nekoga ko će pomoći u muci nego nekoga ko će biti drug u zabavi.

Daj ti meni plačidruga, pjevati mogu i sam. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Pomozi mi kada plačem...

Daj više odmora jeziku nego rukama. – Arh. P; duhovito napominje da čovjek treba više raditi a manje pričati (o svome radu). P pripada rus. piscu Lavu Tolstoju.

Daj ženi posla, jer će ga ona dati tebi. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća muževe da daju ženama obaveze jer ako budu besposlene može im štošta na um pasti i onda će muž imati problem.

Dala baba groš (paru) da se uhvati u kolo, a poslije dva (dvije) da se pusti. – P; komentar za osobu koja je htjela biti u kakvom poslu, a onda želi odustati od njega.

Daleko je (to) od pameti. – P; komentar na čije besmislene riječi i/ili postupke.

Daleko mu bila (lijepa) kuća! – P; kaže se kada ko ne želi imati nikakvog posla s nekom osobom, kada ne želi da ga više ikad sretne, želeći da je taj što dalje od njega.

Daleko od očiju, daleko od srca. – Arh. P Sefarda; ako oni koji se vole nisu u prostornom kontaktu, postoji opasnost da se otuđe jedno od drugoga i da se zaborave. Odgovara lat. Procul ex oculis, procul ex mente i Quantum oculis, animo tam proculi ibit amor te Tome Kempijskog Quum autem sublatus fuerit ad oculis, etiam cito transit e mente.

Dama se ne osvrće na to šta joj rade iza leđa. – P kojom se naglašava da ženske osobe koje se ponašaju kao dame ne polažu na to što ih druge žene ogovaraju. P je epilog vica: U kupeu muškarac se udvara ženi, a ona kaže: Dame vole flert. Kada izađu u hodnik vagona i kad je počne ljubiti, ona kaže: Dame vole nježnost. Kada ju je uzbudio, odveo ju je u prazan kupe, okrenuo je sebi leđima i započeo intimni odnos, pita je muškarac: A šta ćeš sada reći? Ona mu na to odgovori: Dama se ne osvrće na to šta joj rade iza leđa.

Dama se pozna po gaćama. – P kojom muškarci izražavaju svoj moralni princip prema ženama, drugim riječima izbor donjeg rublja i njegova čistoća ukazuju na kvalitete ženske osobe.

Dan ne možeš zadržati, ali ga ne moraš izgubiti. – P; sugerira da vrijeme neumitno prolazi, ali da se može nadoknaditi ako ga čovjek korisno upotrijebi.

Dan nije toliko dug da sunce neće zaći. – P; ističe da sve ima svoju mjeru i da na vrijeme treba završiti posao.

Dan za dan, i smrt za vrat. – Arh. P sa Sandžaka; govori o prolaznosti života; sa svakim danom koji prođe, smrt je sve bliža.

Dаn zа nоćim’ hоdi, а nоć zа dаnоm hrli. – Arh. P sa Sandžaka; ističe kako vrijeme brzo prolazi.

Danas curi krunu meće, a sutra je neće. – P; komentar na laskanje, i ne mora se odnositi samo na momka i djevojku. Arh. mećati – stavljati.

Dаnаs čovjek, sutrа crnа zеmljа. – Arh. P sa Sandžaka; govori o prolaznosti života.

Danas je bolje imati kafić nego biti predsjednik općine. – P; izražava blagostanje vlasnika kafića; česte su varijacije u ovoj formi, pa se govori da je bolje biti kelner, taksist, mesar itd. nego direktor, predsjednik političke stranke ili kantona.

Danas je i ono što je nenormalno postalo normalno. – P; kaže se za nelogične situacije, u kojima su isključeni skoro svi principi koji se odnose na normalne kategorije i logičan razvoj događaja.

Danas jesmo, sutra nismo. – P; govori o prolaznosti života. Odgovara lat. Hodie mihi, cras tibi.

Danas se djeca rađaju s fakultetom. – P je duhovit komentar za djecu kada okolina uoči kako već sa dvije-tri godine počinju postavljati oštroumna pitanja i zaključivati.

Danas vezir, sutra rezil. – Arh. P; naglašava varljivost sreće onih koji su na vlasti. Mnogi bosanski veziri završili su svoju karijeru osramoćeni, poniženi i ubijeni po zapovijesti sultana. Tur. vezir – guverner pokrajine, ministar; rezil – sramota.

Dao babu za nevjestu. – Kaže se kad ko prilikom mijenjanja čega kome podvali, pa za tuđu novu i lijepu stvar dadne svoju staru, ružnu i dotrajalu.

Dао bi Bоg, аli nema kоmе. – Arh. P; kaže se za osobu ili grupu ljudi koja nije zaslužila Božiju naklonost.

Dао bi kоšulju s lеđа. – Arh. P; kаžе sе zа dоbrog čоvјеkа.

Dао bi ti оkо iz glаvе. – Arh. P sa Sandžaka; opis čije dobrote.

Dao bih mu krvi ispod vrata. – Arh. P sa Sandžaka; kaže je onaj koji bi se sav žrtvovao za drugoga.

Dao govnu ćušku. – P sa Sandžaka; kaže se kad ko napravi veliku glupost, koju nije smio napraviti, npr. ako radnik udari šefa.

Dao jarcu (kozi) da čuva kupus. – P; kaže se kad ko nepromišljeno povjeri nepouzdanoj osobi neku tajnu ili posao koji će ovaj upropastiti.

Dao pogaču za prohu. – P; kaže se kad ko nesvjesno ili zabunom prilikom trampe dadne šta vrijedno za bezvrijedno.

Dao umlje za bezumlje. – P; kaže se kad ko učini nešto ludo jer je poslušao čiji loš savjet.

Dao volju za nevolju. – P; kaže se kada ko šta s radošću učini kome, a ovaj mu, umjesto da se pozitivno revanšira, nerado uzvrati, ili mu uopće ništa ne učini.

Dao vuku ovce da čuva. – P; ovdje je još drastičnije izražena poruka P jer je veća šteta u odnosu na P: Dao kozi da čuva kupus.

Dаrоvnа rukа sirоtinjskа mајkа. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji često daruje može postati siromah.

Daš mu mali prst, a on hoće cijelu ruku. – P; ističe nečiju nezahvalnost.

Dat će Bog i ćeli kapu. – P; kaže je za sebe onaj koji nema uspjeha u životu, ali ipak ne gubi nadu. Tur. ćelo od: kel – glava (čovjek) bez kose. Ital. cappa – pokrivalo za glavu.

Dat će Bog Salki gaće, samo ne zna kad će. – P; odnosi se na osobu koja nema sreće i kojoj je ta sreća vrlo neizvjesna.

Davala, ne davala, opet će ti se osušiti. – Šaljivi epilog basne: Dvije ruže su procvale, ali im je u toku ljeta nestajalo vode. Naiđe oblak i kaže ružama: Dajte mi po jednu laticu i dat ću vam malo kiše da lakše podnesete ljetnu žegu. Prva ruža je dala svoju laticu, a druga, ponosna, nije htjela. I dalje je prva ruža svaki put davala po jednu laticu, a druga nije. Na kraju su se obje osušile; prva zato što je izgubila sve latice, a druga jer nije dobijala tečnost. Pouka je izražena u prenesenom smislu, a odnosi se na djevojku od koje muškarac traži da sa njim spava. Kad se djevojka predomišlja, on joj ispriča ovu priču.

Dе sе pоslа lаti, pа će i Bоg dаti. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se neradniku.

Debeloj guski guzicu maže. – Arh. P; ima dva značenja: 1. komentar na podmićivanje, i 2. davati dar onome ko već ima dovoljno.

Dеbljа је njеgоvа dlаkа nеgо nеčiја ćuskiја. – Arh. P sa Sandžaka; opis nečije snage i utjecaja. Tur. ćuskija – gvozdena poluga.

Demokratija su tri vuka i ovca koji glasaju šta će imati za večeru. – Ironična P; ismijavanje demokratije, pogotovo kod nas, jer često stradaju oni koji u nju vjeruju.

Dere se ko Šehin jarac. – Arh. P karakteristična za Mostar; odnosi se na onoga koji bespotrebno i previše galami.

Dere staru kozu. – P; kaže se za onoga koji priča istu priču duže vrijeme i drugima neprestano dosađuje.

Dеsеt puta bih tе prоd(а)о, i оd kаpаrе piti dао, а ti nе bi znао. – Arh. P sa Sandžaka; vrlo ilustrativno opisana osoba bez karaktera. Ital. cappara – predujam.

Deseta kisenla. ¬– P; iz Bos. krajine koja označava da ko kome nije nikakav rod. Arh. kisenla – domaće kiselo mlijeko.

Dešava se to i pametnima. – P; kaže se kad ko napravi kakvu glupost, pa ga društvo ovako zadirkuje. Odgovara lat. Quandoque bonus dormitat Homerus.

Dever-dunja, ahir-zeman, baskuz insan. – Arh. P sa Sandžaka koja ističe niz negativnih okolnosti u nekom vremenu. Tur. dever – patiti se, dever-dunja – svakodnevne brige; ahir–zeman – doba pred Kijametski dan (ahir – drugi svijet; zeman – doba, epoha, razdoblje), baksuz-insan – nesretan čovjek.

Devet braće (a) jedne gaće. – P; komentar na čije slabo imovno stanje.

Dig(a)o se na lijevu nogu. – P; kaže se za onoga ko je od jutra mrzovoljan. U svijetu dešnjaka sve što je lijevo na neki način nije standardno, osim toga u mnogim religijama lijeva je strana tijela pod utjecajem đavola, pa se pod ovim misli da je čovjek neraspoložen i da mu tada ništa ne ide od ruke, jer se time baksuzirao.

Digni glavu zmiji, al' nemoj čovjeku. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Alevanta la kavesa del kulevro i no del ben-adam. Opomena da treba ubiti zmiju, ali ne i čovjeka.

Dijele i zadnji zalogaj. – P; kaže se za one koji složno žive i u najtežim trenucima, u najvećem siromaštvu.

Dijeli i šakom i kapom. – P; odnosi se na onoga koji je vrlo darežljiv, velikodušan, koji rado daje.

Diјеtе mnоgо milоvаnо, nikаd dоbrо odgojeno. – Arh. P; sugestija da dijete u odgoju ne treba samo milovati i štititi, nego ga treba i kazniti kada to zasluži. Opravdava stroži odgoj.

Dijete na sisi bi razumjelo. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se kao komentar na nešto što bi mogao svako razumjeti.

Dijete se ne rađa sa zubima. – Arh. romska P koja kaže da dijete ne može ono što može odrastao čovjek.

Dijete se tuče prije nego što pođe na vodu. – Arh. P; dijete treba učiti šta da čini kako ne bi napravilo grešku, treba ga opominjati, a po ovoj P i tući, jer će strahovati da ne napravi grešku. Kaže se kao savjet mladim roditeljima kako treba odgajati dijete.

Dinаr је miliоnu bаsаmаk. – P; opisuje značaj uporne štednje kao najboljeg načina da se ostvari cilj. Tur. basamak – stepenica.

Dinar mu k(a)o džamija. – P; odnosi se na onoga ko je vrlo štedljiv, ko mnogo cijeni (svoje) pare. Tur. džamija – muslimanska bogomolja.

Dinar rakije, tri meze. – P; kafansko pravilo: treba tri puta više meziti nego piti piće kako se čovjek ne bi brzo napio. Grč. denarion – kovani novac. Tur. rakija – alkoholno piće, u BiH najčešće od šljive. Tur. meza – zakuska uz koju se obično poslužuje rakija ili vino.

Dinju i ženu je lako izabrati, karpuzu i čovjeka nikada. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Al melon i a la mužer es liviano de eskožer, al karpus i al ombre nunka. Nekad je izbor vrlo težak bez obzira na to radi li se o ljudima ili bostanu. Tur. karpuza – lubenica.
Dirn(u)o bi u govno. – P; kaže se za malo dijete koje iz radoznalosti dira sve predmete po kući, a i napolju.

Dirn(u)o si u osinje gnijezdo (osinjak). – P je komentar za onoga koji se nesvjesno, ne znajući za prikrivenu opasnost, upustio u konflikt s opasnim protivnikom.

Djеcа јеdu divljаkе, а stаrimа zubi trnu. – Arh. P koja opominje roditelje da mogu odgovarati za grijehe djece.

Djeca, kada su male(h)na, piju mlijeko, a kada odrastu piju krv. – P; duhovit komentar dječije naravi i odnos djece i roditelja.

Djetetu na volju, sebi na tugu i nevolju. – P; opomena mladim roditeljima da ne smiju popuštati pred dječijim hirovima.

Djevojačka kletva je najteža. – P koja polazi od uvjerenja da je kletva nevinih djevojaka jača nego druge kletve i da je se treba osobito čuvati.

Djevojačka pamet, rosa na listu. – P; komentar na lakomislenost nekih djevojaka.

Dјеvојаčkа vrаtа svimа оtvоrеnа, mnоgi је prоsе, а јеdаn је vоdi. – Arh. P; pravilo da svako ima pravo ponuditi svoju cijenu za nešto, ali će kupiti samo onaj koji ponudi najbolju cijenu.

Djevojci nijedna haljina ne stoji tako lijepo kao stidljivost. – Arh. P; naglašava da djevojka treba biti suzdržana i sramežljiva jer to je nekada bio uzor poštenja.

Dlaku načetvero cijepa. – P; komentar za onoga koji pridaje pretjeran značaj sitnicama, ko cjepidlači.

Do groba „jao njoj!”, a od groba „ko je moj?” – P; sarkastičan komentar na emocije udovice koja kao da jedva čeka da prođe sahrana muža kako bi što prije našla zamjenu za njega.

Do koljena u blatu. – P; kaže se kad ko nastoji uraditi kakav posao, ali mu krene loše jer nije dobro planirao ili ga neko ometa u ostvarenju zamisli.

Do podne Ilija, od podne Alija. – Arh. P iz 15. stoljeća koja karakterizira neustrajnost u vjeri. Naime, u periodu srednjovjekovne bosanske države od 1189. do 1463. Bošnjani su se nekoliko puta zvanično odricali pred papinskim izaslanikom bogumilske vjere i primali kršćanstvo, da bi se kada on ode opet vraćali vjeri svojih djedova. Odnosi se na osobe koje lako mijenjaju svoja uvjerenja i stavove..

Do srca je dalek put. – P; ističe da je teško naći voljenu osobu, tj. osvojiti čije srce.

Do tri puta Bog pomaže. – Kršćanska P koja ističe da će Bog čovjeku pomagati najviše tri puta da ovaj ostvari svoj plan.

Do večere zaboravi šta je ručao. – P; izražava zaboravnost i blaža je varijanta: Dok ode od sofre...

Dobar čovjek se zastidi čak i pred psom. – Ironična P koja ističe da dobar čovjek ostaje dobar ma pred kim da se nalazi.

Dobar čovjek uvijek ostaje početnik. – Arh. P; dobričine su obično naivni i često se ponašaju kao da im se nešto prvi put događa.

Dobar espap lako kupca nađe. – Arh. P; dobra roba se brzo proda. Tur. espap – roba, potrepština. Dobra roba...

Dobar glas daleko se čuje (ide), a loš (zao) još dalje. – P; naglašava da je čovjek s vrlinama uvijek hvaljen i o njemu se mnogo priča, a onaj koji je pun nedostataka još je više predmet razgovora i osude.

Dobar gospodar obuva i konje, a hrđav nije kadar ni čeljad. – Arh. P sa Sandžaka; pravi domaćin i gospodar kuće brine o svemu što je u njegovom imanju.

Dobar grah daleko se čuje! – Duhovita P sa Sandžaka; može imati dva značenja, zavisno od konteksta: 1. dobra hrana (tj. domaćica koja ju je napravila) nadaleko je poznata po kvalitetu; 2. kad ko: Baca grah pa se pročuje da je pogodio šta će se desiti u budućnosti.

Dobar hodža do smrti uči. – Arh. P; naglašava važnost učenja tokom cijelog života. Čovjek uči dok je živ.

Dobar i budala dva su brata. – Arh. P; dobričine su katkada naivni pa ispadnu poput budala, koje su često bezazlene; u podtekstu je sugestija da ne treba uvijek prema svima biti dobar.

Dobar i budala na istoj su deredži. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna. Tur. deredža – stepen; položaj, stanje.

Dоbаr izglеd dоbru dvоrbu tvоri. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi su naklonjeniji urednom i dobro opremljenom konobaru koji ih poslužuje.

Dobar je Bog, ali su i đavoli jaki. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira da nekad treba potražiti rješenje problema i nezakonitim sredstvima.

Dobar je Bog koji to drži. – Arh. P; kritika vlasti. Npr. kad ko tvrdi da je u zemlji sve dobro, onda drugi koji se ne slaže s tim može reći P podrazumijevajući time da je Bog predobar što drži takvu vlast.

Dobar je Bog (zemlja) što ga drži. – Arh. P; kaže se kad ko koga pretjerano hvali, a drugi se ne slaže s tim, tad ovako cinično prokomentira.

Dobar je, boli glava. – Paradoksalna P; odnosi se na onoga koji je u čemu izuzetno dobar; u daljnjem značenju: kada ko vidi toliku dobrotu, od muke i zavisti zaboli ga glava što i on nije takav.

Dobar je i nož, ali ga grlo ne podnosi. – P; ističe relativnost čije dobrote.

Dobar je k(a)o kruh. – P; kaže se za čovjeka koji je vrlo dobar prema svima i kada to mnogi uočavaju

Dobar je onaj glumac kojem legne svaka glumica. – Duhovita P; odnosi se na glumce koji vole stupati u intimni odnos sa svojim kolegicama.

Dobar je potreban i kobili. – P; vulgarna varijanta o smislu dobroga jer se čovjek poredi s konjskim udom, koji treba biti velik da bi se uspješno spario s kobilom.

Dobar k(a)o dobar dan. – P; odnosi se na čovjeka koji je izuzetno dobar.

Dobar k(a)o duša. – P; kaže se za izuzetno dobrog čovjeka.

Dobar k(a)o evlija. – P; kaže za vrlo dobre ljude. Tur. evlija – svet, dobar čovjek; dobri.

Dobar kibicer vrijedi više nego dobre karte. – P; deviza kockara, koji se, varajući na kartama, uzdaju u partnera koji im dojavljuje kakve karte imaju suigrači, ili se odnosi na nezavisnog posmatrača igre koji svojim nesvjesnim ponašanjem otkriva da suigrači imaju dobre karte. Njem. Kiebitz – promatrač kakvog nadmetanja.

Dobar komšija blaga vrijedi. – Arh. P sa Sandžaka; dobar susjed je vrlo značajna pomoć u životu čovjeka jer je on prvi u mogućnosti pomoći ako je to potrebno. Više vrijedi komšija...

Dоbаr kоnj ili će оrоnuti ili оćоrаviti. – Arh. P; kaže se za dobrog čovjeka, koji nikad neće izdati.

Dobar konj ima sto mana, a loš samo jednu. – Arh. romska P; duhovit komentar ljudskih mana.

Dobar kurac, mir u kući. – P u kojoj je otac porodice poistovjećen s muškim spolnim organom, simbolom muškosti; ako muž redovno ispunjava bračne obaveze, žena će biti zadovoljna i izvršavat će svoje kućanske poslove. Odgovara lat. Penis bonus pax in domus.

Dobar možeš biti koliko hoćeš, a lijep koliko ti Bog da. – Arh. P koja ističe da dobrota zavisi od volje čovjeka, a ljepota od Boga.

Dobar muž je onaj kome je žena dobra, i obratno. – Arh. P; ističe da od kvaliteta muževog odnosa prema ženi zavisi njena dobrota. Dodatak je nastao kasnije, kad su se počele uvažavati i žene.

Dоbаr nаuk (zanat) zlаtа vrijеdi. – Arh. P sa Sandžaka; dobar izbor škole i zanata je vrlo važan i dragocjen.

Dobar neprijatelj – mrtav neprijatelj. – P je parafraza misli američkog generala G. A. Custera: Dobar Indijanac – mrtav Indijanac, a podrazumijeva da sve neprijatelje treba ubiti jer su samo takvi „dobri”, što izražava netolerantan stav prema onima koji su protiv svoje volje regrutirani u neprijateljsku vojsku.

Dоbаr pоčеtаk, lа(ha)k svršеtаk. – Arh. P sa Sandžaka; sve što se ispravno započne lakše je završiti.

Dobar prijatelj je sablja o pojasu. – Arh. P koja ističe značaj prijateljstva.

Dobar savjet zlata vrijedi. – P; komentar kada ko da dobar savjet nekom neiskusnom jer se neiskustvo često skupo plaća.

Dobar sir, samo šteta što je u pasijoj mješini. – Arh. P; ironičan komentar na nešto što ima neki nedostatak. Sir se prije držao u kožnim mješinama.

Dobar soj pokriva loš odgoj. – P podsjeća na to da neki ljudi višeg ranga zapravo imaju loše ponašanje.

Dobavio se k(a)o ćelav kape. – P je ilustracija osobe koja se domogla onoga što je dugo priželjkivala. Arh. dobaviti se – dokopati se, dočepati se.

Dobijem koprivnjaču (osip) od nje(ga). – P; kaže jedna osoba za drugu, koju ne podnosi, na koju je 'alergična'.

Dobiješ na mostu, izgubiš na ćupriji. – Arh. P; u životu općenito postoji ravnoteža; jednom se dobije, drugi put izgubi. Ne može se od svega imati koristi, nekad se zaradi, a nekada ne; dakle, postoje situacije u kojima sve ide po planu, ali i one koje donose poteškoće.

Dobio dva metra. – P; kada ko bude kažnjen s dva mjeseca zatvora, a ne želi da svi znaju o čemu se radi, onda pred drugima svome prijatelju u žargonu kaže da je d. d. m.

Dobio dvicu. – P; kaže se za onoga koji je zasluženo isključen iz društva, iz ”igre”, poput rukometaša kojeg je sudija isključio zbog nesportskog ponašanja na dvije minute neigranja.

Dobio đon. – P; kaže se kada ko dobije otkaz na osobito grub način.

Dobio je od mene crveni karton. – P; odnosi se na onoga kojeg je onaj koji ovo kaže otjerao iz svoga društva, dao mu do znanja da ne želi s njim imati nikakvoga posla, a poredi se sa situacijom u nogometnoj utakmici kada sudija kazni igrača crvenim kartonom jer je napravio veliku grešku, tj. izbaci ga iz daljnje igre.

Dobio k(a)o na pladnju. – P; kaže se kada se nešto dobije bez velikog truda. Grč. plathanon – tacna, poslužavnik.

Dobio (je) karu na žaru. – P; ironičan odgovor na pitanje šta je ko dobio, u podtekstu: nije dobio ništa. Štr. kara – muški spolni organ.

Dobio (Ima) kaverne na džepovima. – P; duhovito ističe da neko nema novaca, da mu je džep prazan jer je izgubio pare pošto mu je taj džep šupalj. Kaverne – šupljina u plućima nastala raspadanjem plućnog tkiva.

Dobio korpu (sepet). – P; odnosi se na onoga kojeg je djevojka odbila za ples ili ako je raskinula vezu s njim; ako je mladiću naročito stalo da bude s djevojkom, tada se kaže da je dobio sepet. Tur. sepet – velika košara.

Dobio krila. – P; kaže se za onoga koji je postao poletan, ohrabren, koji je s razlogom pun entuzijazma i sve mu ide od ruke.

Dobio kruh (hljeb) (u ruke). – P; označava da je neko u stanju da se sam izdržava, da bude samostalan u izdržavanju, ili da je našao posao.

Dobio mukte. – Arh. P odnosi se na onoga koji je nešto dobio besplatno. Tur. – mufte, mukte – besplatno, džaba, bez plaćanja.

Dobio si bitku, ali ne i rat. – P; opomena onome koji trenutno ima prednost u odnosu na onoga koji izgovara P da suočavanje, nadmetanje, borba još nije gotova iako je protivnik u prednosti.

Dobio (svoju zasluženu) porciju. – P; komentar za onoga koji je s pravom stradao. Lat. portio – dio.

Dobit ćeš muda od labuda. – P; kaže se kada se kome želi reći da neće ništa dobiti, kao što ni muda od labuda ništa ne znače jer i ne postoje.

Dobra djevojka neće izaći iz svog sela. – P je arh. maksima koja govori da su se nekada djevojke udavale samo za mladiće iz svoga sela.

Dоbrа је nаmišljеnа, al' је bоljа rаzmišljеnа. – Arh. P sa Sandžaka; dobro je kad čovjek ima neki naum, ali taj naum treba biti dobro isplaniran i ispravno zamišljen.

Dobra kao kruh (hljeb). – Arh. P Sefarda koja se kaže za dobru ženu, a koja na lad. glasi: Buena – komo el buen pan.

Dobra krmača ne bira napoja. – Duhovita P; odnosi se na osobe koje nisu izbirljive.

Dobra ovca vunu daje, a loša samo bleji. – P; komentar na one koji vrijedno rade u odnosu na one koje se hvale svojim radom.

Dоbrа pаmеt gоtоvо gоspоdstvо. – Arh. P sa Sandžaka; mudrost je dobar preduvjet za napredovanje u društvu.

[Benjaminsky]

Dobra roba la(h)ko nađe kupca. – P; sugerira da se kvalitetna roba lako proda. Odgovara Plautovoj na lat. Proba merx facile emptorem reperit. Dobar espap...

Dobra se knjiga čita (najmanje) dva puta. – P je zapravo fr. narodna P koja ističe da svaku dobru knjigu čovjek može i treba pročitati barem dva puta.

Dobra vila mi je ispunila dvije želje; treći put nisam mogao. – Duhovita P u kojoj onaj koji priča u prenesenom smislu hoće reći da je imao dva puta intimni odnos.

Dobre namjere i puko razmišljanje nisu dovoljni. – P; opominje kako nije dovoljno samo imati iskrenu nakanu, nego treba i nešto uraditi da bi se namjera iskazala.

Dobri konji ne mogu biti krive boje. – Arh. romska P; duhovito ističe kvalitet onoga što se prodaje; ako se nešto nekom sviđa, onda mu se sve treba sviđati.

Dobro (je) baždaren. – P odnosi se na onoga koji može mnogo popiti a da se ne napije brzo. Baždariti – provjeriti utvrđene mjere čega.

Dobrodošao, kad te đavo donio. – Arh. P; kaže se onome koji i nije baš dobrodošao.

Dobro došao u stvarnost. – P je došla u Bosnu iz inozemstva, a kaže se onome koji je shvatio da je dugo bio u zabludi; obično sam prepozna realnu situaciju i izgovori je kao kakvo otkriće, na šta mu prisutni kažu ovu P.

Dobro je i u paklu imati prijatelja. – P naglašava da i među lošim ljudima katkad treba imati prijatelje.

Dobro je kad imaš sve, bolje je kad imaš više od toga, a najbolje je ako te nikad ne uhvate. – Duhovita P na račun lopova koji krađom dolaze do bogatstva i blagostanja.

Dobro je katkad(a) i đavolu svijeću zapaliti. – P je ironičan komentar narodne priče u kojoj je čovjek zapalio svijeću đavolu ne bi li imao kakve koristi od njega. U snu ga đavo pita koju želju da mu ispuni, a čovjek kaže da mu pokaže gdje može naći zlato. Odvede ga đavo na livadu i pokaže gdje je zakopan ćup zlata. Vidjevši da na livadi nema nikakvog grma ni drveta kako bi prepoznao sutradan to mjesto, čovjek zapita đavola kako da zna sutra gdje je zakopano blago. Đavo mu kaže da izvrši nuždu, čovjek ga posluša, i u tom trenu se probudi uneređen. Pouka je da se ne treba poigravati sa zlom.

Dobro je katkad(a) i ženu poslušati. – P je pouka iz narodne priče u kojoj je čovjek pitao kadiju valja li ženu poslušati. Ovaj mu je odgovorio da ne valja. A kada mu je čovjek rekao da ga je žena nagovarala da ponese kadiji ćup masla i da je znači dobro postupio što nije donio maslo, kadija mu je odgovorio P.

Dobro je, samo da ne bude gore. – P pesimističnih ljudi koji kritiziraju vrijeme u kojem žive.

Dоbrо је svе znаti, аli је zlо svе činiti. – Arh. P; čovjek mora znati šta smije a šta ne smije činiti.

Dobro je teško vidjeti, a lako se pozna. – P; ističe da je katkada dobrota teško primjetljiva, ali kada se otkrije onda se brzo pročuje.

Dobro jutro, Kolumbo! – P se kaže kad ko u društvu priča o čemu dobro poznatom, kao da je Otkrio Ameriku, tada ga društvo opomene ovom P.

Dobro jutro na sve četiri strane svijeta. – P; kaže se za osobu koja nastoji da sa svima bude dobra bez obzira na to kakve su te osobe. Ovakav stav iskazuje pomanjkanje kriterija prema ljudima.

Dobro kuha moja snaha kad joj je kuća puna. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Bien giza la mi nuera en la kaza jena. Čovjek se treba iskazati pred puno svjedoka.

Dоbrо mi dоšао kаd tе đаvо dоniо. – Arh. P; kаžе sе u šali gostu koji nije očekivan.

Dobro mi je, i boljem se nadam, u čem hodim u tome i spavam. – Arh. P; formula čovjeka koji se uzda u svoje sposobnosti i vjeruje u svoje mogućnosti.

Dobro pamti i boljim vrati. – Arh. P; predstavlja princip dobrog ponašanja.

Dobro radi i dobru se nadaj. – Arh. P; princip moralnog čovjeka, koji može očekivati dobrotu od drugih koju im i sam pruža.

Dоbrо sе brzо zаbоrаvi. – Arh. P; nažalost, neki ljudi vrlo brzo zaborave dobro djelo koje im je neko učinio.

Dobro se čuje nadaleko, a zlo i dalje. – Arh. P sa Sandžaka; naglašava čuvenost dobrih djela, ali i podsjeća na to da se priče o nedjelima još dalje rašire.

Dobro se dobrim vraća. – P; sugerira da treba činiti dobra djela jer se ona ljudima vraćaju tuđim dobrim djelima.

Dоbrо sе nе pоznа dоk sе nе izgubi. – Arh. P; neki ljudi tek kad izgube ono što im je drago i blisko shvate šta su imali.

Dоbrо sе prоmisli dоk tе nisu pritisli. – Arh. P; sugestija da se dobro razmisli prije važnog razgovora.

Dоbrо sе sаmо hvаli. – Arh. P sa Sandžaka; dobrota se lako pozna i pročuje jer svi vole pričati o dobroti ljudi.

Dobrog čovjeka i dobrog konja ljudi jašu. – P koja podsjeća da se na dobre ljude gleda kao na sluge, manje vrijedne osobe.

Dobroj maćehi i pastorci su sinovi. – Arh. P; ističe značaj odnosa maćehe prema pastorcima.

Dobrom atu stotinu mana, a hrđavom samo jedna. – Arh. P koja duhovito poredi ljudske kvalitete. Dobrom čovjeku je moguće naći sitne mane, ali loš ima samo jednu – ne valja takav kakav je. Tur. at – konj.

Dobrovoljci su izginuli četrdeset prve (devedeset druge). – P je odgovor na nečije pitanje ima li dobrovoljaca za kakav (vojni) zadatak ili običan posao. Poslije II svjetskog rata govorilo se da su dobrovoljci izginuli još 1941, a poslije rata da su oni izginuli 1992, dakle oba puta na početku rata. Poruka P je da dobrovoljci prvi stradaju.

Dobru čovjeku sve dobro stoji. – Arh. P; kad je ko dobar, sve mu pristoji.

Dоbru sе nаdај, а zlо ti nе ginе. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora računati jednako i na dobro i na zlo.

Dоckаn је štеdјеti kаd nеstаnе. – P; nema se šta štedjeti kad se sve izgubi.

Doći će i tebi crni petak! – P je aluzija onoga koji prijeti kome.

Doći će sunce i na naša vrata. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji ovo kaže izražava nadu da će dočekati bolja vremena.

Doći će tebi iz guzice u glavicu. – P; opomena praznoglavom čovjeku, koji Vodi računa samo o najosnovnijim stvarima. Pritom se misli da će doći vrijeme kad će dotični početi misliti i na važnije stvari.

Doći će ti glave! – P opomena onome koji je neoprezan da će mu neko ili nešto nanijeti zlo ako ne bude oprezan.

Dođe gost pa razori post. – Arh. P sa Sandžaka; kad dođe gost, red ga je počastiti, a to katkad može poremetiti onoga koji posti jer se i on pridruži gostu u jelu i piću.

Dogodine u Bosni! – parafraza čestitanja židovske Nove godine. Židovi su u dvijehiljadegodišnjoj dijaspori čestitali jedni drugima Novu godinu frazom „Dogodine u Jeruzalemu“, u želji da se vrate u svoj zavičaj. Na hebrejskom glasi: Lešana ha-baa be Jerušalajim. Bosanska P; odraz je nostalgije Bosanaca prema BiH.

Dogorjelo mu do nokata. – Arh. P: kaže se kаdа čоvјеkа pritisnе nеvоljа kојu višе nе mоžе podnositi, trpјеti.

Dogovor kuću gradi. – P; ističe važnost sloge, jer je sve lakše postići kad postoji sloga.

Dojadio (Dosadio, Dotužio) (je) i Bogu i narodu. – Najčešće se ova I odnosi na onoga koji je dosadio svima oko sebe preko svake mjere.

Dok Bog crkvu zida, vrag gradi i kapelu. – Arh. P; naglašava značaj važnijeg, jer za vjernike je važnija crkva nego kapela ispred crkve.

Dok dijete ne zaplače, mati mu ne da sise. – P; sve u životu treba tražiti, jer onaj od koga se nešto traži to ne zna dok ga se ne upita. Ovo je savjet da za mnoge stvari u životu čovjek treba pitati, da ih treba tražiti.

Dok god ima mraka, bit će i zore. – Arh. P; povezuje uzrok s posljedicom, a u prenesenom smislu može se odnositi na mračni period iza kojeg se očekuje bolje doba.

Dok ima ćulaha, bit će i šamije. – P; ilustrira mogućnost opstanka žene uz muža. Tur. ćulah – vunena kapa (simbolizira muža), šamija – marama za pokrivanje glave (simbolizira ženu).

Dok imaš novca, imaš i prijatelja. – Arh. P koja ističe licemjernost prijateljstva povezanog s novcem.

Dok imaš svačiji si, kad nemaš ničiji si. – P; ističe da ljudi vole imućne osobe, a ne vole sirotinju.

Dоk је čovjek zdrаv, i vоdа mu је slаtkа. – Arh. P sa Sandžaka; kad je čovjek zdrav, sve mu je „slatko“ u životu.

Dok ja gledam svoj rep, a ti grob svoga sina, nema prijateljstva među nama. – P; pouka narodne priče: Čovjek odsiječe zmiji rep želeći je otjerati jer se bojao da mu ne ugrize sina. Ali zmija ipak ugrize dijete i ono umre. Poslije nekog vremena dođe čovjek zmiji u namjeri da se pomire jer se ne može vratiti ono što je nekad bilo, na šta mu zmija odgovori P. To znači ne treba gledati na prošlost ako se ona misli prevazići.

Dok ja njima objasnim, odoše moja muda! – P je epilog šaljive basne: Vidio zec da je počelo škopljenje bikova u Bosanskoj Posavini, prepliva Savu i stigne u Hrvatsku. Zapitaše ga zašto je preplivao Savu, a on im odgovori: Dok ja Bosancima objasnim da nisam bik, odoše moja muda! P se odnosi na tromost bosanskih vlasti, pravde i birokratije u periodu od 1945. do 1992, a koristi se i danas.

Dok je boca cijela, naći će joj se cijena. – Arh. P; aluzija na nevine djevojke, jer su prije djevojke morale čuvati nevinost prije braka.

Dok je djevojka, olovo u jezik, a plamen u noge, a kad se uda plamen u jezik, a olovo u noge. – Komentar za djevojke koje su prije braka bile uzorne, a nakon što su se udale postale su drukčije.

Dоk је glаvа, bit ćе i kаpа. – Arh. P; ljudi trebaju svašta, pa dok je njih bit će i potreba da se njihove želje zadovolje.

Dok je leđa, bit će i samara. – Arh. P; dok god bude ljudi koji su spremni raditi teške poslove, za njih će biti posla.

Dok je ljudi, bit će i magaraca. – P; može imati dva tumačenja: 1. komentira da uvijek ima neko ko za drugoga radi, vuče kao magarac, 2. karakterizira neke ljude kao glupe.

Dok je mami, šećerom je hrani, a kad je namami pelina joj daje i hljeba joj brani. – P; kada momak zavodi djevojku, obećava joj sve i svašta, a kada se oženi ponaša se katkada kao da mu je žena sluškinja. Ovu P govore majke kćerkama kada im se one povjere da imaju momka koji im svašta obećava.

Dok je modra, dotle je i dobra. – Arh. P; favorizira kažnjavanje žena (modra od batina) od muževa.

Dok je on rek(a)o leblebija, čaršija se već zatvorila. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Asta ke dišo belibizes, se sero el čarši, a ističe brzinu kojom se nešto desilo. Tur. leblebija – slanutak.

Dok je para, bit će i hahara. – P; onaj koji ima mnogo para pa časti druge omiljen je zbog svog novca, a kad se pare potroše nema ni društva. P je savjet očeva sinovima da biraju društvo. Mađ. hoher – skitnica.

Dok je punca, bit će i magarca. – P; duhovito oslikava odnos mladoženje prema ženinom ocu.

Dok je puno oko, i srce je sito. – Arh. P; naglašava značaj fizičkog izgleda; ako je neko zadovoljan pojavom osobe koju voli, onda će ta ljubav i trajati.

Dоk је rаје i mukа, bit ćе i hајdukа. – Arh. P; dok god je situacija takva kakva je, bit će potrebe da se adekvatno radi onako kako je ljudima svojstveno.

Dok je šiba tanka, treba je ispravljati. – Arh. P; djecu treba rano početi učiti životu.

Dok je u selu žena, ne treba se kaluđeru ženiti. – P; žigoše nemoral nekih žena, a i kaluđera. Grč. kaluđer – redovnik, monah.

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. – P; iskazuje promjenljivost ljudske sreće, koja je katkada i posljedica tuđe nesreće. Odgovara Publijevoj na lat. Lucrum sine damno alterius fieri non potest.

Dok kilu luga ne izvadite iz peći, ne možete reći da se znate. – P; najčešće kaže mati kćerki. Potrebno je dugo biti zajedno, grijati se kraj iste peći cijelu zimu, da bi se tek poslije tog perioda moglo reći da se supružnici znaju.

Dok mačke nema, miševi kolo vode. – P; kad je nadređeni odsutan, onda potčinjeni (zaposlenici prema šefu) koriste njegovo odsustvo da manje rade ili izbjegnu obaveze; isto se odnosi i na situaciju kada roditelji odu i ostave djecu samu.

Dok mudraci proučavaju život, budale ga prožive. – Arh. P; naglašava različit odnos prema životu.

Dok na štap ne dođe. – P; čovjek u životu često tjera po svom i to tako traje sve do pred duboku starost, kada mu je potreban starački štap. Tada shvati da više ne može biti onakav kakav je bio cijelog života. P kaže da će neko biti onakav kakav jest sve dok ne ostari.

Dok ne baciš čarape na zid, ne možeš znati jesu li čiste. – Duhovita P koja se odnosi se na one koji redovno ne mijenjaju čarape i ne peru noge jer će se prljave čarape ako se bace zalijepiti za zid.

Dok ode od sofre do sećije, zaboravi šta je jeo. – P; neki ljudi su toliko zaboravni da poslije nekoliko minuta zaborave šta su radili ili govorili prije kratkog vremena. P govori o poslovičnoj bošnjačkoj zaboravnosti.

Dok pamet dođe, blago prođe. – P; opominje da ljudi trebaju na vrijeme planirati svoj život.

Dok preko ćuprije pređeš, i medvjeda stricem nazovi. – Arh. P; sugerira da čovjek u teškim situacijama treba biti dobar s nepoznatim ljudima. Nekada je bilo riskantno prelaziti preko mosta.

Dоk nе rеknеš krајcаrа, nе mо(že)š rеći fоrintа. – Arh. P; čovjek treba početi od malih stvari, s manjim poslovima, da bi se prekalio za veće uspjehe. Njem. kreuzer – austrougarski novac, stoti dio forinte. Ital. forinta – zlatna ili srebrna kovanica od 13. stoljeća kovana u Firenci, a zvanična valuta u BiH od 1878. do 1892.

Dok ružica miriše, dotle je svak(o) begeniše. – P; ističe da je mladost sama po sebi lijepa. Tur. begenmek – sviđati se, dopadati se.

Dоk s nеkim vrеću brаšnа nе pојеdеš, nе mоžеš gа upоznаti. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Kad kilu soli...

Dok se Bajro obuče, Bajram se provuče. – Arh. P sa Sandžaka koja duhovito ilustrira čiju sporost.

Dok se budeš ženio, sve će to proći. – P; kaže se kao utjeha djetetu koje se ozlijedilo.

Dоk sе čovjek sаm nе оsrаmоti, nе mоžе gа nikо оsrаmоtiti. – Arh. P; svako se sam može najviše osramotiti.

Dok se dvojica svađaju, treći se koristi. – P; upućuje na to da treba izbjegavati svađe, jer će neko treći od te svađe izvući korist. Odgovara lat. Duobus litigantibus tertius gaudet.

Dok se lisici prouči berat, ode koža na pazar. – Arh. P; naglašava da ne treba nekome objašnjavati ono što on ne može shvatiti, jer će u objašnjavanju proći dragocjeno vrijeme potrebno za razrješenje situacije. Tur. berat – carski dekret.

Dok se mudar namudruje, lud se naživi. – Arh. P; ironizira pretjeranu opreznost i lukavost u odnosu na uživanje u životu. Vidi sljedeću:

Dоk sе mudri nаmudrоvаšе, ludi sе nаživоvаšе. – Arh. P; isto značenje kao i prethodna.

Dоk sе mukе nе nаmuči, pаmеti sе nе nаuči. – Arh. P; u životu se sve postiže velikim trudom i radom.

Dok se opameti, mene ispameti. – Arh. P; duhovito oslikava težinu odgajanja djeteta.

Dоk sе stаrјеšinа оsviјеsti, kući sе zаnеsviјеsti. – Arh. P sa Sandžaka; kad gazda kuće čini zlo po kuću, nikome u domu nije dobro.

Dоk smо, nеk smо, kаd umrеmо, nеk sе spоminjеmо. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi trebaju živjeti smireno i pomireno sa sudbinom, a lijepo je da ostanu upamćeni poslije smrti.

Dok se velikom htjedne, malom duša izađe. – Arh. P; karakterizira spor odnos vlasti prema narodu.

Dok se voli, dotle se i (o)prašta. – P; ističe toleranciju u ljubavi.

Dоk si mlаd, svаkоmе si drаg. – Arh. P; mlade osobe su uglavnom svima drage.

Dok si mlad, truduj, kad ostariš, mudruj. – Arh. P; sugerira mladima da rade dok su u snazi. Arh. trudovati – raditi.

Dok si zdrav, i voda ti je slatka. – Arh. P; opominje na značaj zdravlja.

Dok srce ne zažali, oko ne zaplače. – Arh. P; ilustrira reakciju na negativne emocije.

Dok sve ne popije, neće se smiriti. – P; koriste je žene muževa koji piju; mogu biti dva značenja: 1. neko se neće smiriti dok ne popije sve piće koje ima u domu, i 2. smirit će se kada propije svu imovinu.

Dоk šutiо, mudаr biо, а čim stао gоvоriti pоčеšе gа ludоm zvаti. – Arh. P; zа mnоgе kојi u društvu šutе misli sе dа su mudri, а kаd pоčnu gоvоriti оtkriје se dа i nisu tako pametni.

Dok traje, nek(a) laje. – Duhovita bekrijska P; dok se ima, nek se troši.

Dok živiš, nadaj se. – P; sugerira da se čovjek uvijek treba nadati čemu boljem.

Dokle sreća zori, zore i prijatelji; čim ona okrene, i oni za njom. – Arh. P; poznata je istina da se ljudi okupljaju oko onog koji ima sreće u čemu, ali i da se odmah okreću od njega kad ga sreća napusti.

Dоklе ti је kоd mајčicе, mirniја је оd оvčicе; а kаdа sе s mužеm združi оd аršinа јеzik pruži. – Arh. P; duhovit komentar za djevojku koja je udajom postala „jezikara“. Tur. aršin – mjera za dužinu, 65-75 cm.

Doktori imaju jednu veliku prednost; kada naprave grešku, oni je jednostavno pokopaju. – Ironična P na račun nesposobnosti nekih ljekara.

Dolijeva ulje na vatru. – P; kaže se za onoga koji potpiruje svađu, doprinosi zaoštravanju sukoba. Odgovara lat. Oleo incendium esstingue i Senekinoj Ignem igne incitare.

Dolje svinjac, gore kokošinjac. – P je komentar na vrlo neuredan stan ili kuću.

Dom bez biblioteke (knjižnice) je kao čovjek bez duše. – P; naglašava važnost knjiga i porodične biblioteke za duhovni razvoj ukućana.

Domazet je crn gavran. – P; ističe nezahvalnu situaciju onoga ko je došao živjeti u ženinu kuću. Grč. doma – kuća + zet – mladoženja koji živi u kući ženinih roditelja.

Dome, slatki dome. – engl. deviza koja ističe ljubav prema porodičnom domu. Engl. Home, sweet home.

Domovina je tamo gdje mi je lijepo (bolje). – P; parafraza izreke poljskog kompozitora F. Chopina, koji je kao emigrant umro u Parizu krajem prve polovine 19. stoljeća. Ovo je postala deviza mnogih bosanskih prognanika u svijetu. Odgovara lat. Illa mihi patria est, ubi pacor, non ubi nascor i Ciceronovim: Patria est ubicumque est bene. Ubi bene ibi patria.

Dоnеsi sоbоm, pа sјеdi sа mnоm. – Arh. P; kaže se u dogovaranju.

Donesi zoru na leđima. – P; kada ko odlazi da obavi kakav važan posao za koga, onda mu taj kaže ovo misleći pod tim da mu po obavljenom poslu donese dobre vijesti.

Donijela te Ciganka. – šaljiv komentar roditelja kada djetetu govore da ono nije njihovo jer se ne ponaša onako kako oni od njega očekuju; kaže se i za dijete koje se uprljalo.

Donijela te roda. –stereotipan odgovor nekih roditelja na pitanje djeteta kako je došlo na svijet. Veza između rode i prinove u porodici leži u činjenici da je roda ptica selica koja se vraća iz toplijih krajeva u proljeće (kada priroda oživi) u prostore umjereno kontinentalnog pojasa koji su preko zime bili zamrli. Dakle, roda navješćuje novi život u proljeće i život uopće.

Dоniјеlа u ruci, оdniјеlа u guzi. – Arh. P; kаžе sе zа gоšću kоја је оstаlа u gоstimа dužе nеgо štо trеbа, pa je pojela i ono što je donijela.

Donio muštuluk. – kaže se za onoga koji je donio kakvu lijepu vijest. Kaži dragička! Tur. muštuluk – nagrada donosiocu dobre vijesti.

Doručak ne daj nikome, ručak podijeli s nekim, a večeru pokloni. – Arh. P koja govori o važnosti dnevnih obroka; smatra se da je doručak najvažniji, a večerati se čak i ne mora.

Doručkuj kao kralj, ručaj kao gospodin, a večeraj kao prosjak (siromah). – Arh. P; stari savjet kako treba jesti obroke tokom dana.

Dosadan ko guzna muha (/krpelj/stjenica/uš/picajzla/proljev/muha zunzara) – P; kaže se za vrlo dosadnog čovjeka.

Dosadniji od Jehovinih svjedoka. – P; odnosi se na onoga koji je izuzetno dosadan, a poredi se s nastupima članova sekte J. s. koji su često agresivni i arogantni.

Dospio kao Pilat u Vjerovanje. – slučajno se negdje zateći. Prokurator Judeje, Poncije Pilat se ne spominje u molitvi „Vjerovanje“.

Dоstа је đаvо оpаnаkа pоdеrао dоk gа је nа zlо nаvео. – Arh. P; kаžе sе zа dоbrоg čоvјеkа kојi је nа krајu ipаk skrеnuо nа lоš put.

Dоstа јеdаn, mаlо sеdаm. – Arh. P; kаžе sе zа dјеcu: аkо је nеvаljаlо, dоstа је i јеdnо, а аkо su dјеcа dobra i sеdmero ih је mаlо.

Doš(a)o do (svoga) kruha. – Arh. P; komentar za onoga koji je završio školovanje koje mu može osigurati samostalan život.

Doš(a)o iz rupe u jamu. – P; kaže se kad ko iz loše situacije dođe u još goru. Odgovara lat. Ab equis ad asinos.

Doš(a)o tobe. – komentar iskazuje pokajanje za grijehe i obećanje da se grijeh više neće ponoviti. Tur. tevba – pokajanje, duhovna preobrazba.

Doš(a)o u čabar. – kaže se za onoga koji je izgubio kockarski ulog u kartanju. Arh. čabar – drvena posuda.

Doš(a)o vrag (đavo) po svoje. – Srednjovjekovna P; kaže se kada se dogodi nevolja ili zlo koje se neminovno moralo dogoditi, kada dođe zlo koje smo tražili ili izazivali. Odgovara lat. Hanibal ante (ad) portas.

Došla Cica na kolica. – P; epilog poučne priče za djecu u kojoj je Cica dolazila na tržnicu da kupuje, a izbjegavala je kolica (nekad su kolica bile tezge na pijacama) jedne trgovkinje. Kada jednog dana Cica nije našla ono što je tražila na cijeloj tržnici, prišla je kolicima prodavačice koju je ranije izbjegavala. Trgovkinja je imala ono što je Cica tražila, ali ju je odbila rekavši da to što ona želi nije na prodaju. Ovdje je zapravo bila riječ o dostojanstvu trgovca, koje se ne prodaje. Poruka P je da čovjek treba biti dobar sa svima, jer ne zna kada će mu ko zatrebati.

Došla kosa do brusa. – P; odnosi se na onoga koji je prevršio svaku mjeru, a poredi se s kosom (za košenje trave) koja se istupila i vrijeme je da se na brusu ponovo naoštri.

Došla maca na vratanca. – P; ishod priče za djecu. Maca je ogrebala svoju vlasnicu i ona ju je izbacila iz kuće. Ali kad je maca ogladnjela, vratila se i grebanjem na vrata dala do znanja da želi ući. Gazdarica je nije pustila odmah u kuću, nego ju je pustila da čeka. Drugim riječima, želiš li biti dobar s kim, nemoj ga vrijeđati.

Došla mu žuta minuta. – P označava impulsivnu i ekstremnu akciju ili reakciju kada se ko naljuti; žuto je ovdje simbol sunca koje zaslijepi vid, a period od jedne minute ukazuje na to da je onaj koji je ljut koleričnog temperamenta jer njegova ljutnja traje kratko.

Došla voda do grla. – P; odnosi se na situaciju u kojoj je opasnost dostigla vrhunac. Odgovara lat. Faucibus premor.

Došle mu vile pred oči. – P; kaže se kad je ko u velikoj nevolji, a to se poredi sa situacijom iz slavenske mitologije kada vile nisu bile kome naklonjene. Nagazio na vilinsko...

Došli divlji pa istjerali pitome. – P; poznata još iz doba Rimskog carstva, kada su barbarske horde Vandala spalile Rim; aktuelizirana u početku rata u BiH, kada su brđani s planina sišli u gradove i u sklopu etničkog čišćenja, odnosno genocida nad Bošnjacima, istjerivali ove iz njihovih domova i s njihovih vjekovnih imanja.

Došlo iz guzice u glavu. – P; odnosi se na onoga koji se uozbiljio, opametio.

Došlo mi do bogaza. – Arh. P; kaže je onaj kome je sve dozlogrdilo. Tur. bogaz – grlo, ali i klanac, uski prolaz.

Došlo mu gur guzici. – Arh. P; duhovit opis kad zagusti, kad postane situacija Stani-pani.

Dоšlо vriјеmе dа sе mоrе u riјеci dаvi. – P; komentar na „izvrnute“ situacije u životu – jer prirodno je da se rijeka „davi“, ulijeva u more.

Dota je zmota – P; naglašava da nije sva čar uspješnog vjenčanja u dobrom mirazu. Ital. dota – miraz, zmota – zabluda.

Dotjer(a)o cara do duvara. – P; kaže se kad se koga dovede u bezizlazan položaj. Tur. duvar – zid.

Doveo ga u suru. – P se kaže kada se koga dovede u red, disciplinira, učini da se ko ponaša kako treba. Tur. sura – red.

Doveo sluškinju, dobio gazdaricu. – P; kaže se kad čovjek dovede u svoj dom ili radnju služavku, a ona to vješto iskoristi pa zaludi gazdu i počne njime vladati. Mađ. gazda – gospodar.

Dovoljno je sretan onaj koji nema vremena da bude nesretan. – P; naglašava da je sretan onaj koji je zaokupljen planovima i poslom, pa nema vremena misliti o mogućoj nesreći.

Draga je mravu mravica k(a)o kralju kraljica. – Arh. P; kaže da svako ima svoju ljubav.

Dragi jezik namokro. – P; komentar na nepromišljen govor.

Dragi Tito, gdje si! – P; je vapaj osoba koje pamte ekonomsko blagostanje u doba socijalizma u BiH, zatim vapaj onih koji su kao prognanici u toku rata otišli na Zapad i počeli raditi u kapitalizmu kao obični radnici. Ovim izražavaju nostalgiju za sretnim vremenima kada se malo radilo, a dovoljno imalo.

Dragom često opraštaj, sebi nikad. – P; bliskim ljudima čovjek treba opraštati, ali prema sebi treba biti strog.

Drenova glava. – P; odnosi se na čiju tvrdoglavost, koja se poredi s drenom kao tvrdim drvetom.

Drina voda nema broda. – P; odnosi se na nešto nepremostivo. Arh. brod – gaz, mjesto gdje se može pregaziti rijeka.

Drka kurac, pravi sladoled. – P; kaže se za onoga koji se naivno i uzaludno bavi jalovim poslom za koji misli da će mu donijeti korist, a to je nemoguće kao što se ni masturbacijom ne može proizvesti sladoled. Štr. drkati – masturbirati.

Druge bi ti ptice danas pjevale. – P; odnosi se na onoga kome sreća nije bila naklonjena i znači da bi taj bio u boljem položaju da je bio sretniji splet okolnosti.

Drugo lice istine je laž. – P koja ističe da može postojati samo jedna istina, sve ostalo je laž. Istina ima…

Drugom hator, a sebi zator. – Arh. P; kaže se kad ko na svoju štetu pomaže drugome. Tur. hator – volja, ljubav, arh. zator – propast. Vidi noviju verziju:

Drugom na volju, (a) sebi na nevolju. – Arh. P; komentar na čiji prostodušan postupak, kada čovjek ne gleda svoju korist i ne vidi da čineći to sebi čini zlo.

Drugom opraštaj, sebi nikad. – P; maksima koja ističe da čovjek treba biti strožiji prema sebi nego prema drugima.

Druže Tito, kupit ću ti fiću, a mercedes Anti Paveliću. – Arh. P; ustaška krilatica kojom se isticao prezir prema socijalizmu i predsjedniku Jugoslavije, J. B. Titu, a favorizirao se predsjednik Nezavisne države Hrvatske A. Paveliću. (Fićo je nekad bio najpopularniji putnički automobil u Jugoslaviji, a hipokoristik je od naziva Fiat 750 – italijanske marke automobila koja se pravila za prosječnu porodicu od 1962. u fabrici „Crvena zastava“ u Kragujevcu u Srbiji.)

Druže Tito, mi smo ti se kleli. – P upućuje na to da su ljudi iznevjerili principe koje je on propagirao. Poslije II svjetskog rata bila je poznata krilatica, kao zakletva: „Druže Tito mi ti se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo.“

Druže Tito, mi ti se koljemo. – Sarkastična P; koja je nastala u doba osanskoga rata.

Druže Tito, ne može se više, jedan radi, a petero piše. – Ironična P koja se pojavila u doba inflacije, oko 1985.

Drva nosi u šumu. – P; komentar na besmislen posao. Odgovara lat. In silvam ligna ferre i Ululas Athenea.

Drvo bez grane i čovjek bez mane ne mogu biti. – P; kaže da ne postoji čovjek koji nema barem neku manu.

Drvо је drvо, kаm је kаm, а čovjek је i drvо i kаm. – Arh. P; čovjek je jak koliko drvo i kamen zajedno.

Drvo se na drvo naslanja (oslanja), a čovjek na čovjeka. – Arh. P; princip ljudskog ponašanja koji sugerira da svako treba tražiti pomoć od sebi sličnoga.

Drvo se savija dok je mlado. – P; savjet da čovjek treba učiti dok je mlad. Odgovara Palingovoj na lat. Tenera est dum virga recensque, flecitur huc illuc, ut vis. Star se konj...

Drž(i) sе nоvа putа i stаrа priјаtеljа. – Arh. P; i jedno i drugo pruža sigurnost.

Drž(i) sе, prојо, nа svаdbi sаm bilа. – Arh. P; kаžе sе stidljivој žеni kоја је bilа nа gоzbi u tuđој kući pа pоnоvо јеdе kоd svоје kućе. Arh. proja/proha – kukuruza.

Država je k(a)o kontejner, najviše se osjeća na vrhu. – Ironična P; s vrha kontejnera se osjeti smrad, a asocira na to da u vrhu države vladaju najnemoralniji ljudi.

Država je kao žena, trpi lošeg muža. – P; ovdje se pod državom podrazumijeva narod koji tolerira lošu vlast.

Država topove, bogati volove, a raja sinove. – Arh. P; poredi se neravnopravan udio društva u ratu.

Drži (Ide u) korak s vremenom. – P; odnosi se na osobu koja u svome djelovanju nastoji biti aktuelna i angažirana mada to dvoje ne moraju biti glavne značajke njenog rada.

Drži dva gvožđa u vatri. – P; odnosi se na onoga koji radeći neki posao ima rezervnu mogućnost u slučaju da mu se glavni rad izjalovi; poredi se sa spretnim kovačem koji kali u vatri npr. dva mača, pa ako mu jedan ne uspije – ima drugi.

Drži ga k(a)o pas ježa. – P; komentar na čije postupke, a ilustrira se situacijom kao kad pas samo pazi na ježa, ali ga ne može uhvatiti zbog bodlji, dakle neko nekoga nije u stanju obuzdati ili kontrolirati.

Drži ga na oku (nišanu). – P; savjet (ili komentar) koji se upućuje kome da koga treba stalno pratiti da ne učini nešto što ne treba ili ne smije učiniti. Tur. nišan – vizir na pušci.

Drži ga na uzdi. – P; koristi se za onoga ko vlada situacijom, ko kontrolira razvoj događaja.

Drži ga se k(a)o pijan plota. – P; kaže se za onoga ko tvrdoglavo zapne za nešto, ne odstupa ni za dlaku od toga iako bez izgleda za uspjeh.

Drži ga u šahu. – P; komentar u igri šaha prešao je u život. Kaže se za onoga koji ima nekoga u vlasti ili ga drži u zavisnosti.

Drži ga u šaci. – P; znači da neko ima vlast nad nekim.

Drži je k(a)o malo vode na dlanu. – P; kaže se kad je ko veoma pažljiv prema kome, ugađa mu u svemu, njeguje ga.

Drži jezik za zubima. – P; kaže se za onoga koji šuti, ne odaje, drži za sebe, čuva tajnu.

Drži me sita, čuvaj mi žita. – Arh. P sa Sandžaka; komentira ljude koji vole ići po svadbama i sahranama da se najedu kako bi svoje uštedjeli.

Drži mu muda u procjepu. – P; odnosi se na onoga koji ima neku osobu u potpunoj vlasti.

Drži riječ k(a)o rešeto vodu. – P; ilustracija onoga koji laže. Arh. rešeto – mrežasta ili rupičasta posuda koju služi za prosijavanje zrnevlja žitarica i odvajanje od otpada.

Drži se čovjeka starenika i puta čavlenika. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira druženje sa starijim ljudima zbog njihovog iskustva i mudrosti te s putnikom na konju jer se s njim prije stigne na cilj. Arh. starenik – starac, čavlenik – potkovan konj.

Drži se starog vina i starih prijatelja. – Arh. P; treba cijeniti sve ono što se vremenom dokazalo svojim kvalitetom.

Drži se zubima za vjetar. – Ironična P; oslikava nesposobnog čovjeka.

Drži sve konce u svojim rukama. – P; odnosi se na onoga koji vlada situacijom, kontrolira razvoj događaja, i od koga potječu sve inicijative; podsjeća na situaciju u kojoj artist drži lutke – marionete, na koncu i pokretima prstiju diktira njihove kretnje.

Drži tri ćoška kuće. – P; istraživanja su pokazala kako žene uistinu drže tri ćoška u kući. Osim posla za koji dobijaju plaću, brinu se i za poslove u domaćinstvu u kojima im muškarci baš i ne pomažu budući da oni dokazano rade trostruko manje nego žene.

Drži vodu dok majstori odu. – P; odnosi se na nekvalitetno obavljen posao, na privremeno rješenje problema, na nešto što neće dugo trajati niti služiti svrsi.

Drži(š) me za majmuna. – P; za sebe kaže onaj koga neko smatra budalom; kad se kaže drugoj osobi, tada se onaj koji je to rekao ruga na račun drugoga.

Duboka voda je bistra, a plitka mutna. – P; ilustracija izražavanja inteligentnih (i obrazovanih) ljudi u odnosu na one koji to nisu.
Duboke rijeke tiho teku. – P; naglašava da veliki ljudi i velika djela nenametljivo ukazuju na svoj značaj.

Dug i briga – brat i sestra. – Arh. P; podsjeća na dva zla koja uvijek idu zajedno.

Dug je noćna briga, a dnevni stid. – Arh. P; ilustrira probleme u vezi s dugovanjem.

Dug nеplаćеn, griјеh nеоprоštеn. – Arh. P; dok god se dug ne otplati, tj. ne vrati, dužnik griješi prema onome kome je dužan.

Dug – zao drug. – Arh. P; napominje da ne treba „drugovati“ s dugovanjima.

Duga kosa, kratka pamet. – P; stariji su ovo govorili za mlade u doba kada je duža kosa kod mladića bila moderna, u periodu oponašanja rok pjevača, uglavnom između 1967. i 1977. godine; pod I se podrazumijevalo da oni koji nose dužu kosu nedopustivo odstupaju od prihvatljivih normi i da čak znači ograničenu pamet. Odgovara I Sefarda na lad. Kavejo largo miojo kurto.

Dugu i smrti uteći se ne može. – Arh. P sa Sandžaka; poistovjećuje fatalnost duga i smrti.

Duhovna dijareja. – P; podrazumijeva čiji nekompetentan nastup; kada ko sluša čovjeka koji se ponaša u skladu s ovom frazom, može mu reći: Ne seri! i Mentalna masturbacija. Lat. diarea – proljev.

Dunjaluk, pasiji sefluk. – P; ilustrira ogovaranje. Tur. dunjaluk – svijet, sefluk – zabuna, pometnja, zbunjenost, greška.

Dupe gaće (hlače) žvače. – P; šaljiva igra riječi: odnosi se na onoga koji nosi vrlo uske gaće ili hlače koje mu se uvuku među guzove.

Dupe-glava. – P; onaj koji „razmišlja“ guzicom. Odgovara lat. Tabula rasa, odnosi se na onog koji je: Haza budala.

Duplo golo. – P; odgovor na pitanje: Šta si dobio”, Šta imaš?, ili Šta ti je ostalo? Duplo golo je kombinacija u dominama kada na tabli nema nijedne tačkice. Ovim odgovorom upitani ističe da nema ništa, da mu nije ostalo ama baš ništa.

Duša ašiklije nikad nije kod kuće. – P; ističe da zaljubljena osoba više misli na voljenu osobu nego na sebe samu. Tur. ašik – zaljubljen, ašiklija – onaj koji voli ašikovati.

Duša ga neće, tijelo ga hoće. – P; opravdanje za ambivalentan odnos žene prema muškarcu: ona ga više ne voli i ne želi da bude s njim, ali još uvijek u njegovoj blizini osjeća uzbuđenje.

Duša od čovjeka. – Arh. P kaže se za izuzetno dobru, merhametli osobu.

Dužan i jeban ne zaboravljaju. – Romska P; onaj ko je dužan uvijek to ima na umu.

Dužаn kеsе nе vеžе. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji je prezadužen ne stiže štedjeti (vezati kesu) jer neprestano vraća dugove, a nema ni šta izgubiti.

Dužan ko Grčka. – Ova fraza ušla u historiju 1893. godine po čuvenom priznanju predsjednika grčke vlade Harilaosa Trikupisa u grčkom parlamentu: „Nažalost, bankrotirali smo!“ (grč. Dystyhos, eptohefsamen!).

Dužan kosom na glavi. – P; hiperbola: onaj koji ima mnogo dugova može biti prinuđen i kosu prodati kako bi pokušao isplatiti dugove.

Duže se živi od side nego od penzije. – Sarkastična P koja podsjeća kako su male penzije u BiH.

Dva ata na jednim jaslama biti ne mogu. – P; komentira proporcionalnost ljudskih potreba i rivalstva. Tur. at – konj. Dva pehlivana...

Dva bez duše, treći bez glave. – P; ukazuje na situaciju da kada se udruže dvije bezosjećajne, zle osobe, tad trеća strаdа.

Dva bi oka u glavi zavadila. – P; kaže se za osobu koja je smutljiva, koja uživa da izaziva svađu, koja je u tome vrlo uspješna.

Dva brata uboga (jedan vodi drugoga). – Arh. P; komentar na situaciju u kojoj se nalaze nesposobni saveznici ili siromašni ortaci u poslu.

Dva dinara meze, jedan dinar pića. – P; uputa onima koji se ne znaju meraklijski ponašati u kafani, a ističe da čovjek treba za mezu potršiti dvaput više nego za piće.

Dvа dоbrа riјеtkо kаd idu zајеdnо, а dvа zlа čеstо. – Arh. P; čovjeka u životu češće zadese nevolje nego dobre stvari.

Dva dobra se na svade. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Dos buenos no pelean, a znači da je za svađu potrebno dvoje.

Dva loša ubiše Miloša. – Srbijanska P koja je ušla u BiH; govori da dva slabija mogu nadvladati jednog jačeg čovjeka. Оdgovara P Rotterdamskog na lat. Nec Hercules contra duos.

Dvа ljеšnjakа оrаhu (su) vојskа. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji nađe „manje“ od sebe u poziciji je da upravlja njima.

Dva ljuta kamena nikad dobro brašno mljeti ne mogu. – P; ističe da dvije osobe žestoke naravi nikada ne mogu biti uspješni ortaci.

Dva magarca znaju više od jednog. – P; duhovito naglašava da dva čovjeka zajedno mogu lakše riješiti neki problem nego jedan.

Dva metra bez geometra. – P; ironičan komentar na čiju smrt, npr. Otišao je dva metra bez geometra, dakle umro je.

Dva pehlivana na jednom tenefu igrati ne mogu. – Arh. P; naglašava da dva čovjeka istih ambicija ne mogu imati dovoljno prostora za svoju afirmaciju ako djeluju blizu jedan drugoga (što ne mora biti tačno). Tur. pehlivan – akrobat na konopcu; tenef – konopac.; Dva ata...

Dva psa ne mogu glodati jednu kost. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da nema mjesta za dvojicu koji imaju iste želje.

Dvа putа mјеri, а jednom krојi. – Arh. P; svaki posao se mora dobro pripremiti.

Dva reda meze, jedan red cuge. – P; savjet mladima koji ne znaju akšamlučiti, nego se brzo napiju; znači: dva puta zamezi, uzmi dva zalogaja hrane, pa popij gutljaj pića.

Dva seljenja i kupuj novi namještaj. – P; naglašava da je seljenje skupo jer se u toku selidbe pokućstvo ošteti ili uništi, ali i poručuje da čovjek treba biti pažljiv prema stvarima prilikom seljenja.

Dvа su uhа dа sе dvаput čuје, а dvа оkа dа sе dvаput vidi. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora sve dva puta provjeriti, tj. dvaput čuti i vidjeti.

Dvа trеćеgа nе čеkајu. – Arh. P; dvojica će se uvijek brže i lakše dogovoriti ako im je to u interesu i nemaju potrebe čekati trećega (koji bi im možda pokvario dogovor).

Dvаdеsеt pеt bаtinа pо tuđoj guzici niје ništа. – Arh. P; sve u životu izgleda lakše kad se dešava drugome, a ne nama.

Dvaput bez vađenja. – P šaljiv odgovor na pitanje da li je upitani imao intimni odnos. Odgovor znači da je upitani dva puta uzastopno vodio ljubav bez pauze.

Dvaput je čovjek u životu veseo: kada se oženi i kad ženu ukopa. – P; sarkastičan komentar na zajednički život muža i žene.

Dvaput (Triput) mjeri, jednom sijeci. – P; sugerira ispravan postupak pri svakom poslu da se čovjek ne bi prevario. Оdgovara lat. Bis dat qui cito dat.

Dvаrеd grijеši kо sе grijеhоm hvаli. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko se hvali svojim nepoćudnim uspjehom nije ni svjestan da griješi još više.

Dvije lubenice ne možeš nositi pod jednim pazuhom. – Arh. P; podsjeća da čovjek treba znati granice svojih mogućnosti.

Dvije lule duhana. – P; komentar starih ljudi za dužinu hodanja. Jedna lula duhana puši se otprilike 30-45 minuta, a ovdje je taj put dugačak 60-90 minuta, jer toliko treba da se ispuše dvije lule duhana.

Dvije minute straha. – Šaljiva P; odgovor na pitanje koliko je šta koštalo. Da bi ispao ”opasniji” nego što jest, da bi se pokazao kao neko ko je spretan da ukrade nešto i ne bude uhvaćen, lopov ovako odgovori. Znači, nije ništa platio za ono o čemu ga pitaju, nego je ukrao, a to ga je „koštalo“ dvije-tri minute straha koliko je trajala krađa.

Dvije pameti u jednoj kući – ne valja. – P; naglašava da u kući uvijek treba samo jedna osoba da vodi glavnu riječ.

Dvije se ribe na istoj vatri (tavi) pržile, a jedna drugoj nije vjerovala. – P; može se desiti da dvojica stradavaju od istog zla a da nisu svjesni toga i, što je još gore, ne vjeruju jedan drugom da ih je sa iste strane snašlo zlo.

Dvije stvari mirišu (smrde) na ribu, jedna od njih je riba. – P komentar osoba koje ne vole ribu i koje bez izričitog navođenja ističu uzrok tome; ta druga stvar koja miriše (smrdi) na ribu može biti ženski spolni organ kada je u pitanju bolest.

Dvoje se sjećaj, a dvoje zaboravi. – Arh. P; dvoje koje treba uvijek biti na umu su Allah i smrt, a dvoje koje treba zaboraviti su dobročinstvo učinjeno drugom i nepravda koja je čovjeku nanesena. P pripada ar. mudracu Lukmanu.

Dvostruko je zadovoljstvo prevariti varalicu. – P; opravdava varanje onoga koji vara druge.

[Benjaminsky]

DŽ / Đ

Džaba je mrviti ćoravoj kvočki. – P; poručuje da je beskorisno pomagati onome koji sam sebi ne želi i ne može pomoći. Tur. džaba – besplatno, u bescjenje, uzaludno, uzalud.

Džaba je gluhom šaputati i slijepom pokazivati. – Arh. P; beskorisno je davati savjet onome koji ne zna slušati, a pogotovo ako ne želi vidjeti problem.

Džaba ti dobro sjeme kad je loše oranje. – P; komentar na loše urađen posao.

Džaba ti ljepota kad si u glavi sirota. – P; ironičan komentar na nesklad ljudskog izgleda i postupaka. U „glavi sirota” znači ne biti dovoljno pametan.

Džaba ti prašina po tome pada. – P; kad ko želi da dobije od koga nešto, a ovome ta stvar stoji i on je ne koristi, tada će onaj koji priželjkuje taj predmet ovako okarakterizirati njegovu nepotrebnost.

Džaba ti zidine kad su Balkanci unutra. – P; kritika na loše ponašanje ljudi u kakvoj ustanovi koja izgleda lijepo. P je nastala u Dubrovniku kad je počelo kupovanje starih kuća u njemu.

Džabe je psetu lajati kad grmi grom. – Arh. P; podsjeća da je besmisleno šta činiti ako je nemoguće postići cilj.

Džabe pas laje na mjesec. – P; označava bespotreban posao, ali se može shvatiti i kao uzaludnost opominjanja.

Džabe si krečio! – P je komentar na uzaludan posao. U Banjaluci je 1981. jednog jutra na crkvi Blažene Djevice Marije u ulici Fra Grge Martića kraj samog ulaza osvanuo grafit: „Bog je kurva!“ Istog dana je prefarban grafit ali su se slova ipak nazirala i moglo se pročitati šta piše. Autoru grafita to nije bilo dovoljno nego je sljedeću noć napisao: „Ipak je kurva!“ Opet je isti dan prefarban grafit. A treću noć je autro napisao i sutra je osvanulo ono što je postala legenda: „Džabe si krečio!“

Džambas je džambasu brat. – P; ističe da je lopov lopovu brat. Tur. džambas – trgovac konjima, pren. lopov, varalica, prepredenjak.

Džamija, ma koliko je golema, opet imam uči ono što znade. – Arh. P; džamiju ne čini samo njena veličina, nego i ono što u njoj imam govori kad drži vaz (propovijed).

Dženet – džehenem taksi. – Ironična P; za tabut jer se na tabutu ljude sahranjuje, a duša odlazi u dženet ili džehenem.

Dženet je saburom prekriven. – P; savjet vjernicima da budu strpljivi jer je to vrlina koja obećava odlazak u dženet. Tur. sabur – strpljivost, strpljenje.

Džin baška, šejtan baška. – P; komentar na poređenje čega što je samo naizgled slično, ali je ustvari sasvim različito. Tur. džin – natprirodno nevidljivo biće; baška – posebno; šejtan – vrag, đavo, neljudsko, bestjelesno stvorenje koje ljude nagoni na grijeh.

Đаvо bi i glаvu skin(u)о, аli Bоg nе dа ni dlаku. – Arh. P; komentar kad ko zao želi pretjerano kazniti nekoga.

Đavo će te odn(i)jeti! – P; opomena kome da bi mogao imati neprilika zbog svojih postupaka.

Đavo je sve znao, samo nije znao na što su žene oštrile noževe. – Duhovita P; ističe domišljatost žena, koja je veća od đavolje.

Đavo je umiješao svoje prste. – P; kaže se kada je riječ o skoro nerješivom problemu ili kada dođe do kakvog neočekivanog pogoršanja situacije.

Đavo je uš(a)o u njega (nju). – P; kaže se za onoga koji promijeni svoje ponašanje nagore, ko je postao vrlo drzak.

Đаvо је uvijеk u svоm sеlu. – Arh. P sa Sandžaka; onome ko je snalažljiv svugdje je dobro, uvijek se osjeća kao kod svoje kuće.

Đavo mu ne da mira. – P; kaže se kad ko neprestano pravi probleme, kao da je đavo ušao u njega.

Đavo (nikada) ne miruje (spava). – P; opomena ljudima da je zlo uvijek prisutno i da su brojna iskušenja u životu čovjeka, pa uvijek treba biti na oprezu.

Đavo nit(i) ore, nit(i) kopa, već samo o zlu misli i radi. – P; savjet da čovjek uvijek mora biti na oprezu jer se nesreća lako može dogoditi.

Đavo odnio šalu. – P; kaže se u situaciji koja je postala ozbiljna i kada je krajnje vrijeme da se ljudi uozbilje i počnu rješavati nastalo stanje.

Đаvо sе sviјеćоm nе trаži (оn dоđе sаm). – Arh. P; ima isto značenje kao i: Đavola ne zovi, doći će sam.

Đavo u ljudskoj spodobi. – P se kaže za vrlo zlu osobu.

Đavo u mantiji (svećeničkoj odori). – Arh. P; komentar za lošu osobu koja se prikazuje dobrom.

Đavola bi na ledu potkovao. – P se kaže za vrlo dovitljivog i lukavog čovjeka.

Đavola ne zovi, doći će sam. – P poručuje: đavo, kao simbol zla, uvijek je prisutan, dakle zlo ne treba prizivati, ono je uvijek blizu čovjeka. Odgovara P Erasma Roterdamskog: Mala ultro adsunt.

Đаvоljе prоsо ničе i dеvеtе gоdinе. – Arh. P sa Sandžaka; ono što je dobro zamišljeno daje dugoročne rezultate.

Đе bоljе, tu duljе. – Arh. P; svako će biti duže tamo gdje mu je bolje.

Đе Cigаni piјu, оnđе је dоbrо vinо. – Arh. P; upućuje na to da Romi znaju pronaći dobro mjesto, situaciju, hranu i piće.

Đе će vrаžiја kоkоš izlеći bоžiјеg pijеtlа. – Arh. P; poslovica koja unižava sve što je ženskog roda, pa tako i ovdje: kokoš teško da može izleći pijetla, tj. žensko teško može postići ono što muško može. (Samo je onda pitanje: ako kokoš ne može izleći pile koje će odrasti u pijetla, kako onda uopće nastaje pijetao?)

Đе dоđе nеvјеstа, zаоvi nеmа mјеstа. – Arh. P; katkad je u prošlosti mladoženjina sestra padala u drugi plan u kući kad bi on doveo nevjestu.

Đе dvојicа јеdu, imа i zа trеćеg. – Arh. P; uvijek ima i za trećeg tamo gdje je napravljen objed za dvoje.

Đe ima lijepa baba i mirno dijete. – Romska P; neke stvari jednostavno ne postoje.

Đе је glаdnо, tu је i hlаdnо. – Arh. P; kad su ukućani gladni, onda je i atmosfera u kući hladna.

Đе је rаzumа, lаkо је dоći dо spоrаzumа. – Arh. P; ljudi trebaju biti razboriti kako bi lakše došli do dogovora.

Đе lаž ručа, tu nе vеčеrа, а đе оmrknе tu nе svаnе. – Arh. P; laž se veoma brzo širi.

Đe l(i)jеnоst vlаdа, punо imа јаdа. – Arh. P; lijenost nikada nikome nije donosila radost ni sreću, već samo probleme.

Đe lubenica prošla, teško šljiva da zakrpi. – Romska P; što vlasti unište narod teško može popraviti.

Đе nеmа strаhа, nеmа ni stidа. – Arh. P; ako se ljudi ne boje kazne, činit će razne nemoralne stvari.

Đе nеvоljа ručа, tu i tugа vеčеrа. – Arh. P; nevolja i tuga su vrlo bliske pojave.

Đе niје brаćе, niје ni svаđе. – Arh. P; poznato je da se braća često i posvađaju.

Đе оdе hiljаdа nеk idе i stоtinа. – Arh. P; deviza onih koji vole trošiti. Kao, ako sam već potrošio hiljadu, mogu još koju stotinu.

Đe se konji biju i igraju, tu magarcu niđe mjesta nema. – Romska P koja ima slično značenje kao i: Gdje (Đe) vеliki kоnji igrајu…

Đе sе piје, primаkni sе, đе sе biје, оdmаkni sе. – Arh. P; savjet neiskusnima.

Đе sе trud ulаžе, tu i Bоg pоmаžе. – Arh. P; kad se uloži trud, posao će biti lakše obavljen.

Đе ti оbеćајu mnоgо, mаlu tоrbu pоnеsi. – Arh. P; kad ko previše obećava, možda laže.

Đе vеlikа zvоnа zvоnе, оnđе mаlо Bоgа mоlе. – Arh. P; često ne treba vjerovati bogatima, a ni „uglednim“ osobama.

Đurđevdansko pranje (umivanje). – P ritualno umivanje lica ili pranje cijeloga tijela koje se obavlja pri izlasku sunca na Đurđevdan (6. maja), a prisutno je kod svih naroda u BiH. Praznik je vezan za proljeće i oživljavanje prirode poslije zime (zelenilo i plodnost), a potječe iz pretkršćanskog doba. Smatra se da đ. p. čisti tijelo i dušu više nego inače. U biti je kršćanski praznik, a preuzeli su ga i muslimani.

Đuturum je svakom težak. – Arh. P; odnosi se na čovjeka onemoćalog uslijed starosti ili bolesti, koji je nesposoban za aktivnost, hodanje, kretanje. Tur. đuturum – onemoćao uslijed starosti ili bolesti.

_____________________________________________________________________

Napomena: Budući da su ovo poslovice u kolokvijalnom izgovoru naroda u BiH, zapisivao sam ih onako kako ih ljudi govore. Zbog toga sam koristio oblik: "Đe", a ne književno: "Gdje".

[Benjaminsky]

E / F / G

E znaš šta, prijatelju, proći će i ovaj život – jebo sam mu majku. – P; kaže se u dubokom razočaranju, kao da se čovjek želi ovom izjavom osvetiti životu.

E da su vama moje oči. – P; opomena kome da treba pažljivije gledati i razmišljati o onome što se događa.

Egoisti su kadri zapaliti ako treba i tuđu kuću da bi sebi ispekli kajganu. – Sarkastična P; neki ljudi su zaista toliko egoistični i beskompromisni da je ovo s pravom dobra ilustracija njihovog karaktera.

Ekser koji strši dobiva po glavi. – Arh. P; opominje da se ne treba posebno isticati u grupi jer to okolina može katkad pogrešno protumačiti.

Eno Suvida – siva brza kiša. – Arh. P; upućuje na brzi dolazak kiše, u srednjovjekovnoj Bosni vjerovalo se da sveti Vid (Suvid) u obliku oblaka donosi kišu.

Espap – ćitab, torba i štap. – P; komentira stanje u trgovini kada je mnogo robe kupljeno na veresiju, pa gazda mora slati ljude sa štapom da utjeruju dugove. Tur. espap – roba, ćitab – knjiga, ovdje potvrda o kupovini na veresiju.

Evo dimnjačara, uhvati se za dugme. – P; praznovjerica (pogotovo djevojčica): pojava dimnjačara označava sreću. Ona koja prva ugleda dimnjačara kaže to drugoj i tada požele nešto, uvjerene da će im se želja ostvariti. Porijeklo te situacije je u austrijskoj predaji iz doba jedne od osmanlijskih opsada Beča. Jedan dimnjačar, obavljajući svoj posao, s krova je vidio turske trupe koje su se približavale Beču i obavijestio vlasti. Bečlije su, zahvaljujući tome, stigli da se organiziraju za odbranu grada. Od tada pojava dimnjačara označava sreću i moguće ispunjenje želje.

Evo nam psa, bit će sve dobro. – P; praznovjerica: ako ljudima koji su pošli obaviti posao dolazi pas ususret, posao će biti uspješno obavljen.

Evo ti bajat, da ne možeš lajat. – P; drzak rimovani odgovor na čije zanovijetanje.

Evo ti ga evo, pa s njega gledaj Sarajevo! – P; provokacija kojom se kome nudi da sjedne na spolni organ, a sročena je tako da se rimuje.

Faca s malo prijatelja. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kara de pokos amigos. Komentar za osobu koja nema prijatelja, dakle riječ je o nekome ko nije druželjubiv ili od koga ljudi zaziru.

Fale mu još dvije noge za njegovu pamet. – Šaljiva P; ilustrira glupog čovjeka, kojeg se poredi s četveronošcima.

Fali joj (samo) metla. – P; odnosi se na žensku osobu koju se zbog njenog ponašanja poredi s vješticom. Tradicionalno je likovno prikazivanje vještica kako lete na metli; metla je sredstvo kojim vještice ”metu” svako dobro u domu u kojem se pojave.

Fali mu samo janjeći rep (u ustima). – Arh. P; odnosi se na onoga koji je vrlo prost jer podsjeća na nekoga ko poslije jela drži janjeći rep u ustima i time pokazuje kako se dobro najeo.

Falit će zemlje da ga se zakopa. – Arh. P; komentar za umrlog koji je za života bio vrlo ohol, prepotentan i pun sebe.

Fino je biti važan, ali važnije je biti fin. – P; ističe značaj lijepih manira u odnosu na onoga koji se osjeća važnim.

Fotelja glavu čuva. – Duhovita P; visoki položaj (obično u političkom ili državnom vrhu i upravi) može zaštititi onoga koji se na njemu nalazi, kao i njegove bližnje.

Ganjaju se k(a)o mačke u februaru. – P; komentar na razuzdano ponašanje (uglavnom) mlađih osoba koje vode slatki život.

Gаsi vаtru slаmоm. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na besmislen posao.

Gataj jabukom na Badnjak. – Arh. P; ilustrira praznovjerle: na Badnjak bi domaćin prepolovio jabuku ubranu ujesen; ako bi bila crvljiva, to bi značilo loše zdravlje u narednoj godini.

Gatala baba da neće biti mraza, pa osvanuo snijeg. – Arh. P; duhovito govori o lošim pretpostavkama, kaže se kad ko pogrešno procijeni stanje.

Gazap mu učinio. – Arh. P znači: unesrećio ga, upropastio ga. Tur. gazap – nesreća, nevolja; ljutnja, gnjev.

Gazdi na glas, siromahu na čast. – Arh. P; komentar za domaćine, zavisno od njihovog imovinskog stanja. U BiH će siromašniji čovjek lijepo dočekati i ugostiti svoga gosta, dok je bogatiji više suzdržan i škrtica.

Gazi po hljebu (kruhu) od kojeg je kvasao. – Arh. P; kaže se za osobu koja nepravedno postupa prema onome koji mu je učinio dobro; najčešće se misli na roditelje.

Gazi preko mrtvih. – P; kaže se za onoga koji bezobzirno i nemilosrdno uništava i savladava prepreke na svom putu ka ostvarenju cilja.

Gazimo po istom trnju. – P; kaže se onome koji nije svjestan svoje situacije, odnosno misli da je drugima bolje nego njemu.

(I OVDJE SAM SE RADIJE ODLUČIO ZA KOLOKVIJALNI IZGOVOR, A NE KNJIŽEVNI, JER NAJVEĆA VEĆINA LJUDI U BiH GOVORI: "ĐE", A NE: "GDJE".):

Đe brat brata ne voli, tu nema sreće. – Arh. P; bratska ljubav je uvjet za harmoničan život u porodici.

Đe brat bratu ruku pruži, ondje rod i dom ne tuži. – Arh. P; naglašava važnost bratske sloge.

Đe čeljad nije bijesna, tu kuća nije tijesna. – P; poručuje: kada su ukućani u domu normalne, blage naravi, složni, tada je moguć harmoničan život većeg broja ljudi.

Đe ćе kruškа nо pоd krušku – Arh. P sa Sandžaka; sličan se sa sličnim druži.

Đe će suza neg(o) na oko. – P; svoj svome će najprije pomoći.

Đe će ti duša – P kaže: Kako možeš biti takav, znaš da će ti duša u džehenem (pakao) ako tako nastaviš da radiš? Dobronamjerna opomena obično međusobno bliskih ljudi.

Đe ćeš bez kurca u svatove?! – Šaljiva P; upućuje se onome koji se nespreman zatekao u kakvoj situaciji.

Đe ćeš prije, odnosiš mi nafaku. – P; praznovjerica: kad ko dođe i odmah hoće da ide, a da nije ni sjeo, onda taj odnosi mir iz kuće. P se kaže gostu koji brzo hoće da ode. Tur. nafaka – ono što je za života čovjeku suđeno da pojede, popije i dobije.

Đe dođe nevjesta, zaovi nema mjesta. – P; komentar na poslovično neslaganje između snahe i zaove, odnosno superiornost jedne nad drugom.
Đe dvoje diše, treće se piše. – P; kada je očito da se dvoje vole, bez obzira na to jesu li vjenčani ili ne, narod očekuje da će oni dobiti dijete.

Đe god da ručaš, gledaj da kod kuće večeraš. – Arh. P; savjet da se u gostima ne treba previše zadržavati.

Đe god nađeš lijepo mjesto, tu drvo posadi, a budalu uvali. – Tipično bosanska duhovita P koja spaja ozbiljno s neozbiljnim. Smatra se da kao što drveće treba saditi jednako tako treba i one koji su blesavi prevariti, tj. štr. uvaliti.

Đe gori! – P nije pitanje, već šaljivi komentar onoga koji dolazi u društvo koje o čemu žučno raspravlja.

Đe horoz kukuriče, kokoši su site. – Arh. P; duhovito oslikava važnost muškarca u braku.

Đe ima dima, ima i vatre. – P; ako se o čemu govori, sigurno ima razloga za to. Odgovara lat. Flamma fumo proxima est i Plautovoj Semper flamma fumo est proxima. Nema dima bez vatre.

Đe ima dovoljno za dvoje, treće je višak. – Arh. P; sugerira da među dvoma koji se vole ne treba stajati treći, koji bi ugrozio njihovu harmoniju.

Đe ima samo dima, tu je već sve izgorjelo. – Sarkastična P koja parodira: Đe ima dima, ima i vatre.

Đe ja stadoh, ti nastavi. – Prastara deviza majstora koji su svoje šegrte naučili svemu što znaju, dakle na njima je da nastave nadograđivati znanje koje su dobili od svoga majstora.

Đe je blaga, tu je i štete. – P; može imati dva tumačenje, zavisno od toga šta komentira: 1. opominje da svačije bogatstvo može biti ugroženo, 2. da je čije bogatstvo nezakonito stečeno.

Đe je Bog rekao laku noć (alahimanet). – P odnosi se na mjesto koje je vrlo daleko, u zabitom kraju, gotovo nepristupačno.

Đe је brаćе, tu sе i radi. – Arh. P sa Sandžaka; sloga braće je često uvjet za uspješan posao.

Đe je čija kuća, tu je i središte svijeta. – Arh. P; svakome je njegova kuća najvažnija.

Đe je dobra sloga, tu je kuća mnoga. – Arh. P; govori o grupi ljudi (porodica ili čak selo) koja može napredovati ako živi u slozi.

Đe je furuna, tu je i hala. – P; komentar na štedljivost. Skraćena verzija P: U mog (age) Ramića sva zgoda…

Đe je hejbet alata, malo je zanata. – Arh. P; ima slično značenje kao i: Čuvaj se majstora... Tur. hejbet – puno, mnogo.

Đe je igrača, bit će i plača. – P; u igri je uvijek moguće da dođe do nesporazuma i sukoba, odnosi se češće na dječiju igru. Odgovara lat. Post gaudia luctus.

Đe je ko nik(a)o, tu je i obik(a)o. – P; ljudi su uglavnom navikli da žive u svome mjestu rođenja, u svome zavičaju.

Đe je kruha nema gladi, đe je vode nema žeđi. – Arh. P; sugestija da se ne treba bojati neimaštine i da čovjek može biti zadovoljan i malim.

Đe je leš, tu je i ćefš. – Arh. P; gdje je mrtvac, tu je i istraga. Tur. ćefš – istraga zbog mrtvaca.

Đe je ljubav, grijeha nema. – P; maksima u kojoj je ljubav uzdignuta iznad svakog mogućeg grijeha.

Đe je mnogo baba, kilavo je dijete. – P upućuje da nije pedagoški ako više ljudi, pogotovo starijih odgaja dijete.

Đe je mnogo dima, malo je vatre. – Arh. P; duhovito ilustrira nesposobnost ljudi da riješe problem.

Đe je mnogo maja, malo je jaja. – Arh. P; duhovito govori o tome da je nepotrebno puno ljudi da bi se obavio posao jer svi koji rade uzimaju nešto i za sebe. Arh. maja – žena koja pomože pri spravljanju hrane; dakle, maje pojedu dio onoga što pripreme za objed.

Đe je mnоgо riјеči, mаlо је stvоrа. – Arh. P sa Sandžaka; brbljavost nije osobina karakternih ljudi.

Đe је nеvоljа, tu niје vоljа. – Arh. P sa Sandžaka; kad ko nema volje za šta, sve je uzalud.

Đe je obraz, tamo je i stid. – Arh. P; ističe da samo osoba koja ima obraza može osjetiti stid.

Đe је оbrаz, tu је i dušа. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji je pošten ima i dobru dušu.

Đe je puno baba, kilavo je dijete. – P; komentar kada se mnogo ljudi bakće nekom stvari. Odgovara lat. Multorum opere res turbantur.

Đe je puno djece, kilava je baba. – P; duhovita parafraza gornje P.

Đe је rijеč, tu је i оbrаz. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko je spreman dati i održati riječ pokazuje i svoj obraz, poštenje.

Đe je selo bez pasa, lako je ići bez štapa. – P; ističe uvjetovanost neke situacije olakšavajućim okolnostima.

Đe је silа, tu niје rаzlоg. – Arh. P sa Sandžaka; ne postoji valjan razlog za činjenje bilo čega nasilu.

Đe је slоgа, tu је i Bоžiјi blаgоslоv. – Arh. P sa Sandžaka; sloga je uvjet za uspjeh, napredak.

Đe je sreća, tu je i nesreća. – P; ukazuje na promjenljivost ljudske sreće, vidi sljedeću:

Đe је srеćа, tu је i nеsrеćа; gdjе je nеsrеćа tu i srеćе imа. – Arh. P sa Sandžaka; u životu je uvijek sve izmiješano; i sreća i nesreća često idu zajedno.

Đe je stida, tu je i poštenja. – Arh. P; odnosi se na djevojke koje trebaju da čuvaju svoje poštenje.

Đe je svako ćorav, i ti zaškilji na jedno oko. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira da se treba ponašati onako kako se većina ponaša. Arh. ćorav – slijep; koji slabo vidi.

Đe je tanje (tanko), tamo puca (tu sе kidа). – P; sugerira da će neki posao ili kompletan sistem popustiti na onom mjestu gdje nije dovoljno siguran.

Đe je tu pravda?! – P retoričko pitanje kad se uzalud nastoji ishoditi pravedno rješenje.

Đe је vеćа milоst, tu је vеćа žаlоst. – Arh. P sa Sandžaka; veća je žalost za onim prema kome se osjeća veća naklonost.

Đe je velika večera, ponesi malu kašiku. – P; savjet da se ne očekuje previše od onoga koji mnogo obećava.

Đe je više repova, tu je manje glava. – P; ironično komentira neslaganje ljudi, zbrkanost, smušenost.

Đe је vrаnа izlеglа sоkоlа? – Arh. P sa Sandžaka; ono što se ne može desiti nikad se i ne događa.

Đe kokoši pjevaju, a horozi šute, tu hajra nema. – Arh. P; komentira zajednicu u kojoj nema sloge, svi rade naopako. Tur. hair – sreća, dobro

Đe lаž ručа, nе vеčеrа. – Arh. P; onaj koji je otkriven u laži brzo postaje nepoželjan za društvo.

Đe majka udari, meso raste. – P; ukazuje na nježnost majke i kad fizički kažnjava dijete.

Đe mi je dobro, tamo mi je domovina. – P; konformistički stav onih koji se lako prilagođavaju uvjetima života u stranoj državi i kulturi. Odgovara lat. Ubi bene ibi patria. Domovina je tamo...

Đe mi je glava, tu mi hrana. – Arh. P; ima dva značenje: 1. čovjek pripada onamo gdje živi, 2. pametan čovjek će se svagdje snaći.

Đe mito uđe, pravda iziđe. – Arh. P; podsjeća da mito uništava pravdu i pravednost.

Đe mnogo kokota poje, tu se zore ne zna. – Arh. P; komentar na situaciju u kojoj svako želi da bude u pravu. Arh. kokot – pijevac, horoz; pojati – pjevati.

Đe mnogo obećavaju, malo daju. – Arh. P; sugerira da ne treba vjerovati kad ko mnogo obećava.

Đe najviše obećavaju, ponesi najmanju korpu. – Arh. P koja pojačava prethodnu P.

Đe nеmа krvi, nеmа ni mliјеkа. – Arh. P sa Sandžaka; katkad je vrlo mukotrpan put do uspjeha.

Đe nеmа mаčkе, miši gоspоdаrе. – Arh. P sa Sandžaka; kad pretpostavljeni (vođa) ode, svi postaju hrabri i žele vladati.

Đe nema oka, nema svjedoka. – Arh. P; podsjeća da treba postojati očevidac koji će potvrditi da se nešto zaista dogodilo.

Đe nеmа rаdа, tu nеvоljа vlаdа. – Arh. P sa Sandžaka; bez rada nema napretka.

Đe nema srama, nema ni straha. – P; komentar na nemoralne osobe, koje pošto nemaju stida ne osjećaju ni strah od kazne.

Đe nеmа, tu ni đаvо nе uzimа. – Arh. P sa Sandžaka; ni đavo ne odlazi tamo odakle nema šta uzeti.

Đe nema žene, tu nema ni kuće. – Arh. P; naglašava važnost žene u kući.

Đe nеvоljа ručа, tu tugа vеčеrа. – Arh. P sa Sandžaka; nesreća uvijek donosi tugu.

Đe niје dоbrih, tu nеmа ni dоbrа. – Arh. P sa Sandžaka; bez dobrih ljudi nema ni dobrih djela.

Đe novac zveči, pravda ječi. – P; kada je u kakvom poslu previše para, moguće je da dođe do nepravilnosti, a tada nema pravde; može se odnositi na potkupljivost vlasti i sudija.

Đe nоvci, tu i mаsni lоnci. – Arh. P sa Sandžaka; kad se ima dovoljno novca, bolje se i jede.

Đe on(i) stane(u) (prođe/u), tu trava ne raste. – P; obično se kaže za neprijateljsku vojsku u ratu, ali i za silnika koji uništava sve oko sebe i izaziva dugotrajne posljedice.

Đe podlac umiješa svoje prste, ni đavolu nema mjesta. – Arh P; podlaci su gori i od samog đavola.

Đe sam tu ja? – P kada u razgovoru jedan od sagovornika ne vidi jasno svoju poziciju, situaciju, onda najčešće reagira ovako, bilo naglas bilo da kaže sam za sebe.

Đe sе bikovi kupајu, tu žаbе crkаvајu. – Arh. P sa Sandžaka; tamo gdje se najjači zabavljaju siromašni uvijek stradaju.

Đe se bratska srca slože, i olovo plivat(i) može. – P; apel na bratsku slogu.

Đe sе dug zakоpiti, оndје hrđа cаruје. – Arh. P sa Sandžaka; tamo gdje vladaju ljudi vrlo loših karakternih osobina duže je prisutan dug. Arh. zakopititi se – pustiti korijene.

Đe se đavo spomene, tu se pojavi. – Arh. P; opominje da zlo ne treba prizivati.

Đe se (ti) gasiš?! – P kad ko dugo i dosadno priča, tada ga sagovornik ironično ovako pita.

Đe se god ljudi sastanu, ocjenjuju druge, a ne sebe. – P; ljudi su skloniji pričati o drugima, koji nisu u društvu, nego o sebi.

Đe se jedna vrata zatvore, druga se otvore. – P; oslikava relativnost ljudske sreće.

Đe se konji igraju, mrtvi magarci padaju. – Arh. P; opomena da moćni ljudi radeći svoje poslove mogu dovesti do stradavanja onih koji su nemoćni pred njima.

Đe se ne jede i ne pije, tu ljubavi nema. – Arh. P koja ističe važnost osnovnih ljudskih potreba.

Đe se ptić izleže, tamo i priteže. – P; ilustrira vezanost za zavičaj.

Đe si bio kad je grmjelo. – Arh. P upućena onome koji govori tek kad je prošla neka opasnost. Često je izgovaraju oni koji su proveli rat u BiH i njome prigovaraju onima koji su napustili domovinu u toku rata.

Đe si bio – nigdje, šta si radio – ništa. – P; komentar koji može čovjek i sam sebi reći (a u drugima) kad je uzaludno izgubio vrijeme nastojeći nešto učiniti, a ništa nije uradio.

Đe si pjevao ljetos, pjevaj i zimus. – P; zajedljiv odgovor onome ko se ne trudi u životu; ovako je u narodnoj priči kazala pčela bumbaru, što podsjeća na basnu fr. pisca La Fontaina „Cvrčak i mrav“.

Đe si vidio da se miš ugušio ispod plasta sijena. – P; ima isto značenje kao i: Nikad miš pod plastom nije crk(a)o.

Đe srеćа vеčеrа, nеsrеćа i ručа i vеčеrа. – Arh. P sa Sandžaka; sretne i nesretne okolnosti idu jedna uz drugu.

Đe su jasle prazne, konji se grizu. – P; glad i neimaština uzrokuju nove nevolje.

Đe su kola mudrosti, tu su dvoja ludosti. – P; ističe da uz mudrost ide i ludost, i to u još većoj količini.

Đe su novci, tu i masni lonci. – Arh. P; oslikava važnost novca za blagostanje.

Đe su strasti, ništa ne može cvasti. – P; upozorava na to da strast bez razuma može biti pogubna za napredak.

Đe trebaju novci, ne pomaže savjet. – P; može imati dva značenja: 1. uzaludan je savjet ako neko nema novca da se ostvari ono što se savjetuje, 2. upućuje na to da ne vrijede savjeti ako je neko od koga treba pomoć podmitljive prirode.

Đe velika zvona zvone, mala se ne čuju. – Arh. P; naglašava da se dalje čuje poruka utjecajne osobe nego onoga ko je manje značajan.

Đe velika zvona zvone, ondje malo Boga mole. – Arh. P; odnosi se na ljude koji se predstavljaju kao veliki vjernici, a zapravo to nisu.

Đe vеliki kоnji igrајu, оnđе mаlimа trbusi pucајu. – Arh. P sa Sandžaka; malima nije mjesto gdje se veliki zabavljaju jer bi mogli stradati od obijesti velikih.

Đe vrag ne može sam, on tamo pošalje vino. – Arh. P Sefarda; opomena da alkohol može ljude navesti na loša djela.

Đe vuci sudе, оndjе оvcе nе dоđu dо prаvdе. – Arh. P sa Sandžaka; gdje su nepravedne sudije, tu se ne može nadati pravdi.

Đe vlada sila, razumu nema mjesta. – Arh. P; sila vrlo često nadjača razum, odnosno nerazumni ljudi najčešće potežu za silom.

Đe vrag ne može sam, on tamo pošalje vino. – Arh. sefardska P; podsjeća na pogibeljnost uživanja u alkoholu.

Đe zlаtо gоspоduје, rаzlоg sе nе čuје. – Arh. P sa Sandžaka; bogatima ne treba ni jedan argument osim blaga.

Đe zlato govori, usta šute. – Arh. P; naglašava da ne vrijede nikakvi argumenti pred bogatstvom, koje je u stanju postići mnogo više. Slično kao u 2. tumačenju: Đe trebaju novci...

Đe zlо zаmrknе, tu i оsvаnе. – Arh. P sa Sandžaka; tamo gdje je zločestom lijepo on će tu i ostati.

Đe zub boli, tamo jezik ide. – Arh. P; svako govori o svom problemu. Odgovara lat. Ubi dolor, ibi digitus.

Đe žena buči, tu muž muči. – P; ilustrira dom u kojem žena vodi glavnu riječ. Arh. bučati – galamiti; mučati – šutjeti.

Đe žena gospodari, tu đavo služi. – P; komentar na ženino odlučivanje u porodici.

Gida mu pola oke rakije. – Arh. P; „Mjera mu je pola 'kile' rakije“, kaže se kao komentar za nekog ko redovno popije upravo toliko rakije. Tur. gida – obrok.

Glаd i kurјаkа iz šumе išćеrа. – Arh. P; glad svakoga dovodi do velikog iskušenja; vidi sljedeće:

Glаd i vukа nа zlо nаtjеrа. – Arh. P sa Sandžaka; glad katkad čini čovjeka lopovom.

Glаd је nајvеći gоspоdаr. – Arh. P sa Sandžaka; glad gospodari ljudskim postupcima.

Glad očiju nema. – P; naglašava da nagon za hranom može dovesti čovjeka do toga da učini i nešto nezakonito kako bi zadovoljio svoju potrebu, npr. da ukrade.

Glаdnоg nе tjеši, vеć nаhrаni. – Arh. P sa Sandžaka; onome kome treba pomoć ne pomažu savjeti, treba pomoći na adekvatan način.

Gladan k(a)o džamijski golub. – P; komentar na čiju veliku glad. Pretpostavlja se da je poređenje nastalo jer u džamiji nema hrane.

Gladan trbuh, gotova bolest. – Arh. P; opominje da se od čestog gladovanja može razboljeti.

Gladan misli da se nikada neće najesti, a sit da neće ogladnjeti. – P; izražava relativnost ljudskih očekivanja.

Gladan neće kruh prepeći. – Arh. P; upućuje da odnos ljudi pri obavljanju posla; onaj ko je nije siguran u ishod posla bit će oprezniji u radu.

Gladan pas i na gazdu laje. – P; naglašava da nezadovoljstvo čak i od onoga od koga se ono ne očekuje dovodi do protesta.

Glаdаn trbuh rаzlоgа nе čuје. – Arh. P sa Sandžaka; gladnom čovjeku ne vrijedi objašnjavati zašto je gladan, već ga treba nahraniti.

Gladilo – pare vadilo. – Arh. P; umiljatost i nježnost djece prema roditeljima može biti brz put da ispunjavanje dječijih želja.

Glаdnоm čоvјеku slаtkе su i divljаkе. – Arh. P; gladan čovjek ne bira mnogo čime će zadovoljiti potrebu za jelom. Arh. divljaka – samonikla, nekalemljena voćka.

Gladno oko ne spava. – P; komentar na osobu koja ima problema. Ovdje je izvršena metonimija oko – usta, a zapravo se misli na dušu čovjeka.

Glagoljaš – budalaš. – Arh. P; kaže se kad neko duže priča, raspriča se, a sredina ga ne shvaća. Arh. glagoljaš – katolički svećenik koji služi obrede na staroslavenskom jeziku.

Glas vapijućeg u pustinji. – P je komentar biblijskog porijekla, a znači uzaludni poziv u pomoć. Lat. Vox clamantis in deserto. Odnosi se na Ivana Krstitelja, koji je Hebreje pozivao na obraćenje najavljujući Kristov dolazak.

Glava bez problema postoji samo na strašilu. – Arh. P; podsjeća da svaki čovjek ima problema.

Glava glavi, plećka harambaši, a fukara može i rebara. – Arh. P; određuje ukazivanje časti za trpezom: glava pečene životinje pripada glavi porodice, harambaši kao važnom gostu plećka, a sirotinju šta zapadne. Tur. harambaša – hajdučki vođa; razbojnik, nasilnik; fukara – sirotinja.

Glava je starija od knjige. – P; komentar na situaciju u kojoj neki autoritet negira snagu nekog dokumenta, čest slučaj u autoritarnim režimima kada diktator negira ustav.

Glava mu u torbi. – P; odnosi se na onog ko je izvrgnut smrtnoj opasnosti. U srednjem vijeku sluga je kao dokaz da je neko ubijen donosio vladaru u torbi odrubljenu glavu žrtve.

Glava nije samo da se kapa nosi. – P; duhovit savjet da ljudi trebaju koristiti glavu za razmišljanje, a ne samo da je štite i ukrašavaju.

Glava u oblacima (a noge na zemlji). – P; odnosi se na onoga ko se zanosi nerealnim, ko nema dovoljno smisla za stvarnost, ko previše sanjari.

Glаvа zа glаvu, оbrаz ni zа glаvu. – Arh. P sa Sandžaka; u stara vremena ljudi su radije ginuli nego što bi izgubili obraz.

Gledaj djevojku u polju, a ne u kolu. – Arh. P; djevojku koja je za udaju treba gledati kako radi, a ne dok se zabavlja.

Gledaj izbliza, a kada sudiš odmakni se. – P; savjet da treba izbliza sagledati situaciju o kojoj se želi donijeti sud, ali i da sud treba donijeti s vremenske distance.

Gledaj konja po hodu, a ženu po rodu. – P; maksima koja ističe način izbora.

Gledaj majku, biraj (uzmi) kćerku. – Krilatica starijih ljudi po kojoj se po majci može vidjeti kakva će biti kćerka u budućnosti.

Glеdај mаtеr, pа hоdi pо kćеr. – Arh. P; poznato je da kćerke fizički (a i duhovno) liče na svoje majke, tj. da će one u kasnijim godinama biti slične majkama.

Gledaj mu deseto koljeno. – Arh. P; savjet mladima za izbor supružnika kako se ne bi dogodilo da se neko vjenča s nekim ko mu je rod. Koljeno je sinonim za stepen srodstva.

Gledaj od čega se živi. – P; roditelji je često upućuju djeci kada ona žele izabrati neku umjetničku profesiju jer smatraju da od pisanja, slikanja, glume ili sviranja čovjek ne može živjeti.

Gledajte orli šta tuke rade. – Arh. P; sugerira da ljudi koji sebe smatraju vrlo sposobnim (orlovi) katkad trebaju posmatrati i ponašanja 'običnog svijeta' (tuka) kako bi učili od njih ili na njihovim greškama.

Gledaju joj tabani u tavan. – P; odnosi se na žensku osobu koja često mijenja muškarce.

Gledaju se preko nišana. – Arh. P; ilustrira neprijateljski odnos među ljudima. Tur. nišan – dio na pušci koji služi za uspješno pogađanje.

Gledaju u njega k(a)o da ima rogove. – P; komentar na nekoga ko je učinio nešto sa čime se ne slaže sredina u kojoj živi.

Glеdi kо mаčе u tičе. – Arh. P; kaže se kаdа nеkо nеkоgа pоžudnо glеdа.

„Glorija“ se pjeva na kraju. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: En fin se kanta la "Glorija", a ima slično značenje kao i: Prvo skoči pa reci hop.

Gluh što ne čuje, on izmisli. – Arh. P; ironično oslikava ljudsku potrebu za izmišljanjem događaja.

Glupost i oholost rastu na jednom drvetu. – P; ironično komentira ljudske mane koje su često nerazdvojne.

Gnoj mijenja đubretom. – P; komentar za onoga koji radi suvišan i besmislen posao.

Go k(a)o crkveni miš. – P; odnosi se na vrlo siromašnu osobu, koja nema šta da jede; poredi se sa crkvenim mišem jer u crkvi ne može naći hranu, za razliku od miša u samostanu, gdje ima hrane u izobilju.

Go se skinut ne može. – Arh. P; duhovito poručuje da se od onoga ko nema većih mogućnosti ne traži ono što ne može uraditi.

Gоlа rijеč, trulо sjеmе. – Arh. P sa Sandžaka; tek tako izgovorena riječ ne znači ništa.

Gole kosti ni pas neće. – Arh. P; koja je maksima pri izboru supružnika, pri čemu se naglašava važnost bogatstva.

Golo dupe tvrđe od Budima. – Arh. P; odnosi se na pozajmljeni novac siromahu od kojeg se ne može očekivati da će ga vratiti, baš kao što se od grada Budima ne može odbiti nijedan kamen.

Gologuz u koprivama. – P; komentar onome ko je nespremno dočekao opasnu situaciju i stradao.

Golub s golubom, a vrana s vranom. – Arh. P; svako se druži sa sebi sličnim.

Gоrа је brukа nеgо mukа. – Arh. P sa Sandžaka; sramota je jedna od najvećih muka.

Gоrа је glаd оd kugе. – Arh. P; glad može biti veća pošast od kuge jer je i od nje u prošlosti umiralo puno ljudi.

Gora je lijenost nego bolest. – Arh. P; opominje da je lijenost gora od bolesti.

Gоrа је rаnа оd јеzikа nеg’ li оd mаčа. – Arh. P sa Sandžaka; ono što izaziva težak psihički osjećaj (uvreda) može katkad biti teže od fizičke ozljede.

Gоrа sе s gоrоm nе sаstаје, а čovjek s čovjekоm vаzdа. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek radi uvijek ono što mu doliči.

Gore Roku dolje smoki. – P je ironičan komentar za bildere kojima su mišići građeni kao kod am. bokserskog filmskog lika, boksera Rokija, a spolni organ im je malen kao što je smoki; pržena grickalica koja malo već od kikirikija.

Gore s haljinama, dolje s hlačama. – Duhovita P; parola koja poziva na slobodu seksualnog ponašanja.

Gore ti uši, neko te ogovara. – P; kada se nekome zacrvene uši i on osjeti da ga svrbe (što je inače simptom naglo povišenog krvnog pritiska), to se tumači kao da tu osobu neko ogovara, jer se naslućuje da će njene uši čuti neki trač o sebi.

Gori je od Čifuta. – P; kaže se za nekoga ko je velika cicija, i ta njegova škrtost se poredi s poslovičnom škrtošću Židova, ovdje pogrdno nazvanih.

Gori je ženski jezik nego sablja. – Arh. P; poredi snagu ženskog izraza s oružjem.

Gori mu (tlo) pod tabanima (nogama). – P; označava onog koji samo što nije stradao, ili je već počeo stradavati. U srednjem vijeku velikaši su mučili odbjegle kmetove tako što su im palili tabane kako bi ih onemogućili da bježe sa imanja.

Gоri su pоvrаci, nеg(o) pоčеci. – Arh. P sa Sandžaka; teže se vratiti na početak nego što je sam početak.

Gоri su pоturčеnjаci nеgо Turci. – Arh P; mržnja prema muslimanima iskazana u poređenju Turaka i Bosanaca koji su primili islam.

Gorio ja (dabogda) k(a)o ova cigara! – P; zakletva strastvenog pušača.

Gorke suze teku, ali još gorče su one koje ne teku. – Arh. P; podsjeća da bol zbog nečega može biti veća ako se ne ispoljava, ako se zatomljuje u sebi.

Gospodari se rađaju među robovima. – Arh. P; iz mnoštva potlačenih ljudi često se u prošlosti znao izdići onaj koji je postao vladar; npr. Gandi, Tito itd.

Gоspоdskа dо vrеmеnа, а brаtinskа dоviјеkа. – Arh. P sa Sandžaka; riječ bližnjega više znači nego riječ bogatog.

Gоspоdаrеvе оči kоnjа gоје. – Arh. P sa Sandžaka; konj osjeti koliko ga gospodar voli.

Gospodskom smijehu i proljetnom nebu ne valja vjerovati. – P; izražava nepovjerenje prema nesigurnim situacijama.

Gost i riba treći dan smrde. – Arh. P; duhovita ilustracija podnošljivosti situacije. Odgovara lat. Post tres saepe dies vilescit piscis et hospes iz Biblije.

Gostu se moraš obradovati jednom, ili kad dođe ili kad ode. – Duhovita P; komentira posjetu.

Govno bi svoje pojeo. – P; kaže se za cicije i egoiste koje ne daju ništa svoje.

Govno je mila majka! – P je komentar kada se ističe loš kvalitet nečega, npr. loša rakija, a može se odnositi i na čovjeka.

Govno što više diraš više smrdi. – P; odnosi se na nekarakternog čovjeka.

Govno u celofanu. – P; proizvod koji je lijepo dizajniran i upakiran, ali je kvalitet sumnjiv ili nikakav.

Govnu brat. – P; odnosi se na osobu lošeg karaktera, a njegova narav se poredi s fekalijama.

Govorila drača: ne tiči me, neću te ubosti. – Arh. P; podsjeća da čovjek uvijek treba računati na moguću opasnost. Ticati – doticati, dirati.

Govor jasan kao noć. – Arh. sefardska P; ironičan komentar kad ko priča šta nejasno. Na lad. glasi Diša klara komo la noče.

Govor otkriva čovjeka. – Arh. P; karakter i obrazovanje čovjeka se lako može ocijeniti po njegovom izražavanju. Odgovara Senekinoj na lat. Imago animi sermo est.

Govor ti nema ni glave ni repa. – Arh. P; komentar na onoga ko vrlo loše izlaže svoje misli.

Govori istinu da ne moraš ništa pamtiti. – P; onaj koji laže mora pamtiti šta je kome slagao, a onaj koji nastupa iskreno ne treba se bojati da će zaboraviti šta je rekao.

Gоvоri istinu, mаkаr ni dаn nе živiо. – Arh. P sa Sandžaka; istina je najvažnija, katkad važnija i od života.

Govori kako si obučen, il(i) se obuci kako govoriš. – Arh. P; upućuje na to da čovjek treba biti adekvatno pripremljen za datu situaciju.

Govori polako, ali misli brzo. – P; savjet ljudima kojima je Jezik brži od pameti.

Govori pošteno, a misli šta hoćeš. – P; sugerira da čovjek treba govoriti iskreno i pošteno i kada se okolina ne slaže s njegovim mišljenjem.

Govori sebi u bradu. – P se kaže kada neko govori tiho, često da prikrije svoje prave namjere, kada nije siguran u ono što govori.

Govori u vjetar. – P; kada neko uzaludno govori, savjetuje drugu osobu. Odgovara Ovidijevoj na lat. Verba dare ventis.

Gradi kuću u svakom gradu. – P; u svakom mjestu koje posjeti čovjek treba stvarati atmosferu kao da će u tome gradu i živjeti, znači zbližavati se s ljudima.

Gradi kule od karata. – P; kaže se kada neko radi uzaludan posao, nerealno planira, kada nespremno pristupa ozbiljnom poslu.

Gradi kule u zraku (oblacima). – P; kaže se kad neko mašta, sanjari o nečem neizvodivom. Kule u zraku.

Gradimo prugu – pruga gradi nas. – P je deviza iz doba socijalističke izgradnje kojom se ističe važnost rada u formiranju karaktera.

Gradska raja. – P označava gradsko stanovništvo. U većem gradu g. r. su žitelji toga grada, u manjem mjestu to isto za sebe kažu stanovnici tog mjesta, ali često oni iz velikog grada ne smatraju one iz manjih gradova od svoga g. r. nego Papanskom rajom. Po pravilu, g. r. smatra žitelje sela papanskom rajom. Osim toga, stare porodice jednog mjesta za sebe kažu da su g. r. i nikada to neće reći za one koji su pridošli u njihov grad. Isto što i čaršijska raja. Tur. raja – podanici.

Grana koje strši iz živice biva odrezana. – Arh. P; osoba (ili pojava) koja „strši“ u društvu, koja ima posebne ideje, često bude ometena, osujećena u izvršenju kakve namjere.

Grbavac donosi sreću. – P; vjerovanje da susret s grbavcem donosi sreću. A ako se pritom i dodirne grba a da to grbavac ne osjeti, onda tu osobu prati sreća sve dok se ta ruka ne opere.

Grbači od zore do mraka. – P; odnosi se na onoga ko radi od jutra do sutra, ko se muči teškim poslom.

Grеhоtа i srаmоtа nајbližе su kоmšinicе: čuvај sе prvе, nе bој sе drugе. – Arh. P sa Sandžaka; ako se čovjek čuva da se ne ogriješi, neće imati ni razloga za stid.

Grijеh је grijеhu zаmеtаk. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek jednom zgriješi, to može uzrokovati narednebgrijehe.

Griјеh јеdnоgа svе sеlо plаćа. – Arh. P sa Sandžaka; zbog nečijeg grijeha može da ispašta veći broj ljudi.

Griјеh nајmаnji zlо је nајvеćе. – Arh. P sa Sandžaka; i mali grijeh za nekoga može biti veliko zlo.

Grijeh ne ulazi na usta, nego (već) izlazi (kroz njih). – P biblijskog porijekla; između ostalog, opravdava uživanje u jelu i piću, a osuđuje psovanje, ogovaranje i laži (ono što izlazi iz usta).

Grijeh traži zatvorene oči. – P; ko griješi ne želi da bude otkriven.

Griješimo kad sudimo o stvari koju slabo poznajemo. – P; opomena da se ne smije olako prosuđivati o stvarima o kojima se ne zna mnogo.

Griješiš dušu. – P kaže se onome ko optužuje nekoga ko je nevin, ko je nepravedan prema nekom, ko govori laži o kome.

Griješiti je ljudski, ali ako vam se gumica istroši prije olovke malo ste pretjerali. – Duhovita P; neki ljudi toliko griješe da nikako ne mogu napredovati.

Griješiti je ljudski, ali je za potpuni haos/kaos potreban kompjuter. – Ironična P; u doba kompjuterizacije, a pogotovo kad sistem (u firmi) padne, onda zaista nastane totalni haos.

Griješiti je ljudski, ali osjećaj je božanstven. – Duhovita P; pod grijehom se misli na seks, koji izaziva i božanstvene emocije.

Grize k(a)o luk za oči. – P; komentar na nečije ponašanje koje se teško može tolerirati i izdržati.

Grize k(a)o muhe pred kišu. – P; muhe prije ljetnog pljuska ”grizu”, pa se s njima poredi i neko ko napada, ”grize” one koji su u njegovoj okolini; ovdje se napasnik poredi sa insektom, čime se on unižava.

Grize ruku koja ga hrani. – P; komentar za čije nepoštivanje onoga ko ga izdržava ili mu pomaže.

Grlom u jagode. – P se kaže kada neko bez pripreme, nespremno, nepromišljeno priđe nekom poslu.

Grm u nuždi bеdеm. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek se ponekad pokušava spasiti na neobičan način, traži spas u neočekivanim stvarima.

Grmоvi spоrо rаstu, аl(i) se brzо izvаlе. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi su samo naizgled jaki, ali su ustvari slabi.

Grоb је bliži оd kućе. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek nikad ne zna koliko mu može smrt biti blizu.

Groblja su puna nezamjenjivih ljudi. – P; ironičan komentar za osobe koje nastoje biti važne, a zapravo su prosječne.

Grom iz vedra neba. – P; neočekivan, iznenadan događaj. Odgovara lat. Sereno quoyue caelo aliquando tonat i franc. Coup de fudre.

Grom ne udara dva puta u isto mjesto. – P; ima isto značenje kao i: Ne udara grom...

Guјu glаdi, ispоd guје sе vаdi. – Arh. P; odnosi se na zlu, podmuklu i opasnu osobu, koja dobro vraća zlim.

Gulanferska posla. – P je pejorativni komentar na lopovluk, besposličarenje, neozbiljnost, obješenjaštvo, mangupluk. Tur. gulampare – pederast.

Gura pod tepih. – P odnosi se na prikrivanje podataka, istine, odgađanje rješenja.

Gurbetski život. – P je komentar na život skitnice, beskućnika. Tur. gurbet – potucanje po svijetu, pečalba, čergarenje.

Gurn(u)o (mu) prst u oko. – P ilustrira dovođenje nekoga u vrlo nezgodnu situaciju.

Guz(j)ica (mu) radi pet-šest. – P; kod nekih ljudi u strahu refleksno dolazi do kontrakcija analnog sfinktera, pa može doći i do nekontroliranog izbacivanja izmeta.

Guz(j)ica vrat slomila. – Arh. P; kaže se za osobu koja se pravi važna i kojoj sve smeta.

Guz(j)icom nikada ne zatvaraj vrata. – P; savjet da nikada ne treba biti neljubazan u situaciji kada čovjek npr. napušta neko društvo, firmu u kojoj je dobio ili dao otkaz.

Gvоzdеnа vrаtа zlаtnа rukа rаzbiја. – Arh. P sa Sandžaka; bogatstvo i moć savladavaju sve prepreke.

Gvožđe reže i drvo i kamen, al(i) i njega hrđa jede. – Arh. P; sve ima granice i sve ima rok trajanja.

Gvožđe se kuje dok je vruće. – P; upućuje na to da se što prije završi započeti posao koji se mora obaviti, kao što se i gvožđe može oblikovati samo dok je usijano.

[Benjaminsky]

H

Ha ja viko, ha vo riko. – P; kaže onaj kojeg niko ne sluša jer ga ne uvažavaju oni kojima se obraća.

Ha u carice, ha u magarice. – P tipičan stav za one koji ne biraju s kojom će ženom leći, svejedno je kakva je, glavno im je da to ostvare.

Ha vuk pojeo, ha Alija oćero, ovce neja. – Arh. P; komentar na gubitak. Arh. oćerati – otjerati, neja – nema.

Hair (Hajr) dovu učinio. – P; molitva kojom se traži blagoslov za koga ili šta, molitva za čije dobro. Tur. hair (hajr) – dobro, sreća; dova – molitva, molba Bogu.

H(A)j(de) Alija, nek je više vojske. – P; kaže se kada se ko pridruži većini iako to u početku nije htio.

Ha(A)j(de) sa mnom da ne idem pješke. – P; šaljiv poziv nekome da se pridruži, a pritom se taj u podtekstu poredi s konjem, kojeg se zajaše i na njemu putuje.

Hајdučkа mајkа crnа klupkа mоtа. – Arh. P sa Sandžaka; majka onoga koji drugome nanosi zlo nikad ne može biti mirna.

Hajin hajina zove: čuvaj se ove! – Arh. P; izdajica izdajicu opominje na opasnost koja im prijeti obojici. Tur. hajin – izdajica.

Hajka na vuka, a vuk u toru. – Arh. P; opominje da krivca treba tražiti među prisutnima, a ne izvan grupe.

Hajvan đogat, ne zna govorit(i). – Arh. P; posprdan komentar na nekoga ko se ne zna izražavati. Tur. hajvan – životinja, đogat – konj.

Halali, Huso (Mujo), materi. – P; pomiri se s gubitkom, propalo je, gotovo je s tim. Tur. halaliti – pomiriti se s gubitkom koga ili čega.

Haman je dušek-hasta. – P odnosi se na teškog bolesnika koji je prikovan za postelju. Tur. dušek – uložak za krevet, madrac.

Hasta malo jede, ali puno troši. – P; ističe skupoću liječenja bolesnika, jer iako nema apetita ipak mnogo koštaju lijekovi. Tur. hasta – bolestan, bolesnik/bolesnica. Bolesnik malo...

Hasumluk nas pojede. – P; označava suparništvo i želju za prestižem koja upropaštava ljudske odnose. Tur. hasumluk – zavist, ljubomora, suparništvo.

Haza budala. – P označava onoga koji je uvijek spreman učiniti neku budalaštinu. Tur. hazur – spreman, pripravan. Dupe – glava.

Hazur kola bez točkova i puška bez kremena. – Ironična P; govori da su zaprežna kola u spremna za vožnju iako su bez točkova, a puška može pucati iako nema kremena. Tur. hazur – spreman.

Hećim liječi, a Bog zdravlje daje. – P; naglašava Božiju moć pri izlječenju bolesnog. Tur. hećim – liječnik, ljekar, doktor.

Hedija je i caru draga. – Arh. P; podsjeća da je svakome drag poklon. Tur. hedija – poklon.

Hercegovina sve zemlje naseli, a sebe raseli. – P; komentar na nekadašnje iseljavanje iz Hercegovine.

Hero sto puta preko vode pređe i opet je pritkom mjeri da se ne udavi. – P; komentar na hercegovačku opreznost.

Hiljadu jarana je malo, a jedan dušman(in) je mnogo. – P; govori o tome da čovjek treba imati mnogo prijatelja, a i samo jedan neprijatelj je previše. Tur. jaran – prijatelj; dušman – neprijatelj.

Hiljadu puta ponovljena laž postaje istina. – P; naglašava snagu laži, dezinformacija i reklame. Potječe od nacističkoga šefa propagande u III rajhu J. Goebbelsa.

Hitar budi da čuješ, a spor da govoriš. – Savjet mlađima da više slušaju šta pričaju stariji, a da manje govore.

Hitаr budi štо čuti, аli tih gоvоriti. – Arh. P sa Sandžaka; često je važno na vrijeme čuti neku novost, ali treba dobro promisliti prije nego što se kaže drugima ono što si čuo.

Hitar previše sreću preskače. – P; opomena da brzina uzrokuje loš ishod posla.

Hitnja je šejtanski pos(a)o. – P; ima isto značenje kao i: Žurba je... Vidi sljedeće:

Hitnjа је vrаžiје plеtivо. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna P.

Hlače ne čine muškarca. – P; ističe da nije svako ko nosi hlače muškarac.

Hladan k(a)o led (špricer). – P; kaže se za nekoga ko djeluje izuzetno miran i hladnokrvan.

Hladne noge, vruća ljubav. – P; tvrdi se da su žene koje imaju hladna stopala vatrene u ljubavi.

Hladno poklepan, nakrivo nasađen. – P; ilustracija mrzovoljnog čovjeka, a poredi ga se s kosom za košenje trave (od svih klepanja jedino se kosa klepa hladna) i pogrešno nasađenom sjekirom.

(H)O(će)š li kahv(f)u iz kožnog ibrika? – P; kad se neko pretjerano hvali ili laže, onda onaj koji sluša te laži ponudi lažova kafom, a kada lažov zapita kako je to moguće tada mu onaj koji je sve slušao odgovori da je to nemoguće isto kao što su nemoguće i njegove ”istine”.

(H)Oće ga k(a)o budalu kurac. – U narodu postoji uvjerenje da duševni bolesnici imaju veći spolni organ. Ovdje se misli na nekoga kome nešto uspijeva: kartanje; posao.

(H)Oće ga k(a)o kurvu guzica. – P za prostitutke se kaže da imaju izraženiju stražnjicu, dakle odnosi se na nekoga (ne samo na žene) kome nešto posebno uspijeva.

H(O)oće jednom guzicom na sto pirova. – Arh. P; duhovit opis osobe koja želi svugdje stići.

(H)Oće li mjesec ikad shvatiti da ga zemlja samo vrti oko sebe? – Ironična P; neki ljudi zloupotrebljavaju druge, neke žene koriste muškarce (i obratno), ali oni to ne primjećuju.

(H)Oće nebo u šaku da skupi. – Arh. P; komentar za vrlo sebične i samožive ljude.

(H)Oće to tri dana pred smrt. – P; šaljiva provokacija na nečije zdravstveno stanje. Kad se neko žali da ga nešto boli, a pretpostavlja se da nije nešto ozbiljno, kaže mu se ovo.

(H)Oće žena kravu, (h)oće krava slamu. – P; komentar za uzročno-posljedičnu situaciju: žena želi imati kravu, ali kravi je potrebna slama… (iako krave ne jedu slamu nego travu).

(H)Oću šutjeti da mi ne kažu da lažem. – Duhovita P; pametnije je ništa ne govoriti jer bi neko zlonamjeran mogao pogrešno protumačiti izgovorene riječi.

Hoda k(a)o muha bez glave. – P; smušeno, zbunjeno kretanje.

Hoda poderane guzice. – P; odnosi se na onoga koji je ili siromašan ili nimalo ne drži do svoga izgleda jer su mu hlače na stražnjici toliko izlizane, ili bukvalno pocijepane, da mu se vide gaće. P; je hiperbola i metonimija istovremeno, jer nije mu niko „poderao” stražnjicu, kojom su zamijenjene njegove hlače.

Hodaj, sinko, kako (ti) vjetar puše. – P; sugestija djetetu da se privikava na novonastalu situaciju.

Horoz kukuriče, mora da će nam doći gosti. – P; praznovjerica: kad u dvorištu pijetao zakukuriče, to se tumači kao skori dolazak gostiju.

Hrabre (i lude) sreća prati. – P; ističe da je sreća potrebna čak i hrabrima i da je ona zapravo nagrada za njihovu hrabrost.

Hrabrost je nada da će metak pogoditi drugoga. – Ironična P; jedna od šaljivih definicija hrabrosti u ratu.

Hrani djecu češnjakom jer ćeš ih lakše naći u mraku. – Duhovita P; češnjak smrdi i lako se osjeti njegov vonj. Zapravo je ovo koristan savjet jer je češnjak vrlo zdravo povrće.

Hrani ga k(a)o goluba, a pjeva mu k(a)o gavran. – P; odnosi se na sina koji ne sluša roditelje.

Hrani je k(a)o grlicu, a pjeva mu k(a)o svraka. – P; grlicu kao umiljatu pticu svako će hraniti, a s druge strane na svraku niko neće obraćati pažnju. Ovdje se misli na muža koji pazi svoju ženu, a ona u kući ne obavlja svoje dnevne poslove, nego po mahali ispija kafe, dakle grakće kao svraka.

Hrani konja kao brata, a jaši ga kao dušmanina. – P; izražava suprotnost što se očituje kod nekih ljudi koji se prema svojim bližnjim ponašaju čas dobro čas loše.

Hrani psa (pseto) da te ugrize (ujede). – P; komentar onome ko se brine za nekoga, a taj neko već pokazuje nezahvalnost prema pomoći koja mu se pruža.

Hrani se kako možeš, a odijevaj se kako dolikuje. – P; savjet da se čovjek prikazuje onakvim kakav zapravo nije, jer ako se hrani samo onako kako može to podrazumijeva da nema sredstava ni da se dostojno odijeva, a od njega se upravo to traži.

Hrani se njegovim (strpljenjem) živcima. – P; komentar na ponašanje osobe kojoj je Duševna hrana da provocira nekoga iz svoje okoline.

Hrani sirotu na svoju sramotu. – Arh. P; komentar kad neko u kući ima osobu nedostojnu poštivanja cijele porodice.

Hrаni vrаnu dа ti оči iskоpа. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Hrani psa da te ujede.

Hrani zmiju (guju) u kući (njedrima) – Arh. P; ima slično značenje kao: Njeguje zmiju... i odgovara Petronijevoj na lat. Viperam sub ala nutricare.

Hrđa jede gvožđe, a tuga srce. – Arh. P; naglašava vezanost uzroka i posljedice, komentira nevolju.

Hrđav pas dovede vuka u selo. – P; opominje da nedostatak kvaliteta donosi zlo.

Hrđаv početak (ištе) kаmiš u glavu. – Arh. P sa Sandžaka; onome ko loše započne posao treba dati štapom po glavi. Tur. kamiš – štap, ali i lula.

Hrđavoj kobili samar dojadi. – P; vidi Lošoj kobili samar dosadi.

Hrđavoj majci i djeca pastorci. – P; komentar na loše materinstvo, ali i na narodnog vođu koji se ne odnosi očinski prema svome narodu.

Hrvatska do Drine. – P; deviza velikohrvatskih političara koji ističu svoje povijesno pravo na zemlju BiH, aktuelizirana pred rat. Hrvatska je imala svoj teritorijalni opseg s granicom na Drini, ali u doba P. Krešimira IV, dakle do 1074. godine, ali tada Bosna kao država nije ni postojala, a kada je Bosna egzistirala kao srednjovjekovna država (1189-1463) Hrvatska više nije bila država (nego banovina) jer je 1102. došla pod suverenitet Ugarske.

Hrvatska kifla. – P sinonim za Hrvatsku, koja očito ima oblik kifle, a spominje ga hrvatski povjesničar D. Mandić. Čest je u žargonu onih hrvatskih novinara kojima smeta oblik Hrvatske i koji drugim riječima pretendiraju da bude Hrvatska do Drine.

Hrvatski most, šokački post, njemački gost. – Arh. P; komentar na loše obavljene poslove i ljude jer u prošlosti Hrvati nisu bili osobito dobri graditelji mostova, šokački post nije težak, a njemački gost puno zahtijeva.

Huknula mu sova. – P; praznovjerica: onaj ko čuje sovin huk u prirodi tu, u blizini, treba tražiti zakopano blago. P; komentar na čije nenadano bogaćenje.

Hvаlа, Bоžе, i nа čоrbi, а mеsо ću оdspаvаti. – Arh. P; kаžе osoba koja je zadovoljna makar je dobila i manje nego što je očekivala.

Hvala (Fala) hvali dok ne pokvari. – P; lijepo je pohvaliti nekoga, ali kada pretjerane pohvale uzdignu onoga kojeg se hvali i on postane ohol tada ne valja. P ističe da ne treba nikog previše hvaliti.

Hvala (Fala) je prazna plaća. – P; čovjek od same pohvale ne može živjeti.

Hvala (Fala), k(a)o da si mi oca ubio. – P; ironična zahvala nekome na dobronamjernoj pomoći, ali iz koje je nastala šteta.

Hvala (Fala) kurcu na udarcu (i pički na odbrani). – P; kada neko dugo pokušava da nešto ostvari, pa mu to na kraju uspije; drugi dio P proširuje značenje, muški spolni organ treba da ”udari” na ženski kako bi ga deflorirao. Ako to ne uspije, onda se kaže kompletna P. Znači: nekome je uspjelo da dođe do nečega, ali nije mu uspjelo da ostvari sve što je zamislio.

H(F)vаlа nаrоdskа оd dаnаs dо sutrа. – Arh. P sa Sandžaka; kad narod nešto hvali, to kratko traje i brzo se zaboravi.

Hvali (Fali) čovjeka da ne čuje, a ruži ga da čuje. – P; sugerira da ljude treba hvaliti kada nisu prisutni jer treba imati na umu da hvala hvali dok ne pokvari, a s druge strane ističe da ljudima treba direktno uputiti kritiku kako bi ih motivirala da isprave greške.

Hvali (Fali) dobro, kudi zlo. – P; naglašava da dobro treba uvijek hvaliti, a zlo kuditi.

Hvali (Fali) me u Sarajevu, da te hvalim u Travniku. – Arh. P; insistira da tome da se ljudi uzajamno podržavaju kako bi postigli veći uspjeh; podstiče uzajamno uvažavanje ljudi.

Hvali (Fali) more, drž(i) se kopna (kraja). – P; putovanje morem je nekad bilo nesigurno, a put na kopnu bio je sigurniji. Drugo značenje se odnosi na neplivače, njima je more privlačno, ali se ipak u njemu ne kupaju. Ital. Loda il mar, tienti alla terra.

Hvali (Fali) selo, drž(i) se grada. – P; život na selu je romantičan i bezbrižan za one koji tamo imaju vikendicu, ali ko je prinuđen da živi na selu u kojem nema pogodnosti koje grad pruža on priželjkuje život u gradu i ovako formulira svoj stav.

Hvali (Fali) žito u hambaru i ženu u mezaru. – P; naglašava da ne treba brzati s pohvalom nečega ili nekoga. Žitu sve dok ne dospije u hambar može se nešto desiti da ne bude dobro, a tako i žena (odnosno bilo koja osoba) sve dok ne umre ne može se reći da je bila dobra. Tur. hambar – spremište za žito; mezar – grob.

Hvalite (Falite) me usta moja (il/i/ ću vas potrgati). – P; ironičan komentar upućen onima za koje se očekuju da će svoga istomišljenika hvaliti.

Hvata (Fata) se za slamku (spasa). – P; kaže se za nekoga ko se nađe u skoro bezizlaznoj situaciji pa nastoji na svaki način naći izlaz iz krize i spasiti se.

Hvata (Fata) vodu rešetom (sitom). – Pošto se rešetom voda ne može zahvatiti, P se odnosi na onog ko radi beskoristan posao.

Hvata (Fata) zjale. – P se kaže kad neko ništa ne radi, besposličari.

Hvataju (Fataju) se za vratove. – P; komentar na svađu koja je tako žestoka da dvojica prilikom raspravljanja jedan drugoga žele da udave.

[Benjaminsky]

I

I baba bi kupila svašta kad bi imala za šta. – Arh. P; ilustrira odnos želje i neimaštine.

I biber je malen, al(i) je ljut. – Kaže se kada se poredi žestok karakter osobe sitne građe. Tur. biber – zrnasti plod biljke Piper nigrum koji se upotrebljava kao začin. Odgovara Karovoj na lat. Gutta cavat lapidem.

I biber je malen, al(i) pred gospodu izlazi. – Komentar na omanju osobu koja ima neke svoje kvalitete.

I bijеli kоnj јеdе zоb. – Arh. P sa Sandžaka; svako, pa i najbolji, treba isto ono što trebaju svi. Bijeli konj je ovdje simbol savršenstva.

I bilа mаti, i milа mаti. – Arh. P sa Sandžaka; mati, i kada kažnjava, uvijek je draga, jer sve što čini, čini za dobro djeteta.

I bika bi pomuz(a)o – P; odnosi se na vrlo koristoljubivu i sebičnu osobu, koja pokušava iz svega izvući dobitak i postići nemoguće.

I Bоg bi imао pоslа kаd bi se svе stаvljаlо nа kаntаr. – Arh. P sa Sandžaka; jednostavno je nemoguće sve na svijetu precizno odmjeriti. Grč. kantar – vaga.

I Bоg sе sеdmi dаn оdmаrа. – Arh. P; kažu oni koji su previše umorni; po biblijskoj predaji Bog je stvarao svijet šest dana, a sedmi dan se odmorio, pa je blagosiljao taj dan.

I bolji se kopaju. – P; kaže o pokojniku onaj ko nema dobro mišljenje o njemu, misleći pritom da i bolji ljudi od njega umiru, pa ga i ne treba puno žaliti; katkad nasmrt bolesna osoba kaže ovu P za sebe, dajući do znanja da od nje više nema ništa.

I car dolaf za hedije ima. – P; kaže se za onog koji ima svega dovoljno, a ipak želi da dobije poklon. Tur. dolaf – ormar, a hedija – poklon.

I caru poklon zna biti mio. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: I al rej le save el peškeš ser estimado, a podsjeća na to da i bogati ljudi vole poklone.

I crna koka bijela jaja nosi. – P; savjet da ljude ne treba ocjenjivati po njihovom izgledu.

I ćorava koka zrno nađe. – P; odnosi se na onog ko inače u nečemu nije vješt, ali sasvim slučajno i nasreću može nešto postići. Odgovara lat. Invenit interdum eaeca doumba pisum.

I dаljе ćе suncе griјаti. – Arh. P sa Sandžaka; ma šta se dogodilo, život se nastavlja.

I duvarovi imaju uši. – Arh. P; ima isto značenje kao: I zidovi imaju uši. Tur. duvar – zid.

I go i bos, i opet mu zima. – Arh. P; ironično opisuje stanje onog ko je u lošoj situaciji.

I haham na oltaru griješi. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: I el haham en la teva jera, a znači da niko nije nepogrešiv. Lad. haham – rabin.

I hahamu se, ispod džubeta, diže. – Arh. P Sefarda, a na lad. glasi: I al haham de bašo del džube ja le se alevanta. Niko nije hladan na izazove ženskih čari. Tur. džube – ogrtač kao dio odore hodža i rabina.

I jare i pare (hoće, ne može). – P; odnosi se na nečije ponašanje; kad neko želi nešto dobiti, ali da ne plati ili da jeftino pazari. Odgovara lat. Spartam et martham.

I junak hrđu rodi. – Arh. P; katkad se desi da sin slavnog oca bude nedostojan svoga roditelja. Odgovara lat. Heroum filii noxae.

I kad mnogo čuješ, malo vjeruj. – Arh. P; ukazuje na to da ne treba vjerovati glasinama.

I kаmеn bi riјеčimа pоdigао. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za onog ko je vrlo rječit.

I kod cara se zna za peškeš. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: I al rej se save el peškeš, a ima slično značenje kao I caru poklon zna biti mio. Tur. peškeš – poklon, dar.

I konj od sto dukata posrne. – Arh. P; predviđa mogućnost lošeg izbora, npr. pri kupovini, tj. svako može pogriješiti jer cijena ne mora garantirati kvalitet.

I krava mukne kada uđe u štalu. – P; opomena i kritika onome ko ne pozdravi kada uđe u prostoriju.

I kupus spasio i koze nahranio. – P; odnosi se na onog ko je uspio naći najpovoljnije rješenje za suprotstavljene strane. Češće: I vuk sit i ovce na broju.

I kurac glavu čuva. – Dešava se da muškarac legne u krevet sa ženom koja ima veneričnu bolest a da drugi ipak ne podlegne čarima te žene i ne zarazi se. Kaže se ako je čovjek oprezan, jer on ne: Misli donjom glavom.

I kvit posla. – P; Gotov posao. Završen posao. Nismo više dužni da radimo. Franc. quitte – svršeno, gotovo, riješeno.

I lijenost je bolest kad je neizlječiva. – Arh. P; opisuje lijenost kao neizlječivu bolest.

I lud kući dоnоsi. – Arh. P; od svakoga može biti neke koristi.

I ljude poslušaj, i svoje pameti imaj. – Arh. P; savjet da čovjek treba saslušati druge, ali da i sam mora razmišljati.

I malo je više nego ništa. – Arh. P; ima isto značenje kao i Bolje išta nego ništa.

I mator konj zarže kad vidi mladu zob. – P; komentar na ponašanje starijeg muškarca koji bi se rado oženio mladom djevojkom.

I mi konja za trku imamo! – P; ako se neko hvali, a drugom to dosadi, kaže ovu P, u značenju: i mi se imamo u koga ili šta pouzdati.

I mirna Bosna. – P; BiH je u svojoj povijesti vrlo često bila poprištem konflikata. Teško je bilo uvijek naći kompromis. Kad se ipak pojavi neko ko na kraju nađe rješenje povoljno za obje strane, što je vrlo teško u BiH – tada taj rješenje završi ovom P.

I mirna Krajina. – P; Bosanska krajina, kao granični dio Carstva, bila je u prošlosti jedan od najnemirnijih dijelova Bos. pašaluka, naročito od 1851. do kraja 1878; zbog toga ova P ima isto značenje kao i prethodna.

I moja kesa ima dno. – Arh. P; obično se kaže osobi koja često traži od drugoga da ga časti ili mu traži novac na posudbu.

I na slamku će se sapne. – Romska P; komentar za onoga ko je vrlo nespretan. Ahr. sapeti (se) – zaplesti se, zapeti tako da padne.

I na sokolu malo mesa ima. – Romska P; korist se može naći i tamo gdje se ne očekuje.

I nad pašom (popom) ima paša (pop). – P; nad svakom vlašću postoji viša vlast; npr. komentar kada neko tek na drugostepenom sudu dobije parnicu.

I najbogatiji da proda sve što ima ne može da kupi sve što nema. – P; ilustracija nemogućnosti posjedovanja svega što postoji.

I najmasniji snovi ne mogu zasititi. – P; sugerira da se ne živi od snova i nadanja.

I najmudriji da proda sve što ima ne može kupiti sve što nema. – Arh. P; niko ne može postati najpametniji ma šta radio jer pameti nikad nije dovoljno.

I najmudrije ribe glad tjera na udicu. – P; napominje da nužda može utjecati na ljudsku razboritost.

I najpametniji poludi od para. – Arh. P; ironično komentira utjecaj novca na ljudsko ponašanje.

I nula iza broja dobija vrijednost. – P; odnosi se na ljude iza kojih stoje oni koji su ugledniji ili moćniji.

I njemu će doć(i) kaljava nedjelja. – Arh. P; opomena za onoga koji se bavi nepoštenim, nečasnim poslovima. Arh. kaljav – prljav; nepošten. Doći će i tebi crni petak!

I оcа bi zа nоvcе prоdао. – Arh. P; komentar za onoga koji prekomjerno voli novac.

I оd (svakog) zlа imа gоrе. – Arh. P; opomena da se uvijek može desiti još veće zlo.

I ovce i novce. – P; isto značenje kao i: I jare i pare.

I оvо dаnаs će se sutrа zvаti lаni. – Arh. P sa Sandžaka; sve je prolazno.

I pad je let. – P ima snagu P; pesimističnu situaciju prikazuje pozitivnom, ovo je oblik Slatkoga limuna. Pripada poljskom aforističaru Stanislawu Jirzyju Lecu. Kasnije je bos. pjesnik Duško Trifunović preuze ovu sintagmu za naziv svoje pjesme, a izvodila je grupa „Indexi“.

I palikući će izgorjeti kuća. – P; opomena onima koji zlo čine da se i njima može zlo desiti. Ko drugome...

I pаnj је lijеp оbučеn i nаkićеn. – Arh. P sa Sandžaka; sve može biti lijepo, zavisno od toga kako se gleda.

I pas ima (svoju) sramotu, pa je sakrije repom. – P; kritika starijih na golotinju mladih, pogotovo ljeti.

I pas (ćuko) legne da se ručak slegne. – P; zagovara odmaranje poslije ručka. Odgovara lat. Post coenam iace et pausa, nec i nec sta sine causa.

I patka na ledu posrne. – Arh. P; komentar da i najspretniji i najvještiji može nekad pogriješiti.

I pčela je male(h)na, ali skuplja med. – P; komentar na osobe sitne tjelesne građe a koje su veliki radnici.

I petkom i svetkom. – P se odnosi na nešto što je učestalo, skoro svakodnevno. Svetak je u ovom slučaju dan koji se svetkuje, blagdan, praznik.

I p(i)јаnа vrаnа zа оrlа znаlа. – Arh. P; kad je neko poznat, onda za njega svi znaju.

I pišanje je sranje ako se piša uz vjetar. – P; naglašava da onaj koji nešto nesmotreno radi može stradati. Piša uz vjetar.

I pod njim skaču bedevije. – Arh. P; I on ima svojih problema. Tur. bedevija – kobila.

I poslije slabe žetve treba sijati. – P; savjet da čovjek nikad ne treba pokleknuti pred problemima. Odgovara Senekinoj na lat. Et post malam segetem serendum est.

I poštenog čovjeka možeš potkupiti, samo moraš pošteno platiti. – Ironična P; ističe da je i najpoštenija osoba potkupljiva, jer: Svako poštenje ima svoju cijenu.

I pravo se drvo iskrivi kad na krivu leži. – Arh. P; opominje da pravovremeno treba voditi računa o bitnim stvarima.

I prаsa (praziluk) imа bijеlu brаdu, аmа rеp joj (mu) zеlеn. – Arh. P sa Sandžaka; kad se nešto dokazuje, a drugi ne shvaćaju niti vide razliku, onda se ta situacija ovako ilustrira.

I s oka i s boka. – P; znači: bilo kako; dakle, treba nešto učiniti ne gledajući odakle da se počne.

I slаtkа i gоrkа dinjа nа јеdnој vrijеži rаstе. – Arh. P sa Sandžaka; dvoje djece od istih roditelja mogu biti sasvim različiti.

I stara ovca so liže. – P; komentar kada ljudi uoče da i neka starija osoba uživa u provodu zajedno sa mladima.

I sunce prolazi kroz kaljava mjesta, ali se ne okalja. – Arh. P; sugerira da se čovjek ne treba povoditi za nečasnim primjerima. Arh. kaljav – prljav; nepošten, nečastan.

I sveci su griješili, al' su se pokajali. – Arh. P; podsjeća da svako može pogriješiti, ali da se poslije toga treba i pokajati.

I šejtan kаd prаvо imа, vаljа mu rаzlоg dаti. – Arh. P sa Sandžaka; svakoga ko je u pravu treba podržati.

I šejtan znа štа је prаvо, аli nеćе dа čini. – Arh. P sa Sandžaka; kad neko nešto neće da uradi, onda je ovo komentar za takvu situaciju.

I šteta može biti korisna. – P; ističe da katkada i neka neznatna šteta može imati dobar ishod. Npr. ako se onome ko želi piti razbije flaša s rakijom – on se neće napiti.

I tamnica je za ljude napravljena. – P; govore (uglavnom) oni koji su osuđeni na zatvorsku kaznu i time opravdavaju svoj grijeh.

I ti možeš, i konj ti može, al(i) ti Bog ne da. – P; naglašava da ne ovisi sve o čovjeku, nego da je važna i Božija volja.

I u cara zimi presuši. – P; sugerira da čovjek treba štedjeti kako bi imao onda kada bude teško da se snabdije; katkada je u pitanju opravdanje za nešto što čovjek nema u kući.

I u gori glasno ne govori. – Arh. P; opominje da svugdje treba biti oprezan. I zid ima…

I u goveda se mjesto znade. – Arh. P; podsjeća da sve ima svoj red.

I u hrđavoj bačvi dobro vino može. – Arh. P Sefarda; katkad je moguće da i loši roditelji dobiju dobro dijete.

I u malom čovjeku nađe se veliko srce. – Arh. P Sefarda; naglašava da obični, mali ljudi, mogu činiti velika djela.

I u torbi siromaha zna se naći dragulj. – Arh. poslovica Sefarda koja na lad. glasi: I en la čanta del prove se puede topar un džuvajer. Ovdje se ne misli na materijalno bogatstvo, nego na dragulj mudrosti.

I u zlu ima dobra. – P; nekada se desi da i zlo ima pozitivne strane. P je utjeha, jer ljudi uvijek nastoje svoje zlo umanjiti i u njemu naći barem trun dobrog.

I u zlu samo svoj. – P; odnosi se na čovjeka koji sve svoje probleme nosi u sebi, koji sam rješava svoje dileme i ne dozvoljava nikome da uđe u svijet njegovih nevolja.

I varen i baren. – P; komentar za onoga ko je iskusan, koje prošao puno toga u životu.

I varen i pečen (kod nekoga). – P; znači: biti stalno s nekim zajedno, biti s nekim u prisnom odnosu.

I vеlik mаnjеg trеbuје. – Arh. P sa Sandžaka; katkad i moćniji ljudi trebaju pomoć slabijih.

I veliki se ljudi prevare, ali ako se čovjek prevari, a ne opameti, to je velika budalaština. – P; opominje da iz svakog propusta treba izvući neku pouku.

I vjera zavisi od takata. – Arh. P; naglašava da od duhovnog ustrojstva zavisi kakav će čovjek vjernik biti. Tur. takat – tjelesna i duhovna snaga.

I voda ima zube. – P; opomena da i voda može biti opasna po zdravlje, npr. hladna kiša, dugotrajno ribarenje u studenoj rijeci.

I vrag može citirati Sveto pismo za svoje potrebe. – P je komentar na one ljude koji se koriste argumentima koji im nisu svojstveni. Pripada W. Shakespeareu a nalazi se u komediji „Mletački trgovac“, a na engl. glasi: The devil can cite Scripture for his purpose.

I vrag sere na hrpu. – Arh. P; onaj koji ima dovoljno para nastoji još više zaraditi. P ima slično značenje kao i: Para na paru ide.

I vuk sit i ovce na broju. – P; komentar na kompromisno rješenje, kad se postigne dogovor da svi budu zadovoljni.

I vuk vije jer ga hrđa bije. – Arh. P; svako negoduje kad mu nešto smeta, kao što i vuk zavija (arh. vije) kad mu smeta (bije ga) neka nevolja (hrđa).

I za rukovanje čudotvornim mačem potrebno je umijeće. – P; naglašava da za svaki posao treba vještina.

I zdrava se jabuka među trulim pokvari. – Arh. P; podsjeća na to da loše društvo može pokvariti dobrog čovjeka.

I zidovi imaju uši, i plot ima oči. – P; opominje da svugdje postoje doušnici i da kad se šta priča uvijek treba imati na umu da neko ne prisluškuje. Ova Arh. P postoji kod Sefarda i na lad. glasi: I las paredes tienin oidos.

I zlato ima feler. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: I en el oro aj heser. Misli se da se i kod bogatih ljudi može naći loših karaktera.

I zub boli kad je šupalj. – P se kaže kad koga boli glava, a drugi hoće da se našali na njegov račun pa kaže ovu I aludirajući na to da glava boli kad je šuplja, kad u njoj nema ništa.

I žaba, kad gleda mrava, gleda ga iz ptičije perspektive. – Duhovita P; ističe relativnost odnosa među ljudima.

Ići po snijegu a da se za trag ne zna i u njedrima vatru nositi a da se haljine ne zapale nije moguće. – P; opominje kako se neke situacije ne daju sakriti.

Ide da mu noge (guzica) vide (vidi) puta. – Arh. P; duhovito poručuje da neko želi putovati.

Ide grlоm u јаgоdе. – Arh P; vidi: Grlom u jagode.

Ide (Prodaje se) k(a)o halva. – P; kaže se kada je velika potražnja za nečim i kada se to veoma dobro prodaje na tržištu. Tur. halva – poslastica od uprženog brašna uz dodavanje ušećerene vode.

Ide k(a)o muha na govno. – P; kaže se kada je neko dosadan i neprestano se bavi jednim istim besmislenim poslom.

Ide medvj(đ)edu u brlog. – P; kaže se za onoga ko nije svjestan opasnosti u koju se upušta.

Ide s rеšеtоm nа vоdu. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za onoga ko radi nešto besmisleno, tj. radi posao neprikladnim alatom

Ide tabanića fijakerom. – Arh. P; duhovito kaže da neko ide pješke. Tur. taban – donja strana stopala. Fr. fiacre – kočija u javnom prometu s jednim ili dva konja.

Ide vrijeme, nosi breme. – Arh. P; godine starosti neumoljivo dolaze.

Ide za kurčevom pameti. – P; narod kaže da ćuna nema pameti jer joj je glava šuplja. Ako neko ipak sluša uglavnom svoj seksualni nagon, a ne razmišlja glavom, nego onom drugom glavom, tada narod u šali kaže ovu P.

Ide zmiji na zub. – P; slična: Ide medvj(đ)edu u brlog.

Idi mudrо, nе pоgini ludо. – Arh. P; savjet onome koji ide u rat ili u neku opasnu situaciju.

Iglа kad i krоz zlаtо prоđе, gоlа iziđе. – Arh. P sa Sandžaka; kad se neko druži s kim ko je pun vrlina, to ne znači da će i on steći iste te vrline.

Iglom se bunar ne kopa. – Arh. P; podsjeća da sve treba raditi odgovarajućim alatom (priborom).

Igra gluhih telefona. – P; odnosi se na situaciju kada se namjerno ili slučajno prenose netačne informacije.

Igra se (s njim/njom) mačke i miša. – Arh. P; kaže se kada se jedna osoba poigrava s drugom, iživljava se nad jom. Igra mačke i miša.

Igraj Jugo, nećeš dugo. – Ironična rimovana P; upućena je ”trećoj” Jugoslaviji – zato što tjera svoj ćeif prema susjednim državama ”druge” Jugoslavije, ali opomena da neće moći dugo tako raditi.

Igraju hrkljuša. – P; besmislena ponašanje. Tako se zvala igra koja je lansirana u „Top listi nadrealista“; pojam hrkljuš podrazumijeva tvrdoglavo ustrajanje na promašenom putu sudjelovanja u situaciji čija su pravila nebulozna i promjenljiva.

Igrao (glamočko) kolo po njemu. – P; kaže se kada neko koga u tučnjavi gazi nogama. G. k. se igra bez muzičke pratnje, samo uz topot nogu.

Il(i) budi ribar, il(i) gaće ne kvasi. – P; sugerira da nešto treba i žrtvovati da bi se ostvario željeni cilj.

Il(i) hadžija, il(i) bos. – P; odnosi se na izbor onoga koji je svjestan svojih mogućnosti i koji smjelo odlučuje. Tur. hadžija – hodočasnik; pren. onaj koji je uspješan, koji živi u blagostanju.

Il(i) hopa, il(i) tropa. – P; ističe odlučnost da se nešto učini po svaku cijenu da bi se vidjelo hoće li se uspjeti (hopa) ili propasti (tropa).

Il(i) je bilo, il(i) će biti. – Arh P; podsjeća na to da je sve moguće.

Il(i) je lud, ili gradi kuću. – P; komentar za osobe koje se čudno ponašaju; poređenje sa osobama koje su zaokupljene sobom.

Il(i) kamenom o lonac, il(i) loncem o kamen – opet jao loncu. – Arh. P; označava da nije bitno o čemu se priča, nego su bitni uzroci i posljedice događaja.

Il(i) krao, il(i) stražu čuv(a)o. – P; komentar za nečiju krivicu; izjednačuje se krivica izvršioca i saučesnika u vršenju kriminalnog djela.

Il(i) kupi alat, il(i) ostavi zanat. – P; savjet onome koji se misli ozbiljno baviti nekim poslom.

Il(i) milom il(i) silom. – P; znači da će neko ustrajati u svojoj namjeri, samo je pitanje na koji način će to postići.

Il(i) mu rek(a)o ho'š il(i) mu dao groš. – Arh. P; upućuje na to da je nekome sasvim svejedno kako se prema njemu postupa. Hoš – hoćeš.

Il(i) ne pokušavaj, il(i) dovrši. – P; sugerira da se ne započinje ono za što se ne zna može li se uraditi dokraja ili ne.

Il(i) ori, il(i) se ostav(i) pluga. – Arh. P; opomena da se čovjek ozbiljno prihvati svoga posla, ili, ako to nije u stanju, da ga napusti.

Il(i) pravo, il(i) nikako. – Arh. P; onome kome je upućena daje mogućnost izbora.

Il(i) prdni, il(i) stisni. – P; kada je neko neodlučan, a treba da se odluči, tada mu savjetuju da uradi ili jedno ili drugo.

Il(i) pukovnik, il(i) pokojnik. – P; komentar za varljivost ljudske sreće. Čovjek u ratu može napredovati, ili poginuti.

Il(i) Risto kovač, il(i) kovač Risto – jedno te isto. – P; komentar na neprestano pričanje jedne te iste priče ili spominjanje nečeg što je veoma slično.

Ili seri ili siđi s daske. – Arh. P; sugestija da se bude odrješit u postupcima.

Il(i) si zuđur kesom ili tutkun sobom. – Arh. P; kaže se kao komentar onome koji nije sposoban ni za šta. Tur. zuđur – bez novca, tutkun – tup, glup.

Il(i) ti štala gori, il(i) ti krava puši. – P; nastala na osnovu bos. vica: Komšije su primijetile da iz štale suklja dim i kad su na to opomenuli vlasnika on je, da ne bi priznao da mu štala gori, rekao da njegova krava puši. Koristi se kada neko u društvu neće nešto da prizna, pa ga u šali ovako opomenu da treba da se izjasni.

Ima boga za kuma. – P; odnosi se na čovjeka koji ima vrlo utjecajnog prijatelja i kojem je moguće puno toga postići zahvaljujući prijatelju.

Ima bubu (bube) u glavi. – P; kaže se za onoga koji se zanosi čudnim zamislima, ima čudne ideje. Ima (p)ticu u glavi.

Ima cicvaru u glavi. – P; kaže se za onoga čije su misli i govor konfuzni, smušeni, zbrkani. Cicvara je jelo od gusto kuhanog brašna, kojem se najčešće dodaju sir, kajmak, maslo.

Ima cipelu k(a)o dječiji grob. – P; kaže se, u duhu crnoga humora, za onoga koji ima broj cipela iznad 45 s obzirom na to da te cipele izgledaju kao lijes za umrlo novorođenče.

Ima dana za megdana. – P; ističe strpljenje u datoj situaciji, naglašava da će doći vrijeme da se vidi ko je bolji. Tur. mejdan – nadmetanje; borba, dvoboj. Došla Cica na kolica!

Ima diznu. – P; odnosi se na onoga koji može mnogo popiti. Njem. Düse – konično sužena cijev kroz koju pod pritiskom protječe tečnost ili plin. Ovdje se misli na grlo koje može primiti mnogo pića.

Ima dvije glave, a budala. – P; ironičan komentar za muškarca koji Misli donjom glavom.

Ima dvije krize godišnje, svaka traje po šest mjeseci. – P; kaže se u šali na račun nekoga ko je neurotičan, ili kao psihopat naporan za druge ljude.

Ima dvije lijeve noge (ruke). – P; nesposoban čovjek, za kojega se kaže da je Smotan k(a)o sajla, onaj kojemu ništa ne ide kako treba.

Ima ga na zubu. – Arh. P kaže se kad neko neprestano ima nešto protiv koga, stalno ga progoni i kinji.

Ima garova i dužih repova. – P; spominjući nečiju krivicu, katkad se zaboravlja na one koji su još više krivi, pa da bi se podsjetilo i na njih kaže se ova P.

Ima glavu, nema pameti. – Arh. P; komentar za onoga koji ne razmišlja dovoljno, ili je glup.

Ima glavu za četiri noge. – P; odnosi se na onoga čiji postupci više priliče životinji nego čovjeku.

Ima godina u guzici. – Arh. P odnosi se na osobu koja ima više godina, a ponaša se nezrelo.

Ima i ptičijeg mlijeka. – P; hiperbola, koristi se da predstavi život nekoga ko živi u izobilju. Također se kaže za aščinicu ili restoran u kojem se mogu naći najraznovrsnija jela, pa čak i ptičije mlijeko. Odgovara Petronijevoj na lat. Hic porci cocti ambulant.

Ima ih k(a)o Babića (Perkovića). – P; kada je neka porodica mnogobrojna, onda se ovako kaže; naravno svaki grad koristi ono prezime koje je sinonim za brojnost neke familije u njemu.

Ima ih k(a)o kusih pasa. – Arh. P; kaže se kada nečega ili nekoga ima nebrojeno mnogo. U prošlosti su psima lutalicama rezali repove budući ih je bilo zabranjeno ubijati.

Ima ih k(a)o (žutih) mrava. – P; ima slično značenje kao i prethodna.

Ima izunić(i). – P; ilustracija iskrivljenog govora; kad se ovako kaže, u prvi mah se ne može razaznati da li onaj koji je to rekao želi izaći iz autobusa ili napominje da neko treba ući.

Ima jake laktove. – P; komentar za osobu koja se zna snaći, progurati se kroz život koristeći se svim sredstvima.

Ima jetrenu paštetu umjesto jetre. – P; odnosi se na notornog alkoholičara kojem je ciroza jetre uništila taj organ.

Ima kamenja preko kojih i pametan padne. – P; opomena da se i pametnima može desiti da zapnu u nekom poslu.

Ima laži k(a)o dlaka u kosi. – P; kaže se za onoga koji mnogo i često laže.

Ima mnogo razloga da budemo bliži. – P nekadašnja deviza Privredne banke Sarajevo kojom je banka pozivala ljude da budu njeni korisnici i naglašavala kako ona nema samo finansijski nego i ljudski interes da pomaže narodu.

Imа nаuk, а imа i оduk. – Arh. P; opomena onome koji se drži svojih navika. Čemu se god čovjek navikne, od toga se može i odviknuti.

Ima neka tajna veza. – P odnosi se na nepoznat splet okolnosti koje povezuju dvije ili više naizgled nepovezanih stvari, a kaže se kada ljudi uvide da postoji neka mistična povezanost dvaju ili više faktora, ali se ona ne da logički objasniti. Sintagma je naslov pjesme bos. pjesnika Duška Trifunovića koju je izvodila rok grupa „Bijelo Dugme“.

Ima neki hepek. – P; kada ljudi ne znaju pravi naziv za neku stvar ili njen dio, ili opisuju nešto o čemu malo znaju ili tome nisu vični, onda tu stvarčicu, čiju funkciju (ipak) znaju, nazivaju hepekom. Etimologija pojma hepek može biti vezana za tur. hepjek – ”duplo jedan” u igri tavle. Vidi: Koji ti je hepek?

Ima onaj koji je naučio da ima. – P; kaže se za onoga koji zna steći dobitak.

Ima oraha u džepu. – P; odnosi se na onoga koji je upleten u kakve mutne radnje, ko nije pošten.

Ima pet minuta škole. – P je hiperbola, a odnosi se na onoga koji nije obrazovan.

Ima putra na glavi. – P; odnosi se na onoga koji je umiješan u mutne poslove.

Ima razlike između pl(j)oske i kvrge. – P; kaže se u situaciju kad je jasna razlika u odnosu subjekata ili objekata; činjenica je da se ploska i kvrga izgledom razlikuju.

Ima se, može se, (hoće se). – Arh. P; komentar za one koji imaju mogućnosti sebi pribaviti sve što požele.

Ima svega, k(a)o Bajram graha. – Arh. P; u nekim krajevima BiH sirotinja je bila sretna kad bi za blagdan mogla jesti barem graha.

Ima šake k(a)o babajićke. – P; dva brata Babajića bili su rudari udarnici koji su, da bi se takmičili s legendarnim udarnikom Alijom Sirotanovićem, dali da im se naprave lopate na koje u jednom zamahu može stati 35 kg. Te lopate narod je nazvao babajićkama. Može se onda zamisliti kolike šake ima čovjek kada ih neko poredi s babajićkama. (Pobijedio je Sirotanović.)

Ima šanse k(a)o krme u Teheranu. – P ističe da neko nema ama baš nikakve šanse da preživi.

Ima špurijus. – P je komentar na predosjećaj, slutnju, naslućivanje, dobar njuh. Njem. Spur – staza, put.

Ima tri jorgana: 1. drhtoraš, 2. cvokotaš, 3. svani, zoro, ako Boga znaš. – Šaljiva P koja se odnosi na beskućnike.

Ima u narodu još insana. – Arh. P; kaže se kad se neko iznenadi čijim humanim postupkom. Tur. insan – ljudsko biće.

Ima usta k(a)o kokošinje dupe. – P; ilustracija za osobu koja ima vrlo tanke usne i mala usta, a često se kaže i kad neko zašuti jer je npr. kriv.

Ima veće oči od želuca. – Arh. P; 1. odnosi se na onoga koji želi pojesti više nego što može stati u želudac; 2. pren. koji ima veće želje od mogućnosti.

Imadoh – ne znadoh, izgubih – spoznadoh. – P; ljudi obično spoznaju prave vrijednosti nekoga ili nečega tek kada to izgube.

Imala bi obraza kad ne bi imala trbuha. – Arh. P; može imati dva značenja: 1. kad žena nije udata a trudna je, znači da je dijete vanbračno, 2. kad neko neumjereno jede, to

Imam hopcup za to. – P se odnosi na bilo koju stvar potrebnu da bi se nešto riješilo. Pojam hopcup sličan je pojmu hepek.

Imamo papu! – P kaže se kao radostan komentar kada se uspješno dovrši kakav dugotrajan i kompliciran posao. Izvorno je objava imena novog pape, poglavara Katoličke crkve, u Vatikanu. Lat. Habemus papam.

Imanje mog oca pokriva moju grbu. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: El bjen de mi padre tapa la mi korkova. Ako je otac onoga koji je zgriješio bogat, on će ga izvući iz grijeha (i zatvora), a onaj koji nema mogućnosti za to ostat će u zatvoru.

Im(a)o je tako veliku dušu da je hiljade ljudi nosio na njoj. – Sarkastična P; neki ljudi su se prema drugima mnogo ogriješili i svakog od njih nose na duši.

Im(a)o pa nem(a)o. – P je kraća verzija arh. P Sefarda: Dabogda im(a)o pa...

Im(a)o sam dobru ideju, ali je nisam proveo u tijelo. – Duhovita P na svoj račun, kaže je onaj koji nije imao sve preduvjete da postigne cilj.

Im(a)o sam nekoliko neuspjelih pokušaja, ali mnogo više promašaja. – Duhovita P; kaže je na svoj račun onaj koji nema sreće u ostvarivanju planova.

Imaš kuću, vrati stan. – P je bila parola iz doba socijalizma u BiH i vremena istraživanja porijekla imovine i nezakonitog bogaćenja kako bi se smanjile socijalne razlike u društvu.

Imaš li sokola, jarebice ćeš naći. – P; sugestija ocu kojem je sin pred ženidbu da se ne brine da neće uspjeti oženiti sina.

Ima više sreće nego pameti. – P; odnosi se na onoga koji ima vrlo mnogo sreće, koji postiže više nego što zaslužuje po svojim osobinama. Odgovara lat. Fortuna favet fatius.

Imaš ženu, vrati ljubavnicu. – P je parafraza P; Imaš kuću – vrati stan, a bila je svojstvena upravo onima koji su imali i kuću i stan, a i ženu i ljubavnicu. Ovom P; su ismijavane istrage nezakonite imovine.

Ime ima, a sebe nema, baš kao ankakuš. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za nešto što je neobjašnjivo. Tur. ankakuš – velika ptica iz islamske i hebr. mitologije.

Ime nikoga naružilo nije. – P; kaže se da niko ne nosi breme svoga imena, jer, u podtekstu P, nema ružnih imena.

Imena luda nalaze se svuda. – P; djeca imaju običaj pisati svoja imena po zidovima, ogradama, asfaltu. Da bi ih roditelji ili nastavnici upozorili da ne šaraju, u šali im kažu ovu P. Odgovara lat. Nomina stultorum scribuntur ubique locorum.

Inat(d) je loš zanat. – Arh. P; osuđuje se inat kao nepopustljivost, tvrdoglavost. Tur. inat – tvrdoglavost. Vidi sljedeću:

Inаt(d) је nеsrеću rоdiо. – Arh. P sa Sandžaka; prkos često dovodi do nesreće.

Incest, familije fest. – Ova P nije bosanska, niti je na bosanskom, već na švedskom jeziku. Ipak, često je koriste Bosanci u Skandinaviji kada se govori o moralu Nordijaca. U prijevodu znači da je incest praznik familije. U nekim skandinavskim porodicama naprave se orgije na kojima poslije obilnog ispijanja alkohola otac ima intimni odnos sa kćerkom (često joj bude prvi muškarac u životu). Tome činu prisustvuje ostatak porodice. Mnogo rjeđi je incest između majke i sina, ali i to se dešava. Lat. incestus – rodoskvrnuće.

Incest je igra koju može igrati cijela porodica. – P je varijanta prethodne P.

Insan drumom, (a) hajvan šumom. – P; ilustracija postupaka pametnog i glupog čovjeka.

Inteligentan je, samo što ne muče. – P; komentar na nečiju glupost. Lat. intelligere – razumijevati.

Intеrеs dušu gubi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se bavi kamatarenjem (kаmаtnik) osoba je bez duše jer je sramotno posuđivati ljudima novce s visokim kamatama.

Internist zna sve, ali ne može ništa, hirurg ne zna ništa, ali može sve, patolog zna sve i može sve, ali prekasno. – Ljekarska P; naglašava odnos ljekarskih specijalnosti. Internist – specijalist za bolesti unutrašnjih organa, hirurg – specijalist za liječenje bolesti operativnim metodama; patolog – specijalist za bolesna stanja, ovdje onaj koji na lešu vrši ispitivanje uzroka smrti.

Iskat duša išće. – P; odnosi se na sirotinju koja priželjkuje milostinju jer od nje živi. Tur. iskat – milostinja koja se dijeli siromasima ”za dušu” umrloga, prije dženaze. Oni su primivši iskat dužni proučiti određene molitve za dušu rahmetlije.

Iskočio đavolu iz torbe. – P; kaže se za onoga koji je veoma spretan, okretan, snalažljiv i dovitljiv.

Iskočio iz kože. – P; kaže se za isprovociranog i naljućenog čovjeka, koji je izgubio prisebnost i sposobnost samokontrole, prestao vladati sobom. Kada se desi da taj isti čovjek zbog tog što je izgubio živce dođe u afekt, plane, onda ljudi kažu ovu P.

Iskop(a)o mu grob. – P; odnosi se na onoga koji je drugome napravio ogromnu štetu, upropastio ga, ili je kriv za smrt neke osobe. Otjera(l)o ga u grob i Sahranio ga prije...

Iskrа brаću diјеli. – Arh. P sa Sandžaka; katkad je dovoljna samo iskra nerazumijevanja da zapali neslogu između braće.

Isp(a)o iz naramka. – Arh. P odnosi na onoga koji nije više u nekoj grupi. Kaže se i za dijete koje je prohodalo, pa ga više ne nose u naramku. Arh. naramak – količina koja se nosi na leđima (ili na ramenu) a to je i onoliko koliko stane u ruku savijenu u laktu.

Isp(a)o (je) frajer. – Ironična P; odnosi se na onoga koji se nečasno ponio prema onome koji ga smatra prijateljem, rajom. Ovdje je pojam frajer upotrijebljen u negativnom smislu; papan, papak.

Ispeci pa reci. – P; prije nego što se bilo šta kaže treba dobro razmisliti, „ispeći u glavi“. Odgovara Sokratovoj na lat. Quot verba, tot pondera i Lingua mentem ne praecurrat.

Ispekao zanat. – P; odnosi se na onoga koji je nešto dobro naučio, potpuno ovladao čime.

Isplivao iz dugova. – P; kaže se kada se neko oslobodi dugova i riješi teške i neugodne situacije. U dugovima se osjećao kao da mu je voda došla do grla. U tom slučaju se kaže P pliva u dugovima.

Ispod brda velik ku(ku)ruz raste. – P; duhovit odgovor onoga kome neko prigovara da ima velik stomak. Pod kukuruzom se podrazumijeva muški spolni organ.

Ispod Mire sto đavola vire. – P; Mira je ime koje sugerira da se radi o mirnoj osobi (što ne mora biti tačno). P se kaže za osobu koja izgleda naivna, a spremna je učiniti i nešto neočekivano.

Ispravio mu kičmu. – P; kičma, ma koliko bila prava, ustvari je iz npr. desnog profila blago uvijena u obliku slova S. Kada se kaže ova fraza, podrazumijeva se da je neko koga toliko istukao da mu je izravnao kičmu.

Ispravlja krivu Drinu. – P; simbolizira uzaludan, naporan i nemoguć posao. Kriva Drina sa svojim krivudavim tokom, stoljećima većim dijelom granica između BiH i Srbije, postala je odavno P; koja predstavlja bavljenje nerješivim problemom, pokušaj rješavanja određenog problema bez istinske mogućnosti za uspjeh.

Ispraznio šaržer (u koga). – P; odnosi se na onoga koji je pucao u neku osobu i pritom ispucao sve metke iz šaržera u njega.

Isprsio se ko mačak na džigeru. – Romska P; ako je neko željan čega, onda je to vrlo uočljivo. Tur. džiger(ic)a – jetra.

Ispruži se onoliko koliko se možeš pokriti. – P; kaže da si čovjek može i treba priuštiti uvijek samo onoliko koliko je sam u mogućnosti da to sebi priušti.

Is(ps)ov(a)o ga na pasija kola (preskakala). – P; kaže se kada ko koga oštro izgrdi, strogo prekori. Može podsjećati kao da se prema njemu odnosi kao prema prosjaku. U srednjem vijeku su prosjaci-bogalji sjedili na malim kolicima koja su vukli psi.

Ispuštеnu rijеč nе stižе. – Arh. P sa Sandžaka; treba dobro paziti šta se govori, jer ono što je izgovoreno može izazvati nepovratnu štetu.

Ista meta – isto odstojanje. – P; kaže se kada je neki posao završen, a treba ga na drugom mjestu ponovo obaviti.

Isti kurac – drugo pakovanje. – P; kad neko kupi neki novi proizvod koji je reklamiran kao bolji, npr. nove cigarete, pa ustanovi da su iste kao i ostale, ili i gore, onda sa cinizmom prema samom sebi, jer je ispao glup, ovako kaže.

Istina ima dva lica. – P; ističe da istina može imati lice i naličje, ”pozitivnu i negativnu” stranu, odnosno za nekoga može biti prihvatljiva, a za nekoga ne.

Istina ima dva lica, a laž samo jedno. – P; ističe da se istina može dvojako tumačiti, a laž samo na jedan način.

Istina je najjače oružje. – P; tvrdi da je istina, ma kakva ona bila, ipak najjače oružje, pogotovo ako je u pitanju borba sa zabludama ili lažima.

Istina je oštrija od laži. – Arh. P sa Sandžaka; istinoljubivi ljudi smatraju sebe jačima od onih koji su skloni laganju.

Istina prva pogine u ratu. – P; personifikacija, ističe svu „laž” rata kao sredstva nečije politike, naročito se odnosi na neobjektivno izvještavanje u ratu; P je često citirana u toku rata u BiH; P je djelo njem. književnika Ernsta Tollera, a nastala je u toku I svjetskoga rata.

Istinа suncеm sја. – Arh. P sa Sandžaka; istinu treba cijeniti kao i sunce.

Istinu trаži, prаvicu uvаži. – Arh. P sa Sandžaka; savjet da uvijek treba tražiti istinu i poštovati pravdu.

Istjerati pravdu na vidjelo. – P; podrazumijeva da je neko dokazao da je u pravu i da je dočekao pravdu.

Isto sranje, drugo pakovanje. – Slična, ali ovdje rimovana P, kao: Sve su mačke...

Istres(a)o ga iz gaća. – P; kaže se kada neko koga tako istuče i pritom prodrmusa da to izgleda kao da ga je istresao iz gaća.

Istuci ženu svaki dan; ako ti ne znaš zašto, ona će sigurno znati. – Arh. P; u prošlosti su muškarci često tukli svoje žene jer su smatrali da će biti bolje ako se redovno pokaže ko je gazda u kući.

Išaretom govori. – P; komentar za osobu koja ”govori” mimikom i gestikulacijom umjesto riječima. Tur. išaret – gesta, mimika, mig.

Išćil mu se čini. – P; odnosi se na onoga koji nešto pretpostavlja, naslućuje. Tur. išćil – slutnja, sumnja.

Išla bi baba u Rim da ima čim. – P; označava osobu koja ima nerealne želje.

Itibar mu čini. – P; odnosi se na onoga koji drugome ukazuje počast. Tur. itibar – poštovanje.

Ivanjski krijes. – P običaj da se uoči Ivanjdana, 24. juna, u polju pali vatra preko koje momci preskaču, a za koju se u narodu vjeruje čuva od bolesti i donosi plodnost.

Ivica prič(a)o viceve, i došla marica po njega. – P; opomena onome koji priča Politički vic da bi zbog toga mogao biti kažnjen, a sve je iskazano kao šala u kojoj se spominju likovi iz bajke – Ivica (onaj koji priča vic), i Marica. Marica – kombi kojim policija prevozi uhapšene; Štr. marisati – tući, jer je praksa da u kombiju odmah po hapšenju tuku uhapšenoga.

Iz dana u dan, udaje se moja tetka. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: De dia en dia – se kaza mi tija. Duhovit komentar za onoga koji svakodnevno ponavlja jednu te istu stvar a ne čini ništa da uspije u onome o čemu priča.

Iz hinje zmije vire. – Arh. P; opominje da je prijetvorna, dvolična, licemjerna osoba vrlo opasna. Arh. hinjo – onaj koji hini, koji je dvoličnjak, podmukao.

Iz inata valja i baba. – Arh. P; na duhovit način komentira da se iz prkosa može svašta uraditi, pa tako i baba izabrati za ženu.

Iz istoga stada nikad se dvije ovce kući ne vode. – Arh. P; opominje da iz jedne porodice ne treba dva puta uzimati djevojku za ženu.

Iz jalove bi krave tele izmamio. – P; komentar za onoga koji je veoma vješt u posuđivanju novca ili moljakanju da postigne svoj cilj.

Iz kamena bi iskuk(a)o. – P; odnosi se na onoga koji je uvjerljiv i ustrajan u svome nastojanju. Nastala je kao aluzija na čudo Ajvaz-dede: prema legendi Ajvaz-dedo je četrdeset dana učio dove s molbom da se stijena kod Prusca rascijepi kako bi voda sa izvora mogla doći do Prusca, koji u to doba nije imao tekuću vodu. Četrdesetog dana to se i desilo. Stijena se rascijepila, te je kroz nju provedena voda do Prusca..

Iz malog žira velik hrast raste. – P; ilustrira važnost onoga što je (u početku) maleno.

Iz njive slabe nema ni slame. – P; aluzija na ženu nerotkinju.

Iz nužde pravi vrlinu. – P; koristi se za onoga koji zna iz nepovoljne situacije izvući moralnu korist za sebe, a time i pomoći one oko sebe; npr. ako se mesaru pokvari hladnjača, pa on da ne bi izgubio mnogo novca po niskoj cijeni proda meso koje bi se ionako pokvarilo.

Iz oka (očiju) bi ukrao. – P; može se samo zamisliti koliki je lopov onaj za kojeg se kaže ova P.

Iz oka i (s boka. – P označava da neko po svaku cijenu želi nešto učiniti, iskoristiti sve mogućnosti, smoći što nalazeći posljednje mogućnosti, najskrivenije rezerve i sl.

Iz ove kože se ne može. – Arh. P; kaže se kada se više ništa ne može učiniti, tako je kako jest, čovjek mora podnijeti ono što ga je zadesilo.

Iz podmukla dva vuka. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da je podmukao čovjek opasan koliko i dva vuka.

Iz prazne kuće i miševi bježe. – Arh. P; napominje da u neimaštini ni ljudi malih prohtjeva ne mogu biti zadovoljni.

Iz prazne (puške) se ne puca. – Opomena da se bez potrebnih sredstava (preduvjeta) ne može postići željeni cilj.

Iz (prе)punа čаnkа niје grеоtа оdsrknuti. – Arh. P; opravdanje onih koji nezakonito uzmu, tj. ukradu nešto od bogate osobe. Arh. čanak – dublja drvena zdjela, greota – grijeh.

Iz ropstva ikad, a iz groba nikad. – P; ističe da čovjek, dokle god je živ, pa makar živio i u ropstvu, može nešto učiniti da se oslobodi.

Iz svаkе brаdе pо dlаkа, еtо ćоsi brаdе. – Arh. P; vrlo sposobni ljudi znaju od svakog pomalo uzeti i postići ono što žele. Arh. ćoso – onaj koji nema brade ni brkova.

Iz svakog se panja ne može svetac istesati. – P; naglašava valjanost ljudskih vrlina; u srednjem vijeku su se od panjeva tesale statue svetaca. Odgovara lat. Non ex quovis ligno fit Mercurius.

Iz svog sela djevojka kao voda u čaši, iz tuđeg(a) kao voda u testiji. – P; ističe pohvalu vlastitom mjestu kroz djevojku. Tur. testija – glineni vrč za vodu.

Iz svoje kože ne možeš. – P; kaže prijatelj prijatelju kada se ovaj nađe u teškoj situaciji. Znači, treba se pomiriti sa svojim položajem i nastojati trezveno razriješiti problem.

Iz šale se djeca rađaju. – Duhovita P; ističe lakomislenost mladih i neozbiljnost u planiranju porodice.

Iz tvojih usta u Božije uši. – P; kaže se u razgovoru na riječi sagovornika kad on kaže nešto što bi bilo vrlo poželjno da se ostvari. Daj Bože da se upravo tako desi.

Iza dobrog magarca bar samar ostane. – Arh. P; komentar za čovjeka koji nije uspio u životu.

Iza lijepe žene uvijek stoji nešto. – Arh. P; ukazuje na to da iz ženske ljepote stoji uvijek nešto nepoznato, mistično.

Iza velike grmljavine sitna kiša padne. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da iza velikih obećanja neće svaki put doći i do ostvarenja tih istih obećanja.

Iza zadnje čaše dolazi prva ćuška. – Arh. P; opominje da poslije opijanja dolazi do svađe.

Iza zime toplo, poslije kiše sunce. – P; komentar da u životu iza nepovoljnih razdoblja treba očekivati povoljnija. Odgovara lat. Post nubila Phoebus.

Izaš(a)o iz opanaka. – P je komentar za onga čije ponašanje ne odgovara normama učtivog građanskog ophođenja; prostak.

Izaš(a)o mu na megdan (mejdan). – Arh. P odnosi se na osobu koja je odlučila da se s nekim nadmeće, natječe (uz doslovno: bori) na megdanu. Tur. mejdan – polje, u daljnjem značenju dvoboj.

Izaš(a)o na Bakije. – Arh. P; Umro je. Bakije su muslimanski harem u sjeverozapadnom dijelu Sarajeva nazvan po istoimenom brdu.

Izaš(a)o od Pilata, uš(a)o kod Iroda. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Salir de Pilatos entrar en Herodes. Kaže se za onoga koji iz jednog zla dospije u još veće. Pilat je oprao ruke od hebrejske optužbe da je Isus kriv, ali je Sanhedrin (hebrejski vjerski sabor) osudio Isusa na smrt.

Izaš(a)o ti jačmičak, nekome si se zamjerio. – P; upućena je onome kojem se pojavio jačmičak (ili jačmir – zove se ovako jer liči na zrno ječma) na očnome kapku. Pojavu jačmička narod tumači praznovjericom da se ta osoba kome zamjerila, tj. da ju je neko urekao.

Izašle ti nejebice. – Šaljiva P koja komentira izgled onoga koji je dobio bubuljice na licu. U narodu postoji uvjerenje da apstiniranje u seksualnom pogledu dovodi do pojave bubuljica na licu.

Izašlo na bejan. – Arh. P; Izašlo u javnost. Tur. bejan – javnost, vidjelo.
Izašlo (djelo) na vidjelo. – P; odnosi se na ono što se saznalo, što ranije nije bilo uočljivo, a sada svi to vide.

Izašlo mu na kurac. – P kada nekoga šta nervira, to mu se može odraziti kao herpes koji se javi na spolnom organu.

Izašlo na kijamet. – P; hiperbola, a koristi se kada se desi nešto nepovoljno, kada se razvoj situacije s povoljnog preokrene na nepovoljno stanje; kijamet je sinonim za veliku nesreću.

Izbacio ga iz kolosijeka (stroja). – P; kada neko koga iznervira i ovaj učini neku nesmotrenost, to se vidi kao remećenje normalnog stanja, izbacivanje iz redovnog stanja. Stroj je ovdje sinonim za ustrojstvo, organizaciju.

Izbacio ga iz sedla. – Arh. P ima dva značenja: 1. odnosi se na onoga koji je koga uklonio s položaja, razvlastio, 2. jako zbunio, prenerazio koga.

Izbacio ga na cestu (ulicu). – Arh. P istjerao ga iz kuće. Npr. Kad je otac vidio da mu se sin opet odao kriminalu, izbacio ga je na cestu.

Izbijaš mi adute. – P govori onaj koji gubi efikasno sredstvo kojim se zadobija prednost ili postiže uspjeh u kakvom poslu. Fr. adut – jaka ili najjača karta u kartaškim igrama.

Izbio ga iz cipela. – P; kad automobil u saobraćajnom udesu udari pješaka, često na mjestu nesreće ostanu cipele ili teniske u kojima je bila nastradala osoba; ovo se kaže za opisanu situaciju; kaže se i ako neko nekoga jako udari, tj. nokautira.

Izbirač (Probirač) nađe otirač – P; opomena onima koji previše biraju svoje šanse (za brak ili posao) da im se na kraju može desiti da naprave loš izbor – pošto su drugi već ugrabili njegove moguće šanse.

Izbirаč niје оtirаč. – Arh. P; ne mora uvijek biti kako kaže prethodna P.

Izbroj(a)o sve zvijezde. – P se kaže za onoga koji je primio jak udarac u glavu, pa su mu se pred očima pojavile zvjezdice.

Izdaja prijatelja je prva vježba za izdaju domovine. – Arh. P; onaj koji je spreman izdati svoga prijatelja može jednog dana otići tako daleko pa izdati i svoju domovinu.

Izdalo ga srce. – P; komentar na nečiju smrt uslijed srčanoga udara; srce je u ovoj P; personifikacija neprijatelja koji je prevario, izdao svoga prijatelja, jer je otkazao „saradnju i poslušnost”.

Izginusmo ko mačići na safunjavu dasku. – Romska P; u nepovoljnim uvjetima može doći do nesreće, a poredi se s time kako se mačići kližu I ne mogu održati na nasapunjanoj dasci.

Izgleda kao neuspjeli abortus. – P; ciničan komentar na nečiji izgled. Često se odnosi na mahmurnu osobu.
Izgorio si (k/a/o šibica) kod mene. – P; ovako se kaže osobi koja više ništa ne znači onome koji ovo kaže.

Izgorješe mostarske svijeće esapeći sarajevsko blago. – P; komentar na nepridržavanje dogovora. Epilog bos. priče u kojoj su Sarajlije zamolili Mostarce da svojim svijećama osvjetljavaju tezge dok ne rasprodaju svoju robu, s tim da im Sarajlije namire trošak za svijeće. Ali Sarajlije nisu održali dogovor, nego kada su sve rasprodali pričekali su da se svijeće pogase i pobjegli sa zaradom ne isplativši naknadu Mostarcima. Tur. esapiti – računati, razračunati.

Izgovorenu riječ niko ne vrati. – Arh. P; opominje da se pazi šta se govori. Odgovara Horacijevoj na lat. Et semel emissum volat irrevocabile verbum.

Izgradit ćemo mi još stariji! – P sarkastični komentar na imbecilnu izjavu Ratnog zločinca M. Vučurevića kad je bombardirao Dubrovnik 1991. ”Pa šta i ako ga uništimo, izgradit ćemo mi još bolji i stariji Dubrovnik!” Slično se govorilo za Stari most u Mostaru i džamiju Ferhadiju u Banjoj Luci kada su ih vandali srušili. P; je komentar na barbarsko razaranje Kulturne baštine.

Izgubio se k(a)o magarac u magli. – P; ironičan komentar na onoga koji se ne zna snaći u konkretnoj situaciji.

Izgubio si kompas. – P; opomena onome koji je u nekoj situaciji dezorijentiran, zbunjen, pa ne radi ispravno ono što treba raditi.

Izgubiо stid, izgubiо vid. – Arh. P sa Sandžaka; besramnici ne vide šta čine. Opominje da onaj koji se ničeg ne stidi ne može vidjeti ni ono što je kreposno.

Izgubio stid, našao sramotu. – Arh. P; podsjeća da se svako ko nije umjeren u ponašanju može osramotiti.

Izgubio tlo pod nogama. – P; kaže se za onoga koji nema sigurnosti, podrške, ili oslonca u svome djelovanju, on je poput onoga kome je neko Izvukao mu tepih ispod nogu.

Izgubljeno je samo ono što je ostavljeno. – P; napominje da čovjek ne smije propustiti nijednu povoljnu situaciju.

Izgustir(a)o k(a)o Alija mater. – Arh. P; na duhovit način komentira da se neko nečega zasitio, da više nije sklon kome ili čemu, da je prestao voljeti koga ili što. Ital. gust – užitak, ćeif, merak.

Izjeb(a)o ga do daske (na mrtvo ime). – P; odnosi se na onoga koji je nekoga mnogo isprovocirao.

Izlazi rakija iz njega. – P; odnosi se na čovjeka koji je pio mnogo alkohola i u njegovoj blizini se osjeća zadah pića, ili ako se pretjerano znoji od mahmurluka.

Izmakla mu (se) stolica (fotelja). – P; kaže se kada neko izgubi visoki položaj, obično u politici i vlasti, jer fotelja simbolizira status.

Između (Od) dva zla biraj manje. – P; savjet osobi koja je prinuđena da bira između dvije mogućnosti, a obje su nepovoljne. Odgovara Aurelijevoj na lat. E duobus malis minimum eligendum i Inter duo mala, minus elegendom.

Između usta i želuca često je dvoboj. – P; komentar za nesklad između onoga što čovjek govori i njegovog načina života.

Između vatre i vode. – Arh. P kaže se za onoga kome prijete dvije opasnosti.

Između ženinog da i ne ne može se umetnuti vrh igle. – P; komentar na žensku neodlučnost, ali i tajanstvenost.

Izmjerio (mu) od šake do lakta. – Arh. P; kaže se za onoga koji na neverbalan način iskazuje uvredljive primjedbe, i to tako što desnu ruku savije je u laktu, a lijevu podlakticu stavi u savijenu desnu ruku, i time pokaže šta misli. Inače, 1313. prvi put je zapisano odmjeriti od šake do lakta na stećku Kraca Obodana.

Izn(i)jela plahtu na poštenje (viđenje). – P; arh. običaj koji je iščeznuo, a bio je obavezan poslije prve bračne noći. Mlada je morala, da bi dokazala svoju tjelesnu nevinost, na prozor iznijeti plahtu na kojoj je trebalo biti krvi, čime bi dokazala da nije imala predbračno iskustvo, tj. da je prije braka bila ”poštena”.

Iznenadio jetru. – P; komentar na postupak pijanca koji je došao u kafanu i umjesto alkoholnog pića naručio sok. To njegova jetra, koja je navikla na otrov, nije ”očekivala” i zato je ”iznenađena”.

Iznosi (tuđi) prljav veš. – P; kad neko priča vrlo ružne stvari vezane za koga i koje ne bi trebalo iznositi u javnost.

Izradio ga k(a)o konja (magarca, majmuna). – P kaže se kada neko koga prevari ili obmane.

Izreke su ukras govora. – P; ističe da su izreke nešto najljepše u govoru jednog naroda.

Izuvа sе prijе vоdе. – Arh. P sa Sandžaka; kad se nešto radi prije nego što je potrebno.

Izuzetak potvrđuje pravilo. – P; ono što se izuzima od nekog pravila. Ova P nije logički valjana jer je nemoguće da pravilo biva potvrđeno onim što je izuzetak od njega. Ipak, često se koristi kao argument u raspravama. Pravilnije je onda reći da izuzetak ne potvrđuje pravilo. Izuzetak može samo dopunjavati pravilo, jer nijedno pravilo nije bez izuzetka. Lat. Nulla regula sine exceptione i Exceptio afirmat regulam.

Izvadio (izvukao) iz naftalina. – P; kad neko u društvu ispriča stari vic, prijatelji ga zezaju da je taj vic izvukao iz naftalina (koji stoji u garderobi da je ne bi moljci upropastili).

Izvadio mu čikarmu. – P; odnosi se na onoga koji je koga razljutio. Tur. čikarma – razljutiti.

Izvadio (Izvukao) se iz gabule. – P; odnosi se na onoga koji je uspio izbaviti se iz nevolje. U kartaškoj igri situacija u kojoj onaj koji odigrava ima dvije niže karte od protivnika, tako da će izgubiti obje. Njem. Gabel – viljuška, rašlje; pren. teška situacija, škripac.

Izvan očiju, izvan srca. – P ima isto značenje kao i: Daleko od očiju...

Izvaži pa kaži. – P; Ispeci pa reci, s tim što se ovdje u rimi sugerira da se izmjeri težina pojmova koji se misle izgovoriti. Odgovara Sokratovoj na lat. Quot verba, tot pondera.

Izveo ga na pravi put. – P; kaže se kada roditelj ili odgajatelj uspije koga odgojiti i pripremiti za život, da od njega postane dobar, pošten čovjek.

Izveo (Istjerao) na čistac. – P kaže se kad se raščisti situacije, objasni ono što nije bilo jasno.

Izvodiš bijesne gliste. – P; kaže se onome koji se bez potrebe i povoda prenemaže, izmotava, ko čini gluposti, blesavo se ponaša ili pretjerano luduje za čim. U pren. značenju riječ glista se upotrebljava za nešto pretjerano razvučeno (npr. govor).

Izvrn(u)o kožuh (ćurak) naopako. – P; komentar na nečije promijenjeno mišljenje, na izdaju prijašnjih uvjerenja.

Izvuk(a)o adut iz rukava. – P; komentar na postupak kada neko iznese argumente koje je do tada držao u tajnosti, kao posljednje sredstvo, posljednju nadu.

Izvuk(a)o deblji kraj. – P; 1. značenje je da je neko stradao, Dobio batine. 2. pri odlučivanju da se nešto učini ljudi nekada izvlače šibice ili klipice i onaj koji izvuče dužu šibicu mora obaviti posao; odnosi se na onoga koji mora nešto učiniti iako mu se to ne radi.

Izvuk(a)o guzicu. – P; odnosi se na onoga koji je uspio 1. da se izvuče iz nepovoljne situacije, da izbjegne kakvu opasnost, 2. da izađe iz okupiranog ili opsađenog grada, a to su činili ljudi u ratu koji su bili u ratnom okruženju. Guzica je ovdje metonimija za osobu koja je pobjegla od stradanja.

Izvuk(a)o mu hasuru. – Arh. P; znači da je neko kome podvalio ili ga prevario. Tur. hasura – prostirka; dakle, prevareni je legao na golo tlo.

Izvuk(a)o mu stolicu. – P; odnosi se na onoga koji je osujetio nečije namjere, koji je koga prevario, koji drugome radi iza leđa.

Izvuka(a)o živu glavu. – Arh. P; odnosi se na onoga ko je ostao živ nakon što je izbjegao veliku opasnost.

[Benjaminsky]

J

Ja bosiljak sijem, meni pelin niče. – P; kontrast koji ističe neuspješnost dobrih namjera.

Ja drumom, a ti šumom. – P; ilustracija uzajamnog nerazumijevanja u slučaju kad jedna strana objašnjava npr. neki normalan put za rješenje nečega, a druga strana vidi rješenje na svoj način.

Ja: elif, a on: klip! – Arh. P koja ilustrira nečiju nepažnju; dok jedan počinje pričati od početka (arapski elif – prvo slovo abecede), dotle drugi bezobrazno priča o nečem nevažnom (u ovom slučaju to je izraženo pojmom 'klip').

Ja kućim, on raskućava. – P; obično kaže žena misleći na sebe, da ona kupuje, nabavlja sve u kući i štedi, za razliku od muža, koji troši novac u kafani i na društvo.

Ja l(i) šehid, ja l(i) gazija. – P; naglašava mogućnost ljudskoga izbora u borbi: ili će čovjek poginuti, ili će pobijediti. Tur. šehid – muslimanski junak koji je poginuo za vjeru, gazija – heroj, ratni junak.

Јa budi mајstоr, ја nе prljај ruku. – Arh. P; savjet onome koji nije baš vješt u nekom poslu. Pojam „ja“ ovdje u značenju „ili“.

Ja gospodin, ti gospodin – ko će vikat oša magarcima. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Tu senjor, jo senjor – ken dira oša al hamor?, a ima slično značenje kao i: Beg ja, beg ti – ko će vodu nositi?

Ja mu kažem hadumac sam, a on pita koliko djece imam. – Arh. P; kaže se kad se nekome nešto objašnjava, a on ne shvaća to objašnjenje; bukvalno:

Ja mu kažem da nemam djece, a on me pita koliko djece imam. Tur. hadum(ac) – uškopljenik, eunuh.

Ja nemam oraha u džepu. – P; kaže onaj koji je nevin u vezi s nekom optužbom i krivicom, dakle on nije upleten ni u kakav kriminal ili mutne radnje.

Ja nisam debela, ja sam žena i po. – Duhovita P; ilustracija kako sebe vide punije ženske osobe.

Ja njega mogu poslati po šibice. – P; obično kaže stariji i iskusniji za koga mlađega i neiskusnijega, dakle taj mu može biti samo pomoćnik, odnosno sluga.

Ja okom, ti skokom. – P; naredba gazde radniku, ili roditelja djetetu, a znači: ”Čim te pogledam, ima da dođeš (uradiš).

Ја prаvо, ја nikаkо. – Arh. P; naredba: Ili ispravno, ili nikako.

Ja pijem, ti pijan. – P; kad u društvu sjede jedan koji pije i drugi koji ne pije, pa onaj koji je trezvenjak izvali neku glupost koja je inače svojstvena pijanom čovjeku, tada onaj koji pije kaže njemu ovu P.

Ja pseto iz bunara vadim, a ono me ujeda. – P; zaključak kada neko kome ne uzvrati dobrotom.

Ja psu, pas repu, rep dlaci: idi dlako, ti si laka. – P; duhovit komentar na izbjegavanje odgovornosti.

Ja rek(a)o, ja slag(a)o. – P; kada se neko ne želi držati ranijeg dogovora, on će se braniti ovom I i po cijenu da ga se smatra lažovom.

Ja reko, ja poreko. – P; ima slično značenje kao prethodna.

Ja sam mlada muslimanka i ljubim Allaha, al’ ostat ću Hrvatica do svog zadnjeg izdaha. – P je zapravo pjesmica iz vremena ulaska Austro-Ugarske u BiH koju su pjevale djevojčice. Uočljivo je da se nauštrb vjere ističe nacija.

Ja sam penicilin za njega. – P kojom neko sebe poredi s antibiotikom, koji ubija mikrobe bolesti, i time pokazuje svoju djelotvornost prema onome koji je zao prema drugima.

Ja te krstim, a ti prdiš. – P; sarkastičan komentar na one koji ne slušaju savjete.

Ja tebe rogom, a ti mene rodom! – P; formula koju domaćin izgovara voćki koja ne rađa. Uzme božićno pecivo u obliku roga i udara je po kori govoreći ovu praznovjericu.

Ja tebe u bačvu, ti mene u draču. – Arh. P; komentar za onoga koji ne postupa kako se očekuje. Jedna osoba je ljubazna (nudi drugome vino koje se čuva u bačvi), a druga joj vraća bacanjem u trnje. Biljka drača je sinonim za trnje.

Ja tebi serdare, ti meni vojvodo. – Arh. P koja se koristi pri dokazivanju nečega i kad se nekom daje značaj, kad mu se podilazi u razgovoru. Tur. serdar – vrhovni vojni zapovjednik. Ovo je bosanska varijanta; vidi sljedeću:

Ja tebi vojvodo, ti meni knjaže, a mi najbolje znamo kakva smo govna. – Arh. P potekla iz Crne Gore, a kaže se kad ljudi ironično komentiraju sebe i svoje odnose s bliskim osobama.

Ja u klin, ti u ploču. – P; opis oprečnih stavova, neshvaćanja i loše saradnje.

Ja zapovjedih džaku, a on crkvenjaku. – P; ističe izbjegavanje obaveza.

Jabuka koja kasno sazrije dugo stoji. – Arh. P; opominje da će djevojci koja kasno počne izlaziti u društvo biti teško naći momka za udaju.

Jabuka ne pada daleko od stabla. – P; ima isto značenje kao i: Ne pada iver…

Jabuku prepolovio po sredini. – Arh. P; praznovjerni komentar za iskrenost: nekad se ispit iskrenosti polagao tako što se onome za kojeg se sumnjalo da ne govori istinu davala jabuka da je presiječe. Ako bi je presjekao tačno po sredini, značilo je da govori istinu.

Јаčа su dvојica nеgо sаm Rаdојicа. – Arh. P; najčešće su dvojica jači od jednoga ma koliko on bio snažan.

Јаčе је djеlо nеgо bеsjеdа. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek veći dojam postiže učinjeno djelo nego izgovorene riječi.

Jače je selo od svatova. – Arh. P; ističe da običaje diktira sredina, a ne samo oni koji to žele.

Jače selo od medvjeda. – Arh. P; naglašava da je grupa uvijek jača od pojedinca, a epilog je bos. narodne priče u kojoj se medvjed pravdao seljacima da im nije pojeo sve kruške, ali su ga oni nadglasali i proglasili krivim.

Jačega kapom, nejačega šakom. – Arh. P; ističe nejednako postupanje pri fizičkom obračunavanju.

Јаčеgа šаkоm, а nејаčеgа kаpоm. – Arh. P; šaljiva uputa da jaču osobu treba jače udariti nego slabiju.

Јаči tlаči. – Arh. P; jača osoba uvijek je u mogućnosti tlačiti drugoga. Arh. tlačiti – ugnjetavati.

Jadan i dužan po licu se poznaju. – Arh. P koja poredi ljude u nesreći.

Jadna majko, jadni li svatovi, prije jebu neg(o) kući dovedu. – P; komentar na nepromišljen postupak onoga koji želi da što prije vidi učinak svoga nastojanja.

Jadno je u onoj kući gdje koka pjeva, a horoz se ne čuje. – P; komentar za brak u kojem žena ima glavnu riječ. Tur. horoz – pijetao.

Jaja kokodače, a kokoši šute. – Arh. P; duhovito komentira situaciju u kojoj mlađi vode glavnu riječ.

Jaje bi u pički skuhala. – P; komentar za vrlo strastvenu ženu.

Jaje mućak, tebi za ručak. – P; srdit odgovor domaćice kada je komšinica ili neko od ukućana (djece) zapita šta pravi za ručak. U slučaju da je domaćica neraspoložena može ovako reći i time odbiti od sebe radoznalu komšinicu ili još više potaknuti svađu.

Jak je medvj(đ)ed, a još jači njegov san. – P; sugerira da veći, utjecajniji čovjek, ima i veće ambicije.

Jak k(a)o (crna) zemlja. – P; zemlja, na kojoj sve stoji nešto je najjače u prirodi, pa je ovo poređenje hiperbola.

Jak k(a)o Edhem. – P; ilustracija ljudske snage kakvu je nekada imao Edhem Škorić, rudar iz Kaknja.

Jak k(a)o stoka (konj, vo). – P; stoka je jaka, a čovjek i njegova snaga ovdje se porede sa životinjom.

Jak korijen duge žile pušta. – P; odnosi se na čovjeka koji utječe na svoju okolinu.

Јаkа gužvа, slаbа službа. – Arh. P; gdje je previše svijeta na malom prostoru, tu se može malo posla uraditi. Npr. ako svi samo pričaju i raspravljaju o (ne)važnim stvarima: nogometu, politici, ili ako pametuju, neće se tu puno posla uraditi.

Jaka je kobila narod! – P; ističe da narod može mnogo podnijeti, ali da se to stanje može i promijeniti.

Jaka mu čehra. – P; odnosi se na onoga koji ima izražajne crte lica, koji je naočit. Tur. čehra – izraz lica, izgled.

Jako pivo i slaba glava ne idu zajedno. – P; naglašava da alkohol jače djeluje na manje inteligentne osobe.

Јаkој mišici svаk(o) striјеlе dоdаje. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi su skloni pomagati moćnicima.

Jal prebaci, jal podbaci. – Arh. P kaže: Može biti ili ovako ili onako.

Јаmаc i štеtа k(a)o nоkаt i mеsо. – P; onaj koji garantira drugome za njegov kredit katkad neće moći ispunjavati svoje obaveze i time će nanijeti štetu onome koji je digao kredit.

Januar je najduži mjesec. – P; opominje da u decembru treba štedjeti jer se za doček Nove godine potroši više novca nego što je uobičajeno, pa se onda januar čini dužim nego ostali mjeseci.

Jao (Teško) nogama pod ludom glavom. – Arh. P; čovjek treba djelovati u skladu sa svojim tijelom, tj. ne treba previše očekivati od svojih fizičkih mogućnosti samo zato što misli da može sve postići.

Janje moje. – P; komentar da nekome treba dati nešto kao protuuslugu ili mito za učinjenu uslugu. Aluzija na vic: čovjek je dolazio nekome da bi mu ovaj riješio problem, a svaki put bi mu taj ponavljao: Janje moje. Čovjek to nije shvaćao, mislio je da ga ovaj simpatizira i da mu zato tako govori, sve dok nije nadošao na ideju da za uslugu čovjeku ispeče janje. Kada je onaj drugi vidio pečeno janje, rekao je: Dobro je, janje moje, i tek onda mu je riješio problem.

Janje peci, a tuku pirjani. – Arh. P; upućuje na to da svaki posao treba raditi na ranije dokazan, uspješan način.

Janje s govornom manom (utičnicom). – P; svinja je ovdje nazvana janjetom s govornom manom jer janje bleji, a svinja rokće. Oni muslimani koji jedu svinjetinu nazivaju je janjetinom kako bi opravdali sebe što je jedu. (Njuška svinje podsjeća na utičnicu, pa se za nju kaže i: janje s utičnicom.)

Janje za deranje (klanje). – P; 1. ako je izrečena u kartaškom žargonu, tada se misli na nekoga slabog igrača ili na naivčinu kojega treba prevariti, ”oderati” na kartama, 2. ako je rečeno u društvu prijatelja koji traže djevojke, tada se misli na neku žensku osobu s kojom su mnogi muškarci spavali, koja ”dere” kožu na leđima od čestog ležanja s muškarcima.

Jasno je k(a)o dva i dva da su četiri. – P; zaključak osobe kojoj je sve jasno i upućena je onima kojima to isto nije jasno.

Jaše mu na glavi. – P; kaže se za neposlušno i živahno dijete; ovo je blaža situacija od

Je l(i) ona kupila mene ili ja nju? – P; u situaciji kada se čovjek predomišlja da li da odbaci neku staru stvar, onda ovako kaže i time pokazuje da ne robuje stvarima.

Je l(i) tako, Ale? - Jes(te) kapetane! – P; koristi se kao ilustracija za povlađivanje, koje je naročito ispoljeno u vojsci. Vojnik je primoran da povlađuje pretpostavljenom i kada se ne slaže s njegovim mišljenjem. P se odnosi na ljude koji nemaju svoga stava o nekom pitanju i koji nekritički podržavaju tuđe mišljenje.

Je l(i) ti otac staklar? – P; provokativno pitanje upućeno onome koji nekome zaklanja vidik. Npr. ako društvo gleda emisiju na televiziji, a neko im zaklanja pogled na ekran, tada mu se može reći ova P.

Je l(i) ti sad srce na mjestu? – P; kada neko poslije nekoliko uzastopnih pokušaja uspije zadovoljiti svoju želju, katkad po cijenu da druga strana zbog toga loše prođe, tada mu se kaže ova I u značenju: Jesi li se sada smirio?

Jeb(a)o bi se da mu ne uđe. – P; Komentar za situaciju kada neko nije dovoljno odlučan da se upusti u neki odnos, posao, vezu…

Jeb(a)o bi zmiju na kamenu (u oko). – P; kaže se za onoga ko je preokupiran seksom, ko ne gleda na opasnost što je može donijeti želja, a opsesija se izražava ovom hiperbolom.

Jeb(a)o je muž moje žene. – Šaljiva psovka koju kažu oženjeni muškarci kad vide privlačnu žensku osobu.

Jeb(a)o, jeb(a)o, pa se zajeb(a)o. – P; kaže se kada neko ode predaleko u svojim nastojanjima i radu, pa tek tada uvidi da ne radi onako kako bi trebao. P je epilog vica u kojem je šef pitao radnika zašto svako jutro kasni na posao, a ovaj mu odgovorio: Kao što se djeca igraju, igraju, pa se zaigraju, tako sam i ja opalio zornjak; jebo, jebo, pa se zajebo... i zakasnio.

Jeb(a)o lud zbunjenog. – Opis situacije u kojoj se: Ne zna se ni ko plaća.

Jeb(a)o mu sve po spisku. – Vrlo ružna P jer proširuje broj opsovanih osoba.

Jeb(a)o si ježa u leđa. – Duhovita P; odnosi se na onoga kome s razlogom prijeti opasnost, ko radi vrlo neugodan posao, je grdno nastradao, ili u nečemu vrlo loše prošao.

Jeb(a)o te Hitler. – P; psovka koja je u današnje doba neutralna, koja je anahronizam, ali je poslije II svjetskog rata značila veliku uvredu onome kome je upućena jer je A. Hitler oličenje nacističkih zločina; danas je koriste uglavnom stariji ljudi.

Jeb(a)o te internet! – P; izražava ljutnju zbog visokoga računa za internet; obično je kaže roditelj djetetu koje satima surfa.

Jeb(a)o te karavlah. – P; arh. psovka karakteristična za bos. muslimane. Tur. karavlah – žitelj Karavlaške (južni dio Rumunije). Pojam vlah kod muslimana ima pejorativno značenje – nevjernik. Ovdje se ne misli na Vlahe kao etničku grupu, jer su bosanski muslimani vlasima zvali pripadnike i katoličke i pravoslavne vjere.

Jeb(a)o te miš mali. – P; veoma raširena među ljudima koji inače nisu skloni psovanju, u nedostatku nečega što bi opsovali ograničavaju se na bezazlenog miša.

Jeb(a)o te moj muž u moju pičku! – P; romska psovka, koriste je Romkinje kada žele da si daju oduška i da koliko-toliko nešto opsuju onome ko ih provocira.

Jeb(a)o te Šaban (Tito). – P Šaban je bio sinonim za J. B. Tita i ljudi su to ime koristili za njegova života kako bi nekažnjeno mogli psovati predsjednika SFRJ. Izbor imena Šaban je asocijacija na Albance, kojima je Tito dao autonomiju na Kosovu.

Jeb(a)o te Tito (ledeni). – P; besmislena psovka kojom se vrijeđa mrtav čovjek, psuju ga jer je on po uvjerenju psovača kriv za sve nedaće u bivšoj SFRJ. Psovka je toliko uzela maha da je koriste i djeca koja su rođena dugo poslije Titove smrti, što znači da su je preuzela od roditelja.

Jeb(a)o ti sebe. – P; kaže se kad neko učini ono što mu ne dolikuje: ”Šta ti je, jesi li poludio?”

Jeb(a)o ti sliku svoju! – P; bezazlena, šaljiva psovka, blaža verzija: Jeb(a)o ti sebe!

Jeb(a)o ti svoj(e) fakultet (znanje). – P; kaže se onome koji je stekao neko zvanje, ali u praksi ne pokazuje znanje.

Jeb(a)o ti to (majstore)! – P; znači: Pusti to. Od toga nema koristi.

Jeb(a)o ti voćnjak koji djeca ne obiđu. – P; komentar na vlasnike loših voćnjaka, u koje čak ni djeca ne idu da kradu voće.

Jeb(a)o ti (te) život. – P; kaže se kad se nekom dogodi nešto vrlo ružno.

Jeb(a)o zoru kad derneka nema. – P; komentira loše provedenu noć. Tur. dernek – veselje, proslava, zabava.

Jeb(aj)i ga! – P; može imati veoma široko značenje, ali najčešće ima poruku pri odustajanju od posla zbog nemogućnosti da se šta postigne: Ne može se tu ništa učiniti.

Jeba do neba. – P; kaže se za situaciju u kojoj se svi šale, ili ako je u pitanju neki problem koji nije važan, ali je nerješiv za one koji nastoje da ga riješe.

Jeba je jeba, al(i) jeb(a)o ja jebi mater. – P; šala je šala, ali kad neko pretjera onda neka sve ide dovraga; prije nego što će se naljutiti kaže onaj na čiji se račun neko šali.

Jebala bi se u oko. – P; odnosi se na žensku osobu za koju muškarci smatraju da je veoma Jebežljiva.

Jebalo majku… – P; uzrečica, npr. ”Pa, jebalo majku, može li to ikako drugačije?!”

Jebat ćemo ga ko je. – P; kada neko skrivi nešto nekim ljudima, onda prisutni ovako ističu svoju odlučnost da kazne onoga ko im je nanio štetu; češće se izgovara u šali.

Jebe ga u (zdrav) mozak (glavu). – P kaže se za onoga koji nekoga provocira, pravi budalom, ko govori gluposti, ili dokazuje nešto što je neodrživo.

Jebe ga, a nije mu lijepo. – P; ironičan komentar kada jedna osoba provocira drugu. Jebe ga u (zdrav) mozak, i prirodno je da provociranom to nije po volji.

Jebe, grebe... – P; kaže se kada neko psuje, grdi, galami, razbija kada je ljut.

Jebe k(a)o zec. – P; komentar za muškarca koji se vrlo brzo uzbudi i brzo svrši.

Jebe Marko, al(i) jebe i Musa. – P; nastala je na osnovu stiha iz nar. epske pjesme u kojoj je opisan boj između Kraljevića Marka i Muse Kesedžije, a komentar je bitke između Srba i Bošnjaka u ratu kad su se Bošnjaci počeli uspješno odupirati napadima Srba i počeli ih pobjeđivati.

Jebe me u životu. – P; kaže onaj kojeg šta ometa, osujećuje u namjeri.

Jebe mi se! – P; kaže onaj koji je nezainteresiran za nešto, svejedno mu je, ne zanima ga, baš ga briga.

Jebe se k(a)o koza. – P; nije poznato otkud ovo poređenje baš s kozom, ali je moguće da to ima veze s Glupa k(a)o koza, jer se samo glupe ženske osobe nepromišljeno upuštaju u intimne odnose.

Jebe se meni! – P; šta me briga!

Jebe se njemu. – P; komentar na nezainteresiranost u bilo kojem pogledu.

Jebe se tebi. – P; Baš tebe briga.

Jebe se tebi što je hadžija bos. – P kaže onaj koji vidi da se neko njemu blizak nimalo ne brine za njega.

Jebe se velikoj činjenici za malu činjenicu. – P; izražava suštinsku filozofiju i odnos između svega velikog i svega što je malo, između kvaliteta i nekvaliteta, između bogatstva i siromaštva.

Jebe ždrijebe Kraljeviću Marko, jebe ždrijebe, a sutra će tebe. – P je prijetnja.

Jebem joj zgodu što pušta vodu. – P; seljačka psovka; zgoda koja pušta vodu je ženski spolni organ.

Jebem radoznale. – P; Kad se neko muči oko nekog posla, a drugi ga u prolazu, često u namjeri da ga provocira, zapita šta to radi, tad mu upitani odbrusi ovu P.

Jebem ti. – P; poštapalica bez značenja u rečenici, često popunjava pauzu u rečenici ili se njome pojačava smisao onoga što se govori: Jebem ti, kakva je to budala.

Jebem ti dijete! – P; vrlo ružna psovka, koja kod psovača otkriva podsvjesne pedofilske strasti, izražena je želja da se čovjek teško povrijedi kao roditelj.

Jebem ti grob! – P; vrlo ružna i glupa psovka, uglavnom svojstvena primitivcima koji čak ni mrtvima ne daju mira.

Jebem ti kruh (koji jedeš)! – P; veoma ružna psovka, koja ima namjeru da uvrijedi ponos onoga koji živi od svoga posla.

Jebem ti mater! – P; veoma ružna psovka koja vrijeđa čovjeka do dna duše, pogotovo ako mu je mati mrtva.

Jebem ti (o)vak(v)u državu! –P; česta psovka u BiH, još od doba Austro-Ugarske, kojom ljudi iskazuju nezadovoljstvo s aktuelnim vlastima, birokratijom i političarima.

Jebem ti (te) robiju (robijo). – P; kada se čovjek dugo pati i ako njegov rad i napori ne pokazuju rezultat koji očekuje, niti poslije posla bude zasluženo nagrađen, onda ovom P iskaže razočarenje.

Jebem ti sunce! – P; psovka upućena na sunce koje je jedan od glavnih izvora života, u podtekstu ima poruku da se vrijeđa ono što je čovjeku veoma važno i uzvišeno.

Jebem ti (te) život(e)! – P; dugotrajna ogorčenost životom i nedaćama uzrokuje ovakvu psovku.

Jeben Đuka u potoku kuka (jebenom mu kukala majka). – P; šala kojoj nije cilj da uvrijedi nekoga s konkretnim imenom, više je komentar za nekoga kome je nešto krenulo loše; čovjek nekada i sam, na svoj račun, kaže ovu I.

Jeben (loš, slab, zajeban) smo mi narod. – P koju kažu pripadnici svih triju naroda u BiH, a ona je komentar na negativne pojave u mentalitetu naroda.

Jeben (opaljen, opičen) u mozak. – P; kaže se za onoga koji nije osobito inteligentan. Rahat od pameti.

Jeben (težak) je život nas umjetnika. – P; poslovično težak život umjetnika našao je svoj odraz u ovoj štr. P; koju koriste prestupnici predstavljajući sebe umjetnicima u svom poslu. Odgovara lat. Per aspera ad astra.

Jeben sam (ti) ja! – P; opomena nekome da je onaj koji kaže P; opasan.

Jebena, a neplaćena. – P; komentar za stradavanje bez ikakve mogućnosti nadoknade. Često je žene kažu same za sebe jer se osjećaju da su ponižene kao prostitutke što su uradile svoj posao, a nisu plaćene za njega.

Jebena stranka. – P; kaže se za onoga s kojim je teško izaći nakraj.

Jebena vakta od zla gospodara. – Arh. P u kojoj se psuje određeno doba zbog onoga koji je taj period učinio teškim za život. Tur. vakat – doba, vrijeme.

Jebena vremena. – P; naglašava težak period u nečijem životu.

Jebeno mu je. – P; kaže se za onoga kome je veoma teško.

Jebenom se kasno kajati. – P; 1. nakon lakomislenog seksualnog čina kasno je kajati se kad dođe do neželjenih posljedica (bolest, ucjena, neželjena trudnoća), 2. sve treba unaprijed promisliti, kajanje ne može ništa popraviti kad je nešto loše napravljeno. Poslije jebanja...

Jebeš budalu. – P; kaže se za osobu s kojom ne treba imati nikakvog posla.

Jebeš čaršiju bez rijeke. – P; deviza ljudi koji potječu iz gradova na rijekama i koji ne vole živjeti u gradovima bez rijeka.

Jebeš čaršiju gdje ubiješ vuka s pendžera. – P; iskazuje averziju prema malim mjestima. Tur. pendžer – prozor.

Jebeš čovjeka bez rakije i Bosanca bez čakije. – P; vrlo popularna kod Bosanaca jer u BiH prevladava uvjerenje da nije čovjek onaj koji ne voli popiti i koji ne nosi čakiju. Tur. čakija – nož na rasklapanje.

Jebeš dupe koje u šaku stane. – Duhovita P kojom se favoriziraju ženske osobe koje imaju izražajniju stražnjicu.

Jebeš đogu. – P; komentar na nečiji glup i bezvezan postupak. Tur. đogat – konj.

Jebeš ga. – P; kad se odnosi na čovjeka, znači: Pusti ga, a kad se misli na stvar: Šta će ti to, možeš baciti.

Jebeš ga, vrišti, ne jebeš ga, pišti. – P; kaže se kao komentar kad nekome ne možeš ugoditi.

Jebeš kaf(hv)u bez cigare. – P; konstatacija pušača da piti kafu bez cigarete nije naročito zadovoljstvo.

Jebeš me. – P; prigovor upućen provokatoru.

Jebeš medvjeda u šumi, eto ga za tobom u kući. – Duhovita arh. P koja se odnosi na onoga kojeg se neko ne može osloboditi.

Jebeš mu mater. – P; psovka se ne mora odnositi na konkretnu osobu, može biti izraz reakcije na neku situaciju, kada neko odustaje od nečega, npr. ”Šta ćemo u kinu? Jebeš mu mater, ionako ima utakmica na televiziji.”

Jebeš posao koji donosi lovu jednom u mjesecu. – P; na duhovit način favorizira profesije koje svakodnevno mogu donijeti zaradu, misli se na zanatlije koji svaki dan zarade pare.

Jebeš stara čovjeka. – P; kažu za stariju osobu koja zbog slabije radne sposobnosti često pravi propuste u radu, a katkada je kaže čovjek sam za sebe i time prekorava sebe i svoju oslabljenu pažnju i čula.

Jebeš šta? – P; često početak razgovora između onih koji sebe smatraju uspješnim zavodnicima.

Jebeš zemlju koja Bosne nema. – P; govorila se u SFRJ, a njome se na tipično bosanski način isticala ljubav prema BiH.

Jebi ga (majstore)! – P; može imati veoma široko značenje, ali najčešće ima poruku pri odustajanju od posla: Ne može se tu ništa učiniti. Propalo je, od toga neće ništa biti.

Jebi me. – P; znači: ”Vidiš me da nisam ni za šta. Pusti me na miru.”

Jebi se (ti)! – P; izražava ljutnju: Idi od mene!

Jebi svoju, nećeš moju! – P; odgovor onoga kojem je neko opsovao majku.

Jebi ti to! – P; znači: ”Šta će mi to?!”, a kaže je onaj koji nešto nimalo ne želi.

Jebite se bez mene. – P; ako svi vuku na jednu stranu, a samo jedan ne misli kao oni i ne želi da učestvuje u njihovoj zamisli, onda ih on napusti uz P; koja znači: ”Radite šta hoćete, ali bez mene.”

Jebo ćar fajdu. – P; kaže se kad se nešto izjalovi, kad je prividno nešto na dobitku, a ustvari tu nema nikakvog dobitka, već se samo ostaje na 'pozitivnoj nuli'. Tur. ćar – zarada od trgovine; fajda – korist.

Jebo jež čaplju, pa joj suze kaplju. – P; duhovit komentar upućen onome kome se dogodilo nešto što je trebao i očekivati.

Jebo učenje, uči jebanje. – Duhovita P; deviza adolescenata, jer im je draži seks od škole.

Jebu mu se misli. – P; kaže se kad su nekome misli konfuzne.

Jebu se k(a)o muhe u letu. – Komentar na nemoralne parove koji ne biraju mjesto za svoje intimnosti.

Jebu se k(a)o zečevi. – Komentar za bračni par koji ima mnogo djece, a porede se sa zečevima koji se često razmnožavaju.

Ječam trči, a rakija viče. – Arh. P; podsjeća da onaj koji jede ječmenu hranu postaje jak, a onaj koji pije postaje bučan.

Jedan dio ljudi radi a ne misli, a drugi dio misli a ne radi. – Duhovita P; većina ljudi radi (i živi) mehanički, a drugi dio, mudriji (i lukaviji), snašao se tako da za njih drugi rade.

Jedan drugome uvlače se u guzicu (šupak). – P; koristi se kada dvojica ugađaju jedan drugom jer im je onaj drugi potreban, iako su obojica sličnog statusa.

Jedan dušom, drugi kesom. – Arh. P; poredi postupke ljudi: neki ljudi predano, dušom, ulaze u neki posao, a drugi samo daju novce za posao. Tur. kesa – kožna vrećica za novce.

Jedan, dva, devet, tri (1293). – Skraćena verzija P koju su pjevale djeveruše u svatovima, izgovorena kao brojka liči na tajnu poruku: ”Jedan krevet, vas je dvoje, za devet mjeseci bit će vas troje!”; izražava želju da mlada rodi.

Jedan grijeh, hiljadu zala. – Arh. P; moguće je da jedan grijeh izazove i druge grijehove i zla.

Јеdаn grijеh rаđа stо grijеhа. – Arh. P sa Sandžaka; često jedna greška uzrokuje drugu.

Jedan je prob(a)o, pa se usr(a)o. – Duhovita arh. P; kaže se onome za koga se ne može sa sigurnošću tvrditi da može uraditi posao koji želi.

Јеdаn kоnоp plаninu nе оkruži. – Arh. P sa Sandžaka; treba imati sve što čovjeku treba kako bi pravilno obavio posao.

Jedan korak naprijed, dva nazad. – P; komentar za nečije vrlo sporo napredovanje, zapravo je riječ o nazadovanju. Naziv pamfleta iz 1904. Vladimira I. Lenjina.

Jedan kroz jedan. – P iz administrativnog žargona; govori o gruntovnici, ovdje izražava nečije uvjerenje da ono o čemu govori pripada isključivo njemu, kao što zemlja gruntovno pripada prvom vlasniku 1/1 (jedan kroz jedan). Kaže se i onda kada je neko veoma siguran u nešto.

Jedan puškomet hoda. – P; lovci imaju običaj da po dužini puškometa računaju dužinu puta, pa kada ih neko upita koliko ima od jednoga do drugoga mjesta onda oni ovako odgovore; jedan puškomet je 4-5 km.

Јеdаn sе оtеgо, drugi sе prоtеgо. – Arh. P; komentar za onoga koji je uspio i (često na račun) onoga koji je stradao. Kaže se i kao utjeha djevojkama kad ih ostave mladići.

Jedan šarov, drugi garo. – P; komentar za slične karaktere, a koji se predstavljaju pred javnošću da su različiti.

Jedan turban ne trpi više hodža. – P; ističe da sve ima svoju mjeru; kao što je turban ”navikao” na glavu onog hodže koji ga nosi tako ni bilo šta što ima svoju mjeru ne trpi promjenu veličine. Tur. turban – čalma, ahmedija; tanko platno koje je omotano oko fesa ili druge slične kape.

Jedan za sve, svi za jednoga. – p; geslo solidarnosti. Lat. Pro omnibus et omne pro uno. Zakletva prijatelja u romanu „Tri mušketira“ Aleksandra Dumasa Starijeg.

Jedan(a)est i pet do dvan(a)est. – P; šaljiva igra riječi kao odgovor na pitanje koliko je sati, a pogotovo kad se zna da onaj koji pita nekud žuri. Petn(a)est do pola petn(a)est.

Jede joj iz ruke. – P; kada žena ”ukroti” muškarca pa on postane pokoran, pitom, poslušan.

Jede kruh (hljeb) bez motike. – P; odnosi se na onoga koji je materijalno ovisan o kome, nesamostalan.

Jede kruh (hljeb) tuđim zubima. – P; odnosi se na onoga koji živi na tuđi račun.

Jede krvav kruh (hljeb). – Arh. P; odnosi se na onog koji se jako pati u životu.

Jede malu djecu. – P; kaže se za onoga koji je strašan u svome nastupu, ali posjeduje i neki bizaran šarm; sve u svemu, riječ je o monstrumu.

Jede se k(a)o mlad mjesec. – P; kad se neka osoba nervira i pritom vidno mršavi, ona podsjeća na mladi mjesec.

Jede sve manje, sere sve tanje. – P je ironičan komentar za onoga koji je bolestan i nema apetita.

Jedem govna, ho(će)š i ti?! – P; odgovor na pitanje provokatora: Šta radiš?!, tad onaj kojem posao ne ide od ruke kaže ovu P.

Jedem slatko, jebem sve glatko. – P; kaže onaj koji smatra da je uspješan ljubavnik. Inače se u narodu smatra da slatko ima afrodizijačku moć.
Jedi govna! – P; u situaciji kada neko živcira koga, ovaj mu ovako odbrusi, a može mu se odgovoriti i: Da jedem govna, davno bih te pojeo.

Jedi govna ustima, a ne rukama! – P; kaže se onome koji hoće da se tuče i sugerira mu se da nastavi konflikt riječima.

Jedi travu jer će jednoga dana ona jesti tebe. – Ironična P; treba uzeti od prirode i života što više.

Jedini k(a)o Mujo u majke. – P; kaže se za sina jedinca, vjerovatno je u narodnoj priči Mujo bio jedini sin u porodici.

Jedini način da bi izbjegli greške je steći iskustvo. – P; naglašava važnost iskustva.

Jedinica, u majke razbludnica. – Arh. P; sugerira da su kćerke jedinice nemoralne.

Jedino da ispraviš kukca. – P; praznovjerica: onome koji ispravi kukca koji se prevrnuo na leđa bit će okajano sedam godina grijehova. P je komentar za onoga koji je nešto zgriješio.

Jedino da prodam guzice. – P; kada neko nema novca da si pribavi nešto, tada sam sebe u šali poredi s prostitutkom koja prodaje svoje tijelo za novac.

Jedino udovica uvijek zna đe joj je muž. – Romska P; muževi se poslovično skitaju i rijetko govore ženama kuda idu.

Jedna glava, hiljadu jezika. – P; kaže se za osobe koje su jezikare, oštrokondže i mahaluše.

Jedna gobelja u blato, druga iz blata. – Arh. P; u životu je uvijek i dobro i loše; nešto je povoljno, nešto nije. Arh. gobela – naplatak, luk koji sastavlja točak na kolima.

Jedna je majka (a otac može biti bilo ko). – P; ističe važnost majke i poštovanja njene ličnosti, kaže se najčešće kao podsjećanje nekome da ispravi svoj odnos prema majci. P odgovara lat. Mater certa, pater semper incertus.

Jedna je pamet dobra, dvije su još bolje. – Arh. P; uvijek je bolje kad se rješava neki problem uključiti još nekoga ko će pomoći da se nađe izlaz.

Јеdnа (је) smrt, а stо uzrоkа. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek ima više uzroka smrti.

Јеdnа kоzа оkоzi dvоје јаrićа, pа оd јеdnоgа kоžа dоspiје nа bubаnj, а оd drugоgа nа еvаnđеlје. – Arh. P; puno toga u životu ovisi o sreći.

Jedna kruška na deset medvj(đ)eda. – P; može imati dva tumačenja: 1. komentar na slabo imovno stanje u kući, 2. kad je slaba trpeza u gostima.

Jedna krv i mlijeko. – P; odnosi se na djecu od istog oca i majke, koja su nastala od iste očeve krvi i dojila isto majčino mlijeko.

Jedna lasta ne čini proljeće. – P; jedan znak na početku još ne znači da će se što ostvariti u potpunosti; tek niz okolnosti koje ukazuju na očekivani razvoj situacije može biti dokaz da će se desiti ono što se očekuje. Odgovara P E. Rotterdamskog na lat: Una hirundo non facit ver i Flos unus non facit horum.

Jedna majka stigne za sto sinova, ali sto sinova ne stigne za jednu majku. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Una madre para sien ižos – i no sien ižos para una madre, a govori o požrtvovanosti majke i neodgovornosti sinova.

Јеdnа mu nоgа drugој dоbrа nе misli. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za osobu koja ne zna šta bi prije radila.

Јеdnа mukа nаukа, а stо mukа оdukа. – Arh. P; lakše se navići (naučiti) na nešto nego odvići (odučiti).

Jedna pomahnitala krava smuti cijelo stado. – P; odnosi se na onoga koji zavede grupu ljudi svojim postupcima.

Jedna prazna, a u drugoj ništa (nema). – P; ilustrira veliko siromaštvo, misli se na ruke u kojima čovjek nema ništa.

Jedna prođe, druga dođe. – P; ilustrira učestalost životnih prilika, a muškarci je često koriste kada misle na žene.

Jedna ptica jato ne čini. – P ima isto značenje kao Jedna lasta ne čini proljeće.

Jedna raja, a dva gospodara. – Arh. P; komentar da običan čovjek (raja) mora podmirivati potrebe i plaćati poreze dvojici gospodara, spahiji i caru, ili, u novije vrijeme, gazdi i državi.

Jedna repa svega ljeta, pa i ona crvava. – Arh. P; kaže se kada se upropasti i jedina prilika za nešto.

Jedna riječ malo, dvije previše. – P; komentar na relativnost davanja savjeta. Nekad je nedovoljno reći tek uzgredan savjet, a katkad je bespotrebno dijeliti savjete.

Jedna se otegla, druga se protegla. – Arh. P; komentar kojim se tješi muškarca kada ga ostavi žena. Glavni smisao je da ne treba žaliti za prošlošću, nego treba gledati u budućnost.

Jedna šteta (sto) hiljadu grijeha. – Arh. P; komentira situaciju: ako neko zagubi nešto u svojoj kući, a imao je goste, počne sumnjati da je neko od njih ukrao zagubljenu stvar. Tek kad nađe ono što je zametnuo, čovjek shvati koliko je griješio optužujući svoje goste da su možda lopovi.

Jedna šugava ovca cijelo stado ošuga. – P; opomena da se ljudi moraju čuvati loših pojedinaca.

Jedne gaće devetero braće. – Arh. P; kaže se za siromašne i za one roditelje koji imaju puno djece.

Јеdnе kаpi pоštеnе krvi nеmа u sеbi. – Arh. P sa Sandžaka; komentar na vrlo nepoštenu osobu.

Jednim metkom ubio dva zeca. – P; ima isto značenje kao Ubio jednim udarcem dvije muhe.

Jednim okom spavaj, a drugim budi budan. – P; sugerira da pred nekim treba biti veoma oprezan.

Jedno dijete k(a)o nijedno, a dvoje k(a)o dvadeset i dvoje. – P; hiperbola koja ističe koliko više pažnje treba posvetiti kada je riječ o dvoje djece u odnosu na jedno.

Jedno drugom do uha. – Arh. P; kaže se pri opisivanju djece koja su blizu po uzrastu, a koja su rođena jedno za drugim.

Jedno goloj, a drugo sijedoj bradi pristoji. – Arh. P; podsjeća da ono što je primjereno starijim osobama nije i mlađim, i obratno. Odgovara Plautovoj na lat. Aetatem aliam aliud factum condecet.

Jedno jaje snijela, sav komšiluk smela. – Arh. P; komentira osobe koje prave previše buke oko svoga uspjeha.

Јеdnо kоlо iz kаlа, а drugо u kаl. – Arh. P; opis zabave u kojoj su svi mnogo popili pa padaju dok plešu. Arh. kal – blato, glib.

Jedno oko u Beču, drugo u Grmeču. – P; ilustracija razroke osobe.

Јеdnо sе zlо iz drugоg snuје. – Arh. P sa Sandžaka; kad se dogodi jedno zlo, vrlo lako se može dogoditi i drugo.

Jedno srce imaš, to treba da znaš, zato moraš paziti kome da ga daš. – Arh. P; opominje da čovjek dobro mora paziti kome će pokloniti svoju ljubav.

Jedno tijelo i jedna duša. – P odnosi se na dvoje ljudi koji se mnogo vole.

Jedno zrno ne napuni hambar. – Arh. P; napominje da se malim snagama ne može puno postići.

Јеdnој glаvi јеdnа kаpа dоstа. – Arh. P; savjet da treba biti umjeren u svojim prohtjevima.

Јеdnој smrti ејvаlа, а drugе sе nе bојim! – Arh. P sa Sandžaka; obično kaže čovjek koji je upravo izbjegao smrt, pa se pravi važan jer je se, kao, više ne boji.

Jednom daje, a dvjema uzima. – Arh. P; komentar za osobu koja više voli dobiti nego dati.

Jednom guzicom stiže na sto pirova. – Arh. P; ilustrira onoga koji voli stići na sve strane.

Jednom nogom u grobu. – P; kaže se za staru i bolesnu osobu, za koju se očekuje da može uskoro umrijeti.

Jednom sam probo(a)o i vidio sam da znam. – P; šaljiv odgovor na pitanja koja upitani smatra nevažnim. Npr. ”Zašto nemaš djevojku?”, ili ”Što se opet ne oženiš?”

Jednom zine, dvaput slaže. – P; ilustrira velikog lažova.

Jednu reci, a dvije čuj. – P; savjet koji ističe važnost uzdržanih izjava i pažljivog slušanja sagovornika. Odgovara Senekinoj na lat. Auribus frequentius quam lingua utere.

Jedva čekam da mu vidim leđa. – P; iskazuje se želja da se ne bude više u društvu onoga koji nekome ne odgovara.

Jedva medu medu privukoše. – Ironična P; komentar na onoga koji voli da ga drugi nagovaraju, a ustvari jedva čeka da uživa s drugima u onome u čemu i oni uživaju.

Јеdvа mu kоžа kоsti drži. – Arh. P sa Sandžaka; opis nekoga ko je vrlo bolestan.

Jedva prevalio preko usta. – P; označava usiljenu, nevoljnu izjavu, koja je ”teško” izrečena.

Jedva sastavlja kraj s krajem. – P; odnosi se na čovjeka koji nema sredstava za život, a zna se da teško finansijski sastavlja početak s krajem mjeseca; kaže se uglavnom za onoga koji je uočljivo siromašan.

Jeftin pazar kesu prazni. – Arh. P; ima slično značenje kao i Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari. Perz. pazar – trgovanje, kupovina, kesa – vrećica.

Jeftinije ga je odijevati nego hraniti. – Šaljiva P; odnosi se na osobu koja ima veliki apetit, a znači da joj manje treba za garderobu nego za hranu.

Jeftino je najskuplje. – P; često je ono što je nekvalitetno vrlo jeftino, pa kad se pokvari treba ponovo kupovati, i tako ispadne skuplje.

Jela bez okusa, cvijeće bez mirisa i žene bez ljubavi. – P; nastala je u Skandinaviji, a njome Bošnjaci karakteriziraju podneblje u kojem su se zatekli: nenaviknutost na nordijsku kuhinju čini da su jela neukusna, cvijeće veoma kasno procvjeta i miris se zaista slabo osjeća, a Skandinavke su proračunate, hladne i suviše emancipirane po kriterijima Bošnjaka.

Jeo sjeckanih jezika. – Šaljiva P; označava svađu između muža i žene; obično je u pitanju ženino predbacivanje mužu zbog njegovog ponašanja: gledanje za drugim ženama ili česti odlasci u kafanu.

Jeremijina tužaljka. – P; biblijskog je porijekla, a odnosi se na 1. nečiju katkada bezrazložnu kuknjavu, 2. previše pesimistično prognoziranje budućnosti – pri čemu se ta osoba poredi s prorokom Jeremijom, koji je oplakivao pad Jeruzalema.

Jesi l(i) prirodno glup ili treniraš? – Duhovita P koja je kritika upućena onom koji glupo i naivno postupa.

Jesi l(i) se bunjika najeo? – P; bunjika je otrovna gljiva koja izaziva pomućenje razuma i halucinacije; shodno tome kaže se čovjeku koji se ponaša kao mahnita budala.

Jesi l(i) ti kupio nju, ili ona tebe? – P; šaljivo pitanje upućeno onome koji dvoumi da li da odjene nešto novo zbog pretjeranog obzira prema toj stvari. U pitanju može biti cicijašenje. Npr. muž neće da odjene novu košulju koju je davno kupio, a žena ga ovim pitanjem opominje da ne treba robovati materijalnim stvarima.

Jesi l(i) ti lud, il(i) ti noge smrde? – P; kaže se kad se neko: Pravi (se) lud, pretvara se da ne razumije, ne zna, glumi neobaviještenost.

Jesi l(i) ti pao s(a) Marsa?! – P; kaže se onome koji se ponaša kao da je potpuno neupućen u situaciju, kao da ne živi na Zemlji nego u nekom svom svijetu.

Jesi l(i) ti to vario (bez maske)? – P; ima mnogo varijanti: kaže se kada se sretne mahmuran čovjek kome su bionjače crvene od izraženih kapilara jer je cijelu noć pio; pod iskazom vario bez maske misli se na autogeno zavarivanje koje šteto djeluje na oči ako se obavlja bez zaštitne maske, a može se reći i: ”Eto te k(a)o da si svu noć vario”, ili: ”Jesi li to opet vario bez maske?”

Jesenski štenci k(a)o proljetna mlada. – Arh. P; upućuje na to da sve treba raditi u pravo vrijeme: ako štenad dođu na svijet ujesen, teško će preživjeti zimu, a ako mlada dođe u novi dom u proljeće teško da će imati šta jesti jer se preko zime sve pojelo.

Jesi li ikad vidio ćelavog magarca? Sigurno jesi sijedog. – Arh. dijaloška P koju koriste prijatelji kad se šale na račun drugoga; jedan je sijed, a drugi ćelav, pa se uzajamno porede s magarcima.

Jesmo braća, al(i) kese nam nisu sestre. – P; savjet da ljudi trebaju imati korektne novčane odnose bez obzira na uzajamnu bliskost; kaže se kada npr. neko traži novac na posudbu, a nije vratio ni raniji dug.

Jesmo li ljudi ili kelneri? –P; ovo imaju običaj reći oni koji ne uvažavaju kelnerski zanat jer smatraju konobare lopovima.

Jesmo li raja ili papci? – P; Gradska raja ima svoj kodeks ponašanja, za razliku od: Papanske raje, koja nema čaršijski, gradski način rezoniranja. Ovdje se pod rajom podrazumijeva gradska, a pod papcima papanska raja.

Jest ćemo zlatnom kašikom. – P; nekih političara u BiH, ali i širom Balkana, koji su obećavali blagostanje poslije rata, a koja je postala simbolom neispunjenih obećanja.

Jeste li se vi meni obradovali što sam ja vama došao? – Duhovita izreka kojom gost želi odobrovoljiti domaćine.

Jesu l(i) ti sve koze (ovce) na broju? – P; pita se onoga koji nije baš sasvim dobre volje, nešto s njim nije u redu, govori nesuvislo.

Jetrvama i košulje na kanafi se svađaju. – Romska P; da bi se shvatila ova P vidi: Јеtrvicе brаću diјеlе. Arh. kanafa – konopac.

Јеtrvicе brаću diјеlе. – Arh. P; kada se znaju posvađaju jetrve, mogu i braću zavaditi. Jetrva – žena muževog brata.

Jezik brži od pameti. – P; druga varijanta: Brži jezik od pameti; kada neko govori bez razmišljanja, nepromišljeno.

Јеzik džеlаt. – Arh. P sa Sandžaka; zbog onog što je rečeno mnogi ljudi stradavaju.

Jezik je most koji puca kad je predebeo. – P; naglašava da oni koji su neumjereni u svojim riječima mogu skupo platiti svoje izjave.

Jezik je mudraca u srcu – srce je glupana na jeziku. – P; kritizira nepromišljeni verbalni istup.

Jezik k(a)o u krave. – P; odnosi se na osobu koja govori mnogo i ne pazi šta govori.

Jezik kosti nema, ali kosti lomi. – P; opominje da se zbog izjave može stradati.

Јеzik lаžе, srcе istinu kаžе. – Arh. P; savjet da ne treba uvijek vjerovati u izgovorene riječi, već treba obratiti pažnju na postupke i djela.

Jezik mu deblji od novčanika. – Arh. P; kaže se za osobu koja se hvali svojim mogućnostima, a zapravo je nesposobna ostvariti svoja obećanja.

Jezik pali, guzica plaća. – P; je komentar na onog ko ima dugačak jezik i ko zbog svojih izjava stradava.

Jezik se uvijek zove maternji zato što otac teško dolazi do riječi. – Duhovita P; odnosi se na žene, za koje se poslovično smatra da su brbljive.

Jezik siječe jače nego sablja. – P; ističe značaj i snagu riječi. P je zapravo Euripidova; na lat. glasi: Ex lingua stulta veniunt incommoda multa.

Jezik ženu bije. – P; maksima po kojoj ženu treba kažnjavati kritikom, a ne fizički.

Jezikova čorba (juha / supa). – P; simbol grdnje, pokude, prigovora s mnogo riječi (ob. žene mužu). Jeo sjeckanih jezika.

Jobova stradanja (Jobove muke). – P; biblijskog porijekla; komentar je na nečiju nepravednu nesreću, pri čemu se nesretnik poredi s Jobom kojeg je Bog iskušavao kroz nesreću.

JOKS – Skraćenica muške P koja se upravo izgovara ovako kako piše, a ”tajna” je formula, tj. komentar za žensko pričanje i ogovaranje, znači J(ebao) ih O(naj) K(o) ih S(astavi).

Jorgan-planina rješava sve. – P; ističe da zajedničko spavanje u bračnom krevetu dovodi do pomirenja supružnika. Tur. jorgan – deblji, topli pokrivač.

Josipov brak. – P; Sefarda; komentar na bračni par koji nema intimne odnose, a poredi se s Josipom, mužem Djevice Marije, koji sa njom nije spavao.

Još će vode (Une, Sane, Vrbasa, Bosne, Save, Neretve, Drine…) proteći. – P; odnosi se na onoga kome treba dugo vremena da nešto shvati ili uradi – ili na neki događaj koji također treba vrlo dugo čekati. Raširena je u cijeloj BiH i svaka regija koristi svoju najveću rijeku za ovu izreku.

Još dok je ljubav bila mlada, mogli smo sjediti na maču, danas nemamo mjesta na šezdeset lakata širokom divanu. – Arh. P Sefarda; govori o promjenjivosti emocija kod ljudi. Dok su ljudi mladi i zaljubljeni, ništa im ne smeta, a kad ostare smetaju jedno drugome.

Još jednu lani, pa na moj pa(d)ni. – P; opomena onome ko provocira (laje) da ako ne prestane može očekivati svađu i psovke. Česta je i kod dobrih prijatelja u šali kada jedan drugome dosađuje.

Još me samo nije mlin mlio i grom bio. – P; za sebe kažu stari ljudi koji su prošli mnogo nevolja u životu.

Јоš mаlо uzbrdо, pа nikаd nizbrdо. – Arh. P; šaljiv komentar kad se dugo ide uzbrdo.

Još samo fali vlaški pop s kobilom. – P; ilustracija velikog nereda.

Još se nije rodio ko je narodu ugodio. – P; teško je svima ugoditi jer svako ima svoje viđenje neke stvari. Lat. Iupiter quidem omnibus placet i Non fuit hic natus, nullo nascitur et aevo, omnibus ex aequo qui palcuisse sciat.

Jučer od sise otpao. – P; odnosi se na onoga koji je veoma mlad. Miriše još na majčino...

Јučеr vеzir, dаnаs rеzil. – Arh. P; komentar na nečiju zlu sudbinu, nesreću. Tur. vezir – najviša titula u državnoj hijerarhiji Turskog carstva; rezil – koji je ponižen, osramoćen, obrukan.

Judin poljubac. – P; pren. izdaja; Juda Iskariot, jedan od Isusovih učenika, pred Rimljanima je poljubio Isusa Krista tako da oni znaju koga trebaju uhapsiti.

Jugo, Jugo, moja tugo. – P; kojom se izražava nostalgija za bivšom Jugoslavijom, koja se raspala 1990.

Junak na jeziku (riječima). – P; odnosi se na hvalisavca, razmetljivca, ali koji svoje riječi ne potvrđuje djelima; slična je hrabar na jeziku.

Junakova majka prva plače. – P; u borbi prvo ginu oni najhrabriji jer su u prvim borbenim redovima, otud ova P.

Juri za suknjama. – P; odnosi se na ženskaroša, koji je neprestano u lovu na žene.

Juriš braćo, ja za vama! – Šaljiva P; odnosi se na lažne junaka, koji su u na riječima hrabri, a u borbu idu posljednji.

Jurjevska pravda. – Arh. P označava rok za namirenje dugova na dan sv. Jurja, 23 aprila.

Jutarnji zijan prati do jacije. – P; praznovjerica: ako se ujutro desi nezgoda, cijeli dan će biti nepovoljan za poslove. Tur. zijan – šteta, gubitak; jacija – dva sata po zalasku sunca, vrijeme početka pune noći.

Jutro je pametnije (mudrije) od večeri. – P; savjet da ne treba nabrzinu donositi odluku, treba malo pričekati.
_____________________________________________

Sutra su poslovice koje počinju sa slovom K - u četiri nastavka jer ih ima preko 1200.

[Benjaminsky]

K

Kad Arap masla ima, i muda maže. – P; ima isto značenje kao i Ko ima maslom i muda maže.

Kad beg ozebe, raja kiše. – P; komentira stradanje naroda zbog loše vlasti.

Kad bi baba gledala koliko košta pita, ne bi je nikad ispekla. – P; ne treba se obazirati na otežavajuće okolnosti ako se želi nešto postići.

Kad bi batine nekoga naučile pameti, najpametniji bi bili volovi. – Duhovita arh. P; ističe da ne treba primjenjivati fizičko kažnjavanje u odgoju.

Kad bi čovjek znao gdje će pasti, on bi sjeo. – Arh. P; duhovita varijanta sljedeće P:

Kad bi čovjek znao gdje će vrat slomit(i), ne bi nikad tamo išao. – Arh. P; i pored opreza, ljudi ponekad ne mogu spriječiti stradanje.

Kad bismo imali brašna ko što nemamo ulja, posudili bismo sira i odnijeli komšiji da ispeče pitu. – P; odnosi se na one koji maštaju a nemaju mogućnosti da svoje želje i ostvare. Tur. pita od grč. pette – jelo od tijesta sa slanim ili slatkim dodacima.

Kad bih je puk(a)o o lijevi obraz, zaigr(a)o bi joj i desni. – P; slikovito govori o zdravlju ženske osobe jedrih, čvrstih obraza.

Kad bi ludost boljela, kakve bi vike selom bilo! – Arh. P; duhovito izražava mnoštvo ljudske ludosti.

Kad bi me zmija ugrizla, otrovala bi se. – P; slikovito predstavlja ozlojeđenog, ogorčenog čovjeka, punog jedi, srdžbe i ljutnje.

Kad bi se pamet prodavala, opet bi svako kupio svoju. – P; ironično komentira da svako misli da je najpametniji.

Kad bi se sve pameti iznijele na pazar, svak bi se svoje mašio. – Arh. P sa Sandžaka; svako najviše cijeni svoje mišljenje.

Kad bi se sve pameti iznijele na vašar, svako bi se svoje mašio. – Arh. P na osnovu koje je nastala prethodna P.

Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja osim jezika. – Duhovita i mudra P o ženama, koje su poslovično pričljivije od muškaraca.

Kad bih imao i sto godina, moj najbolji dan uvijek bi bio sutra. – P; optimistična maksima onih koji od sutrašnjice očekuju više nego od današnjice.

Kad bih (ja) turio šaku u džak sa devedeset i devet pičaka i jednim kurcem, izvukao bih kurac. – P; kaže za sebe onaj koji smatra da je sreća i kada mu je nadohvat ruke za njega nedostižna.

Kad Bog neće, ni lišće se ne kreće. – P; naglašava vjerovanje da baš sve ovisi o Božijoj volji.

Kad Bog uzme dušu, vrag dovodi nasljednike. – Arh. P; odnosi se na ostavinske parnice iza pokojnika i ponašanje nasljednika u vezi sa ostavštinom.

Kad brod tone, miševi prvi bježe. – P; u pren. značenju: kad se sprema velika opasnost, politički preokret…, prvi se spašavaju najlukaviji; P je parafraza iz „Oluje“ W. Shakespearea: A rotting carcass of a boat… the very rats instinctively have quit it.

Kad bude jasno, bit će kasno. – P; upozorava da pravovremeno treba misliti o posljedicama nekog čina. U suprotnom se može desiti da se dođe u situaciju kad više nema pomoći ili popravka.

Kad bude (dođe) stani-pa'ni... – P; odnosi se na presudan trenutak ili situaciju, kada treba biti odlučan bez obzira na ishod.

Kad bude stani-pa(d)ni, ti pa(d)ni, a ja ću stati. – P; šaljiva parafraza prethodne I o prijateljstvu i žrtvovanju.

Kad budeš umir(a)o, ti se smij a drugi neka plaču, jer kad si se rađ(a)o svi su se smijali a ti si plak(a)o. – Sarkastična P; sugerira da se čovjek ne mora ponašati onako kako se većina ljudi ponaša.

Kad čovjek jednom rukom iz ljubavi dijeli, Bog mu u drugu vraća. – Arh. P; ističe da se dobro dobrim vraća.

Kad čovjek pocrveni, to znači 'da'. – P; kad se nekoga optužuje za nešto, a on pocrveni i ne brani se, znači da je kriv.

Kad čovjek pocrveni, to znači da laže. – P; lažov se može prepoznati po izgledu lica.

Kad čovjek priseže na vjernost do groba, obično ne misli na svoj grob. – Ironična P; ismijava zakletve.

Kad čovjek tone, i za govno se hvata. – P koja parodira narednu P:

Kad čovjek tone, i za vrelo gvožđe (slamku) se hvata. – P; ističe da čovjek u velikoj opasnosti ne bira sredstva za spas.

Kad će ti doći iz guzice u glav(ic)u? – P; kaže se onome koji ne razmišlja racionalno.

Kad ću ako neću sada? – P kaže za sebe onaj koji ne može više da čeka na nešto jer smatra da je došlo krajnje vrijeme da uradi ono što misli da treba uraditi.

Kad djevojke obuku mini suknje, mladići postaju stidljivi: stalno obaraju pogled. – Duhovita P; muškarci vole vidjeti ženske noge i u ovom slučaju ponašaju se onako kako djevojke to žele – a one žele biti primijećene.

Kad dođe muka, nema bruka. – Arh. P; kad je nužda, čovjek prevlada stid.

Kad ga vidim, tri dana nemam napretka. – P; kaže se za onog koji je pesimist i koji ubija u ljudima volju za životom.

Kad gavran pobijeli. – P; kaže se kada je sasvim izvjesno da se nešto ne može i neće dogoditi.

Kad god odu, vrate se osunećeni. – P nastala u zadnjem ratu, kada su bošnjačke delegacije išle po svijetu i tražile političko rješenje za prekid rata. Uvijek su pristajale na prijedloge i uvjete međunarodne zajednice, a zapravo su sve manje i manje dobivale, tako da je došlo dotle da je Federacija BiH prihvatila skoro kao normalno da treba dobiti samo 51% teritorije BiH, a agresorska strana 49%. Ovom P iskazuje se nepridržavanje vlastitih principa.

Kad god se jedna vrata zatvore, druga se otvore. – P podsjeća na to da uvijek postoji izlaz iz nepovoljne situacije.

Kad gori krov nad glavom, ne misli se na svadbu. – Arh. P sa Sandžaka; kad se pojave veliki problemi, ne treba misliti na druge stvari.

Kad horoz zapjeva, nadaj se musafiru. – P; praznovjerica: kaže da pijetao najavljuje dolazak gosta. Tur. musafir – gost.

Kad ideš vuku na čast, povedi psa uza se. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek mora biti spreman na svaku eventualnost kad polazi na opasan put.

Kad ima volje, ima i načina. – P; ističe važnost dobre volje za rješavanje bilo kojeg problema.

Kad imaš sve, ne vidiš ništa; progledaš tek kad nemaš ništa. – P; kritizira blagostanje koje čovjeka čini neosjetljivim za bilo šta.

Kad izađeš pred vladara, nek si lijep, a kad se vratiš nek si nijem. – Arh. P; sugerira da čovjek treba paziti na ponašanje pred onim ko je na višem položaju od njega i čuvati tajnu koju mu je eventualno povjerio.

Kad javna kuća časti, gosti najebu. – Ironična P; kaže se za onoga koji časti iako mu to nije svojstveno, a tada obično nešto nije uredu, moguće je da je u pitanju neka prevara.

Kad je bal, nek je maskenbal. – P; ima dva značenja: 1. kad se šta čini, nek se čini dokraja (obično je riječ o trošenju), 2. kad se u nešto upusti, nema natrag.

Kad je beg bio cicija? – P; za sebe kažu osobe koje žele da se pokažu galantnim iako im baš ponekad i nije po volji da časte neke ljude.

Kad je bilo Tita, bilo je kredita. – P; podsjećanje na ekonomsko blagostanje u Titovoj Jugoslaviji kada su se lako mogli dobiti povoljni krediti.

Kad je Bog hodao po zemlji. – P; odnosi se na period prije rata u BiH, kada je posljednji predsjednik Vlade SFRJ A. Marković učvrstio kurs od sedam dinara za jedan DM; kada se živjelo mnogo bolje nego danas, u ona dobra stara vremena, u nekadašnje doba blagostanja.

Kad je bolest smrtna, onda je smrt lijek. – Arh. P; odnosi se najčešće na neizlječivu bolest, koju može prekinuti samo smrt.

Kad je čo(v)jek gladan, zauhar je i kad komarac (mušica) uleti u usta. – P; gladan čovjek ne bira šta će jesti. Tur. har – korist.

Kad je čovjek zdrav, i voda mu je slatka. – P; zdravom čovjeku sve prija.

Kad je džabe, i sirće je slatko. – Arh. P; sve je slađe kad je besplatno ili vrlo jeftino. Što je džabe...

Kad je džigerica bila meso? – Arh. P; kaže se za nešto što se ne može ni porediti s nečim.

Kad je kruha ikak'a, ne boj se gosta nikak'a. – Arh. P; savjet da treba uvijek biti spreman primiti, makar i najskromnije.

Kad je masla, nema brašna; kad je brašna, nema masla. – P; komentira nedostatak povoljnih okolnosti kako bi se uspješno obavio neki posao.

Kad je moranje, nije pitanje. – Arh. P sa Sandžaka; kad se nešto mora učiniti, o tome nema puno rasprave.

Kad je muka, hajde Đuka, kad se jebete, Đuku ne zovete. – Šaljiva P; prigovor onoga koji se osjeća zapostavljenim u nekoj situaciji.

Kad je najslađe, prekini. – P; hadis koji sugerira umjerenost u zadovoljstvima. Odgovara Horacijevoj na lat. Es modus in rebus i Meden agan.

Kad je neko vrijedan sluga, čista je šteta da postane gospodar. – Arh. ironična P; svako treba raditi ono što najbolje umije.

Kad je paun operušan, niko mu se ne divi. – P; simbolički predstavlja onoga koji je izgubio ono što ga je krasilo, pa samim tim i nečije poštovanje.

Kad je poplava, uz nečist plivaju i jabuke. – P; u lošoj situaciji strada i ono što je vrijedno.

Kad je raditi, gdje smo, kad je jest, svi smo. – Duhovita P koja je komentar na one ljude koji se više vole družiti nego raditi.

Kad je rat, niko nikom nije brat. – P; ističe nedostatak ljudskosti u ratu, bezakonje, sve je moguće. Odgovara lat. Silent leges inter arma.

Kad je sova (vrana) izlegla sokola? – P; komentar na lošu generaciju u nekoj porodici. Odgovara Horacijevoj na lat. Aquila non generat columbam.

Kad je sve uredu, nešto nije uredu. – P koju koriste oni ljudi koji su navikli da uvijek imaju nekih, makar i malih problema, i čini im se da nešto nije kako treba ako nemaju neku brigu.

Kad je šenluk, nek i hala gori! – P; nekad je prije akšamluka u prirodi pravljen i improvizirani zahod. To mjesto je zaklanjano granjem. Pred kraj sjedeljke neko bi viknuo da treba zahod zapaliti, što je značilo kraj derneka. Kasnije je taj običaj našao svoje mjesto u kafanama, kad bi kelner paljenjem i gašenjem svjetla najavljivao fajrunt. P se kaže u velikom raspoloženju, kada to raspoloženje prelazi čak i u destrukciju. Tur. šenluk – veselje uz pucnjavu, hala – zahod. Jeb(a)o zoru kad derneka nema.

Kad je u pitanju novac, tad je svako iste vjere. – Arh. P iz vremena kad su pravoslavni i katolički popovi davali u prvom popisu stanovništva u BiH 1878. (a i prije toga) Bošnjacima (muslimanima) po dukat ne bi li ih podmitili da se izjasne kao kršćani.

Kad je volja spremna, noge su lagane. – P; naglašava važnost volje u bilo kojem poslu.

Kad je volje, i zlo ide na bolje. – Arh. P; ističe značaj dobre volje kod ljudi.

Kad ječam napusti vrč, započinju svađe. – Arh. P Sefarda koja propagira trezvenjaštvo. Ječam je ovdje sinonim za pivo.

Kad jedan neće, dva se ne svade. – Arh. P sa Sandžaka; za svađu je potrebno dvoje; ako jedan od dvojice ne želi svađu, do nje neće doći.

Kad jednom prekineš, ne možeš više bez čvora nastaviti prekinutu nit. – Arh. P; i kada se obnove odnosi među ljudima koji su bili prekinuti, ne mogu više biti čvrsti kao ranije jer ostaje sjećanje (čvor) na nesuglasicu.

Kad jedno od nas dvoje umre, ja ću otići da živim u planinu. – Šaljiva P supružnika koji žive dugo u braku, ali je navika i monotonija pomalo otupila raniju ljubav, a kojom se naglašava želja za promjenom.

Kad klin klin potjera, onda pravda iziđe na srijedu. – Arh. P sa Sandžaka; kad se posvade dva podjednako jaka protivnika, tada je onaj koji pobjedi u pravu.

Kad komarcu iščupaš nogu, odoše i crijeva! – P; odnosi se na onoga koji je krhke građe i zdravlja.

Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima. – P; opominje da čovjek ne smije graditi svoju sreću po cijenu tuđe nesreće. P pripada arap. piscu Ibn Zaferu.

Kad kuća gori, da se barem čo(v)jek ogrije. – Arh. ironična P; iz svake nevolje bi trebalo izvući neku korist.

Kad kurvu pljuneš, ona kaže da pada kiša. – P; ilustrira snishodljiv i oportunistički karakter nekih ljudi, koje narod poistovjećuje s prostitutkama.

Kad lažeš, laži tako da sam vjeruješ u svoju laž. – P; savjet lažovu da uvjerljivo laže.

Kad lažeš, laži tako da i sam misliš da je istina. – Arh. P; savjet lažovima (a i onima koji se moraju braniti lažima) da budu uvjerljivi u svojim lažima.

Kad li čalmu steče? – P; ironična primjedba upućena onom koji se predstavlja onakvim kakav zapravo nije. Tur. čalma – tanko platno omotano oko fesa ili druge slične kape, turban, ahmedija. Vidi dužu verziju:

Kad li se prije poturči, kad li prije čalmu steče! – Arh. P; Otkad si ti postao takav!?, kaže se onom koji je prije imao sasvim drugačije stavove i postupke.

Kаd lipšе vuk, psi mu mjеrе rеp. – Arh. P; kad neko izgubi snagu, oni koji su ga se bojali postaju hrabri.

Kad lisica predikuje, pazi dobro na guske. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji voli pametovati sigurno ima veliki interes zašto to radi.

Kad lisica preko leda pređe, možeš i ti. – P; pravilo na selu, jer lisica prvo provjeri debljinu leda pa tek onda prelazi preko njega.

Kad ljubav govori, razum šuti. – Arh. P; negira razboritost u ljubavi.

Kad ljubav uđe u glavu, razum ode na odmor. – P; ističe nesklad između emocija i racionalnosti, razboritosti.

Kad mačke nema, miš(ev)i kolo vode. – P; komentar na haotično stanje u kojem nema autoriteta da zavede red; kad pretpostavljeni (vođa) ode, svi postanu smioniji.

Kad me vidiš, jebi me! – P; kraj svađe; njome se onaj koji odlazi kune da više neće kontaktirati s onim s kim se posvađao.

Kad me vidiš, tada mi se nadaj. – P; kaže je onaj koji negdje odlazi, a na pitanje kada će se vratiti ne želi odgovoriti.

Kad meci zazvižde, vrijeme sporo odmiče. – P iz rata; ističe relativnost vremena; ubojita tanad leti, ali vrijeme kao da stoji.

Kad mi neko nudi istinu, zaboli me glava. – Ironična P; ističe nevjerovanje u tuđe istine.

Kad moliš za kišu, računaj i na blato. – Arh. P; savjet da se bude obazriv kad se očekuje pomoć sa strane.

Kad na kurcu izraste nokat. – P; odgovor na pitanja kad će se nešto dogoditi. A pošto na penisu ne može izrasti nokat, to se dakle nikad neće dogoditi.

Kad na vrbi rodi grožđe. – P; kaže se onome koji se naivno nada da će se nešto desiti. Odgovara lat. Ad calendas graecas i Svetonijevoj Cum mula peppererit.

Kad najviše grmi, najmanje kiše pada. – P; ističe da ne mora biti sve onako kako se očekuje.

Kad ne može ništa konju, može samaru. – Arh. P; kad čovjek ne može da iskali bijes na osobu koja je to zaslužila, onda se iskali na nekom ko je slabiji od njega.

Kad nekog(a) zajebe, dobije tri kile. – P; odnosi se na onoga kome je duševna hrana da provocira druge i kome to mu mnogo prija.

Kad neljudi sude, ljudi se trebaju crvenjeti. – P; apel na savjest i protest svim istinoljubivim i pravednim ljudima da reagiraju u situacijama kada pravda zataji.

Kad nema kiše, dobar je i grad. – Arh. P; podsjeća da se čovjek nekad treba zadovoljiti i manjim od očekivanog i željenog.

Kad nema pogače, dobra je i ovsenica. – Arh. P sa Sandžaka; kad nema mogućnosti za nešto bolje, dobro je i ono što se nađe u tom trenutku.

Kad nema vjetra, veslaj. – P; naglašava potrebu za snalaženjem u svakoj situaciji.

Kad nemaš problema, stavi si kamenčić u cipelu. – P; život je pun problema. Kad neko misli da je riješio sve probleme, kaže mu se ova P jer je bolje da ima taj problem nego bilo koji drugi, veći.

Kad nesreća dođe, oči progledaju. – P; naglašava da kad se desi neko zlo, čovjek se mora suočiti s njim, trezveno sagledati situaciju.

Kad nešto imaš pa onda nemaš, onda je to Jugoslavija. – P; patetična jugonostalgična žalopojka za Jugoslavijom iz Titovog doba.

Kad odrasteš (porasteš), samo će ti se kazat(i). – P; ponekad djeca postavljaju pitanja na koja roditelji ne znaju dati odgovor primjeren dječijoj dobi; ova P je čest odgovor na neka pitanja, kao što je npr. ”kako sam ja došao (došla) na svijet?”

Kad on kihne, razboli se cijela firma. – P; odnosi se na vrlo utjecajnu osobu, koja odlučuje o svemu u svojoj okolini.

Kad orao izgubi krila, onda ga i pilad kljuju. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjek ostari, izgubi autoritet kod nekih ljudi.

Kad otac daje sinu, smiju se obojica; kad sin daje ocu, plaču obojica. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kvando da el padre al ižo, rije el padre rije el ižo; kvando da el ižo al padre, jora el ižo jora el padre. P karakterizira relativnost ljudskih odnosa.

Kad padne hrast, ječi cijela šuma. – Arh. P; može imati dva značenja: 1. misli se na velikana koji umre, pa za njim mnogi žale; 2. kad ko poznat moralno posrne, onda svi pričaju o tome.

Kad pametniji popuste, budale zavladaju. – Duhovita P; opomena da ne treba dopustiti svakome da dođe na vlast.

Kad pijemo slatku? – P pitanje koje se postavlja vjerenicima i njihovim roditeljima; ”slatka” je bilo koje piće koje se pije na dan vjenčanja, dakle pitanje se odnosi na to kada će biti vjenčanje. Neko pod ”slatkom” podrazumijeva i zaslađeno kuhano vino ili rakiju.

Kad policajac skoči u vodu, čuje se „glup“. – Ironična P na račun gluposti policije. Pojam „glup“ je onomatopeja zvuka u stripovima koji se čuje kad nešto padne u vodu.

Kad poraste (se slegne) trava. – P ističe da je potrebno određeno vrijeme kako bi se očekivani događaj desio.

Kad postane životinja, čovjek je gori od životinje. – P iz rata; neki ljudi toliko poživotinje da su gori od divljih zvijeri i u stanju su raditi razna zvjerstva.

Kad pravda tamnuje, krivda caruje. – Arh. P; tamo gdje nema prava i pravde vladaju bezakonje i kriminal.

Kad sam (to) čuo, kad na dupe nisam pao. – P izražava veliko čuđenje, koje na opisani način podsjeća na scene iz crtanih filmova u kojima glavni junaci od čuda padaju na leđa.

Kad sam gladan, nisam ni za šta, a kad se najedem samo bih spav(a)o. – I je duhovit komentar na vlastito stanje prije i poslije obroka; obično se kaže kad čovjek ne želi raditi.

Kad sam mogao, nisam htio, a sad hoću al(i) ne mogu. – P; napominje da čovjek treba uraditi sve što može onda kad ima mogućnost za to jer kasnije možda neće moći.

Kad se baja, u oči se gleda. – P; kaže se onome kome se vrača, a taj ne gleda u oči. Arh. bajati – izgovarajući posebne riječi i vršeći naročite radnje prizivati nadnaravne sile da donesu kome dobro ili zlo; čarati, vračati.

Kad se braća podijele, postanu komšije. – P; ističe da poslovni odnos između braće udaljava njihovu emotivnu povezanost.

Kad se braća slože, i olovo plivat(i) može. – P; hiperbola koja govori o bratskoj slozi.

Kad se budeš udavala, nećeš (neš) ni znat(i)! – Arh. P; utješna rečenica kojom majka smiruje djevojčicu koja je pala i razbila koljeno ili se ogrebala te iskazuje prolaznost sjećanja, jer nijedna se djevojka ne sjeća na dan vjenčanja svoje ozljede iz djetinjstva.

Kad se čо(vj)еk čega prihvati, nek se toga i drži. – Arh. P; čovjek mora ustrajati u svome poslu.

Kad se djevojka uda, zamjenjuje pažnju svih muškaraca za nepažnju jednog. – Ironična P koja pesimistički ističe loš djevojčin izbor muža.

Kad se đavo skuta dohvati, otkini skut. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjeku zaprijeti opasnost, mora smjesta umanjiti njeno djelovanje.

Kad se harči, nek se, beli, harči! – P; izražava zadovoljstvo uživanjem u provodu. Tur. harčiti – nemilice trošiti, rasipati; beli – zaista, doista, stvarno.

Kad se kokoš udeblja, prestane nositi jaja. – Arh. P; kaže se za osobu koja nakon što se udebljala sve manje radi ono što se od nje očekuje.

Kad se kola slome, mnogi put kazuju. – Ironična P; neki ljudi dijele savjete onda kada je već kasno za to.

Kad se poliže med, ostaju govna. – P; jedna od pesimističnih definicija braka.

Kad se probudiš, prvo pogledaj u komšiju pa tek onda u sunce. – P; ističe važnost dobrosusjedskih odnosa.

Kad se rodi, svako dijete nosi svoju nafaku ispod pazuha. – P; naglašava da svako ima svoju unaprijed zapisanu sudbinu. Tur. nafaka – ono što je čovjeku suđeno, od Boga određeno; sudbina.

Kad se samo sjetim, dođe mi da zaboravim. – Duhovita P; odnosi se na neki nemio događaj kojeg je bolje ne sjećati se.

Kad se sinovac ženjaše, strica ne pitaše, а kad se raženjaše i strinu pripitivaše. – Arh. P sa Sandžaka; kad je čovjeku dobro, ne misli ni na kog drugog, ali kad mu krene po zlu tad se sjeti svakog i traži pomoć od svih.

Kad se stari panj upali (teško ga je ugasiti). – P; kaže se za starijeg muškarca koji se zaljubi u mladu djevojku. On tad ne haje za moralne principe, već se ponaša kao mladić, niko ga ne uspijeva odgovoriti od te veze.

Kad se velike ptice pobiju, manjim perje leti. – Arh. P sa Sandžaka; kad god se moćnici posvađaju, stradaju mali ljudi.

Kad se zec (sirotinja) ženi, cijela šuma (mahala) ide u svatove. – P; kada na neku svadbu dođe pretjerano mnogo ljudi, čak i oni koji nisu pozvani, tad domaćin kuće u kojoj je pir obično ovako kaže.

Kad si sit ne bukaj, kad si gladan ne kukaj. – Romska P; savjet da se ne pokazuje svoja situacija. Arh. bukati – galamiti.

Kad si u govnima, ne talasaj! – P; kad je čovjek u nevolji, ne treba još više svojim postupcima otežavati svoj položaj.

Kad si u kolu, valja da igraš. – P; sugerira da se pojedinac treba ponašati kao i grupa.

Kad siromaštvo uđe kroz vrata, ljubav izađe kroz prozor. – P; neobjektivno favorizira materijalno blagostanje kao uvjet za uspjeh u ljubavi.

Kad slavuj pjeva, vrabac se ne sluša. – Arh. P; naglašava kvalitet ljudskog nastupa, jer svako voli slušati onoga koji ljepše pjeva ili govori.

Kad srca govore, usta šute. – P; osobe koje se vole mogu se razumjeti i bez izgovorene riječi.

Kad srce zažali, oko zaplače. – P; oslikava povezanost spoznaje i emocija.

Kad stari pas laje, treba vidjet(i) šta je. – Arh. P; opomena da treba poslušati i starije ljude, jer nisu svi posenilili ako su ostarjeli.

Kad su se tvoji đavoli rađali, moji su već u kolu igrali (obradatili). – P; duhovit odgovor onome koji želi da se pokaže spretnijim i mudrijim nego što jest.

Kad sultan nazebe, raja kiše. – Arh. P; kad strada utjecajna ličnost, stradavaju i niže rangirani od nje.

Kad sunce zađe na istoku. – P; podrazumijeva da se nešto neće nikad dogoditi, kao što nikad neće sunce zaći na istoku.

Kad svi misle isto, znači da ne misle dovoljno. – P; komentira negativnost jednoumlja.

Kad svrbi, ne boli. – P; opominje da svakoj posljedici treba tražiti uzrok.

Kad Švabo napravi! – p; pohvala njemačkoj stručnosti i pedantnosti.

Kad te nema u blizini, nisu mi sve ovce na broju. – Ironična P na račun djevojaka.

Kad te vole, svašta o tebi govore. – Arh. P; ljudi su skloni hvaliti voljene osobe i više nego što je potrebno.

Kad ti izgleda da je sve uredu, tad(a) ništa nije uredu. – P; naglašava da čovjek uvijek treba kontrolirati svoje stanje i okolinu i biti oprezan u svome blagostanju.

Kad ti najviše šaka dođe, otvori prozor, valjat će svakome. – P; savjet za gostoljubivost prema svima, čak i onda kada u dom dođe neočekivano mnogo ljudi, jer nikad se ne zna kome će taj postupak valjati.

Kad ti neko kaže da je do bogatstva došao napornim radom, pitaj ga: čijim? – P podsjeća da neki ljudi nisu došli do blagostanja svojim ličnim radom, nego izrabljivanjem drugih.

Kad ti se prijatelj vine visoko, ne prilazi mu dok te ne potraži. – Arh. P; opominje da se prijatelj možda promijenio jer je postao utjecajan i da treba biti pažljiv u ophođenju prema njemu.

Kad treće džemre udari, može se kupati. – P; prvo, drugo i treće džemre su vjesnici proljeća. Padaju na prvi, osmi i petnaesti dan ulaska sunca u sazviježđe Ribe. Prvo je otopljenje zraka, drugo otopljenje vode i treće otopljenje zemlje. Tur. džemre – zračna struja koja dovodi do postupnog popuštanja studeni u rano proljeće.

Kad u zemlju nisam propala (od stida)! – P; koristi je ona osoba koja se zastidjela zbog svoje omaške ili zbog tuđeg propusta, npr. Mrtav pijan rekao joj je da je krava, a ja kad u zemlju nisam propala!”

Kad ubiješ vuka, baci ga pod led. – Arh. P; čovjek mora biti siguran da se riješio zla.

Kad ugasiš svjetlo, sve su iste. – P; tipično muški stav koji sugerira da su sve žene iste kad se ugasi svjetlo te da ih ne treba birati po ljepoti. Odgovara lat. Extincta lucerna (luce) omnis mulier eadem.

Kad ugleda ženu, muškarac postane lovac, a kad ulovi ženu postane lovina. – Duhovita P; vrlo često je tako: žena dopusti muškarcu da pomisli kako je „ulovljena“, ali je zapravo on taj koji je postao lovina.

Kad ustane kuka i motika. – Arh. P; opomena tlačiteljima da mogu stradati kad se narod pobuni.

Kad velika zvona zvone, tu se mala ne čuju. – P; kaže da se ne čuje glas naroda kada vlast sluša samo sebe.

Kad velikaši buzdovane lome, narodu kičma puca. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Kada se velike ptice pobiju manjim leti perje.

Kad vjetar puše, čak i ćurke (purani) lete. – Arh. P; ako su okolnosti u nekoj situaciji povoljne, tad su i nesposobni u mogućnosti ostvariti svoj cilj.

Kad voljem – voljem, kad ne voljem – koljem. – Šaljiva P kojom se oponaša govor Albanaca i ističe njihov temperament kada je riječ o naklonosti prema nekome.

Kad vrag Boga moli, privarit misli. – Arh. P sa Sandžaka; i kad moli, nepošten čovjek smišlja prevaru.

Kad vratiš dug, znat ćeš šta imaš. – P; podsjeća da čovjek ne treba računati kao svoje ono što je dužan.

Kad vuku guzica zaraste. – Arh. P; znači: nikada, jer vuk ima golu zadnjicu.

Kad žena uči voziti, ne stojte joj na putu. – Duhovita P koja može imati dva značenja: 1. neki muškarci misle da su žene loši vozači i da se trebaju paziti kad ih vide da uče voziti, 2. može se misliti i to da ženama ne treba stajati na putu kad žele nešto novo postići u životu.

Kad(a) glasaš, pogledaj u svoj džep (novčanik). – P; sugerira da čovjek prilikom glasanja da glas onoj osobi za koju pretpostavlja, ili zna, da svojim programom može popraviti životne uvjete građana. Gledanje u novčanik je uputa i opomena biraču da se realnije odluči za onoga kome će dati svoj glas, jer ako u novčaniku nema ništa znači da je na prošlim izborima glasao za onoga koji nije učinio ništa (ili veoma malo) da se popravi standard stanovništva.

Kad(а) hoćeš о Turčinu da govoriš, najprije skini kapu da vidiš da nije pod njom. – Arh. P; čovjek uvijek mora paziti pred kim će šta govoriti. Ovako su pravoslavci i katolici govorili za muslimane jer nisu imali povjerenja u njih.

Kad(а) ideš vuku na čast, povedi psa sa sobom. – Arh. P; čovjek se mora osigurati kad se treba naći s onim koji mu je mogući neprijatelj.

Kad(a) je čovjek sam, uvijek je u dobrom društvu. – Arh. P; neki ljudi više vole biti sami nego u nekom društvu jer smatraju da drugi ne zaslužuju njihovo prisustvo. Autor P je Franz Kafka.

Kad(а) je žito zrelo, ili ga žanji ili će samo otpasti. – Arh. P; ovo se može odnositi na djevojku: udavaču ili udaj ili će sama sebi naći priliku.

Kad(a) kilu soli pojedete, možete reći da ste se upoznali. – P; da bi dvije osobe pojele kilogram soli, potrebno je mnogo vremena. P ističe da ljudi moraju provesti dugo vremena zajedno kako bi se upoznali. To posebno važi za one koji se spremaju za bračni život.

Kad(а) lav umre, i zec na njega udari. – Arh. P; kad strada onaj kojeg su se mnogi bojali, tad i najplašljiviji postanu hrabri.

Kad(а) lisica drži pridiku, pripazi na svoje guske. – Arh. P; savjet da se čuva onih koji moraliziraju jer to možda čine u svoju korist.

Kad(а) matori pas laje, vidi brzo šta je. – Arh. P; stari pas neće uzalud lajati, učinit će to samo ako je velika opasnost u pitanju.

Kad(a) odlazi, novac ima sto nogu, kada dolazi, ima samo dvije. – P se odnosi na trošenje novca, koji naprosto nestaje, i na zarađivanje, kad imamo osjećaj da novac jedva stiže.

Kad(a) pada najveći hrast, ječi cijela šuma. – P iskazuje tugu za osobom koja je puno značila svojim sunarodnjacima.

Kad(a) poljubac mnogo govori, onda se sigurno ne radi o prvom izdanju. – Duhovita P; odnosi se češće na djevojke koje se dobro ljube, što znači da su iskusne.

Kad(a) sam čuo, na dupe sam pao. – P hiperboličan komentar na iznenađenje. Pao na dupe (guzicu) od čuda.

Kad(а) se krmak najede, on prevali korito. – Arh. P; odnosi se na nezahvalne ljude.

Kad(a) se svađaš s budalom, postoje velike šanse da i ona radi to isto. – Duhovita P; kad se neko svađa s nerazumnom osobom, i sam postaje takav.

Kada se zidovi ruše oko tebe, divi se lijepom pogledu. – Ironična P; i u najvećem zlu treba tražiti nešto dobro; ne treba žaliti zbog gubitka onoga što se može nadoknaditi.

Kada sunce sja, i na groblju je veselo. – Ironična P; sunčan dan može i groblje učiniti ljepšim iako ono ostaje mjesto mrtvih.

Kad(a) svi misle isto, znači da niko ne misli dovoljno. – Arh. P; inertnost ljudskog duha oslikana je istovjetnim mišljenjem. Autor P je am. pisac Walter Lippmann.

Kada svi poviču „pijan si“, lezi i ako nisi. – Arh. P; kada se sve okrene protiv tebe, pritaji se.

Kad(a) šuti, i za budalu misle da je pametan. – Duhovita P; ilustrira pozu u kojoj nečija šutnja može biti protumačena kao intelektualna nadmoć.

Kad(a) te ja propustim kroz šake! – P često je prijetnja nekome da će biti bijen.

Kad(a) te usred noći probudim, ima da to znaš. – I koju kaže roditelj djetetu kada treba napamet naučiti neku lekciju, npr. tablicu množenja.

Kad(a) ti je Bog dao. – P; kaže se kao zaključak onome koji uživa dok se drugi muče.

Kada tvrdica umre, četvero se raduje: nasljednik zbog para, crkvenjak zbog zvonjenja, pop zbog opijela i đavo zbog duše. – Arh. P; mnogi u tuđoj nesreći nađu svoju sreću.

Kad(a) upre sila, ne pomaže pamet. – Arh. P iz turskog perioda u BiH. Često se ne može samo pameću ići protiv sile.

Kada vrag daje, vrag i uzima. - Arh. P; kad se traži usluga od lošeg čovjeka, može se očekivati da će i on tražiti zauzvrat nešto nemoralno.

Kad(a) žena ne može izaći nakraj sa svojom djecom, onda počinje preodgajati muža. – Arh. P; neke žene nisu sposobne za ulogu dobre majke, pa da bi pobjegle od problema počnu nalaziti mane svome mužu.

Kad(a) žena od muža traži novac, gleda ga u oči, a kad majka od sina traži novac gleda u zemlju. – P uspoređuje odnos između onoga ko traži i ko daje novac.

Kada žena plače, pitaj je šta hoće. – Arh. P; neke žene se koriste plačem kao sredstvom za postizanje onoga što žele.

Kadar je stići i uteći. – P; kaže se za onoga koji može obaviti, učiniti šta. Tur. kadar – sposoban, mogućan.

Kadija te tuži, kadija ti sudi. – Arh. P; znači; nema zaštite od onih koji imaju apsolutnu vlast u svojim rukama. Tur. kadija – sudija.

Kadija tuče ženu, a siromah je hajrom čini. – P; materijalno blagostanje ne mora biti garancija sretan život.

Kaf(hv)a nalivena i žena otkrivena ne mogu čekati. – Arh. P; savjet da u pravo vrijeme treba činiti prave stvari; kafa se pije topla, a žena koja se otkrila želi da joj muškarac priđe.

Kafana – majka. – P; označava privrženost kafani osobe koja je sklonija kafani nego svome domu.

Kafanska politika. – P; pejorativno: krajnje neodgovorna i neozbiljna politika.

Kafanski čovjek (tip). – P; sinonim za čovjeka koji se provodi u kafanama, koji provodi vrijeme u kafani.

Kahar mu učinio. – Arh. P; komentar na nečiji postupak koji je drugu osobu ražalostio. Tur. kahar – tuga, briga, žalost.

Kakav čovjek, takva asocijacija. – P; komentar na reakcije uvjetovane asocijacijom u razmišljanju, a ističe da je asocijacija kod čovjeka uvjetovana njegovim psihološkim stanjem, njegovim preokupacijama, socijalnim porijeklom, profesijom… Slična je Što je babi milo...

Kakav čovjek, takva i besjeda. – Arh. P; ljudi se po govoru prepoznaju i otkrivaju.

Kakav (Kaki) gazda, takva (taka) rakija. – P; onaj kome je stalo do ugleda sve će nastojati učiniti kvalitetnijim.

Kakav je ko, tako i čini. – Arh. P; ljudi svojim postupcima otkrivaju svoj karakter.

Kakav (Kaki) na jelu, takav (taki) na djelu. – P; onaj ko dobro jede pretpostavlja se da dobro i radi. Često je i komentar žena na muškarce u Intimnom odnosu.

Kakav (Kaki) otac, takav (taki) sin. – P; po karakteru roditelja može se naslutiti karakter djece. Sefardi imaju ovu arh. izreku na lad. Tal padre tal ižo. Odgovara lat. Qualis pater, talis filius.

Kakav (Kaki) pastir, takvo (tako) stado. – P; ukazuje na utjecaj vladara nad narodom. Odgovara lat. Qualis rex, talis grex.

Kаkаv pоčеtаk, tаkvа i svrhа. – Arh. P sa Sandžaka; prema tome kako se započne posao ubrzo se uvidi kakav će biti svršetak.

Kakav pozdrav, takav odzdrav. – Arh. P; podsjeća da se prema ljudima treba ponašati onako kako se oni ponašaju prema nama. Odgovara P Erasma Roterdamskog na lat. Ut salutabis, ita et resalutaberis.

Kakav si ti jebeni (jebeni / kurčev) doktor (advokat / inženjer / profesor)?! – Kada klijent angažira nekog stručnjaka da mu pomogne, npr. u liječenju, na sudu, ili u gradnji kuće, pa se ispostavi da taj ne zadovoljava očekivanja, tad mu klijent ovako odbrusi.

Kakav je ko na jelu takav je i na djelu. – P; podsjeća da se ljudski karakter i temperament mogu otkriti po načinu na koji neko jede.

Kakila bi, piškila bi. – P; komentar za ponašanje osobe koja ne zna šta hoće, koja je neodlučna.

Kako Bog zapovijeda. – Arh. P izgovara se kao imperativ nekome ko ne obavlja posao po utvrđenim pravilima, kako je uobičajeno.

Kako budeš sanjao prvu noć, tako će ti biti stalno. – P; praznovjerica: kaže se osobi koja je uselila u novi dom, ili koja je došla u kuću, jer se smatra da će joj prvi san navijestiti budući život u tom domu.

Kako čovjek šumu zove, tako mu ona odjekuje. – P; slikovito naglašava da čovjek snosi posljedice svojih postupaka, jednako kao što se eho javlja u prirodi. Odgovara njem. Wie Mann in den Wald ruft, so schaltet es zürick.

Kako ćemo, (po)lako ćemo. – P; kaže se kao komentar kada neko oklijeva u izvršenju posla.

Kako došlo, tako o(ti)šlo (prošlo). – P; olako stečena dobit brzo se gubi. Odgovara Aristotelovoj lat. Quod cito lucratur, cito perditur et nihilatur i Ciceronovoj: Male parta, male dilabuntur.

Kako ga ostaviš, tako ćeš ga zateći. – P; kaže se kad je dijete mirno, ili kad radnik savjesno radi svoj posao.

Kako ga zemlja drži?! – P; kaže se za onoga koji je težak čovjek, s kojim se ne može izaći nakraj jer postupa tvrdoglavo i arogantno, koji se teško podnosi; nepodnošljiv, nesnosan.

Kako god se okreneš, guzica ti je iza leđa. – P; može čovjek činiti svašta, ali ako je nešto onako kako jest i drugačije ne može biti onda je uzalud pokušavati promijeniti stanje.

Kako Jakovu, tako svakomu. – Arh. P; kako jednom, tako i svima drugima.

Kako je kome milo, tako i misli. – Arh. P; svako misli onako kako mu je draže da bude.

Kako je lijepa, odsijeva od nje sunce. – Arh. P; kompliment ljepoti žene.

Kako je nisko pao(!). – P zaključak, ako je uzvik, tada je iznenađenje vezano za onoga koji je bio ugledan, ali sad: Bije ga loš glas.

Kako je propao! – P kaže se za onoga koji je od bolesti uočljivo smršavio.

Kako je svijet malen! – P; ustaljena kod mnogih naroda, a koristi se kada se zemljaci neočekivano sretnu (katkada poslije dužeg vremena i na neočekivanom mjestu) ili čuju za nekoga od nekog od koga to ne bi očekivali. Danas je koriste i Bosanci u dijaspori.

Kako ko čuva, tako i ima. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se pažljivo odnosi prema nečemu on će to i sačuvati i imati.

Kako ko radi, onako i ima. – Arh. P sa Sandžaka; korist ovisi o radu.

Kako majka prede, tako kći tka. – P; maksima po kojoj je kćerka onakva kakvom je mati odgoji.

Kako mali Perica zamišlja život (svijet). – P; kaže se kao šaljiva provokacija kada neko priča o nečemu što nema baš mnogo veze sa stvarnošću.

Kako mu kurcu prahne. – P; komentar na neodgovorno ponašanje.

Kako ne zaboravi gaće vezati! – P; duhovita primjedba na račun onoga ko je zaboravan. Nekada su se gaće vezivale konopcem.

Kako ocu tako i šokcu. – P; princip ponašanja, prema svima se treba jednako ophoditi.

Kako on(a) zna svojoj guzici! – P; može imati dva značenja: 1. komentar na ponašanje osobe koja se strogo čuva od izlaganja neprilikama ili opasnostima, 2. riječ je o osobi koja najčešće ima izražen apetit prema nečemu.

Kako posiješ, tako ćeš i požnjeti. – Arh. P; naglašava da će učinak nekog posla biti razmjeran uloženom trudu i radu.

Kako prostreš, tako ćeš i ležati. – P; komentar na obavljeni posao.

Kako s očiju, tako s uma. – Arh. P; naglašava da se lako zaboravi ono što nije pred očima.

Kako sam se nadala, dobro sam se udala. – P; komentar na situaciju koja se završila bolje nego što se u početku mislilo.

Kako si (po)sijao, tako ćeš i (po)žnjeti. – P; rezultat nekoga posla će biti adekvatan uloženom radu. Odgovara Ciceronovoj na lat. Ut sementum feceris, ita metes.

Kako si skuhao (zamijesio) tako ćeš i kusati (jesti). – P; poučava da ishod posla ovisi o kvalitetu početka i toka posla. Odgovara Terencijevoj na lat. Tute hoc intristi, tibi omne est exedendum.

Kako si živio tako ćeš i umrijeti. – P; dostojan život vodi i časnoj smrti, a ako je neko nepošteno živio on će nečasno i umrijeti. Odgovara lat. Qualis vita, et mors ita.

Kako su gorke trave dobre za stomak tako su gorki dani za poboljšanje ćudi. – P; ističe da teška iskustva mogu poboljšati ljudski karakter.

Kako sviraju onako igraj. – P; sugestija da se čini ono što i kako drugi hoće, da se radi po čijoj volji, željama, uputama.

Kako te Boga nije strah? – P; opomena i prijekor onome koji se nedolično ponaša.

Kako ti ga ti meni tako ti ga ja tebi! – P; onako kako ti postupaš prema meni, tako ću ja prema tebi.

Kako ti meni tako Bog tebi. – P; opomena vjerniku da se čovjek treba lijepo ponašati.

Kako u šumu zoveš tako odjekuje nazad. – P; sugerira da čovjek treba očekivati onakve posljedice svojih djela kakva je učinio prema drugima.

Kako uzajmiš onako će ti se i vratiti. – Arh. P sa Sandžaka; o dogovoru ovisi kako ćeš pametno pozajmiti novce.

Kako vjerovati nekome ko krvari pet dana a ne umre? – Ironična P koja izražava sumnju u žene. Pod krvarenjem se podrazumijeva mjesečnica.

Kako vjetar puše (tako se i on/a ponaša). – P; komentar na čije promjenljivo ponašanje, upravljanje prema prilikama, situaciji.

Kakva loza takav plod. – Arh. P; kakvi su roditelji, takva su i djeca.

Kak(v)a jufka tak(v)a pita. – Arh. P; kvalitet proizvoda ovisi o kvalitetu onoga od čega je napravljen.

Kak(v)a mladež tak(v)a budućnost. – P; skoro pa pravilo koje kaže da o uspješnosti omladine ovisi budućnost države.

Kak(v)a služba tak(v)a plata. – Arh. P; svako je plaćen onoliko koliko vrijedi njegov posao. Ili: koliko je kvalitetno obavljen posao, toliko čovjek zaslužuje plaću.

Kak(v)a sjetva tak(v)a žetva. – Arh. P; ima slično značenje kao i: Kako posiješ... Odgovara Ciceronovoj na lat. Ut sementum feceris, ita metes.

Kak(v)a vjera tak(v)a i večera. – P; odgovor onome koji se u doba posta žali da je loše jeo.

Kаk(v)а vlast tak(v)a mast. – Arh. P; uspješnija vlast nudi bolje uvjete života.

Kak(v)i su im tek Cigani! – Šaljiv komentar na pojavu crnaca u jedinicama UNPROFOR-a u BiH. Ako su, dakle, stanovnici jedne zemlje crnci, onda im Cigani trebaju, po logici šale, biti još crnji.

Kak(v)i su me učili, mogao sam ispasti još gori. – Ironična P na račun prosvjetnih radnika.

Kak(v)o drvo takav klin. – P; upućuje na to da o roditeljima ovisi kakvo će dijete biti.

Kak(v)o gnijezdo tak(v)a ptica. – P; kriterij po kojem je jedan član porodice sličan svim ostalim članovima.

Kak(v)o gnijezdo takva ptica; kakav otac takva dica. – Arh. P slična prethodnoj.

Kak(v)o sjeme takav rod. – Arh. P; vidi narednu:

Kak(v)o sjeme tak(v)o pleme. – P; komentar za djecu, koja su oličenje svojih roditelja. Odgovara Petronijevoj na lat. Qualis dominus, talis et servus.

Kak(v)o stado takav pastir. – P; naglašava da o narodu ovisi kakvog će vladara imati.

Kak(v)o što, kak(v)i bakrači?! – P; znači: o tome nema ni govora, ne dolazi u obzir. Tur. bakrač – kotao od bakra.

Kаk(v)о zvono takav glas, kаk(v)о žito takav klas. – Arh. P; sve je u nekoj uzročno-posljedičnoj vezi.

Kak(v)u ko pitu želi jesti onak(v)e i jufke razvija. – Arh. P; svako na svoj način radi neki posao da bi dobio ono što želi.

Kamen bi proplakao. – P; odnosi se na ono što je vrlo tužno, žalosno.

Kamen na kamenu nije ostao. – P; komentar na veliko razaranje; sve je uništeno, porušeno. Odgovara Homerovoj na lat. Nec locus ubi Troia fuit.

Kamo puste sreće. – P; riječi kojima se izražava žaljenje zbog kakva stanja stvari, u značenju samo da (ni)je.

Kanapa ratnici. – P; ilustracija za četnike u ratu koji su s brda granatirali gradove; obično su jedući i pijući usput povlačili konopac povezan sa zatvaračem topa i tako povremeno bombardirali grad. Tur. kanap(a) – konop, uzica, špaga.

K(a)o amen u Očenašu. – P; komentar na šta što je dovršeno, zaokruženo.

K(a)o baba iz bolesti. – P; ironičan komentar za osobu koja se uključila u razgovor o temi koju su ostali već završili.

K(a)o biber po pilavu. – Arh. P; kaže se kad se šta dogodi kao vrhunac čega. Tur. pilav – rezanci.

K(a)o bog i šeširdžija. – p; kada neko hoće da naglasi vrlo veliku razliku između čega ili nekih osoba, onda uzme ovo poređenje, jer razlika je tolika da ne postoji ni mogućnost poređenja.

K(a)o ciganska (vlaška) mlada. – P; ponašanje nekih osoba (ne mora biti riječ o ženskim osobama) ljude podsjeća na nevjeste koje glume nevinost. Ovdje se to pripisuje osobama iz romske populacije jer su oni na Balkanu u prošlosti smatrani nepouzdanim, prevrtljivim i nemoralnim osobama. U varijanti kada se spominju Vlasi misli se na Vlahe kao narod, a ne na Srbe. Inače, vlaške nevjeste se veoma dugo odijevaju prije izlaska među svatove, pa otuda i izreka kojom se ilustrira sporost i odugovlačenje.

K(a)o crkveni miš. – P; kaže se za onoga koji je vrlo siromašan, koji nema ništa.

K(a)o čičak na čičku. – P; kaže se za nametljivu, dosadnu osobu; nametljivac, priljepak.

K(a)o da ga guje piju. – P; odnosi se na izgled onoga koji je vrlo slabog zdravlja.

K(a)o da ga je Frankenštajn (Hitler) pravio (za diplomski rad). – P; kaže se za nekoga ili nešto što je vrlo neskladno i ružno kao što je čudovište dr. Frankensteina i kakvo je i sjećanje na A. Hitlera.

K(a)o da ga je kobila u trku izbacila. – P; kaže se za vrlo ružnu osobu.

K(a)o da ga je krava žvakala. – P; kaže se za onoga koji je neuredan, u neispeglanoj odjeći.

K(a)o da ga je poplava izbacila. – P; ono što poplava izbaci obično je uništeno, ako se misli na čovjeka onda taj izgleda kao mrtvac.

K(a)o da ga je sunce obasjalo. – P; kaže se kad se kome desi nešto spasonosno, ili ako vidi dragu osobu koju dugo nije vidio.

K(a)o da ga je udario (brzi) voz. – P; hiperbola, odnosi se na onoga koji je dobio batine, ali ne bilo kakve batine, nego toliko jake da izgleda kao da ga je udario voz. Nema nikakve razlike u tome kad čovjeka udari teretni, putnički ili brzi voz, sintagma brzi voz u ovom kontekstu je izlišna, poput pleonazma.

K(a)o da ga je zemlja progutala. – P; odnosi se na onoga koji je nestao, o kome se ništa ne zna.

K(a)o da ga stotinu đavola goni. – P; komentar na nečiju žurbu, na nečije brzo obavljanje posla, na bijeg. Pritom se onaj koji je u žurbi poredi sa zamišljenom situacijom u kojoj stotinu đavola tjeraju čovjeka na užurbanu aktivnost.

K(a)o da hoda po jajima. – P; može imati dva značenja: 1. komentar na nečije veoma oprezno hodanje po nepoznatom ili nesigurnom tlu, 2. nesigurnost u razmišljanju i izražavanju svojih stavova.

K(a)o da ima kolac u kičmi. – P; kaže se za onoga kome je lijeno da se sagne (savije kičmu) kako bi nešto uradio.

K(a)o da je banderu progutao. – Šaljiva P; kaže se kad neko stoji pretjerano, neprirodno uspravno i ukočeno.

K(a)o da je cara za bradu uhvatio. – P ima isto značenje kao i: Misli da je uhvatio boga...

K(a)o da je grom udario (pukao) u njega. – P; kaže se za onoga koji je jako iznenađen nečim neočekivanim.

K(a)o da je harače po Bosni kupio. – Arh. P; kaže se za debelu osobu, koja nekoga podsjeća na sakupljače harača. Tur. harač – porez.

K(a)o da je od brijega odvaljen. – P; kaže se za onoga koji je visok rastom i krupne građe tijela, ”gromadan”, kako kaže narod.

K(a)o da je oslobodio grad – P; kaže se kad se neko ponaša nadmeno, bahato, s visine, prepotentno. Svako u poređenju spominje ime svoga grada.

K(a)o da je pao s Marsa. – P; kaže se za onoga koji se ponaša kao da pojma nema o nečemu, kao da je došao s drugog svijeta.

K(a)o da je pobjeg(a)o grobaru s lopate. – P; ironična primjedba za nekoga ko izgleda kao mrtvac.

K(a)o da je tuđi amanet pojeo. – Arh. P; kaže se za osobu koja se opravdano prepala. Tur. amanet – povjerenje, svetinja.

K(a)o da je u zemlju propao. – P; komentar za onoga koji se iznenada izgubio, pobjegao.

K(a)o da ju je bog pravio za sebe. – P; ističe izgled neke ženske osobe koja je toliko lijepa kao da ju je neki paganski bog napravio da mu ona bude supruga.

K(a)o da mu neko zdrav zub vadi. – P; komentar na nečije duhovno stanje, a koristi se kada neko kome (ne)zasluženo čini ono što ovome nije po volji, npr. ”Kada ga zapitaš da ti posudi nešto para, k(a)o da mu neko zdrav zub vadi.” Vidi sljedeće:

K(a)o da mu zube čupa. – Arh. P; ilustracija kad je kome vrlo neugodno. Npr. „Kad mu pričaš o njoj, kao da mu zube čupaš.“

K(a)o da sam se ponovo rodio. – P; kaže onaj ko prođe neko veliko zlo ili bolest.

K(a)o da se najeo gramofonskih ploča. – P; kaže se za onoga koji mnogo i nezaustavljivo priča.

K(a)o da se ni na Bajram nije najeo. – Arh. P; ilustrira veliki apetit kod izjelica.

K(a)o da si govno prepolovio. – Arh. P; komentar na dvije osobe vrlo lošeg karaktera.

K(a)o da sjediš na mravinjaku. – P; zaključak upućen onome koji se ponaša veoma nervozno, kao da sve vrvi pod njim.

K(a)o da su ga (je) Cigani jahali. – P; kaže se za stvar prema kojoj se odnosilo neodgovorno.

Kao da su ga (je) djeca od plastelina pravila. – P; komentar na nečiji izgled, uglavnom ružan, jer rijetko djeca znaju napraviti nešto lijepo od plastelina.

K(a)o da su svinje jele. – P; kaže neko ko ugleda neuredan sto, na kojem su razbacani komadi hrane po uprljanom stolnjaku poslije jela; ljudi takvu to porede sa svinjskim valovom.

K(a)o dječ(i)ji grob. – Arh. P ilustracija za cipele vrlo velikog broja, koje podsjećaju na mrtvački sanduk za malo dijete.

K(a)o dva jarca na brvnu. – P; ilustracija neminovnog sukoba tvrdoglavih. Motiv inata iz bos. priče u kojoj su se srela dva jarca na brvnu preko ambisa. Nijedan nije htio pustiti drugog da prođe, poboli su se rogovima, ali kako je brvno bilo usko obojica su pala u klanac i stradala.

K(a)o gluho krme (pašče). – P; kaže se za onoga koji si ne da ništa dokazati, koji se tvrdoglavo drži svoga stava, ili koji je neosjetljiv, ravnodušan prema nečemu.

K(a)o grom iz vedra neba. – P; odnosi se na nešto što se iznenada, naglo, neočekivano dogodilo.

K(a)o guske u magli (kroz maglu). – P komentar za put u neizvjesno i nesigurno, nepromišljeno i neinteligentno ulaženje u razne odnose, projekte ili pothvate, bez puno razmišljanja. Autor te P je hrv. političar Stjepan Radić, koji je njom završio svoj govor u Saboru nastojeći odgovoriti Hrvate 1918. da uđu u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

K(a)o iscijeđen limun. – P; tako se osjeća onaj koji u sebi nema trunke snage, koji je veoma iscrpljen, umoran, koji se osjeća dokraja iskorištenim.

K(a)o ispod čekića. – P; obično se kaže za sasvim nove novčanice, budući da se nekad novac kovao od metala.

K(a)o iz pičke. – P; koristi se da se izrazi da je nešto novo, kao što je npr. dijete koje je tek izašlo iz majčine utrobe.

K(a)o iz puške. – P; misli se na brz odgovor, bez razmišljanja.

K(a)o jaje jajetu. - Arh. P; ilustrira vrlo veliku sličnost.

K(a)o kakva pičk(ic)a. – P; odnosi se na onoga koji se nije odnosio fer prema onome koji ovo kaže; ovdje su pojmovi pička i pizda izjednačeni u značenju karakterne osobine.

K(a)o kakva tetka. – P; kaže se za onoga koji je suviše sentimentalan, plačljiv, mekušac, koji nije odlučan, energičan.

K(a)o kap vode u moru. – P; odnosi se na vrlo malu količinu prema onome što bi trebalo.

K(a)o kec na desetku. – P; kaže se kad se dese povoljne okolnosti koje doprinose uspjehu; u kartaškoj igri ajnca pobjeđuje onaj koji dođe do dvadeset jedan. Kec, tj. as, računa se kao jedanaest i uz desetku je dvadeset jedan, što znači pobjedu; u pravi čas.

K(a)o kec na jedan(a)est. – P; obrnuto od prethodne P, u kartaškoj igri ajnca jedanaest i kec iznose dvadeset i dva, a to je tropa, gubitak igre; u nezgodan čas.

K(a)o kurac sam. – P; obično kaže za sebe onaj koji je veoma neraspoložen, preumoran.

K(a)o kvočka na jajima. – P komentar na pretjerano brižan odnos prema kome ili čemu.

K(a)o lubenica je. – P; pošto je lubenica okolo zelena, a unutra crvena, ona podsjeća na one ”vjernike” koji se pred javnošću predstavljaju da su muslimani, a u duši su još uvijek komunisti; kaže se za one ljude koji nisu pravi muslimani, nego samo žele da se dodvore muslimanima i prikažu se njima jednakima.

K(a)o lud sam bez toga. – P; kad neko koga nagovara da učini nešto, npr. da kupi nešto što mu ne treba, a ovaj to ne želi, da bi ga zbunio ovako mu kaže, a misli: ”Šta će mi to?”; npr. ”K(a)o lud sam bez mašine za pranje suđa.”

K(a)o mačka oko vruće kaše. – Arh. P; ilustrira osobu koja vrlo oprezno pristupa kome ili čemu.

K(a)o me(h)lem na ranu (prija). – P; odnosi se na nešto što je veoma blagotvorno za ljudsko zdravlje ili raspoloženje, što pozitivno djeluje na koga.

K(a)o muha bez glave. – P; komentar za smetenog, izgubljenog čovjeka.

[Benjaminsky]

K(a)o muha u paukovoj mreži. – P; odnosi se na onoga koji je onemogućen da djeluje.

K(a)o na iglama sam. – P; kaže onaj koji je u neizvjesnosti, kada nestrpljivo očekuje vijest za koju nije siguran hoće li biti povoljna ili ne, što izaziva nemir, uzrujanost, nervozu.

K(a)o ni crno ispod nokta. – P; znači: nimalo, ništa, ne vrijedi ništa; kaže se kada neko nekoga nimalo ne poštuje.

K(a)o od brijega odvaljen. – P; kaže se za onoga koji je visok rastom i krupnog tijela, i ko je vrlo snažan.

K(a)o od majke rođen. – P; kaže se za onoga koji je potpuno go.

K(a)o pas s lanca (kad se otrgne/pusti). – P; odnosi se na onoga koji se ponaša razuzdano, kojeg se ne može kontrolirati.

K(a)o pišća. – P; idiom koji označava krajnju urednost, sređenost, savršeno funkcionalno stanje. Arh. pišća – svirala, frula.

K(a)o pokisla kokoš. – P; komentar za potišten, utučen izgled.

K(a)o prebijena mačka. – P; kaže se kad se neko teško kreće.

K(a)o prst i nokat. – P; iskazuje bliskost, povezanost, prisnost dviju ili više osoba.

K(a)o prst u oko. – P; odnosi se na neočekivanu i vrlo nezgodnu, bolnu situaciju.

K(a)o (p)tica nebeska. – Arh. P; komentar za onoga koji živi bezbrižno i ne mora se brinuti za budućnost. P aludira na riječi iz Biblije, gdje ptice nebeske niti oru, niti žanju, a sve imaju.

K(a)o pupčanom vrpcom (da su vezani). – P; kad su dvije osobe izrazito povezane.

K(a)o puška je (samo je treba opalit(i). – P; odnosi se na žensku osobu koja je ”napucana” i koja je veoma poželjna za muškarce.

K(a)o rakova djeca. – P; kad se jedna porodica raspe, to podsjeća na mladunčad raka koja se odmah po dolasku na svijet odvoje od majke i krenu svojim putem.

K(a)o riba na suhom. – P; odnosi se na onoga koji se ne snalazi u nekoj situaciji, ko je bespomoćan.

K(a)o rogovi u vreći. – P; ilustrira međusobno neslaganje.

K(a)o rukom odneseno. – P; kaže se kada je nešto potpuno prošlo, kada je neočekivano lako prošlo, tako da se već i zaboravilo (obično je riječ o bolesti).

K(a)o smrt na odsustvu. – P; kaže se za nekoga ko izgleda vrlo loše (uslijed bolesti, izmučenosti, umora).

K(a)o šaka na (u) oko. – P; ilustracija vrlo neugodne i bolne situacije; vidi sljedeće:

K(a)o šaka pod oko. – P; vrlo bolna i nezgodna situacija.

K(a)o šipka i bubanj. – Iron. P; kada je neko stalno uz koga, ne odvaja se od koga, ide uz koga ili šta.

K(a)o što samo noćni mrak otkriva nebeska svjetlila, tako samo patnje otkrivaju značenje života. – P; upućuje na to da i nedaće često daju smisao životu.

K(a)o tačka na i. – P; ima isto značenje kao I: K(a)o amen u Očenašu.

K(a)o u apoteci (džamiji, crkvi). – P; odnosi se na neki veoma uredan i uređen prostor, uglavnom interijer, u kojem je veoma čisto i sve na svome mjestu.

K(a)o u kutiji šibica. – P; kaže se kada je neki prostor ispunjen mnoštvom (ob. ljudi).

K(a)o u priči. – P; hiperbola svojstvena pričama, u kojima se pretjeruje, mada se u ovom slučaju nema namjera pretjerivati. Npr. ”Posla je bilo kao u priči.”

K(a)o usporeni film. – P; kada je neko veoma spor, što podsjeća na usporenu projekciju filmske trake, onda se ovako kaže za njega.

K(a)o vlaška mlada. – P; kaže se za onoga koji je veoma spor, na koga se dugo čeka. Vlaške nevjeste (misli se na Vlahe kao narod, a ne na Srbe) veoma dugo se odijevaju prije izlaska među svatove.

K(a)o vodom poliven. – Arh. P; komentar za onoga koji je vrlo neugodno iznenađen.

K(a)o vrbov klin. – P; klin od vrbe je slabog kvaliteta jer vrbovina nije dovoljno čvrsta da bi se od nje pravili klinovi; ovdje se misli na nekoga ili nešto što je veoma nesigurno.

K(a)o vreća buha. – P; metonimija za vrlo nemirno dijete.

K(a)o zadružno magare. – P; odnosi se na nešto što nije ničije, što nema vlasnika, na imovinu bez posjednika.

Ka'nulo mu s neba. – P; kaže se kada neko dobije neočekivani dobitak, kao da je riječ o daru sa neba.

Kap u (pre)punoj čaši. – P; ilustrira ono što prevrši mjeru i dovodi do određene posljedice.

Kap (vode) u moru. – P; neznatna, zanemariva količina čega prema velikim potrebama.

Kapom vjetar ganja. – P; komentar za osobu koja radi besmislen posao.

Kaplja kamen dubi. – Arh. P sa Sandžaka; velika djela se sastoje od niza malih; vidi sljedeću:

Kaplja kaplje u kabao, i nakapa pun kabao. – Arh. P sa Sandžaka, ima isto značenje kao i prethodna.

Kaput, pa na put. – P; kaže se kad je neko spreman za polazak.

Kara Mušanova. – P ne odnosi se na konkretnu osobu, a znači: ”Nema ništa od toga!”

Karakondž(ul)a joj nije ravna. – P; označava ponašanje veoma loše žene. Tur. karakondžula – vještica, avetinja.

Karat će te babo! – Arh. P kojom se opominje dijete da ne učini nešto loše jer će ga otac zbog učinjene greške grditi. Tur. babo – otac.

Karavan prijateljstva. – P; odnosi se na manifestacije u većim gradovima koje su sačinjavale muzičke i plesne tačke, kao i humoristički skečevi koje su izvodili estradni umjetnici iz svih republika i pokrajina u bivšoj SFRJ; on je bio produžena ruka bratstva i jedinstva.

Karikatura od čovjeka. – P; u pren. smislu odnosi se nakaradu, ruglo od čovjeka.

Karina ti! – Vidi: Evo ti kurac! na romskom jeziku (od turskog) kara – crn; što je metonimija za muški spolni organ; ovdje je upotrijebljen augmentativ.

Karta (je Marta, a Marta) je kurva. – P; kaže igrač koji je loše sreće u kartanju; karti ne treba vjerovati, ona može iznevjeriti.

Karu na žaru. – P; drzak odgovor upućen onome koji je upitao: ”Šta si ti dobio?”, a već zna da upitani nije ništa dobio mada se nadao da će dobiti.

Kasna ženidba, gotova siročad. – P; savjet da se nije pametno ženiti star jer je moguće da dijete ostane siroče.

Kasno je zatvarati tor kad su ovce nestale. – P; ističe da je nešto besmisleno činiti nakon što se šteta već desila. Odgovara lat. Quid iuvat amisso claudere septa grege.

Kasno Marko na Kosovo stiže. – P; komentar kada neko nešto propusti, a svojim učešćem je mogao doprinijeti razvoju situacije. P je anahronizam: Marko Kraljević je bio maloljetan 1389, kada se vodio Kosovski boj, a nije mogao sudjelovati u bici čak i da je bio sposoban za borbu jer je bio turski vazal, dakle prije bi trebao sudjelovati na strani Osmanlija nego Srba.

Kasno se pali. – P; kaže se za onoga koji sporo shvaća, što podsjeća na motor koji se teško, tj. kasno, pali.
Kašalj, šuga i ašikovanje ne mogu se sakriti. – P; neke pojave u životu jednostavno se ne daju sakriti od okoline. Tur. ašikovati – biti u ljubavnoj vezi, zabavljati se.

Kašlješ bolje nego prošle godine. – I šaljivog karaktera upućena strastvenom pušaču koji zbog pretjeranog pušenja kašlje više nego ranije.

Kašlji, kašlji, mrtva te našli. – Arh. P koja se kaže kao opomena onome koji kašlje jer svojim kašljem ometa drugog da čuje šta se priča, ili odaje položaj grupe koja nešto potajno radi.

Katica za sve. – P; ima isto značenje kao i: Marica za sve.

Kauboji i indijanci. – P; omiljena igra mališana širom svijeta, pa i u BiH, u kojoj su kauboji „pozitivni”, a indijanci „negativni”. Partizani i Nijemci. Engl. cowboy – govedar.

Kazali su naši stari da za tuđa tuđ ne mari. – Arh. P; ljudima nije važna sudbina tuđeg, stranog naroda.

Kažeš li ženi samo jednom da je lijepa, vrag će joj to ponavljati deset puta na dan. – Duhovita P o ženama kojima godi laskanje.

Kaži dragička! – P dragička je pojam koji označava dragu osobu, uvjetno rečeno to je muštulukićka, tj. osoba koja donosi dobru vijest; ovo se kaže kada neko nekome donosi radosnu novost, a ne mora očekivati muštuluk.

Kaži mi da ti kažem. – P; kaže se kad čovjek ni sam ne zna uzrok nečemu.

Kaži mi koju kajdu pjevaš da znam s kim imam posla. – Arh. P; podsjeća da vrsta muzike može biti odlučujuća u prepoznavanju ljudskog karaktera. Tur. kajda – melodija; pravilo, red.

Kaži mi s kim si da znam ko si. – Arh. P sa Sandžaka; budući da se osobe sličnih karaktera druže, lako je znati kakav je neko ako se zna jedan od njih iz tog društva.

Kažnjen na pravdi Boga. – Arh. P; odnosi se na onoga koji je nedužan stradao.

K(Ć)erku kara, nevjesti prigovara. – P; ističe lukavost svekrve prema snahi; u nar. priči mati upućuje prijekore svojoj kćerki, a indirektno kritizira snahu.

Kenjac u Rim, dva iz Rima. – Hercegovačka P; čovjek, nagovoren od komšija, ode naivno, kao štr. kenjac – magarac, da traži pravdu od vlasti, u koje vjeruje, a vrati se svjestan da je, zahvaljujući birokratiji, izigran – i osjeća se kao dva magarca.

Kesa nema rodbine. – P sa Sandžaka; opominje da u poslovima vezanim za novac (ovdje ga simbolizira kesa jer se nekad novac nosio u kožnim kesama) nema puno osjećanja.

Kijamet od vremena. – P; hiperbola koja označava veoma loše vrijeme, vremensku nepogodu koja se poredi sa zbivanjem na kijametski dan.

Kijametski dan. – P; komentar na veoma nepovoljan događaj, tragediju ili kataklizmu.

Kilavom kurcu i dlaka smeta. – Šaljiva P; kad je neko za šta nesposoban, onda mu svaka sitnica smeta.

Kipi od znanja. – P; kaže se za onoga koji je zaista pametan, ali narodno pretjerivanje ide dotle da njegovo znanje ”kipi”; a kada nešto pokipi onda je ono što je ostalo u loncu slabijeg kvaliteta.

Kiša lije kao iz kabla. – Arh. P vidi: Lije k(a)o iz kabla.

Kiša pada kapljicama, pa napada lokvicama. – Arh. P sa Sandžaka; od malih stvari nastaju veće.

Kiše otvorenih očiju. – P; komentar na karakter onoga koji je veoma vješt, a njegova vještina se poredi s mogućnošću da se kihne otvorenih očiju, što je veoma teško izvodljivo.

Kita druga Tita. – P odgovor na pitanje da li je upitani išta dobio. Kara Mušanova. Arh. kita – muški spolni organ.

Kiti se tuđim perjem. – P; kaže se kad neko prisvaja tuđi uspjeh i zasluge. Odgovara Fedrovoj na lat. Alienis gloriari bonis.

Klanj(a)o istiharu. – P odnosi se na onoga koji je obavio posebnu molitvu s namjerom prije spavanja kako bi u snu dobio savjet ili odgovor na neki problem. Tur. istihara – namaz koji se klanja prije donošenja važne odluke.

Kleveći, drsko kleveći, nešto će uvijek ostati. – P; deviza onih koji zlonamjerno šire laži o kome, bilo da su u pitanju Režimski novinari ili voditelji Psihološkoga rata. Lat. Audacter calumniare, semper aliquid haeret. Mada je P je pripisana rimskom caru Neronu, koji je oklevetao kršćane za paljevinu Rima, nije zapisana kod antičkih autora već se prvi put javlja u djelu „O dostojanstvu i napretku znanosti“ Francisa Bacona 1623. Odgovara izreci nacističkog ministra propagande Josepha Goebbelsa: „Hiljadu puta ponovljena laž postaje istina.“

Klevetati žene mogu samo oni koji priznaju da su zaboravili kako su imali majku. – P; kritizira muškarce koji neobjektivno sude o ženama.

Klima mu se fotelja (stolica). – P kaže se za onoga čija je pozicija postala nestabilna; često se kaže zlurado, jer onaj u fotelji (na vlasti) možda narodu nije drag.

Klin klin tjera, а malj oba. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko je moćan on će lako dovesti u red zavađene strane.

Klin se klinom izbija. – P; treba koristiti adekvatna sredstva da bi se postigao cilj. Odgovara lat. Ars deluditur arte i Ciceronovoj Clavus clavo eicere (triditur).

Kloni se fukara i budala. – Arh. P; savjet da čovjek pazi s kim će se družiti.

Kloni se luda, kao i svijeta. – Arh. P; čovjek se treba držati podalje od nepoznatih ljudi.

Klupko se (počelo) odmotava(ti). – P; asocira na konopac koji je Arijadna dala grč. junaku Tezeju kako bi izašao iz labirinta u Knososu. Kaže se kada je rasplet događaja na pomolu, kada situacija postane jasnija, bistrija.

Ključ je važniji od brave. – Arh. P; podrazumijeva važnost upotrijebljenog sredstva za postizanje cilja.

Ključ u ruke. – P odnosi se na ugovornu odredbu o potpuno dovršenom građevinskom objektu, spremnom za upotrebu, tako da kupac dobiva K. u r. da se useli u njega.

Knjige ne gore. – P je zapravo prijevod s lat. Librae non ignescere est, odnosno poruka da je književnost, civilizacija uopće – neuništiva. Mnogo puta je citirana u ratu kada su vandali spaljivali biblioteke (u Gradskoj vijećnici, Orijentalnom institutu, Gazi Husrev-begovoj medresi) u nastojanju da unište kulturnu baštinu BiH.

Ko će dunjaluku nakuhati halve? – P; ne može se udovoljiti svijetu koji izvolijeva. Tur. dunjaluk – ljudstvo na zemaljskoj kugli, svijet, čovječanstvo.

Ko dva na putu. – P odnosi se na osobe koje su se nekad poznavale, ali se poslije svađe ponašaju kao stranci.

Ko besjedi šta hoće, mora slušati šta neće. – Arh. P; čovjek sam može biti kriv ako se nađe u društvu koje mu se ne sviđa.

Ko bi rek(a)o, ko li bi se nad(a)o? – P; ističe čuđenje. Umjesto „ko li bi se“, katkad se u šali kaže „ko bi li“, odnosno izgovori se brzo, pa zvuči kao kobili, što sasvim mijenja smisao I, čini je ironičnom jer se spominje životinja u inače ozbiljnom kontekstu.

Ko biser traži, u more skače. – P; ističe da se čovjek treba potruditi ako želi postići ono što je naumio.

Ko bježi od prve sreće, posljednja ga hrđa bije. – Arh. P sa Sandžaka; nikad ne treba bježati od situacije koja može donijeti sreću jer će se kasnije možda kajati.

Ko bolest krije, lijeka mu nije. – Arh. P; savjet da se bolest ne sakriva jer može biti kasno za izlječenje.

Ko brzo ide, brzo i posrne. – P; poslove treba obavljati bez žurbe i pažljivo.

Ko brzo sudi, brzo se i kaje. – Arh. P; opominje da se sud o kome ili čemu ne donosi prebrzo.

Ko brzo sudi, la(h)ko se vara. – P; rasuđivanje treba biti temeljno kako se ne bi došlo do pogrešnog zaključka.

Ko časti odjeću, i ona časti njega. – P; kaže da onaj koji se bolje odjene (ko počasti svoju odjeću izlaskom u javnost) može biti bolje primljen u društvu.

Ko čeka, dočeka. – Arh. P; sugerira strpljenje, poslovični bošnjački sabur.

Ko čeka, taj popizdi čekajući. – P je parafraza gornje P, ali i kritika dugotrajnog čekanja.

Ko će danas izjedenom janjetu pomoći ako se sutra kurjaku koža odere. – Arh. P sa Sandžaka; uzaludno je pomagati ako pomoć stiže prekasno.

Ko će jednog konja cijeli život jahati. – P; opravdava muški promiskuitet.

Ko će jezgru jesti mora orah gristi. – Arh. P; da bi se uspjelo u poslu, valja se dobro pripremiti za njega.

Ko će k(a)o majka. – Arh. P; zaključak koji podrazumijeva da je majka spremna na najveće žrtve za svoje dijete. Ali može biti i komentar u ironičnom smislu kad je majka nekritična prema svom djetetu pa ga neosnovano hvali.

Ko će kome k(a)o svoj svome?! – P; pod svojim se misli na bližnje (rodbina, zemljaci) koji pomažu jedan drugom. Također se mogu podrazumijevati i razna podmetanja među bližnjima.

Ko će njemu stati ukraj! – P; odnosi se na onoga koji je veoma neodgovoran, ko Tjera kera, a znači da ga niko ne može zaustaviti u njegovom ponašanju. Stao mu ukraj.

Ko će udat curicu valja prodat junicu. – Arh. P; djevojka se mora udati s mirazom; vidi sljedeću:

Ko će ženit momčića valja prodat vočića. – Arh. P; otac mladića za ženidbu treba se dobro pripremiti za svatove. Vočić je deminutiv od imenice vo.

Ko djevojku prosi vreću laži nosi. – P; komentar za roditelje koji žele udati kćerku koja i nije tako dobra koliko je hvale.

Ko dobro počne bolje svrši. – Arh. P sa Sandžaka; dobar početak posla uvjet je za uspješan završetak.

Ko dočeka penziju nije star. – P kažu oni ljudi koji su dočekali penziju a željeli su još raditi jer se osjećaju dovoljno jakim i sposobnim.

Ko dobro čini bolje dočeka. – Arh. P; dobra djela se vraćaju dobrim djelima.

Ko dobro misli veselo živi. – P; naglašava važnost moralnih principa za miran život.

Ko donosi dar na magarcu očekuje dar na konju. – Arh. P; čovjek koji daruje nada se da će i sam dobiti dar.

Ko druge previše traži sam se izgubi. – P; sugerira da osoba kojoj je previše stalo do društva sebe zapostavlja.

Ko druge sramoti sebe ne časti. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko druge sramoti time i sam sebe sramoti.

Ko dobro čini, bolje dočeka. – Arh. P sa Sandžaka; dobro se najčešće dobrim vraća.

Ko dobro počne, on je na pola radnje. – Arh. P sa Sandžaka; dobar početak znači brži završetak posla.

Ko dobrotu sije ljubav žanje. – Arh. P sa Sandžaka; dobrota podstiče ljubav; svi vole one koji čine dobra djela.

Ko drugom(e) jamu kopa, fizički je radnik. – P; šaljiva parafraza naredne P:

Ko drugom(e) jamu kopa, sam u nju upada. – P; onaj koji drugome nanosi zlo i sam može pritom stradati. Odgovara Ausonijevoj na lat. Compedes quas ipse fecit ipse gestabit faber, Qui fodit foveam, incidet in eam i Sibi parat malum qui alteri parat.

Ko drugome propast snuje svojoj kući temelj ruje. – Arh. P; ako se drugome namjerava nanijeti zlo, to može imati i uzvratni efekt. Npr. ako neko susjedu zapali kuću, vatra se može prenijeti i na njegov dom.

Ko drugome „eјvаlа!“ njemu glava ćelava. – Arh. P; ne valja ni svakome sve odobravati. Tur. ejvala(h) – služi za odobravanje.

Ko dvaput slaže treći put mu se ne vjeruje. – Arh. P; ljudi prestaju vjerovati onome koga nekoliko puta uhvate u laži.

Ko dva zeca lovi ne ulovi nijednoga. – Arh. P; treba se orijentirati samo na jednu stvar koja puno zahtijeva. Odgovara Publijevoj na lat. Lepores duos qui insequitur is neutrum capit.

Ko ga zna, vragu bi ga da. – Arh. P; ima slično značenje kao i: Ko te ne zna skupo bi te platio.

Ko glođe gvožđe slomit će zube. – Arh. P; treba izbjegavati ono što može biti pogibeljno.

Ko god je rekao da je smijeh najbolji lijek, nije imao gonoreju! – Ironična P; budući da je gonoreja vrlo teška i opasna bolest, zbog nje nema razloga smijanju jer je jedan od simptoma i vrlo bolno mokrenje.

Ko govori šta hoće valja da sluša i šta neće. – Arh. P sa Sandžaka; pretjerana brbljavost i iskrenost dovodi do reakcije u kojoj neko može reći ono što se sagovorniku neće dopasti.

Ko gubi ima pravo da se ljuti. – P; opravdava ljutnju onoga koji gubi u nekom nadmetanju.

Ko hoće časno ne može lasno. – Arh. P; ako se nešto želi učiniti korektno, pošteno, tome se ne može pristupiti olako. Arh. lasno – lako, lagano.

Ko hoće da ga drugi ljudi poštuju, valja prvo sam da se poštuje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek prvo treba sam sebe cijeniti da bi ga i drugi cijenili.

Ko hoće imati pravo, on ga baš malo kad ima. – P; ističe da oni ljudi koji žele pošto-poto biti u pravu zapravo su rijetko kad u pravu.

Ko hoće, može, a ko neće, mora. – Arh. P; ističe važnost sudbine, raditi mora i onaj koji hoće i onaj koji neće. Odgovara Kleantovoj na lat. Ducunt volontem fata, nolentem trahunt.

Ko hoće nađe način, ko neće nađe izliku. – Arh. P; ljudi će uvijek naći razlog da nešto učine ili ne učine, sve zavisi od njihovih afiniteta i želja.

Ko hoće veće, izgubi i ono iz vreće. – Arh. P; savjet da u svemu treba biti umjeren.

Ko ide s prevarom iz doma, vraća se ući sa štetom. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko je naumio drugog prevariti može sam sebi štetu nanijeti.

Ko ide pravim putem, brzo kući dolazi. – P; sugerira da treba ići poznatim putem ka svom cilju.

Ko ide za svojim stadom stalno u šupke gleda. – Arh. P; duhovit komentar za onoga koji slijedi većinu po svaku cijenu.

Ko igra može dobiti, ko ne igra može izgubiti. – P; igra nudi mogućnost dobitka, a onaj ko ne igra gubi samim tim što sebi ne daje priliku za dobitak.

Ko ima briga dovoljno je bolestan. – P; velike brige nekad mogu dovesti do duševne bolesti.

Ko ima da trati, ko nema da pati. – Arh. P; onaj koji je bogat može tratiti – trošiti svoje vrijeme, a onaj koji nema ništa preostaje mu samo da pati.

Ko ima daj mu još; ko nema uzmi mu i to. – P; komentar na nepravdu: kada vlasti kazne novčano nekoga ko nije bogat, P sam za sebe kaže onaj koga je zadesio gubitak.

Ko ima gliste nikad nije sam. – Ironična P na račun onih koji su bolesni.

Ko ima jarana, ima i dušmana. – Arh. P; ako neko nema svoga dušmana, onda ima dušmana od svoga jarana.

Ko ima, maslom (uljem) i muda maže. – P; onaj koji ima svega u izobilju taj iz obijesti ne zna šta će sa svojim blagom.

Ko ima mir vazda mu je pir. – Arh. P; mir je najveće ljudsko blagostanje.

Ko ima novaca bira zetove po volji. – P; naglašava važnost bogatstva punca pri izboru zeta.

Ko ima para taj pozna svijet, ko nema para taj pozna ljude. – P; komentira relativnost ljudske spoznaje, koja je uvjetovana bogatstvom: oni koji su bogati putuju bez namjere da upoznaju ljude, a oni koji nemaju mogućnost putovanja druže se s ljudima i tako ih upoznaju.

Ko ima obraza neće se zakriti za prst. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji stoji iza svojih riječi nema se razlog ustručavati.

Ko ima prijatelje kao što ja imam što će mu neprijatelji. – Ironična P; nekad su prijatelji vrlo nevješti ili loši u odnosu prema onima koji ih smatraju svojim prijateljima.

Ko ima sreće u kartama ima para za ljubav. – Duhovita P; obično se smatra da uspješan kockar nema sreće u ljubavi.

Ko ima starca ima i magarca. – P; na duhovit način izražava moguću pomoć koju zet očekuje od punca (starca).

Ko ima – u pročelje, ko nema – za vrata. – Arh. P sa Sandžaka; u prošlosti su bogatiji i ugledniji ljudi sjedili u pročelju stola, a oni siromašni na ulazu u sobu.

Ko istinu brani, Boga hvali. – Arh. P; smatra se da je istina Bogu mila.

Ko izađe na rijeku, mora ploviti ili potonuti. – P; onaj koji je odlučio da pređe rijeku mora nešto učiniti kako bi sigurno prešao preko nje.

Ko izda – pizda. – P; odnosi se na onoga koji nije fer, korektan. Imenica u ovoj P označava nekarakternog čovjeka, a ne ženski spolni organ.

Ko je bio budala lani, i ove će biti. – Arh. P; smatra se da budala uvijek ostaje budala.

Ko je bio pas lani, bit će i ove godine. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna.

Ko je blizu granice, taj je blizu tamnice. – Arh. P; budući da se uz granicu često dešavaju nezakonite stvari, svako može stradati.

Ko je Boga izmolio i more izlovio? – Arh. P sa Sandžaka; neke stvari su neostvarive i nedostižne.

Ko je bogat? Onaj ko je zadovoljan svojim dijelom. – Arh. i dijaloška P Sefarda koja na lad. glasi: Ken es el riko? – El ke se kontenta. P poručuje da ljudi trebaju biti zadovoljni onim što imaju.

Ko je dužan, i na Božić je tužan. – Arh. P; dugovanje je izvor nezadovoljstva i tuge.

Ko je dužan i na Bajram je tužan. – Arh. P; onaj ko je dužan ne veseli se ni blagdanima jer je zabrinut zbog svoje obaveze da vrati dug.

Ko je hitio, vrat slomio. – P ima isto značenje kao i: Ko žuri (hiti) vrat slomi.

Ko je hapio (jamio), hapio (jamio) je. – Arh. P; kaže se kad se završi neki nedozvoljeni posao i odluči da se više neće tako raditi.

Ko (je) jači taj (i) kvači (tlači). – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Ko je jači taj korbači (taslaiše/tlači). – P; onaj koji je jači u poziciji je da maltretira druge, a i da se hvališe. Tur. korbačiti – tući korbačem, taslaisati – praviti se važan, afektirati. Odgovara Plautovoj na lat.: Plus potest, qui plus valet.

Ko je jeb(a)o, jeb(a)o je – svanulo je. – P; ističe se da je prošlo vrijeme da se nešto obavi.

Ko je jednom imao, imat će opet. – P; optimistički pogled ljudi koji su doživjeli poraz jer (se podrazumijeva da) oni znaju opet postići ono što su izgubili.

Ko je jednom kusao zatvorsku čorbu, kusat će je opet. – Arh. P; onaj ko je jednom bio van zakona opet će biti.

Ko je jeo pogače neće više ku(ku)ruze. – P; pogača je ukusnija; dakle onaj koji je probao nešto što je kvalitetnije ne želi više ono što je lošije.

Ko je jučer umro, pokajao se. – P; komentar na nešto osobito lijepo što se desilo, u čemu mrtvi naravno ne mogu uživati.

Ko je kašu zakuhao, nek(a) je i poliže. – P; opomena onima koji ne rade dobro da će snositi posljedice svojih postupaka.

Ko kupuje ono što mu ne treba, na kraju će prodavati ono što mu treba. – Arh. P Roma; mnogi ljudi kupuju iz navike, ali tako mogu i osiromašiti, i onda kad nastupe teška vremena počnu prodavati sve iz kuće.

Ko je lud da bude pametan. – Ironična P; sugerira da je u nekim situacijama bolje praviti se budala.

Ko je lud ne budi mu komparativ. – Duhovita P; s budalom se ne treba družiti jer bi neko sa strane mogao usporediti pametnog s ludim.

Ko je mnogo patio, dosta je zapamtio. – Arh. P; oni koji su patili uglavnom pamte svoje nesretne dane.

Ko je nadu izgubio, taj se ubio. – Arh. P; smatra se da je nada pokretač života. Pandorina kutija.

Ko je nevjeran svome caru, nevjeran je i samom Bogu. – P; žigoše izdaju. To što se vlast dovodi u vezu s Bogom dio je teorije po kojoj je vlast monarsima data od Boga.

Ko je njega poznav(a)o ni pakao mu neće teško pasti. – Arh. P; sud o vrlo lošem čovjeku koji je umro.

Ko je pojeo meso neka i kosti glođe. – Arh. P; ako je neko mogao uživati, red je da za to na neki način i plati.

Ko je sebi dušmanin (zao), kako će drugom biti dobar? – Arh. P; da bi ljudi bili dobri drugima, prvo trebaju znati biti dobri prema sebi.

Ko je sretan i vrane mu jaja nose. – P; na duhovit način ističe ljudsku sreću, mada čovjek od vraninih jaja nema nikakve koristi.

Ko je sretan ni u hali nije gladan. – Neukusna i šaljiva P koja ističe važnost sreće. Tur. hala – zahod, poljski zahod od dasaka.

Ko je sretan, njemu i pijetlovi jajca nose. – Duhovita romska P; ako je čovjek sretan, onda će i ono što je nemoguće postati moguće.

Ko je stalno svečano obučen il(i) je bogat il(i) se loše osjeća. – P; pretjerano isticanje u odijevanju svojstveno je bogatim ali ponekad i duševno bolesnim.

Ko je surov, čovjek biti ne može, a od ljuta slatko biti može. – P; karakterizira i poredi ljudske (ne)kvalitete.

Ko je svijetu ugodio, taj se još nije rodio. – P; ne treba po svaku cijenu svakome povlađivati; nemoguće je postupati tako da svi budu zadovoljeni u onome što traže.

Ko je škakljiv taj je lažljiv. – P; govori se maloj djeci kada se primijeti da su škakljiva. Ako su rekli neku malu laž, roditelji ih škakljaju i tjeraju ih ovom I da priznaju laž, a oni da bi prekinuli škakljanje priznaju istinu.

Ko je u pravu, uvalim mu karu. – P; kada neko dosađuje kome da je u pravu: „U pravu sam“, onda mu onaj koji ga sluša kaže ovo na drzak način, misleći pritom: Eto ti sad tvoje pravo!

Ko je učinio dobro djelo nek(a) šuti, nek(a) govori onaj ko ga je primio. – P; upućuje na to da dobročinitelj ne treba hvaliti svoje djelo, nego da to treba uraditi onaj kome je djelo učinjeno.

Ko je ugasio svjetlo? – P; šaljiv komentar na osobu koja je: Izvukla deblji kraj, koju je neko nokautirao pa joj se učinilo kao da je neko u prostoriji ugasio svjetlo.

Ko jebe mene, al(i) ko jebe i tebe! – P; kada neko neće da uvrijedi koga, a ustvari hoće da mu da do znanja da su u sličnoj situaciji.

Ko jedanput slaže, drugi put zalud kaže. – Arh. P; ljudi ne vjeruju onome za koga znaju da je sklon laganju ni kad govori istinu.

Ko jede dok ne oboli, mora postiti dok ne ozdravi. – P; sugerira da čovjek mora biti umjeren u jelu kako bi očuvao zdravlje.

Ko kasno brazdu zaore, čičak obere. – P; opominje da poslove treba obaviti u pravo vrijeme.

Ko kasno ustaje, obuće mu nestaje. – Arh. P; čovjek treba na vrijeme početi obavljati poslove. Inače, u prošlosti nisu svi ljudi u jednoj porodici imali obuću pa onaj koji bi se prvi digao uzeo bi cipele koje mu odgovaraju.

Ko kaže da sam na stranputici taj pojma nema šta je ćorsokak. – Duhovita P kojom se pravdaju oni koji su pošli krivim putem u životu – jer od svakog zla ima gore.

Ko koga (ovdje) jebe? – P; slična značenju: Ne zna se ni ko pije ni ko plaća.

Ko kome kćer prosi čast mu donosi. – P; ističe uvažavanje i poštovanje prosaca prema porodici iz koje se prosi djevojka.

Ko kome (ovdje) se(r)džadu stere? – P; kad je situacija takva da ljudi gledajući dvojicu kako se jedan prema drugom ljubazno ponašaju, a ne mogu da ustanove koji je od njih dvojice utjecajniji, onda se ovako zapitaju izražavajući time nedoumicu. Tur. se(r)džada – manja prostirka na kojoj se klanja.

Ko konja slamom hrani, sam kola vuče. – P; sugestija da se čovjek treba brižljivo odnositi prema svome imetku.

Ko kriva žali, pravom griješi. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi trebaju znati razlikovati ko je kriv, a ko nije, jer ako krivog žale čine veliku grešku.

Ko kuca, otvorit će mu se. – P; savjet da treba staviti do znanja nekome da ga trebamo, jer dok se ne pokuca oni unutra ne znaju da ih neko traži; parafraza biblijskog Pulsate et aperietur vobis.

Ko kupuje što ne treba, prodavat će i ono što mu treba. – P; upozorenje da treba racionalno raspolagati novcem.

Ko lako vjeruje, lako se i prevari. – P; sugerira da ne treba biti lakouman.

Ko laže, nikom ne vjeruje. – P; lažovi su vrlo nepovjerljivi prema drugima jer sude o drugima po sebi.

Ko laže taj i krade. – P; kada roditelji kod djece primijete sklonost prema laganju, onda im kažu ovu P. nastojeći ih odvratiti od ružne navike. Odgovara lat. Mendax est furax.

Ko laže taj i krade, ko krade taj i ima, ko ima budi mu prijatelj. – Duhovita P; činjenica je da mnogi kriminalci imaju veliko društvo koje uživa u njegovom blagostanju.

Ko laže za tebe, lagat će i protiv tebe. – P; kritizira laganje.

Ko laže, treba da ima dobro pamćenje. – P; duhovita opomena lažovima da pamte šta kome kažu.

Ko li je, on li je. – P; komentar koji se odnosi na onoga koji je umišljen, bahat, prepotentan.

Ko lomi vjeru, njega će vjera. – P; kritizira vjerolomnike, one koji ne drže vjeru, koji krše datu riječ, obećanje.

Kо lоpоvа kriје ni оn bоlji niје. – Arh. P; ima slično značenje kao i: S kim si takav si.

Ko lopovu gleda kroz prste, i sam je lopov. – P; opominje da prema lopovu ne treba biti tolerantan.

Ko ljeti hladuje (planduje), zimi gladuje. – Arh P; podsjeća na epilog basne o cvrčku i mravu, drugim riječima: treba svaki posao obavljati u pravo vrijeme.

Ko ljubav sije, ljubav i žanje. – Arh. P; podrazumijeva da se ljubav uzvraća ljubavlju.

Ko ljude ne sluša, ni čovjek nije. – Arh. P; upućuje na to da treba slušati ljude oko sebe.

Ko mačem bije, od mača i gine. – P; ima isto značenje kao i: Ko se mača laća…

Ko malo ima pa daje, brzo se kaje. – Arh. P; svako, pogotovo onaj ko ima malo, treba čuvati ono što ima.

Ko malo može, valja da puno trpi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko ne može postići onoliko koliko želi prinuđen je raditi još više kako bi zadovoljio svoje potrebe.

Ko me jebe. – P; prijekor u smislu: Ko mi je kriv? Sâm sam odgovoran za to.

Ko me lani bio ni sad mi nije mio. – P; teško je zaboraviti naneseno zlo.

Ko misli s vucima živjeti neka zavija k(a)o i oni. – Arh. P; napominje da se treba prilagoditi okolini u kojoj se živi.

Ko mnogo dijeli skoro će prositi. – Arh. P; savjet da ne treba pretjerivati u dijeljenju onoga što se posjeduje.

Ko mnogo dokazuje, ništa ne dokazuje. – P; ističe da onaj koji se previše trudi da prikaže svoj stav ispravnim često može postići suprotan efekt. P je prijevod lat. Qui nimium probat, nihil probat.

Ko mnogo drobi malo vrijedi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji mnogi priča obično nije neki radnik.

Ko mnogo govori, tajnu mu kazivati, to je u rešeto vodu lijevati. – P; opominje da se brbljivim ljudima ne povjerava tajna.

Ko mnogo laže, mnogo se i kune. – Arh. P sa Sandžaka; krivokletnici, koji se krivo kunu, koji se lažno zaklinju, istovremeno i lažu.

Ko mnogo zbori, ili mnogo zna ili mnogo laže. – P; opominje da treba biti oprezan prema brbljivim ljudima.

Ko mnogo zna, mnogo i pati. – P; što više zna, čovjek je sve svjesniji svoje nemoći pred sudbinom i besmislom života.

Ko mnogo zna, on ništa ne zna. – Arh. P; onaj ko površno zna mnoge stvari naizgled se čini da zna puno, međutim on ništa ne zna dovoljno dobro ni detaljno.

Ko može bolje, široko mu polje. – Arh. P; kaže onaj koji je dao sve od sebe da uspije u poslu. Odgovara lat. Feci quod potui; faciant meliora potentes.

Ko mrzi svoj novac neka ga pozajmi. – P; na šaljiv način kaže da onaj kojem ne treba novac neka ga posudi, jer će se načekati dok mu ga vrate nazad.

Ko muči, dvije uči. – Arh. P; smatra se da onaj koji više šuti nego što govori može više vidjeti, tj. njegovim govorom drugi neće biti sputavani i on će više čuti i naučiti. Arh. mučiti – šutjeti.

Ko na posljedak gleda, zavest(i) se ne da. – P; sugerira da čovjek treba pravovremeno sagledati posljedice nekog postupka kako bi pravilno prosudio o čemu se radi. Arh. posljedak – posljedica. Ko ne gleda...

Ko na veresiju daje(,) imanje(,) gubi i prijatelje. – P; podsjeća na pitijska proročanstva, značenje je ovisno o tome gdje se stavi zarez, tj. gdje se u govoru istakne logički akcent. Ako se P kaže ne praveći pauzu gdje je prvi zarez u rečenici (u zagradi), nego gdje je drugi zarez, ističe se da onaj koji je predobar pa daje svoje imanje drugima na zajam gubi prijatelje; a ako se P kaže samo s pauzom gdje je prvi zarez (u zagradi), onda je poruka P još rigoroznija: onaj koji uopće bilo šta daje izgubit će i imanje i prijatelje.

Ko na veresiju pije taj se dvaput opije. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko na veresiju pije napije se tada, a i drugi put kad dođe vratiti dug. Tur. veresija – davanje robe na odgođeno plaćanje.

Ko nad sobom pljuje na obraz mu pada. – Arh. P; sugestija da se dobro pazi pred kim se ko kritizira ili ogovara jer mu se to može vratiti.

Ko naglo počne naglo će i svršiti. – Arh. P; često ono što se desi odjednom, iznenada, brzo i prestane.

Ko nas zavadi. – Vrlo glupa fraza koja ima težinu P jer skriva poruku koja je varljiva. Često je koriste oni koji su napali svoje susjede u prošlom ratu. Ima slično značenje kao i: Šta nam je ovo trebalo.

Ko ne čuva malo, ne može ni dosta imati. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek i kad malo ima mora to čuvati.

Ko ne drži brata za brata imat će tuđinca za gospodara. – Arh. P; opomena da se rođaci, ali i svi pripadnici jedne nacije, trebaju bratski uzajamno odnositi, jer ako budu u zavadi može se desiti da im neko sa strane postane gospodar.

Ko ne gleda posljedice, kajat će se nemilice. – P; ističe da treba na vrijeme razmotriti posljedice nekog postupka da se ne bi kasnije kajalo.

Ko ne izvrši zapovijed znak je da se ne boji. – Arh. P; ističe hrabrost u odnosu na autoritet.

Ko ne kažnjava zlo, naređuje da se ono čini. – P; opominje da zlo treba kažnjavati jer je nekažnjavanje zla saučesništvo i dopuštanje zla.

Ko ne ljubi, ne mrzi; ko ne mrzi, ne ljubi. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek ne ljubi, tad nema mogućnosti ni da zamrzi onog koga voli (ako ga taj uvrijedi), a pogotovo ako nekog mrzi, onda ga ne može ni zavoljeti.

Ko ne ljubi svoga brata, njega biju tuđa vrata. – P; ističe da se ljudi (braća, ali i cijela nacija) trebaju ponašati bratski kako ne bi bili porobljeni.

Ko ne može da bije magarca, bije sedlo. – P; princip kompenzacije u međuljudskim odnosima: ako je A nešto skrivio B, pa A ne može da mu se revanšira, tada A nađe osobu C pa na njoj kompenzira svoju frustraciju.

Ko ne pati, ne uživa. – Arh. P sa Sandžaka; ko ne osjeti patnju ne zna cijeniti ni sreću.

Ko ne pije mlijeka, neka traži lijeka. – Arh. P; podsjeća da je mlijeko vrlo zdravo.

Ko ne plati na mostu, platit će na ćupriji. – Arh. P; čovjek u svakom slučaju mora platiti ono što je neminovno platiti.

Ko ne plati rukom platit će dušom. – Arh. P; sudbonosna opomena da se sve mora platiti, na bilo koji način.

Ko ne pokuša neće ni uspjeti. – P; sugerira odvažnost u nastojanjima da se stigne do cilja.

Ko ne riskira taj ne profitira. – P; sugestija da u životu katkad treba riskirati da bi se uspjelo.

Ko ne skvasi guzice ne uhvati ribice. – Arh. P; za svaku stvar se čovjek mora potruditi ili čak žrtvovati.

Ko ne vodi računa, račun mu se svede sam. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: El ombre ke no jeva hešbon, el hešbon le sale de sujo. Ako ljudi ne paze koliko troše, kad pogledaju u novčanik shvatit će da nemaju više novca.

Ko ne voli sebe ne voli ni drugoga. – Arh. P; kaže da prvo treba voljeti sebe kako bi se bilo sposobno voljeti i druge.

Ko ne voli svoga brata njega tuđa biju vrata. – Arh. P; savjet da treba održavati dobre rodbinske odnose.

Ko ne zna govorit(i) treba znat(i) šutjet(i). – Arh. P; sugestija onome ko priča o nečemu u što nije upućen.

Ko ne zna naokolo ne zna ni upravo. – Arh. P; sugerira da treba znati više puteva do cilja.

Ko ne zna računati s jednim satom, gubi rasipno dane i mjesece. – P; naglašava važnost vremena.

Ko ne zna služiti ne zna ni zapovijedati. – Arh. P; sugerira da čovjek treba znati sve tajne svoga posla kako bi uspješno upravljao radom.

Ko ne zna šta je muka i nevolja, ne zna ni šta je veselje. – P; ističe da onaj koji se napatio u životu zna bolje i uživati u njemu.

Ko ne zna uradit(i), zna platit(i). – P; podsjeća da svaku uslugu treba platiti.

Ko ne zna za sebe ne zna ni za drugoga. – P; ima isto značenje kao i Ko ne voli sebe ne voli ni drugogag.

Ko ne zna za šalu neka ne ide na sijelo. – Arh. P; sugerira onima koji su preozbiljni da im nije mjesto u društvu koje se zna šaliti.

Ko nema djece taj ne zna šta je ljubav. – Arh. P; smatra se da je ljubav prema djeci najjača ljubav.

Ko nema druga svako se s njim ruga. – Arh. P; ljudi bez prijatelja su čudaci koje ljudi izbjegavaju.

Ko nema dušmana nema ni prijatelja. – Arh. P sa Sandžaka; svaki čovjek ima i neprijatelje i prijatelje.

Ko nema lijepu ženu ljubi balavu. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken no tjene la ermoza – beza la mokoza. Ako muškarac ne zna dotjerati svoju ženu, ona će mu biti ružna.

Ko nema ništa želi nešto, ko ima nešto želi sve. – P; izražava relativnost ljudskih želje i potreba.

Ko nema obraza kupiti ga ne može. – Arh. P sa Sandžaka; poštenje se ne može kupiti.

Ko nema sokola i kukavici se veseli. – Duhovita arh. P; ko ne može imati ono što želi treba se zadovoljiti i manjim.

Ko nema svoga nema nikoga. – Arh. P; u životu je vrlo teško onome koji je bez ikoga svoga.

Ko nema u glavi ima među nogama. – Duhovita, ali ironična P

Ko nema u glavi ima u gaćama. – P; odnosi se na onu vrstu muškaraca (katkad i na žene) koji se lako upuštaju u intimnosti, odnosno na one koji su veoma obdareni svojim spolnim organom. Odgovara lat. Pedibus compensanda est memoria.

Ko nema u glavi ima u nogama. – P; kaže se kada neko šta zaboravi negdje pa se mora vratiti po to.

Ko nema uzmi mu, ko ima daj mu još. – P; oslikava egzistencijalnu nepravdu. Vlasti znaju da kazne novčano onoga koji ima veoma skromne prihode za život. S druge strane, dešava se da onaj koji ima mnogo pogodi sedmicu na lotu i još se više obogati.

Ko nema vremena za slušanje, imat će puno vremena za kajanje. – Arh. P; podsjeća mlade da nauče slušati savjete starijih kako se ne bi kasnije kajali što ih nisu poslušali.

Ko nema zeta nema ni magarca. – Šaljiva P koja zeta prikazuje pokornim najčešće punici, a katkad i puncu.

Ko neprijatelju oprašta prijatelja dobija. – Arh. P sa Sandžaka; katkad se i od neprijatelja može steći prijatelj ako neprijatelj uvidi dobrotu onoga koji mu oprašta grijeh.

Ko nije kuću gradio i kćer udavao taj ne zna šta je trošak. – Arh. P; ima isto značenje kao i sljedeća:

Ko nije kuću gradio i vinograd sadio taj ne zna šta je trošak. – Arh. P; ističe koji su to veliki troškovi u životu.

Ko nije lijep u petnaestoj nikada neće biti lijep, ko nije pametan u dvadesetoj nikada neće biti pametan, ko nije bogat u dvadesetpetoj nikada neće biti bogat. – P; naglašava karakteristike koje bi trebale biti vezane za određene godine života čovjeka.

Ko nije na očima, nije ni u srcu. – Arh. P; onaj ko nije prostorno blizu lako se zaboravi.

Ko nije pametan srce mu je na jeziku, a ko je, njemu je jezik na srcu. – Arh. P; Neinteligentni ljudi vrlo lako se izbrbljaju, a pametni prvo promisli.

Ko nije služio, ne umije ni zapovijedati. – P; dobar organizator posla često može postati samo onaj koji je već prošao sve niže poslove koje organizira.

Ko nije teglio muku ne zna šta je dobrota (uživanje). – P; podrazumijeva da čovjek koji se napatio u životu više cijeni dobrotu i životna zadovoljstva.

Ko nije tučen nije naučen. – Arh. P; stara „pedagoška“ izreka koja tvrdi da djecu povremeno treba tući kako bi bila bolja.

Ko nije uspio ništa postao je kelner (taksist). – P koja vrijeđa kelnere i taksiste jer ih karakterizira kao neuspješne, što ustvari nije tačno.

Ko nije za se(be) nije ni za drugog. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Ko je sebi dušmanin...

Ko nije za vojsku, nije ni za curu. – P; nekad se smatralo da momak nije sposoban za ženidbu ako nije služio vojsku.

Ko nije zahvalan na orahu nije ni na tovaru. – P; onaj koji ne zna cijeniti mali poklon neće znati cijeniti ni veliki poklon.

Ko nosi baklju posrne prije nego onaj koji ga slijedi. – Arh. P; nosilac neke ideje, vođa, prije će doći u iskušenje da se udalji od svojih ideala nego njegov sljedbenik, koji čvrsto vjeruje u nju.

Ko nosi, (taj) ne prosi. – Arh. P; sugerira da čovjek mora zarađivati za život.

Ko o čemu, kurva o poštenju. – Arh. P; kaže da nemoralni ljudi najviše pričaju o moralu.

Ko o čemu, (baba) nana o uštipcima. – Arh. P; podsjeća da ljudi najviše spominju ono čega su željni.

Ko o čemu: vojnik o skraćenju, kurva o poštenju. – Duhovita P; ističe da svako priča o onome što mu je poželjno; vojnik se stalno nada skraćenju vojnog roka, a nemoralna žena naglašava kako je veoma moralna.

Ko od malo daje, puno daje. – Arh. P; onaj koji malo ima, a spreman je dati, tj. pomoći drugima, on puno daje od te svoje sirotinje.

Ko od njega uzme iglu ima ćuskiju da mu vrati. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi su vrlo neumjereni u traženju protuusluge za uslugu koju su učinili. Tur. ćuskija – malj.

Ko o medu radi i prste liže. – P; ima isto značenje kao i Ne možeš raditi s medom…

Ko od kiše bježi, u blatu leži. – Arh. P; neoprezan čovjek može lako stradati i od manjeg zla upasti u veće.

Ko oko vrata kesu ima ne može se naći na vješalama. – Arh. P; bogat čovjek može potkupiti sudiju i biti oslobođen krivnje. Nekad se u kesama oko vrata nosio novac.

Ko pametno šuti, mudro govori (zbori). – Arh. P sa Sandžaka; nekada je mnogo pametnije odšutjeti komentar na okolna zbivanja nego ga izgovoriti. (Na osnovu ove maksime i postoji ona rubrika na EU News: No comment.)

Ko pije za posla nije. – Arh. P; pijan čovjek ne može uspješno raditi nijedan posao.

Ko pita otpala/upala mu kita. – Šaljiva P; sugerira da nekad ne treba postavljati suvišna pitanja jer čovjek zbog toga može nastradati.

Ko pita ne skita. – Arh. P; sugerira da treba pitati ako se nešto ne zna ili nešto nije jasno kako se ne bi gubilo vrijeme tražeći sam odgovor. Odgovara lat. Lingua dux pedis i Quam semel errare, melius bis terve rogare i Si fari scimu bene Romam pergere quimus.

Ko pita s puta ne silazi. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna.

Ko pjeva zlo(,) ne misli. – P; ističe da veseli ljudi ne žele nikome zla. Međutim, to ne mora uvijek biti tačno. Značenje ovisi o tome kako se rečenica naglasi: ako se zarez stavi iza riječi zlo, to znači da onaj ko pjeva zlo ne razmišlja.

Ko plati kurvu, plaća i ljekara. – Arh. P; kad se čovjek upusti u intimni odnos s nemoralnom osobom može dobiti neku spolnu bolest, pa onda mora platiti i ljekara, a ne samo prostitutku.

Ko pod drugim jamu kopa taj je zemljoradnik. – Duhovita parafraza P: Ko drugome jamu kopa…

Ko posrće, i padne. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji je u društvu ljudi koji čine loša djela jednom će ih i sam početi činiti.

K(a)o prase kad se najede: prevrne korito. – P; ilustracija neodgovornog ponašanja.

Ko prati tuđi posao, svoj zaboravlja. – P; sugerira da se čovjek treba više posvetiti svome radu nego gledati šta drugi rade.

Ko pravicu brani taj se sahrani. – Arh. P; kad je čovjek na strani pravde često može stradati od moćnika koji ne vole pravdu.

Ko pravo gudi, gudalom ga po glavi udaraju. – Arh. P; onaj ko iskreno govori može očekivati da mu se to osveti.

Ko prde, kolac potrže, a ko ču, jedva uteče. – Arh. P; onaj koji se obrukao prijeti onome koji je svjedočio njegovoj bruci.

Ko previše pije, po glavi se bije. – Arh. P; opomena pijancima da će im se alkohol obiti o glavu.

Ko previše širi ruke, ništa ne uhvati. – Arh. P; ne treba pretjerano željeti ono što je nedostižno.

Ko prije (prvi) djevojci, njemu djevojka. – Stara P; ističe važnost vremena u poslu. Ko se brže snađe, bolje će proći. Odgovara lat. Prior tempior portior iure i Plautovoj Abducet praedam qui oceurrit prior.

Ko prije djevojci, sam u nju upada. – Ironična parafraza prethodne P; ko prvi osvoji djevojku ima više šanse da s njom stupi u intimni odnos.

Ko prije njemu dvije. – P; ko prije počne raditi može više postići od drugih.

Ko prizna, pola mu se doda. – Ironična parafraza donje P:

Ko prizna, pola mu se prašta. – P; pravilo pri odmjeravanju blaže kazne ako čovjek prizna svoj grijeh i pokaje se.

Ko prosi, ne dijeli. – Arh. P; ne treba očekivati pomoć od onoga kome je također potrebna pomoć.

Ko prvi nosi, kući ne donosi. – P; kaže se u kartanju onom igraču kojeg na početku igre krene karta.

Ko psuje, život truje. – Arh. P; naročito ružne psovke uništavaju ugled čovjeka koji ih koristi.

Ko puno cure probira, ostane neoženjen. – P; komentira momke koji pretjerano biraju sebi nevjestu. Izbirač nađe...

Ko puno govori, malo mu se čuje. – Arh. P sa Sandžaka; onoga koji puno govori ljudi počinju sve manje slušati.

Ko puno govori, puno griješi – Arh. P; nekad ljudi toliko govore da je pritom sasvim moguće da pretjeruju i griješe u svome govorničkom zanosu.

Ko puno maže, puno laže. – Arh. P; onaj koji nešto uljepšava, ko pretjeruje u priči vjerovatno nešto i slaže. Mazati ovdje znači slikati.

Ko puno meda ima i na kupus ga stavlja. – Arh. P; odgovara: Ko ima, maslom...

Ko puno obećava malo daje. – Arh. P; iskazuje da ne treba vjerovati onome koji puno obećava.

Ko puno probira, ostane kratkih rukava. – P; iskazuje da ne treba previše birati kada se nešto želi nabaviti.

Ko puno snuje, malo tkaje. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji puno sanjari malo radi.

Ko puši, zdravlje ruši. – Arh. P; opominje da je pušenje štetno za zdravlje.

Ko radi ne boji se gladi. – P; savjet da čovjek treba raditi, jer mu samo lični rad osigurava sitost i tijela i duše.

Ko radi ne sjedi u vladi. – Ironična P; kritizira nerad državne administracije. Poznata još iz vremena Titove Jugoslavije.

Ko radi umrijet će od gladi. – P je parafraza arh. P: Ko radi ne boji se gladi. Ova P ističe socijalnu nepravdu jer u njenom podtekstu se misli i na one koji ne mogu od svoga rada živjeti, ali i na one koji ne rade, a koji imaju i više nego dovoljno za život.

Ko rakiju pije u džehenemu se grije. – Arh. P; opomena muslimanskim vjernicima da uživanje u alkoholu vodi u grijeh.

Ko rano pije njemu dvije. – P; komentar na pijanice koje piju od rane zore.

Ko rano rani čitav dan zijeva. – Ironična parafraza donje P:

Ko rano rani dvije sreće grabi. – P; onaj koji ranije počne obavljati posao može više učiniti nego onaj koji je sa zakašnjenjem krenuo raditi.

Ko rano rani fizički je radnik. – Parodija prethodne P jer su nekad uglavnom fizički radnici i nadničari bili oni koji su morali ranije ustajati i ići tražiti posao za taj dan.

Ko rano rani, il(i) je pekar il(i) budala. – P; jedna od šaljivih varijanti.

Ko rano rani ima podočnjake. – Duhovita P; parafraza: Ko rano rani fizički...

Ko rano rani, zajeb(a)o je horoza. – P; duhovita parafraza prethodne P.

Ko rano ruča i rano se oženi, neće se kajati. – Arh. P; savjetuje da neke stvari treba ranije uraditi.

Ko raščeše čibuljak napravi čir. – Arh. P; opomena da ne treba čeprkati po ranama jer se može izroditi nešto gore.

Ko rodio?! – P pitaju roditelji malo dijete očekujući da će dijete pokazati baš na onoga koji je pitao. Ovo često pitaju i očevi, što je relikt arh. običaja da muškarac u doba ženinog rađanja legne kraj nje i simulira porođaj.

Ko s djecom liježe, popišan ustaje. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken kon kriatura a dormir si ečo mozado se levanto, a blaža je verzija sljedeće:

Ko s djecom spava, usran se probudi. – Šaljiva P; ovdje se sugerira da ne treba imati posla s neiskusnim ljudima koji mogu upropastiti dobro zamišljeni posao.

Ko s psima spava, s buhama se budi. – P; upućuje na to da čovjek treba očekivati da će postati (i ne htijući) onakav s kakvim se ljudima druži. Odgovara lat. Conditus in palea a stupido comedetur asello.

Ko s vukom druguje, nauči se vijati. – Arh. P sa Sandžaka; kad se s nekim družiš, onda ćeš postati sličan njemu.

Ko s(a) đavolom tikve sadi... (o glavu mu se razbiju.) – P; opomena da se posao s lošom osobom ne može dobro završiti.

Ko sam, ja sam! – Arh. P; odnosi se na umišljene i bahate osobe.

Ko sam jede sam i sofru sprema. – Arh. P; sugerira da poslije završenog posla čovjek mora dovesti u red ono što je poremetio radeći.

Ko sam liježe sam i postelju sprema. – Arh. P; ima slično značenje kao prethodna.

Ko sam ne gori ne može ni druge upaliti. – P; onaj koji nije za što dovoljno zainteresiran ne može ni druge zagrijati za to.

Ko sam ruča, sam i suđe pere. – P; ima isto značenje kao i Ko sam jede…

Ko se čime zanima, po onom se i pozna. – Arh. P; ilustrira karaktere po afinitetima.

Ko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije. – P; čovjek se treba potruditi da bi uspio u poslu, kaže se onome koji ima namjeru odustati od započetog posla.

Ko se drugome za što ruga ono će mu na vrat dići. – Arh. P; u narodu se vjeruje da će sudbina vratiti ruganje onome ko se ruga.

Ko se dugom hvali, taj se gladom hrani. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji se hvali svojim dugovanjima uskoro neće imati od koga posuditi.

Ko se hvali, sam (taj) se kvari. – P; onaj koji se sam hvali misli da je u nečemu najbolji i da se ne mora dalje usavršavati i raditi na sebi. Međutim, predstava koju te osobe imaju o sebi najčešće ne odgovara stvarnosti, pa ih to može skupo koštati. Odgovara lat. Propria laus sordet.

Ko se igra sa čašću na kraju ostane bez nje. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken se burla kon su onor perde su kavod. Opomena da treba paziti na svoju čast.

Ko se mnogo klanja otkriva stražnjicu. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken mučo se aboka, il kulo amostra. Odnosi se na ljude „beskičmenjake“ i poltrone.

Ko se jebe nek se jebe, svak nek gleda sebe. – Arh. P; komentar kojim se prekida onaj koji prepričava intimne pojedinosti iz tuđeg života.

Ko se mača laća od mača i gine. – P; opomena da nasilje izaziva nasilje. Odgovara lat. iz Biblije Potentes potenter tormenta patientur i Qui gladio ferit, gladio perit.

[Benjaminsky]

Ko se mača laća od pištolja pogiba. – P; ironična parafraza gornje P.

Ko se mnogo zaklinje tanke je vjere. – P; opominje da se ne treba zaklinjati za svaku sitnicu jer to ukazuje na lošeg vjernika.

Ko se motikom ne nabusa taj se kruha ne nakusa. – P; ističe da se samo radom može doći do blagostanja. Arh. busati – pokazati se valjanim.

Ko se na svoga tuži sam sebe ruži. – Arh. P; savjet da nikada ne treba ružno govoriti o bliskoj osobi.

Ko se ne namuči taj se ne nauči. – Arh. P; mnoga iskustva su tegobno dostignuta.

Ko se ne muči u mladosti, teško njemu u starosti. – Arh. P; čovjek se mora dok je mlad pripremiti kako se u starosti ne bi patio.

Ko se ne osveti, taj se ne posveti. – P; favorizira osvetu i daje joj smisao dokazivanja časti.

Ko se čuva, i Bog ga čuva. – Arh. P; čovjek se prvo treba sam čuvati, a onda će mu i Bog pomoći.

Ko se ne rodi, ne pogriješi. – Arh. P sa Sandžaka; svako pogriješi barem jednom u životu.

Ko se ne stidi svoga obraza ne stidi se ni tuđega. – Arh. P sa Sandžaka; niko se ne sramoti za drugoga, već svako sam za sebe.

Ko se nije rodio, taj i ne umire. – Arh. P sa Sandžaka; samo nerođeni neće umrijeti.

Ko se od ljudi krije, bolje da ga nije. – Arh. P; savjet da čovjek treba biti društveno biće.

Ko se od ml'jeko opeko, taj i jogurt duva. – Romska P; ima slično značenje kao i: Kog(a) su zmije ujedale...

Ko se od svoga obraza ne stidi tojage se ne boji. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji je čista obraza nema razloga za strah.

Ko se od sunca krije, svoje zdravlje bije. – P; sugerira da se čovjek treba izlagati suncu.

Ko se (jednom) opeče (oprži), puše i na hladno. – P; duhovito iskazuje opreznost onih koji su nekad stradali. Odgovara lat. Facit experientia cautos.

Ko se ovcom predstavlja, vuci ga pojedu. – P; ne treba biti previše skroman, niti se praviti nevješt, jer to znaju iskoristiti oni koji su bezobzirni prema ljudima.

Ko se ožeže vrelim, i na hladno puše. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Ko se (jednom) opeče...

Ko se pred jednim klanja, drugom leđa pokazuje. – Arh. P; upućuje na to da onaj ko služi jednog ne može služiti drugog gospodara.

Ko se psa ne odbrani, ne umoli ga. – Arh. P sa Sandžaka; treba odmah znati kako se postupa s nekim ljudima.

Ko se s umnim sastaje i sam uman postaje. – Arh. P sa Sandžaka; ako se družimo s pametnim ljudima i sami možemo postati pametniji ako pritom i učimo.

Ko se s vatrom igra u krevet se upiša. – Ironična P; slična: Ko s djecom spava...

Ko se s velikim ljudima nosi, sam sebi jamu kopa. – P; opominje da se ne treba upuštati u sukob s moćnicima.

Ko se s tricama pomiješa svinje će ga pojesti. – Arh. P; sugerira da čovjek uvijek treba paziti s kim se druži.

Ko se seli, taj se ne veseli. – P; kaže da je svako preseljenje teško.

Ko se silom u crkvu tjera taj se Bogu ne moli. – P; ne treba očekivati da će čovjek biti vjernik ako to od njega neko zahtijeva.

Ko se srdi, lupa glavom o kamen tvrdi. – Arh. P; ne treba se pretjerano uzrujavati ni zbog čega.

Ko se tuče taj se voli. – P; komentar i objašnjenje dječijih postupaka. Djeca u svojim nevještim izrazima simpatija znaju uvrijediti svoga vršnjaka kojeg vole. Ovom P stariji zadirkuju djecu, a ona obično negiraju da vole onu osobu za koju im stariji kažu P.

Ko se tuđem zlu veseli neka se svome nada. – Arh. P sa Sandžaka; ne valja se tuđoj nesreći radovati jer se u životu sve vraća.

Ko se tuđim perjem kiti taj ne može pošten biti. – Arh. P; onaj ko prisvaja tuđe zasluge ne može biti poštena osoba.

Ko se tuđem zlu veseli, nek(a) se svome dobru ne nada. – Arh. P; opomena da neće dobro proći onaj koji se raduje tuđoj nesreći.

Ko se u bari udavi, ne treba mu more. – Arh. P; ko manji problem ne može savladati pogotovo neće moći veći.

Ko se u kolo hvata, u noge se uzda. – Arh. P; treba znati svoje mogućnosti prije nego što se upusti u neki posao.

Ko se u mekinje miješa, izjest će ga svinje. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek treba znati gdje mu je mjesto, inače može stradati.

Ko se u noge ne uzda, u kolo se ne hvata. – Arh. P; ne treba se prihvaćati onoga što se ne može izvršiti.

Ko se u zlo uprti, teško mu ga do smrti. – Arh. P; savjet da se ne upušta u nezakonite poslove jer se iz toga kasnije vrlo teško izvući.

Ko se uguši u buretu, ne treba mu more. – Arh. P; treba procijeniti svoje snage prije nego što se odluči za postizanje cilja.

Ko se uzda u kavgu, ne vjeruje u pravdu. – Arh. P; oni koji računaju na silu ne računaju na pravdu.

Ko se veseli tuđem zlu nek(a) se svome nada. – Arh. P; ne treba biti zlurad prema tuđoj nesreći jer ona svakoga može stići. Odgovara Senekinoj na lat. Alienis delectari malis voluptas inhumana.

Ko se vrapca boji neka prohu (proju) ne sije. – P; ako se ne vjeruje u ishod posla, ako se boji neuspjeha, onda je bolje da ga čovjek i ne počinje. U podtekstu P kaže se da iza svakog posla čovjek treba da stoji cijelim svojim bićem.

Ko se za novac ženi, taj se udaje. – P; opomena momcima da će biti od nevjestine porodice potčinjeni jer su se oženili zbog dobrog miraza.

Ko se zadnji (posljednji) smije, najslađe se smije. – P; opomena da se na kraju smije (veseli) onaj za kojeg se pokaže da je bio u pravu.

Ko se zadnji smije, nije skonto (skužio) vic. – Duhovita parafraza prethodne P; govori o onima koji sporije shvaćaju. Štr. skontati – shvatiti, razumjeti, ukapirati.

Ko se zna snaći, ni u hali nije gladan. – P; ima isto značenje kao i: Ko je sretan ni...

Ko se ženi nabrzinu, taj se kaje natenane. – Arh. P; treba pažljivo izabrati bračnog partnera. Tur. natenane – polako, podrobno.

Ko se ženi zbog para, pare potroši – a žena mu ostane. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken se kaza por la moneda, perde la moneda la mužer le keda. Opomena da se ne treba ženiti zbog miraza.

Ko sjedi u staklenoj kući ne smije se bacati kamenjem. – P; sugerira opreznost u datoj situaciji i da treba adekvatno reagirati.

Ko sluša gatalice taj po lanjskoj strnjici klas kupi. – Arh. P; duhovit komentar na besmislenost gatanja.

Ko slobode nema taj o slobodi sanja. – Arh. P; naglašava čovjekovu žudnju za slobodom.

Ko sluša cajku, jebem mu majku. – P; neodobravanje slušanja novokomponiranih pjesama, koje neki zovu cajke.

Ko smanji jelo poveća zdravlje. – P; sugerira da čovjek vodi računa o količini hrane koju jede.

Ko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet. – Arh. P; iskazuje humanistički princip postupanja prema ljudima. P je parafraza iz Kur'ana, 2. ajet 5. sure El-Maide: Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao).

Ko spram mrtve glave. – Arh. P; kad se kome šta ne da činiti, a mora.

Ko stara ne krpi nova ne nosi. – Arh. P sa Sandžaka; ako se ne zna čuvati staro, neće se moći uštedjeti novaca da se kupi novo.

Ko starijega ne sluša, svaku žalost okuša. – Arh. P; ko ne sluša savjete učit će na svojim greškama.

Ko staro ljubi danke gubi. – Arh. P; savjet da mlade osobe ne gube vrijeme sa starijima jer će se vremenom razlike među njima samo povećavati.

Ko staro ne krpi, ni novo ne nosi. – P; upozorenje da treba biti racionalan prema svojoj imovini.

Ko svaki dan nešto iznova želi, nikad neće imati vremena da želje ispuni. – P; opominje da čovjek treba biti umjeren u svojim željama.

Ko svakoga sluša, teško ti se njemu; a ko nikoga – još mu teže. – Arh. P; ne treba svakog ni poslušati, ali treba znati koga valja slušati.

Ko svakog sluša zlo čini, а ko nikog – još gore. – Arh. P sa Sandžaka; treba dobro znati koga treba poslušati, a koga ne.

Ko svoj može biti, tuđ' nek ne bude. – Arh. P; ne treba nikome robovati.

Ko svoju ženu bije, jednog đavola iz nje istjeruje, a deset utjeruje. – P; naglašava negativne posljedice fizičkog kažnjavanja.

Ko šta čini, sve sebi. – Arh. P; svakome se vraća ono što radi u životu.

Ko štedi taj i vrijedi. – Arh. P; sugerira štednju.

Ko šuti spašen je, ko govori dobro bogat je, ko govori loše grešnik je, ko ne sputa svoj jezik kajat će se. – Arh. P; sugerira mudro ponašanje. P pripada ar. mudracu Lukmanu.

Ko šuti svima valja. – Arh. P; ističe da je šutnja najbolji način da čovjek bude prihvaćen od svih jer svi misle da je on na njihovoj strani.

Ko te hv(f)ali taj te mami. – P; upozorenje da ne treba vjerovati laskavcima.

Ko te jebe! – P uvreda i za onoga kojem je izrečena, a i za onoga s kojim uvrijeđeni živi.

Ko te jebe, moj tetrijebe. – P ovdje se neko poredi s pticom, koja je česta meta lovaca; dakle tetrijeb (žrtva) uskoro će biti ulovljen.

Ko te kruhom hrani, ćaćom ga zovi. – Arh. P; savjet da se bude dobar prema onome ko se brine o nama.

Ko te ne zna skupo bi te platio. – P; kaže se onome koji se predstavlja boljim (vrednijim) nego što jest.

Ko te ne zna skupo bi te platio, ko zna platio bi te još više. – Parafraza prethodne P; ističe se vrijednost osobe kojoj se ovo govori.

Ko te neće ne nameći mu se, ko te hoće ne poturaj mu se. – P; sugerira umjereno ponašanje prema ljudima; vidi sljedeću:

Ko te neće ne nameći mu se, ko te hoće ne reci mu neću. – Arh. P; ima isto značenje kao i prethodna.

Ko te ranio nek(a) te (i) liječi. – P; komentar za loše društvo, a kažu roditelji kada se djeca požale na loš postupak svojih drugova.

Ko te udari po jednom obrazu, ti mu okreni guzicu (leđa). – P; parafraza koja ističe da čovjek ne smije dozvoliti da ga drugi ponižava, nego da mu okrene leđa i prekine s njim svaku komunikaciju.

Ko te voli više od majke laže te. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken te kere mas de mama su palavra te enganja. Niko ne može voljeti više od majke.

Ko tebe kamenom i ti njega isto kamenom jer je kruh skup. – Duhovita P koja je parafraza sljedeće P, ali ističe i skupoću današnjeg života.

Ko tebe kamenom, ti njega hljebom (kruhom). – P; biblijskog princip milosrđa; na zlo uzvrati dobrotom.

Ko tebe kamenom, ti njega puškom. – Arh. P; duhovit komentar osvetoljubivih na prethodnu poslovicu.

Ko tebe udari po jednom obrazu, ti mu pruži i drugi. – Biblijska P; iskazuje trpljenje i toleranciju.

Ko ti dade vozačku (dozvolu) (konju jedan, majmune)?! – Veoma česta I kojom započinje svađa među vozačima poslije izbjegavanja ili lakšeg saobraćajnog udesa; njome se okrivljuje i onaj ko je lošem vozaču bio u komisiji na vozačkom ispitu.

Ko ti dođe, i sebi te zove. – Arh. P; ističe važnost uzajamnog posjećivanja.

Ko ti je izvadio oko? – Brat! – Zato je tako duboko. – P; ilustrira duboko neprijateljstvo među braćom.

Ko ti jebe mater! – P uvreda upućena i onome kome je izrečena, ali i majci i onome s kim ona živi.

Ko ti put (po)kaza (sinko)? – P; pitanje koje postavljaju roditelji svojoj djeci, ili stariji rođaci mlađima, kada ih ovi poslije dužeg perioda posjete, a može se odnositi i na mlađeg prijatelja koji dugo nije posjetio svog starijega prijatelja.

Ko ti šmirgla uši! – P provokacija upućena onome ko i sam provocira, a znači da mu je neko napunio uši glupostima koje sada taj provokator prenosi drugima.

Ko to može platiti. – P nije pitanje, već je konstatacija da je nešto vrlo skupo.

Ko traži biser, u more roni. – P; iskazuje da čovjek kad nešto želi treba i poduzeti ono što je svojstveno potrebi.

Ko traži jedan izgovor nađe ih deset. – P; odnosi se na one koji se pravdaju, njima je uvijek lako naći opravdanje.

Ko traži, nalazi. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ken buška i topa, a ima slično značenje kao i: Ko kuca, otvorit će mu se.

Ko traži prijatelja bez mane, ostane bez njega. – P; ističe da svi ljudi imaju neku manu, pa tako i prijatelji.

Ko traži što nije za njega ne nađe ni ono što jest za njega. – P; ističe da čovjek treba stremiti samo onome što je u dosegu njegovih sposobnosti.

Ko traži u zajam drva pozajmi mu sjekiru. – P; sugerira da ljudima ne treba posuđivati, nego im treba omogućiti da sami postignu ono što žele.

Ko traži veće izgubi (i ono) iz vreće. – P; pouka iz bos. nar. priče u kojoj je čovjek htio veće eksere, a kad ih je nosio kući probušili su mu vreću i sve ih je izgubio.

Ko traži vraga, brzo će ga naći. – Arh. P; sugerira da onaj koji se izlaže zlu neće dugo čekati da ga zlo i snađe.

Ko traži ženu bez mane, bez žene će ostati. – P; opomena momcima koji traže savršenu ženu da bi mogli ostati neženje, a istovremeno se ističe da nema žene bez mane.

Ko trnje sadi ne bere grožđe. – Arh. P; podsjeća da je rezultat posla onakav kako je posao rađen.

Ko tuđa konja jaše, brzo sjaše. – Arh. P; ako čovjek nije vičan nekom poslu, brzo će pogriješiti; poredi se s jahanjem na konju koji podnosi samo svoga gospodara.

Ko tuđe želi ni svoje ne uživa. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji priželjkuje nešto što nije njegovo zapravo ne uživa ni u onome što mu pripada.

Ko tuđim ustima jede ne umire od sala. – P; hiperbola, sugerira da onome kojeg drugi hrani nije dobro.

Ko tužan nije bio, taj ne zna šta je radost. – Arh. P; podsjeća da onaj koji nije osjetio tugu ne zna ni za radost.

Ko tvrdo veže lasnije driješi. – Arh. P sa Sandžaka; ko pametno zaštiti svoje imanje sigurniji je.

Ko u krčmi pije, tuđu djecu hrani. – P; kritizira odlazak u kafanu jer tamo otac porodice troši pare kod krčmara koji tim parama hrani svoju djecu.

Ko u nebo pljuje na obraz mu pada. – Arh. P; sugerira da ne treba vrijeđati ono što je uzvišeno.

Ko u Pešti ne valja, u Budim nek(a) ne ide. – Arh. P; upućuje na dobro ponašanje prvo u svome mjestu, a onda i u drugima. Budim je stari mađarski grad, a Pešta je dio današnje Budimpešte koji su tek Turci izgradili.

Ko u svačije zdravlje pije, svoje ubije. – P; podsjeća da često opijanje dovodi do bolesti i na kraju do smrti.

Ko ubije, ne može da s(a)krije. – P; napominje da se zločin ne da sakriti.

Ko uči znat će, ko štedi imat će. – Arh. P; sugerira važnost učenja i štednje.

Ko ukrade jaje taj će i koku, а ko koku taj će i volu; а od vola do vješala širina je jajeta. – Arh. P; savjet koji gradira zloću i odgovornost; vidi sljedeću:

Ko ukrade jaje, ukrast će i vola. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da ako je čovjek sklon krađi ukrasti će bilo šta.

Ko umije njemu dvije. – P; onaj koji je snalažljiv i spretan u svakoj situaciji će dobro proći.

Ko umre ove godine bit će rahat dogodine. – Arh. sarkastična P; svakom je suđeno da umre i treba se pomiriti s tim bez uzrujavanja.

Ko umre ujesen za njega nema zime. – Arh. sarkastična P; mrtav čovjek se ne može brinuti ni za šta.

Ko uzvodu pliva brzo se umori. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da čovjek treba poznavati svu težinu posla prije nego što ga počne raditi.

Ko večera rakije, doručkuje vode. – P; naglašava težinu mahmurluka; od pretjeranog opijanja dolazi do dehidriranja organizma, tako da mahmurna osoba ujutro osjeća jaku žeđ.

Ko veže ne nateže. – Arh. P sa Sandžaka; ko čuva da ne izgubi neće biti u situaciji da spašava.

Ko vina ne pije hrđa ga bije, a ko ga mnogo pije po glavi se bije. – P; sugerira da ne treba izbjegavati kafansko društvo kako ga to društvo ne bi ogovaralo (hrđa ga bije), ali i da ne treba previše piti zbog teških posljedica pijančenja.

Ko vino večera, vodu doručkuje. – P; ima isto značenje kao i: Ko večera rakije…

Ko visoko diže nos taj će skoro ići bos. – Arh. P; kritika upućena uobraženim ljudima.

Ko visoko leti nisko pada. – Arh. P; onaj koji se previše uzdiže, oholi, umišlja da je vredniji od ostalih, bijedno završi. Odgovara lat. Quo quid altius surrexit, opportunius est ad occasum i Nam cito saepe ruit, qui super astra volat.

Ko visoko leti teže diše. – Ironična parafraza prethodne P; onaj koji je na višem položaju ima veću odgovornost, češće je pod stresom i zdravlje mu može biti narušeno.

Ko više ima više mu se i hoće. – Arh. P; poznato je da čovjek što više ima to više i želi.

Ko više oko sebe pljuje na obraz mu pada. – Arh. P; onaj ko je zao tako mu se i vraća.

Ko više zna taj bolje vidi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji više zna bolje i lakše uočava sve oko sebe.

Ko vjeruje u svoje snove prespava cijeli život. – P; onaj koji je zanesen svojim idejama nije u mogućnosti realno sagledati okolnosti u kojima živi.

Ko vjetar sije oluju (buru) žanje. – P; ko proizvodi i malo zlo, veće će ga zlo snaći. Na lat. Qui ventum seminat, turbinem metet.

Ko voli nek izvoli. – P ko je sklon čemu, uživa u čemu, treba si to i priuštiti. Poljubi i ostavi.

Ko voli slatko nek proba i gorko. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira da u životu treba imati na umu da postoje i lijepe i ružne stvari.

Ko vraća zlo za dobro nikad mu zlo iz kuće izaći neće. – Arh. P; savjet da se dobro mora uzvratiti dobrim.

Ko vuka gađa bistro mora da gleda. – Arh. P; ističe da čovjek mora biti adekvatno pripremljen kada rješava neki problem.

Ko za gavranom leti na lešinu pada. – P; upozorenje da ne treba ići za onim ko donosi nesreću drugima jer će i sam postati isti.

Ko za muhom leti zna se na šta pada. – P; čovjek se ne treba ugledati na beznačajnu osobu jer uz nju neće uspjeti.

Ko za repom pođe taj u trnje dođe. – Arh. P sa Sandžaka; ko se druži s nekarakternim čovjekom može i sam postati takav.

Ko za svijetom plače bez očiju ostaje. – Arh. P sa Sandžaka; nepotrebno je i besmisleno plakati za svim i svačim na svijetu jer nesreće je previše svuda oko nas.

Ko za tuđom vunom pođe sam ostrižen kući dođe. – Arh. P; opominje da ne treba imati posla s tuđim stvarima jer se može stradati.

Ko za svijetom hodi varan se nahodi. – Arh. P; ne treba često ići za mišljenjem gomile, bolje je misliti svojom glavom i sam donijeti odluku. Varan – prevaren.

Ko za vragom pođe vrag ga i odnese. – Arh. P sa Sandžaka; ne treba se družiti s lošim ljudima.

Ko zahvaljuje ne misli vraćati. – Arh. P; onaj ko previše zahvaljuje može biti da zaista ne misli dobrom uzvratiti.

Ko zaliven. – P odnosi se na ono što je završeno, što je definitivno. Pojam „zaliven“ dolazi od toga što su se u prošlosti prilikom gradnje gradova zidovi na mjestima gdje su kapije grada, šarke (baglame), koje su držale vrata, zalijevali olovom. Kad bi se baglame zalile olovom, posao bi bio gotov.

Ko zavisi od drugog treba i njegovom psu da se umiljava. – Arh. P; ovisan čovjek mora biti dobar sa svima onima koji su uz onoga o kojem on ovisi.

Ko zlima oprašta dobrima škodi. – Arh. P; nijednom zlu ne treba opraštati.

Ko zlo čini goremu se nada. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da se zlo može većim zlom vratiti.

Ko zlo čini nek(a) se dobru ne nada. – Arh. P; opomena onima koji čine zlo.

Ko zlo čini nek(a) se njemu nada. – Arh. P; osoba koja čini zlo može očekivati da će joj se to zlo vratiti.

Ko zlo čini zlo i čeka. – Arh. P sa Sandžaka; opomena da zlo donosi novo zlo onome ko ga je učinio; vidi sljedeću:

Ko zlo počne gore svrši. – Arh. P sa Sandžaka; svako dobije što je zaslužio.

Ko zlo živi gore umire. – Arh. P sa Sandžaka; zao život donosi ružnu smrt.

Ko zlo posije muku požanje. – Arh. P; podsjeća da može zlo biti ako se zlo radi.

Ko zna bolje široko mu polje. – P; zaključak onoga koji je nešto uradio, a drugi ga kritiziraju da nije dobro postupio.

Ko zna sebi, znat će i drugome. – Arh. P; čovjek prvo treba znati kako će sebi pomoći i poboljšati svoj položaj, a onda će s tim iskustvom lakše pomoći i drugima.

Ko zna šta se iza brda valja. – P; kada ljudi nisu u mogućnosti naslutiti razvoj situacije, imaju običaj stanje svoje zatečenosti porediti s brijegom iza kojeg se možda krije rješenje.

Ko zna zašto je to dobro. – P; kad se desi nešto što nema isključivo ni pozitivne ni negativne posljedice, ljudi se nađu u čudu i ne vide uzrok događaja; iz svake nedaće se može izvući neka pouka ili steći iskustvo.

Ko zna – zna. – P; kaže sam za sebe ili se kaže za drugoga ko je upravo pokazao vještinu u svome poslu.

Ko žali ekser izgubi i potkovicu. – Arh. P; podsjeća da ne treba žaliti za gubitkom malih stvari jer to čovjeka dezorijentira i može mu se zbog toga dogoditi veći gubitak.

Ko žali uže izgubi june (junicu). – Arh. P sa Sandžaka; da bi se uspjelo u nečemu, treba imati sve što je potrebno za ostvarenje posla.

Ko želi nešto naučiti naći će način, ko ne želi naći će izgovor. – P; onaj kome je stalo do znanja doći će do njega na bilo koji način, a onaj kome nije pravdat će se bilo čime.

Ko želi pjevat(i) uvijek će naći pjesmu. – P; komentira da će vedri ljudi uvijek naći povod za veselje.

Ko želi rat, rat mu u kući. – Arh. P; opomena zlim duhovima koji priželjkuju rat.

Ko ženi, jedno veselje ima, ko udaje dva. – Arh. P; prvo veselje, udaje se čeljade iz kuće, а drugo jer je skinuo dvije brige s vrata.

Ko živi bez nade, ne zna što je radost. – Arh. P; smatra se da je nada najčešća radost ljudi koji nemaju dovoljno u životu.

Ko živ ko mrtav. – P; ne može se znati šta će biti u budućnosti; ima vremena do toga dana kad bi se nešto trebalo dogoditi. Obično se iskazuje nevjerica u ostvarenje čega u budućnosti.

Ko živi bez ludosti nije tako pametan kako misli. – P; svakom je katkad u životu svojstvena izvjesna doza ludosti, potrebno je opuštanje kroz šalu, za razliku od onoga ko je uvijek pretjerano ozbiljan.

Ko žuri (hiti) vrat slomi. – P; opomena da poslove ne treba obavljati brzopleto, nabrzinu.

Ko umanji jelo, poveća zdravlje. – P; iskazuje jedan od principa zdravlja.

Ko(ji) šuti taj i muti. – P; opominje da su šutljivi ljudi nekad nepouzdani jer se ne zna njihovo mišljenje.

Kobila se prvo pomiluje pa se pojaše. – P; sugerira da prvo treba biti uljudan prema nekome pa onda od njega nešto tražiti.

Kocka se sa sudbinom (životom). – P; odnosi se na onoga koji se lakomisleno izlaže velikoj opasnosti, koji neozbiljno stavlja šta na kocku, ulazi u veliki rizik.

Koči sam sebe. – P kaže se kada se neko svjesno sputava u vlastitom djelovanju.

Koči uzbrdo. – P kaže se za onoga koji nepotrebno pravi smetnje u poslu koji je i inače težak.

Kočijaško piće. – P označava pivo, ne samo zato što ga najčešće piju kočijaši nego i zbog asocijacije na konjsku mokraću.

Kod njega (je) obraz (kao) đon. – P; odnosi se na onoga koji je bez skrupula, bez srama, debelokožac, koji nema osjećaja za moralno pogrešno. Tur. đon – potplata cipele.

Kod očiju ne vidiš. – P opomena: Kako si toliko slijep? Za šta ti oči služe? Kaže se u situaciji kad neko očito izbjegava da se suoči sa činjenicama, kad se pravi nevješt, zabada glavu u pijesak.

Koga Bog čuva onoga puška ne bije. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi su jednostavno sretni i to pripisuju Božijoj volji.

Kog(a) Bog hoće da kazni da mu jedinicu za ženu. – P; sugerira da ne treba uzimati kćerku jedinicu za ženu.

Kog(a) hoće karta, neće ga ljubav. – P; šala koju govore prijatelji jedan drugome kada nekome ide dobro u kartama; znači djevojka ili žena ga ne voli budući da je njegova sreća na strani karata, a ne na strani ljubavi. Ko ima sreće u kartama...

Kog(a) je Bog odlučio da kazni, prvo mu pamet oduzme. – P; u narodu se vjeruje da Bog ludilom kažnjava ljude koji to zasluže. Odgovara lat. Quem deus perdere vult, primum dementat.

Koga je igla ubola i u konac puše. – Ironična parafraza P Kog(a) su zmije ujedale...

Kog(a) je moliti nije ga karati. – P; vulgarna verzija naredne P:

Kog(a) je moliti nije ga kuditi. – P; onoga koga treba moliti ne treba ocrnjivati jer tada onaj koji traži neće dobiti ono što želi.

Kog(a) je našlo (uhv(f)atilo) tog(a) je i jebalo. – Kaže se za sve osobe koje su, bez obzira na to jesu li krive ili nisu, zatečene na istom mjestu, a stradale su zbog nekolicine koja je nešto pogriješila.

Kog(a) je policija mlatila i poštara pozdravlja. – P; iskazuje opreznosti prema pripadnicima profesija koje se obavljaju u uniformama.

Kog je zmija ujela, taj se plaši i od gušteri. – Romska P; ima slično značenje kao i: Kog(a) su zmije ujedale...

Kog(a) konja ne može uzda da zapti brzo vrat slomi. – P; odnosi se na čovjeka koji se ne želi ili ne može uklopiti u norme ljudskog ponašanja. Tur. zapt – strogo utvrđen red, disciplina, disciplina.

Kog(a) nema bez njega se može. – P; ako neko nije prisutan, to može značiti da nije želio biti prisutan; dakle društvo ne treba da se potčinjava pojedincu, nego obratno.

Kog(a) nema ni dijela mu nema. – P; onaj koji ne učestvuje u nečemu ne može ni očekivati da će imati koristi od posla kojem nije doprinio. Odgovara lat. Non existentis nulla sunt iura.

Kоg(a) su guje klale, i guštera se boji. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Koga su zmije ujedale…

Kоg(а) su i lani tukli, taj i ove godine zna kako boli. – Arh. P sa Sandžaka; oni koji su dobili batine dugo ih se sjećaju.

Kоg(а) su kurjaci ćerali (tjerali), taj se i zečeva boji. – Arh. P; duhovit komentar na opravdani strah.

Kog(a) su zmije ujedale, i guštera se boji. – Arh P; ističe da onaj koji ima loša iskustva postaje pretjerano oprezan i nepovjerljiv. Ima slično značenje kao Koga su guje klale…

Koga svrbi taj se češe. – Arh. P; čovjek će uvijek reagirati na ono što ga se tiče i nastojati riješiti svoje probleme.

Koga tišti onaj i vrišti. – Arh. P; kome nešto zadaje brigu on će nastojati to i riješiti.

Kog(a) tišti taj i pišti. – Arh. P sa Sandžaka; ima slično značenje kao i prethodna.

Kog(a) tuđa ruka pita, nigdje se ne nasita. – Arh. P; niko se ne može najesti ako mu hrana ovisi o drugome. Arh. pitati – davati hranu.

Kog(a) uhv(f)atiše toga i jebaše. – Arh. P; ilustrira situaciju kad je u pitanju racija u kojoj i nedužni stradavaju.

Koga (god) vidiš da je nesretan, znaj da je čovjek. – P; ističe da samo dobri ljudi mogu osjetiti duševnu patnju.

Koja da ručice dat će i guzice. – Arh. P; ističe da djevojke ne smiju dopustiti mladićima da ih diraju jer ih njihovo milovanje može uzbuditi i može doći do toga da se nepromišljeno upuste s njima u intimnosti prije vremena.

Koja frka. – P; komentar za veliku gužvu, problem.

Koja je istina bolja, cijela ili gola? – Duhovita P; gola istina je ipak bolja jer je do srži „razodjenuta“, a cijela istina ipak ne mora biti sasvim kompletna.

Koja kokoš puno kokodače malo jaja nosi. – P; odnosi na osobe koje mnogo i glasno pričaju, brbljaju besmislice, a malo rade.

Koja molitva neće biti uslišana ne treba joj govoriti amin. – P; sugerira da se ne treba odnositi previše ponizno prema nekome ko to nije zaslužio.

Koja nije crnooka ne boji se uroka. – Arh. P; u narodu se smatra da se crnooke djevojke boje uroka.

Koja ostane zlata vrijedi. – P; ističe značaj tolerancije i kaže se u situaciji kada se čovjek treba kontrolirati u konfliktu. Ako ga u svađi neko vrijeđa, čovjek ne mora žuriti da uzvrati, treba biti mudar i odšutjeti na provokacije, ako ništa, da bude moralni pobjednik.

Koja ptica ujutro prva zapjeva može uvečer da se usere. – P; duhovita opomena onima koji vole proricati i komentirati buduće događaje da ne treba unaprijed donositi zaključke jer to može biti opasno.

Koja ruka može posjeći valja je cjelivati. – Arh. P; savjet da se bude blagonaklon prema onome koji može biti opasan.

Koja se cura odveć gizda sreća je najzad izda. – P; opomena umišljenim djevojkama koje previše koketiraju da bi mogle ostati neudate. Gizdati se – oholiti se, uznositi se, gorditi se.

Koja se često ogleda slabo kuću pogleda. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na žensku osobu koja samo drži do svog izgleda, a malo pazi na obaveze u kući.

Koja se ne kaže (rekne), ona se ne čuje. – Arh. P; naglašava da neizrečena misao drugome ne znači ništa.

Koja se uzda ta se i uda. – P; ona djevojka koja je samopouzdana naći će sebi muža.

Koja spika. – P; Kakva čudna priča. Kaže se kad se čuje nešto nevjerovatno. Engl. speak – govoriti.

Koja stuha. – P; kaže se za onoga koji loše ili ružno izgleda, kao i za smetenu osobu. Arh. stuha – staroslavenski demon vremenskih (ne)prilika: oluje, kiše, hladnoće, a koji je oličen u čovjeku koji izgleda kao avet, utvara.

Koja tuga razgovora nema. – Arh. P; komentar kad se čovjek koji se nađe u brizi ili nevolji šali.

Koja usta meda neće. – Arh. P sa Sandžaka; svi vole ono što je ukusno.

Ko(ji) ima obraza dobro živi, a ko(ji) ga nema još bolje. – P; komentar na moralni i nemoralni život.

Ko(ji) koga begeniše, s(a) njim i egleniše. – P; zaljubljene osobe vole voditi duge razgovore. Tur. begenisati – sviđati se, dopadati se; eglenisati – opširno razgovarati.

Ko(ji) ne zapliva taj (i) ne ispliva. – P; sugerira značaj pokušaja da bi se u nečem uspjelo.

Ko(ji) s psima liježe s buhama se budi. – P; opomena da se ne valja družiti s lošim ljudima.

Kо(јi) štеdi u drugоg nе glеdi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji ima dovoljno ušteđenog novca ne ovisi o drugome.

Ko(ji) šuti (taj) i muti. – P; savjet da se treba čuvati šutljivih osoba jer njihova šutljivost može biti znak njihovih tajnih i štetnih planova.

Ko(ji) ženu sluša gori je od žene. – Arh. P; ističe da ženu ne treba slušati.

Koja voćka pada zemlji sama ne treba se ni bacati na nju. – Arh. P; opomena momcima da se ne žene s djevojkama koje im se same nude.

Koja voćka sama pada ne valja je mlatiti. – P; sugerira da treba pustiti da se ono što se samo može srediti – sredi.

Koja vukojebina (zveka)! – P; odnosi se na vrlo zabačen kraj, zaostalo mjesto, divljinu u prirodi. Vukojebina – boravište vukova; zveka – područje zvečarki.

Koja žena rađa nek se svakom nada. – Arh. P sa Sandžaka; misli se na babine, kad se porodilji dolazi čestitati na porođaju i donose darovi.

Koje pseto šuti ono prije ujede. – Arh. P; treba se čuvati čovjeka koji ne pokazuje svoje namjere.

Koje sam ja kurate sreće! – P iskazivanje nezadovoljstva vlastitom sudbinom, tj. situacijom koja je nekoga zadesila.

Koje sranje! – P kaže se za neugodno iznenađenje, situaciju u kojoj ništa ne štima, ništa nije uredu.

Kojeg konja ne može uzda da zapti brzo vrat slomi. – P; savjet da se svaka sila mora obuzdati jer sama sebi može nanijeti zlo.

Kojem carstvu da se priklonim? – P; dilema iz narodne epske pjesme koja nudi dvije jednako povoljne mogućnosti, pa je zbog toga teško donijeti odluku.

Koji ćeš mi ti (kurac)? – ”Šta ćeš mi ti? Šta će mi to?”; kaže onaj koji je nervozan i koji ne želi ničije prisustvo ni pomoć.

Koji god prst odsiječeš, jednako boli. – P; svaki gubitak je jednako težak.

Koji je to šmeker. – P; odnosi se na onoga kojeg se smatra doušnikom, potkazivačem, koji odaje koga ili šta. Štr. šmekati – odavati, potkazivati.

Koji lik. – P; komentar za nekoga ko je čudan, neuobičajen.

Koji mu je vrag. – P kaže se u ljutini, u smislu: šta mu je?

Koji naguz (zajeb)! – P; komentar kad neko nekoga prevari.

Koji nije tražio, tome nije ni dala. – P; ironičan komentar za nemoralno ponašanje ženske osobe.

Koji pas dva zeca tjera nijednog ne uhvati. – P; upućuje na to da se uvijek treba posvetiti samo jednom poslu kako bi on bio uspješno obavljen.

Koji rahat. – P; izgovara onaj koji je stigao na željeno mjesto, koji se upravo sprema da se odmori i da uživa u svome ćeifu. Tur. rahat – osjećaj mira, spokojnosti, bezbrižnosti

Koji se hrt silom u lov vodi taj zeca ne hvata. – P; naglašava da se u životu ništa ne može postići nasilu.

Koji se kamen često premeće neće mahovinom obrasti. – P; čovjek koji često mijenja mjesto prebivanja teško može postići veće uspjehe.

Koji si ti beter (šminker, ziheraš)! – P kaže se onome za kojeg se smatra da je loša osoba, hrđav, pozer i kukavica.

Koji (li) si ti frajer! – P pojam frajer ovdje je upotrijebljen u negativnom smislu i ironično se kaže za nekoga ko Papanska raja.

Koji si ti kurac! – P; znači: ”Šta se praviš važan!”, a kaže se onome ko je prepotentan.

Koji si ti šmeker! – P kaže se osobi za koju se pretpostavlja ili zna da je izdajica, duošnik.

Koji si ti šuft! – P odnosi se na lošu osobu, nitkova, pokvarenjaka, hulju. Njem. Schuft – podlac.

Koji te đavo tjer(a)o? – P; đavo nagoni ljude na zlo, pa se ovdje iskazuje čuđenje prema onome koji je dopustio da zlo u njemu nadvlada.

Koji te kurac tjera u rijeku (vodu) kad ne znaš plivati! – Arh. P; kaže se onome koji se nespreman upustio u neki posao, ali u njemu nije uspio.

Koji ti je hepek? – Ovdje hepek ima značenje pojmova uzrok, povod ili razlog. Npr. ”Šta je uzrok/povod/razlog da to radiš?” Ima neki hepek.

Koji ti je kurac?! – Drska P; upućena onome koji je također drzak: ”Šta ti je, što praviš gluposti?!”

Koji uzme ženu zbog blaga namjeri se na vraga. – Arh. P sa Sandžaka; oduvijek se smatralo da su bogatije udavače težeg karaktera.

Koji zdravo diže nos taj će skoro ići bos. – Arh. P; onaj koji se bez potrebe pravi važan i vrijeđa druge može lako ostati bez prijatelja.

Kojoj je muci smrt lijek od te muke nema gore. – P; komentira nečije očajno životno stanje.

Kojoj mati čuva poštenje, ne sačuva ga. – P; podsjeća da roditelji nisu u mogućnosti paziti na moral djece, ovdje se prvenstveno misli na kćerke koje ne slušajući opomene majke odlučuju ranije stupiti u intimni odnos.

Kojoj ovci njeno runo smeta onđe nije ni ovce ni runa. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek ne drži do sebe, ni drugi neće držati do njega.

Kojoj vodi ne znaš gaza, nemoj je ni gaziti. – Arh. P; upućuje na to da čovjek treba znati granice svojih mogućnosti.

Koju ruku ne možeš posjeći, valja je poljubiti. – Arh. P; nekima je bila princip kada su dolazili nenarodni režimi u BiH.

Koju vodu moraš piti nemoj je mutiti. – Arh. P; sugerira da čovjek bude obazriv prema mogućnostima koje su mu na raspolaganju.

Kokoš je muslimansko krme. – Arh. P; kažu je oni koji ne vole jesti kokošije meso. Za kokoš se kaže da je kao krme jer i ona jede sve što joj se nađe na putu.

Kokošija pamet. – P odnosi se na osobu vrlo ograničenih sposobnosti rasuđivanja.

Kol(i)ki sam, ništa jeb(a)o nisam. – Kaže u šali onaj koji dugo nije imao intimni odnos.

Kol(i)ki si, a gaća nemaš! – Duhovita izreka koja se odnosi na čovjeka koji nije ništa postigao u životu. Poredi se s djetetom koje još nema gaće, a već je doraslo za njih.

Kol(i)ko budala može pitati ni sto pametnih ne mogu mu odgovoriti. – Arh. P; ismijava radoznalost onih koje okolina smatra glupim, blesavim.

Kol(i)ko ga grlo nosi. – P; kaže se kad neko viče iz sveg glasa, vrlo glasno, najglasnije što može.

Koliko ga noge nose. – P opis čije brzine i izdržljivosti. Npr. Trčao je koliko ga noge nose samo da na vrijeme stigne donijeti vijest.

Koliko god da rodi mama, toliko će da voli tata. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kuantos pare mama, tantos kere tata. Iskazuje ljubav roditelja prema djeci.

Koliko god skočiš, muda nećeš preskočiti. – P; neke stvari čovjek jednostavno ne može postići.

Koliko je bijelih vrana toliko je dobrih maćeha. – Arh. P; poslovičan je loš odnos maćeha prema pastorcima; vidi sljedeću:

Kol(i)ko je bilih vrana, tol(i)ko je dobrih žena. – Arh. P; naglašava da je veoma malo dobrih žena.

Kol(i)ko je uzbrdica tol(i)ko je nizbrdica. – P; ističe da čovjek u životu ima podjednak broj uspona i padova.

Kol(i)ko jezika govoriš za tol(i)ko ljudi vrijediš. – P; ističe značaj poznavanja stranih jezika. Direktni je prijevod lat. Quot linguas calles, tot homines vales.

Kol(i)ko kil(ogram)a tol(i)ko sati. – P; pravilo pri pečenju glavuše, npr. ako glavuša ima tri kilograma treba je peći tri sata.

Kol(i)ko ko znade tol(i)ko valjade. – Arh. P sa Sandžaka; ističe važnost znanja.

Kol(i)ko ljudi tol(i)ko ćudi. – P; ističe da svaki čovjek ima svoj karakter i narav. Odgovara Aristotelovoj na lat. Quot capita, tot sententiae (sensus) i Terencijevoj Quot homines tot sententiae.

Kol(i)ko mrva tol(i)ko laži. – P; kada neko pretjerano mrvi kruh prilikom objeda, onda mu se ovako kaže, jer u narodu je ustaljeno mišljenje da onaj koji mnogo mrvi kruh mnogo i laže.

Kol(i)ko para tol(i)ko muzike. – P; onoliko koliko se plati za nešto toliko će čovjek dobiti, odnosno toliko će raditi.

Kol(i)ko sela tol(i)ko adeta. – P; naglašava da svaki kraj ima svoje običaje. Tur. adet – običaj, tradicija.

Kol(i)ko ti Bog hoće. – P kaže se kada nečega ima u izobilju, kada je prilika povoljna i u kojoj se može dobiti nečega mnogo.

Kol(i)ko ti hoće dobro, oči ti iskopa. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: De bien ke te kere – los ožos te kita. Sarkastičan komentar za onoga ko je zao.

Kol(i)ko žica tol(i)ko godina. – P; kaže se prilikom darivanja pletene odjeće i pritom se želi onome kome je darovana da živi onoliko godina koliko niti, tj. žica, ima u npr. džemperu.

Koliko god ih je, svako dijete ima svoju nafaku. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća na to da je svakoj osobi na svijetu od Boga određeno koliko će za života da pojede i popije.

Koliko harča toliko omača. – P; napominje da je potrebno dovoljno kvalitetno se pripremiti kako bi posao biti uspješno obavljen. Tur. harč – sve ono što ide u hranu, tj. od čega se pravi neko jelo.

Koliko je nizbrdica toliko je uzbrdica. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek je u životu tako: katkad je čovjek uspješan, a katkad nije.

Koliko je od zemlje do neba toliko je od nečovjekа do čovjekа. – Arh. P sa Sandžaka; ogromna je razlika između dobrog i karakternog i zlog čovjeka.

Koliko vilajeta toliko i adeta. – Arh. P; podsjeća na to da svaka pokrajina, država, ima svoje običaje. Tur. vilajet – pokrajina.

Kolo sreće (se okreće). – P; naglašava promjenjivost sreće, asocira na rulet, ali je K. s. kao simbol promjenjivosti sudbine poznato još u antici, kasnije u tarotu. Odgovara Marcelinovoj na lat. Fortunae rota.

Kolješ vola zbog kile (kilograma) mesa. – P; komentar na suvišan posao i napor, jer je apsurdno zaklati vola samo da bi se kilogram mesa pripremio za jelo.

Komad budale. – P; odnosi se na onoga koji se prilično nerazumno ponaša, koji je u neku ruku budala.

Komad kruha ne bi zaiskao da zla ne pomisli. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi su toliko zli da i kad traže pomoć misle na to kako će prevariti onoga ko im pomaže.

Komad s(a) pucanjem (pjevanjem) i plakanjem. – Ironična P; komentar za lošu pozorišnu predstavu (ili film). U prošlosti, dramske predstave putujućih pozorišnih grupa po manjim (a i većim) mjestima najavljivale su se kao ”dramski komad” u kojem ima svega: i pucanja (akcije), i pjevanja (radosti), i plakanja (tuge) – na taj način su reklamirali predstavu neukom narodu i privlačili ga da pogleda predstavu.

Komad u tuđoj ruci je svagda veći. – Arh. P; često ono što je tuđe izgleda veće.

Kom(е) Bog sreće nije dao njemu je kovač ne može skovati. – Arh. P; u narodu se smatra da ako čovjek nema od rođenja sretnu sudbinu neće je moći postići ni na koji način.

Kom(е) Bog tome i sveci. – Arh. P; izražava fatalistički stav: ko ima da mu se da, а ko nema i ne treba mu.

Kom(e) Bosna – tom(e) dosta! – P; nastala je u doba rata a znači da onaj ko upravlja cijelom Bosnom može biti zadovoljan. Susjedne države su htjele podijeliti Bosnu i upravljati njome, ali se pokazalo da je to nemoguće jer samo Bosanci i Hercegovci imaju pravo upravljati s BiH.

Kom(е) domaćinu pola čeljadi ne moli Boga za smrt, а polovina za život, taj nije dobar domaćin. – Arh. P; čovjek mora uvijek računati i na dobro i na zlo u životu kako bi uvijek na vrijeme znao dočekati udarce sudbine.

Kom(e) hoće Bog hoće i Gospa. – P; ilustracija ljudske sreće.

[Benjaminsky]

Kom(е) ima vijeka bit će mu i lijeka. – Arh. P sa Sandžaka; dokle je čovjeku suđeno da živi dotle će za njega biti i lijeka.

Kom(е) je bog ujak lako mu je biti svetac. – Arh. P sa Sandžaka; lako je onome koji ima uvaženog rođaka.

Kom(e) je jezik od pameti brži neka ga za zubima drži. – P; savjet lakomislenim ljudima.

Kom(e) je kadija davudžija nek(a) mu je Bog jardumdžija. – Arh. P; ističe težak položaj optuženog jer ga može odbraniti samo Bog. Tur. davudžija – tužilac, jardumdžija – branilac.

Kom(e) je otac Bog la(h)ko mu je biti pop. – P; lako je nekome uspjeti u životu ako ima dobre preduvjete za to.

Kom(e) je ruža draga mora i bodlje milovati. – P; opomena onome koji želi postići ono što je teško postići.

Kom(e) je suđeno da bude jeban, same mu gaće spadaju. – Šaljiva P: ako je nešto suđeno da se desi, postoje neki znakovi koji to na svoj način nagovještavaju; kaže se za onoga za koga se pretpostavlja da će mu se nešto desiti.

Kom(e) kuća gori taj bunu pravi. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko ima velike probleme taj je najglasniji.

Kom(е) nije vijeka nije mu ni lijeka. – Arh. P sa Sandžaka; ako nekome nije suđeno da više živi, nema mu ni lijeka.

Kom(e) opanci, kom(e) obojci. – P; svakome prema njegovim zaslugama. Arh. obojci – platno koje se nekada umjesto čarapa omotavalo oko stopala prije navlačenja opanaka.

Kom(e) se dopadaš tom(e) si dovoljno lijep. – P; kaže se onome koji se uređuje da bi se još više dopao voljenoj osobi, dakle uljepšavanje je bespotrebno.

Kom(e) se mačka umiljava onoga i ogrebe. – Arh. P; u svakoj slasti postoji trunka opasnosti.

Kom(e) se radi, radilo mu se o glavi. – P; duhovit komentar koji se odnosi na onoga kome se ne radi.

Kom(e) tuđa žena popije pamet, teško njegovoj. – P; komentar na stanje nevjernog muža i njegove žene.

Kombi partija. – P odnosi se na veoma male stranke čije članstvo ”može” stati u jedan kombi.

Kombinacija snova. – P ironičan komentar za dvije ili više osoba koje su neuspješne u svojim nastojanjima, ali katkad se kaže i u doslovnom smislu za one koji su vrlo uspješni.

Kome čast tome i slast. – P; deviza pri serviranju hrane kad se najuglednijoj osobi daje najbolji dio jela.

Kome jezik ne može ništa učiniti ne može ni čomaga. – Arh. P; onome kome ne pomažu riječi vjerojatno neće pomoći ni batine. Tur. čomaga – batina.

Komir(a)o se. – P; kada se neko previše napije ili prejede, to podsjeća na komatozno stanje.

Komšinicin kruh je lijek. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: El pan de la vezina es melezina. Duhovit komentar na sve ono što pripada susjetki, pogotovo ako se ona sviđa onom kojem čini dobro.

Komu vašar kapu kupuje onaj će ići gologlav. – Arh. P sa Sandžaka; ako čovjek čeka vašar da mu neko pokloni kapu, taj će veći dio godine biti bez nje.

Komu je vruća postelja studen mu je ručak. – Arh. P sa Sandžaka; ako se neko previše prepušta slastima, neće se stići baviti poslom.

Konac djelo krasi. – P; uspješno završen posao je kruna cijelog rada. Odgovara Ovidijevim na lat. Finis coronat opus, Exitus acta probat i njem. Zucker kommt zuletzt.

Konj ne priliči onome koji ga zna jahati, nego koji ga ima. – P; kaže se da neko nešto zaslužuje ako to ima, a ne ako samo zna s tim postupati.

Konj ostaje konj. – P; komentar na učestalo ponašanje grube osobe za koju ne postoji vjerovatnoća da će izmijeniti svoj odnos prema ljudima.

Konj se kroz dlaku ne hvali, nego kroz brzinu. – Arh. P sa Sandžaka; pravi kvalitet konja nije izgled, nego njegove sposobnosti.

Konj se poznaje po hodu, a čovjek po zboru. – P; naglašava se važnost karakteristika bića pri upoznavanju.

Konja s magarcem ne valja porediti. – P; upozorenje da je nedolično porediti ono čiji su kvaliteti sasvim različiti.

Konjski živci. – P; vrlo jaki živci; podrazumijeva se da konj ima jake živce jer je vrlo strpljiva životinja.

Kule u oblacima. – Arh. P simbol onoga što je nemoguće i neostvarivo. Vidi sljedeće:

Kule u zraku. – P odnosi se na nerealne planove. Npr. Gradi/zida kule u zraku.

Kopa mu grob. – Arh. P ilustrira da neko priprema nečiju propast.

Koplje se ne može sakriti u torbu. – Arh. P; prava prijetnja je vrlo očita, kao što je i koplje opasno i vidljivo zbog svoje veličine.

Kora bez oraha. – P; izražava sasvim bezvrijednu stvar, poput orahove ljuske u kojoj nema jezgre.

Korak od sedam milja. – P dolazi iz engl. jezika, a označava vrlo velik napredak.

Kost i koža. – P; kaže se za vrlo mršavu osobu, koja djeluje kao kostur u koži.

Kost u grlu. – P; odnosi se na veliku, nepodnošljivu smetnju, težak problem.

Kosti ću ti polomiti! – P; teška prijetnja upućena nekome.

Koštalo ga k(a)o Bulića kabanica. – Arh. P karakteristična za Mostar; komentar za onoga koji je nešto previše skupo platio.

Koštalo (Skupo) k(a)o svetoga Petra kajgana. – P; znači: platiti nešto vrlo skupo, po veoma visokoj cijeni.

Košta(lo) me živaca. – P kaže se za nekoga ili neku situaciju zbog koje se čovjek mnogo nervira i zbog toga ”troši” svoje nerve.

Košulja je bliža od kaputa. – P; savjet da čovjeku treba biti bliže sve ono što je dio njegovog identiteta, a ne ono što želi da mu se nametne kao blisko. Odgovara Aurelijevoj na lat. Tunica est propior pallio.

Kote se k(a)o zečevi. – P; kaže se kad se u jednoj porodici učestalo rađaju djeca, kao što se to dešava sa zečevima.

Kovač zato ima kliješta da ruke ne žeže. – Arh. P sa Sandžaka; pravi majstor ima sav alat kako bi što bolje radio svoj posao.

Kovanice vazda zveketaju, a novčanice šute. – Arh. P koja slikovito odražava karaktere: male duše (kovanice) uvijek nešto imaju prigovoriti, dokazivati i buniti se, a velike (novčanice) često mudro šute jer bolje znaju kakvo je stanje stvari u društvu.

Koza krep brdu rep. – Arh. P nastala u doba osiromašenja begova i aga; iako su propadali, oni su se i dalje ponašali kao da su bogati. Dakle, dok koza krepava, ona i dalje drži ponosno uzdignut rep.

Kozija brada. – P šiljata, njegovana brada; katkad se koristi u ironičnom smislu, čime se omalovažava vlasnik brade.

Koziji(a) put (staza). – P vrlo uska i strma staza.

Krade Bogu dane. – P; znači: ništa ne raditi, biti bez ikakvog posla, tratiti vrijeme u besposlici. Koliki je neko besposličar može se zamisliti po ovoj hiperboli.

Krade lepinje i ljubi mezuze. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Arova pitas i beza mezuzot. Odnosi se na licemjera koji se prikazuje vjernikom, a ustvari je vrlo nemoralan. Lad. mezuza – svitak pergamenta na kojem su principi judaizma i kao amajlija se nosi u cilindričnoj kutiji ili se pribija na desnu stranu vrata u židovskoj kući.

Kradi i ne boj se gladi. – Duhovita P koja komentira posao lopova.

Kraj priče. – P; izražava kraj svake komunikacije, prestanak dogovaranja.

Kraju lađu. – Arh. sefardska P; savjetuje da se treba skloniti kad su nepovoljne prilike za šta i čekati da one prođu.
Kratak je dan, al(i) je dugo godište. – Arh. P sa Sandžaka; za neke poslove treba i cijela godina.

Kratak mi je dan. – P; kao žaljenje kaže za sebe onaj koji svakodnevno ima mnogo da uradi i zbog toga osjeća da mu je dan prekratak.

Kratak mu fitilj. – Arh. P koja se kaže za osobu koleričnog temperamenta, koja brzo plane. Tur. fitilj – voštani konopac koji se zapali i aktivira barut.

Kratak spoj. – P označava momentalni nesporazum, a podsjeća na nestanak električne energije (mrak).

Kratka pamet. – P označava nečiju prosječnost, umnu ograničenost, glupost, neinteligentnost.

Kratka večera, dug život. – Arh. P koja sugerira da ne treba večerati.

Kratkim štapom u dubokoj vodi se podupire. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek u nevolji snalazi se kako god zna.

Krava muzara. – P simbol neke organizacije, često je u pitanju država, a može se odnositi i na čovjeka od kojega drugi uzimaju (i kad im treba i kad im ne treba) jer je on u poziciji da finansijski pomaže drugima; onaj ili ono od koga ili čega se neprekidno izvlači kakva korist.

Kreće se po oštrici britve. – P; označava veoma riskantnu i po život i zdravlje opasnu situaciju.

Kreditna injekcija. – P označava finansijski poticaj za ”ozdravljenje” preduzeća. Lat. creditum – zajam; injicere – ubaciti.

Krema društva. – P društveni sloj koji se smatra najboljim, najuglednijim. Visoko društvo. Fr. creme – pomada.

Kreni (pođi) od sebe. – P sugestija onome koji predlaže nešto što on lično ne bi uradio da preispita svoj stav. Npr. ”Govoriš njemu da prihvati tu cijenu, kreni od sebe; razmisli, da li bi ti toliko platio?”

Kren(u)o s(a) mrtve tačke. – P; kada neko poslije dugo vremena uspije krenuti, kada počne uspješno raditi svoj posao.

Krenula kola nizbrdo (niza stranu). – P; kad kome šta krene loše, kad postane sve lošije i lošije, kaže se za situaciju koja će se nepovoljno završiti.

Krenulo ga k(a)o budalu. – P; kaže se kada kome šta uspješno krene, npr. posao ili kartanje.

Krenulo naopako (po zlu). – P; kaže se kad se situacija ne odvija normalnim tokom, kad krene loše, naopako.
Krepan sam (od posla). – P; kaže za sebe onaj koji je pretjerano umoran, koji je potrošio svu snagu na kakvom poslu, potpuno se iscrpio.

Krepan sam od umora. – P; za sebe koristi onaj ko je pretjerano umoran i taj umor poredi s umorom kakve životinje pa zato koristi pojam krepan, a ne mrtav.

Krepat(i) od smijeha. – P komentar za nešto čemu se može jako puno smijati.

Kresn(u)o (ju) je. – P znači da je muškarac spavao s nekom ženskom osobom. Štr. kresnuti – sinonim za veoma vatren, strastan intimni odnos.

Kreše sve svece. – P psuje sve svece.

Krhka je ljubav koja se od prvog udarca lomi. – P; oslikava ljubav koja nema zdrave temelje.

Krije (istinu) k(a)o zmija noge. – P; kaže se kad neko nešto krije u najvećoj tajnosti.

Kriju smrt. – P ilustracija arh. običaja kod svih triju nacija u BiH, a naročito kod Bošnjaka: kada umre neko mlađi u porodici, često se krije smrt te osobe od onoga ko je u porodici najstariji, ili je bolestan. Ovaj merhametluk, ovo prikrivanje istine je tzv. bijela laž u namjeri da se član porodice poštedi uzrujavanja koje mu može pogoršati stanje.

Kritičari, poput evnuha, znaju kako se to radi, ali ne mogu sami. – Duhovita P; karakterizira nemoć kritičara. Grč. eunuchos – uškopljenik koji čuva žene u haremu.

Kriv k(a)o paragraf. – P paragraf je simbol koji naglašava novi dio teksta, donekle izgleda kao dva slova S jedan na drugom; kada se ovo nekome kaže, misli se da taj ima izuzetno loše držanje tijela. Iskrivio se k(a)o…

Kriv sam što sam živ. – P; izraz pomirenosti sa sudbinom one osobe koja osjeća da je često okrivljuju za bilo šta.

Kriva Drina. – P predstavlja nešto što se ne može ispraviti; bavljenje nerješivim problemom.

Kriva mladenka. – P označava šalu kada mladoženja dođe u dom mlade. Tada mu ”podvale” mladu; neku babu pokriju da on misli da je to njegova nevjesta i on je povede sa sobom. Tada mu se K. m. otkrije, i to je predmet svatovske šale. Arh. običaj koji je skoro iščeznuo.

Krivac se (svoje) sjenke boji. – P; krivac je u stalnom strahu da će biti otkriven njegov grijeh.

Krivo sjedi, a pravo bеsјеdi (rеci, sudi). – Arh. P sa Sandžaka; duhovit komentar za nekoga ko ima neku fizičku manu, ali dobro rasuđuje.

Krivo sjedi, al(i) pravo besjedi. – Arh. P; insistiranje na tome da se na bilo koji način kaže istina; vidi sljedeću:

Krivo sjedi, pravo reci. – Arh. P; ima isto značenje kao i prethodna

Krivo stečenje, kratko uživanje. – Arh. P sa Sandžaka; kad ko šta steče na nepošten način, obično ne uživa dugo u tome.

Križni put. – P odnosi na: 1. hod Isusa Krista prema Golgoti, mjestu raspeća, 2. vjerski obred u korizmi, 3. velike, dugotrajne muke, patnje, stradanja.

Krmka treba nizdlaku. – P; kaže se za ponašanje prema kome tako da mu se sve odobrava, povlađuje, ulaguje.

Krmka treba uzdlaku. – P; parafraza prethodne P, koja sugerira da se kome ili čemu neprestano suprotstavlja, proturječi, osporava.

Krnja Jugoslavija. – P odnosi se na Jugoslaviju poslije izlaska Slovenije, Hrvatske i BiH iz SFRJ.

Kroji mu kapu. – P; kaže se kada neko svojevoljno odlučuje o kome protiv njegove volje i nameće mu svoj način razmišljanja.

Kroji pravdu. – P; kaže se za onoga koji je u mogućnosti da: Vedri i oblači, dakle da po svome nahođenju određuje pravdu onako kako njemu odgovara.

Kroji sudbinu. – P; ima slično značenje kao i prethodna, s tim što se ovdje poruka direktno izražava.

Krokodilske suze (lije). – P; kaže se za onoga koji pretjerano plače, a zapravo hini i glumi žalost za čim ili kim, koji lije krupne suze i usiljeno plače. Ovim poređenjem se ismijava onaj koji nastoji sebe predstaviti onakvim kakav ustvari nije. Odgovara P Erasma Roterdamskog: Crocodili lacrimae i Ad novarcae sepulchrum flere.

Krompir bal. – P; je iz novinarskog žargona, a odnosi se na vrlo lošu organizaciju nekog banketa.

Krov nad glavom. – P simbol vlastitog doma, kuće, u kojem se osoba koja je riješila svoje stambeno pitanje osjeća zaštićenom.

Krovne institucije. – P označava jedinstvenu, najvišu instituciju, koja je iznad institucija u entitetima BiH.

Kroz čičke do pičke. – Duhovita P; teško je doći do djevojke, a asocira na prijevod lat. izreke Per aspera ad astra. Trnovit je put do zvijezda (uspjeha).

Kroz školu je prošao, ali ona kroz njega nije. – Duhovita I za onoga koji nije ništa pametno naučio u školi, ali ni u životu.

Kroz kosti probija. – P kaže se kad je studen tako velika i vjetar toliko puše da čovjek ima osjećaj kao da mu zima kroz kosti probija.

Kroz prsten bi prošla. – P; kaže se za kvalitetnu svilenu košulju koju mlada poklanja djeveru.

Kroz tak(v)u bradu moja baba piša već pedeset godina. – P; provokacija i uvreda upućena onome koji nosi bradu, pri čemu se brada poredi s Venerinim brijegom, a usta sa ženskim spolnim organom.

Krpež je sirotinjska majka. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi koji nemaju dovoljno snalaze se.

Krpež i trpež po svijeta drže. – Arh. P; štedljivost i strpljivost su neophodne za opstojnost onih koji su siromašniji. Vidi sljedeću:

Krpež kuću drži. – Arh. P; savjet da odjeću (i ne samo nju) treba čuvati kako bi se opstalo.

Krpi k(a)o Fata pitu. – P; duhovit komentar kad neko od lošeg materijala hoće da napravi nešto, a dolazi iz narodne priče u kojoj je Fata jedva razvila pitu jer joj je tijesto sve ispucalo.

Krpi rupu dok je manja. – P; sugerira da se popravi manji kvar kako ne bi nastao veći.

Krpnja – trpnja. – Arh. P koja kaže da nema dobre zarade za zanatliju ako samo popravlja stare stvari umjesto da pravi nove.

Krsna slava. – P slava u čast sveca porodičnog zaštitnika, koja se svetkuje u određeni dan u godini (obično u pravoslavaca).

Krsti vuka, a vuk (opet) u goru. – P; komentar o uzaludnosti savjetovanja.

Kruh iz ciganske torbe. – P; praznovjerica: arh. običaj da se djetetu dadne da jede k. i. c. t. ako ono teško ili nikako ne progovara. Izabrana je ciganska torba jer su Romi poslovično velike pričalice.

Kruh k(a)o duša. – P; potječe od Crkve bosanske (a ne bogumila). Bosanski krstjani ovdje porede kruh s dušom, koja je nematerijalna, i P; ima namjeru da istakne njegovu toplotu, mekoću i čistotu. Oni su molili: ”Kruh naš inosušni (duhovni) daj nam danas”, a ne ”Kruh naš nasušni (potrebni, materijalni) daj nam danas.”

Kruh sa sedam kora. – P; označava vrlo težak život u nekom zanimanju, tegoban, mukotrpan i nezahvalan posao. Koristi se kada nekoga treba odgovoriti od namjere da se upusti u neki posao, ili npr. ”Kćeri, nemoj se udavati za slikara – njegov kruh ima sedam kora.”

Kruh ti se ogadio! – P teška kletva koja podrazumijeva da se onome koji je proklet ogadi kruh, da ga nije u stanju jesti, kao ni drugu hranu, što znači želi se da čovjek umre od gladi.

Kruha današnjega, vina godišnjega. – Arh. P; želja većine ljudi.

Kruha i igara. – P; komentar na društvo u krizi; vlasti tada organiziraju velike zabave, spektakle, kako bi narodu skrenule pogled sa socijalnih nedaća, kako bi se i pred svijetom to društvo prikazalo kao harmonično, u kome: Teče med i mlijeko, gdje se narod zabavlja i uživa. Odgovara Terencijevoj na lat. Panem et circenses.

Kruha ili Tita, narod se pita. – Ironična P onih koji nisu voljeli predsjednika Jugoslavije J. B. Tita.

Krupna zvjerka. – P utjecajna osoba, ali je ne moraju krasiti karakterne osobine.

Kruška, kad je zrela, mora pasti. – P; sve se događa u svoje vrijeme, ali treba strpljenja da se desi.

Krušku pod njušku. – Arh. P; komentar kad se nekoga želi namamiti da nešto uradi ili kaže, kao što će medvjed krenuti prema kruški ako mu se stavi pod njušku.

Krv ćeš ti meni propišati! – P; česta prijetnja onoga koji misli drugoga da tuče, maltretira, korištena je mnogo u logorima u BiH u prošlom ratu.

Krv i nož. – Arh. P odnosi se na žestoku svađu koja može dovesti do krvavog sukoba i smrtnog ishoda.

Krv mu pije. – P; znači: strašno mučiti koga, gnjaviti ga, dodijavati; po paganskom vjerovanju krv piju vampiri i vještice, ovdje se dakle neko poredi s tim čudovištima.

Krv nije boza. – P; parodija na:

Krv nije voda. – P; svoj uvijek osjeća za svoga, pomaže mu, drži do njega.

Krv za krv. – P; princip osvete po sistemu taliona, po kojem se kazna izvršava na isti način kao što je počinjen zločin.

Krvav je to kruh. – P; komentar na veoma težak, mukotrpan, naporan posao, npr. može se odnositi na rudarsku struku.

Krvav novac. – P odnosi se na ubistvom stečen novac.

Krvav pod kožom. – Arh. P svi su ljudi ranjivi, a ovo je ironičan komentar za osobu koja je upravo iskazala svoje slabosti.

Krvav posao. – P posao koji je naročito težak, naporan, mukotrpan, od kojeg pucaju žuljevi, koji se katkad i raskrvare od tegobnog rada.

Krvave gaće iz Bosne iznio. – Arh. P iz srednjega vijeka, koja se odnosi na sve dušmane Bosne koji su nastojali da je porobe, a odlazili su poraženi iz nje.

Krvavo ja to zarađujem. – P obično se kaže za: Krvav posao.

Krvi ću ti se napiti! – Arh. P prijetnja kojom se najavljuje velika osveta, kazna za šta, oštar ukor.

Krvi do koljena. – P; je hiperbola koja označava veliko krvoproliće, pokolj. P; je prvi put upotrijebio ljetopisac Raymond d' Aquiler pri opisu zauzeća Jeruzalema 15. jula 1099. u prvom križarskom ratu.

Krvna njiva. – P imanje koje je nepravedno došlo u nečiji posjed, a poredi se s njivom koju su židovski svećenici kupili za onih trideset srebrenjaka za koje je Juda Iskariot izdao Isusa Krista.

Krvna osveta. – P označava osvetu jedne zajednice za ubistvo njezina člana ubistvom ubice ili muškog člana njegove zajednice, koja se generacijski, s koljena na koljeno, kao zavjet, prenosi zakletvom da se osveta izvrši.

Krvno bratimljenje. – P označava prastari običaj bratimljenja, pri čemu buduća braća po krvi zarežu sebe nožem na lijevoj ruci da bi pustili krv, a onda prinesu ruke jednu drugoj da se posjekotine dodirnu kako bi se krv „pomiješala”; pritom izgovore zakletvu o bratimljenju. Običaj je iščeznuo, a zadržao se kod primitivnih kultura, kod zatvorenika i nekih sekti.

Krzno vuka nikad nije jeftino. – P; upozorenje da se na putu do većeg uspjeha čovjek mora dobro potruditi.

Kuburi kao vrag u paklu. – Arh. P; odnosi se na osobu koja teško živi, pati se, muči se. Tur. kuburiti – patiti se, deverati.

Kuburim od Boga. – Arh. P; ovako kaže čovjek koji se jedva snalazi i uzda se u Božiju pomoć.

Kuburi s njim. – P komentar na čije probleme s nekom osobom. Npr. Jadna ona, kuburi sa svojim mužem već dvadeset godina.

Kucni o drvo. – Arh. P; sugerira osobi da uradi ono što će umilostiviti šumske duhove, kucanjem se duhovima stavlja do znanja da čovjek računa na njihovu dobrotu i neka i dalje bude dobro kako je sad.

Kucnuo je (posljednji) čas. – P krajnje je vrijeme da se nešto odlučno uradi, dogodi, učini

Kuća bez djevojke, proljeće bez cvijeća. – P; naglašava važnost djevojke u domu roditelja.

Kuća časti. – P; ako kelner, šef sale ili gazda lokala naruči piće stalnim mušterijama, obično se to poprati ovom P.

Kuća gori, a amanet stoji. – Arh. P; kritizira neodgovornost ukućana koji su se zavjetovali da će čuvati imovinu. Tur. amanet – povjerenje, vjernost, povjerena vrijednost.

Kuća iz snova. – P lijepa kuća o kojoj neko sanja i u kakvoj bi želio živjeti. Stan iz snova.

Kuća je jadova jama. – P; pesimističan pogled na život u kući jer u njoj ima puno više problema nego kad se živi u stanu.

Kuća je zatvorena kad je zaključana. – Arh. P; sugerira da kuću treba uvijek zaključavati.

Kuća mu bonluk. – Arh. P; komentar za bogatu kuću. Tur. bonluk – blagostanje, bogatstvo.

Kuća mu od kamena, a u kući ni kamena. – P; kaže se za ono što je: Okolo gladac...

Kuća puna k(a)o oko. – P; ilustracija za vrlo bogatu kuću, u koju više ništa ne može stati.

Kuća se zida od temelja. – P; u svemu postoji poredak postupaka kada se nešto radi.

Kuća uzme, kuća i vrati. – Arh. P; sve što se uloži u dom – isplati se.

Kući (ja) ne doš(a)o! – P; ako čovjek sam za sebe kaže, riječ je o zakletvi, ako je upućeno drugom, onda je kletva.

Kućni prag, golema planina. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i: Nema veće planine od kućnoga praga.

Kućo moja (stara)! – P; kuća je mjesto najveće intime ako se misli na roditeljski dom; kada nekoga nazivamo ovako činimo ga bliskim sebi jer u njemu doživljavamo harmoniju i toplotu doma.

Kud će kruška neg(o) pod krušku. – Arh. P; svako traži blizinu sebi sličnoga.

Kud će svinja neg(o) u žira. – Arh. P; duhovit komentar za osobu kojoj je svojstveno činiti ono što svi ismijavaju. Npr. ako je neko poguzija (sladokusac), čim dođe na neki prijem odmah će početi jesti i piti.

Ku(d) će zmija nego pod kamen. – P; komentar na nečiji očekivani postupak.

Kud ćeš na vola, krava te ubola! – Šaljiva P u kojoj se ismijava onaj koji je nazvan volom, a proklinje se i onaj koji je nasrnuo na ”vola”; smišljena provokacija da se oboje još više zavade.

Ku(d) ću, gdje ću. – Arh. P; u značenju: Ne znam šta da radim.

Kud je otišlo june, nek ide i uže. – Arh. P; kada neko ima velike izdatke, on ne gleda na manje stvari.

Kud je pošla pita, nek ide i tepsija. – Arh. P sa Sandžaka; treba pustiti slične ljude da idu svojim putem.

Kud puklo da puklo. – P; riješenost da se pošto-poto uradi ono što je zamišljeno. Odgovara lat. Fiat justitia, pareat mundus

Kud si navro?! – P kaže se onome koji je navalio da učini nešto ne gledajući na posljedice svoje akcije.

Kud svi Turci, tud i mali Mujo. – P; komentar na naglašeno vjerovanje u izbor grupe, zajedno s drugima, skupa sa svima.

Kud(а) će vještica do u svoj rod. – Arh. P; duhovit komentar o sličnim karakterima koji drže jedni do drugoga.

Kud(a) koji, mili moji. – P; znači: raziđite se, odlazite, razlaz!

Kud(a) srce vuče, tamo oko leti. – Arh. P; ukazuje na povezanost emocija i čula; onoga koga volimo njega želimo i gledati.

Kuda vojska prolazi, tu trava ne raste. – Arh. P; kritika na poslovičnu surovost strane vojske.

Kudret-sahat. – Arh. P sat čije se kucanje čuje, ali se ne vidi. Prema narodnom vjerovanju predskazuje dobre ili loše događaje. Tur. kudret – moć, snaga, sila (Božija).

Kudret-topovi. – Arh. P označava grmljavinu iz vedra neba; u narodu se vjeruje da navještava neki događaj.

Kuha je. – P; znači da se neko udvara djevojci, nagovara je, obrađuje je.

Kuha se u vlastitom sosu. – P; odnosi se na onoga koji snosi posljedice onoga čemu je sam doprinio.

Kuha u njemu. – P kaže se za onoga koji je iznerviran, uzrujan, uznemiren jer je nečim isprovociran.

Kuhan i pečen. – P odnosi se na osobu koja je vrlo iskusna, vješta, kao i na one koji su u tijesnoj vezi.

Kuhana noga. – P ilustracija za mlitav karakter.

Kuharice, manje zbori da ti ručak ne zagori. – Arh. P; opomena ženama da više rade a manje pričaju u kuhinji.

Kuharice, zlato moje, tebe hvali jelo tvoje. – Arh. P; priznanje domaćici za vrlo dobro pripremljen objed.

Kuka i motika. – Arh. P simboli pobune; narod je ustao na pobunu. Nekad su grobari kukom hvatali umrle ljude od kuge, da bi motikom iskopali grob i sahranili ih; u daljnjem značenju kuka je simbol nosača, koji njome dohvaćaju teret, a motika simbol seoskog življa; zajedno simboliziraju radnike uopće i njihovo siromaštvo.

Kuka na tuđem groblju. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za onoga koji se žali kome ne treba.

Kuka k(a)o sinja kukavica. – P; sinja kukavica je u knjiž. simbol i najava tuge i boli, zloslutna ptica; pren. nesretnica, jadnica. Kukavica nije omiljena u ptičijem svijetu jer svoja jaja podmeće u tuđa gnijezda.

Kukavičije jaje. – P; označava predmet ili situaciju koja se kome podmeće, potura, da bi ga se prikazalo lošim. Iz k. j. se razvije mlada kukavica, koja pobaca ostala jaja iz gnijezda, znači riječ je o jednoj verziji trojanskog konja.

Kuko stara! – P uzvik odmila, obično ga koristi ista klasa vojnika i boraca, ista generacija; kuka je ovdje simbol podrške jer se za nju može zakačiti i nastaviti kretati dalje sa ostalima ako neko nije u mogućnosti ići sam.

Kule u zraku (oblacima). – P označava lažna obećanja, neostvarive planove.

Kult ličnosti. – P odnosi se na pretjerano poštovanje, uzdizanje i idealiziranje neke osobe te na slijepo podređivanje njezinom autoritetu. Lat. cultus – poštovati.

Kulturni igrači pružaju ruku kada izgube. – P; pravilo čestitanja po kojem igrač koji je izgubio meč (šah, stoni tenis itd.) prvi treba da pruži ruku i čestita pobjedniku na uspjehu.

Kulturno ga odjeb(a)o. – P kad neko na pristojan način odbije drugoga, odnosno njegov zahtjev ili molbu, ne želeći pritom da mu se zamjeri.

Kum donio, kum popio. – P; ilustracija sebičnosti: desi se da gost (kum) donese nešto što se može pojesti ili popiti, pa popije ili pojede više nego što je red.

Kumaju se. – P kada se dva muškarca ili dvije žene uzajamno nazivaju, imenuju kumovima, npr. Gdje si, kume!

Kume, izgori kesa! – Popularna P; na vjenčanjima. Ovo znači da kum treba istresti kesu kako novac u njoj ne bi ”izgorio” jer se može dogoditi da mu neko ”zapali” kesu, tj. ukrade je; zato je bolje da se kum što prije oslobodi novca, i što bude više novca brak će biti sretniji.

Kupa crnca. – P označava da neko radi beskoristan posao, kao: kupa crnca kako bi s njega skinuo crnilo kože za koje misli da je prljavština.

Kupa se u znoju. – P; odnosi se na onoga koji se obilno znoji od vrućine ili napornog rada.

Kupi i meni jedan ako te ne uhvate. – Šaljiva P; onaj kojem je upućena smatra se lopovom, jer lopov kaže da će nešto ”kupiti”, a zapravo pod tim misli da će nešto ukrasti.

Kupi kao čuma djecu. – Arh. P; komentar za osobu koja brzo nešto radi (bere). Tur. čuma – kuga.

Kupi u sebi. – P kaže se kada čovjek u sebi skuplja svoje brige, neuspjehe, kad trpi ponovo ih preživljavajući, a istovremeno ne dozvoljava da neko s njim dijeli tu njegovu muku.

Kupi u trepavice. – P; kaže se kada neko ko je po prirodi zavidan gleda oko sebe malo skupljenih očnih kapaka kako ostali ne bi vidjeli u šta konkretno gleda, jer gleda da što više upamti od onoga što je vidio i da to što upamti kao neko blago ponese sa sobom kada već to ne može imati.

Kupio bi ga za mekinje. – Arh. P; odnosi se na onoga koji je veoma podmitljiv.

Kupio gaće za marjaš, a popio forintu halvaluka. – Arh. P iz 18. st. koja je kritika za onoga koji ne zna praktično postupati s novcem. Arh. marjaš – dukat na kojem je lik kraljice Marije Terezije, arh. forinta – srednjovjekovni dukat florin, kovan u Firenci, po kojem su mnogi dukati kasnije dobili ime, tur. halvaluk – novac koji daje onaj koji obuče novo odijelo, a novac se davao bliskoj osobi uglavnom da bi sebi kupila halvu.

Kupio ispod ruke. – P kupovina na crno i po nešto nižoj cijeni.

Kupio mačka u vreći. – P; komentar kada neko kupi nešto što nije prvo vidio, kada na osnovu reklamne ponude naruči šta i ustanovi da to ne izgleda kao na reklami. Ovdje je mačak simbol nečega nepoznatog. Mačak u vreći. Odgovara Senekinoj na lat. Rem involutam emere.

Kupio mu šejtana. – P; kada neko hoće koga da zabrine, on izmisli neku priču, predloži mu nešto i tako ga zabavi nekim problemom; on mu je dakle poklonio ”šejtana”, koji samo stvara probleme. Tur. šejtan – đavo, vrag.

Kupio na kesim (ćesim). – Arh. I sa Sandžaka; znači da je neko uzeo šta pod najam. Tur. kesim (ćesim) – najam.

Kupiš klasje po lanjskom strništu. – P; odnosi se na onoga koji priča o onim starim događajima koje bi neki rado zaboravili.

Kupuj prvo susjeda, pa onda kuću. – Arh. P; sugerira da čovjek prvo upozna i sprijatelji se s komšijom pa tek onda blizu njega kupi kuću.

Kupuje rog za svijeću. – P; ilustracija prevare: ako je neko neiskusna mušterija, onda mu trgovac može svašta podvaliti, prevariti ga, obmanuti.

Kupuje vrijeme. – P; odnosi se na onoga koji svojim postupcima nastoji iskoristiti vremenski protok očekujući da će u budućnosti imati povoljniju situaciju za sebe.

Kurac me boli (mi puca)! – Izraz krajnje nebrige i ravnodušnosti za koga ili što.

Kurac od ovce. – P kada neko koga pita je li i on dobio isto ili slično kao i ostali, onaj koji nije ništa dobio ovako odgovori. Karu na žaru.

Kurac-palac. – P; kojom se naglašava nevažnost čega.

Kurata sreća. – P kada neko ima ovakvu (ne)sreću da mu ništa ne ide od ruke, zapravo je nesretan. Kada bih ja...

Kurato k(a)o magare. – P; komentar na izraženiji muški spolni organ.

Kurcem neće da mrdne. – P kaže se kada je neko vrlo lijen i nezainteresiran za koga ili šta.

Kurčev posao. – P nevažan i loše obavljen posao.

Kurči se. – P kaže se za drčnu, oholu osobu.

Kurva u duši. – P kurva je ovdje karakterna osobina i odnosi se na onoga ko je sklon prevariti i slagati.

Kurva veže gaće, a pita šta se dogodilo. – P; ilustrira licemjerno, prijetvorno ponašanje.

Kurva zanese i od muških gaća. – P; hiperbola: ako je suđeno da se nešto desi, desit će se i bez suvišnog napora; pritom je usud one koju smatraju kurvom toliko naglašen da je isključena njena volja, jer joj je tako suđeno.

Kurvina kuća. – Arh. P komentar za organizaciju u kojoj se vode mutni poslovi i kriminalne radnje.

Kurvin sin. – P nemoralna osoba, pokvarenjak, prepredenjak, nitkov, bez karaktera…

Kurvin sine! – P uvreda koja ima namjeru da majku onoga kome je upućena predstavi nemoralnom ženom, a njega samoga (mogućim) kopiletom. Arh. kopile – dijete rođeno u izvanbračnoj zajednici, vanbračno dijete.

Kurvinski (kurvanjski) se ponaša (odijeva). – P ponašanje i odijevanje koje je svojstveno kurvama, pretjerano koketiranje, tj. nemoralno ponašanje i izgled.

Kurvinski (kurvanjski) se smije. – P smijeh koji podsjeća na kurvinsko ponašanje.

Kus pijetao pile dovijeka. – Arh. P sa Sandžaka; onaj o kome niko ne vodi računa. Arh. kus – životinja bez repa.

Kusаlоm ga zakusuje, а drškom mu oči vadi. – Arh. P sa Sandžaka; ilustracija onoga koji očito vara drugoga, a taj drugi ne vidi opasnost.

Kusur od čovjeka. – Arh. P; koja se odnosi na osobu lošeg karaktera ili na nekoga ko je prije bio dobar, ali ga je život učinio lošim.

Kutaris(a)o se belaja. – P kada se ko riješi neke nevolje, onda stariji ljudi uglavnom to ovako iskažu. Tur. kutarisati – spasiti se, osloboditi se, riješiti se, belaj – nesreća.

Kutija za šutnju. – P; aluzija na kutiju u kojoj ljudi čuvaju svoja pisma, fotografije, svoje tajne; ovdje se odnosi na onoga ko čuva tuđe tajne.

Kvadratura kruga. – P riječ je o nerješivom problemu. Sam pojam je pokušaj da se samo uz pomoć linijara i šestara nacrta kvadrat koji bi imao istu površinu kao uz njega zadani krug, a to je nemoguće.

Kvalitetno sranje. – P riječ je o podvali, Govno u celofanu, znači, radi se o nečemu što je naizgled kvalitetno, a ustvari je imitacija, laž ili obmana.

Kvari žurku (igranku). – P; kaže se ako se neko pojavi u društvu i pokvari dotadašnju prijatnu atmosferu. Fr. jour – dan, u daljnjem značenju: kućna zabava.

Kvariš mi sliku. – P; kaže se za onoga koji je zajedno na istoj fotografiji s onim koji ovo govori; ovo se može kazati zato što je neko napravio neku grimasu ili je učinio nešto nedolično pri fotografiranju.

[Benjaminsky]

L / LJ

Labudova pjesma (Labuđi pjev). – P; komentar se odnosi na zadnje djelo umjetnika. U narodu se smatra da labud najljepše pjeva u godini svoje smrti. Odgovara Ciceronovoj na lat. Cygni cantus.

Laga(ha)n ispod kape. – Arh. P sa Sandžaka; znači da je neko glup jer je ”lagan” na pameti.

Lа(h)kа pamet, brze noge. – Arh. P sa Sandžaka; nepromišljena osoba lako pogriješi i onda se mora spašavati bježanjem.

La(h)ko ćete u rodilištu prepoznati svoju bebu: ona se ukakila, dok su se tuđe usrale. – Duhovita P; uvijek je svoje (dijete) draže, dok je (bilo šta) tuđe nešto gore.

La(h)ko je biti domaćin u punoj kući. – P; ističe da je lako gospodariti u svome domu kada u njemu vlada blagostanje.

La(h)ko je biti hadžija s tuđe grbače. – P; kaže se kad se neko: Kiti se tuđim perjem, na tuđi račun i preko tuđega rada, postane uvaženiji nego što je zaslužio.

La(h)ko je biti izdašan s tuđim novcem. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna.

La(h)ko je biti jesenbegovica. – Arh. P; lako je dočekivati goste u jesen u kući koja je bogata kao i mnoge druge poslije obilnih berbi i žetvi.

La(h)ko je biti pop kad ti je stari bog. – P; komentar na čije nadmeno, uobraženo, bahato ponašanje, koje si neko može dopustiti zahvaljujući svome porijeklu: Kom(e) je otac bog.

La(h)ko je dairu sastaviti, ali je teško rastaviti. – P; naglašava rizičnost bavljenja magijom. P se može odnositi i na neki posao koji je teško dovršiti; Sastavio mu dairu.

La(h)ko je gotovom djetetu otac biti. – P; odnosi se na očeve koji su rijetko kod kuće, tako da samo mati odgaja dijete.

Lа(h)ko je govoriti, ali je teško tvoriti. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek je lakše postići dogovor nego ostvariti ga.

La(h)ko je kada ulazi glavica luka, al(i) je teško kada izlazi glavica kupusa. – P je šaljiv komentar kao savjet djevojkama koje ne misle na posljedice svoga intimnog života.

La(h)ko je kusati iz pune zdjele. – Arh. P; ističe da je lakši život bogatih jer imaju svega dovoljno. Arh. kusati – jesti kašikom tečnu hranu.

La(h)ko je meni za nas, ali šta će pošten svijet? – P; u šali kaže onaj koji je s prijateljem uspio u nekom ne baš zakonitom poslu.

Lа(h)ko je naći hranitelja, ali nije branitelja. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi obično lakše nahrane onoga koji je gladan nego što stanu u njegovu zaštitu.

La(h)ko je napraviti dijete, treba od njega napraviti čovjeka. – P; lakše je postati roditelj nego biti dobar odgajatelj.

La(h)ko je nevaljalca na zlo navesti. – Arh. P; nekarakteran čovjek će se lako upustiti u zlo.

Lа(h)ko je onome kome je bog ujak. – Arh. P; onaj koji ima dobro zaleđe ili utjecajnog rođaka sve lakše postiže u životu.

La(h)ko je praznu glavu napuniti. – P; lako je utjecati na onoga ko je neiskusan, neobrazovan ili lakomislen.

La(h)ko je punog trbuha post hvaliti. – P; komentar na ljude koji nerealno gledaju na neku situaciju.

La(h)ko je rzati s punih jasala, al(i) neka zagrize onaj koji nema. – Arh. P; komentar za osobu koja se bespotrebno ističe u odnosu na onoga koji nije u mogućnosti da se hvali. Arh. rzati – glasanje konja kad je zadovoljan

La(h)ko je srdita rasrditi. – Arh. P; prirodno je da ljutit čovjek brzo plane.

La(h)ko je tuđim kurcem gloginje (po koprivama) mlatiti. – P; mnogo je lakše i ”bezbolnije” kad neko koristi tuđa sredstva da postigne svoj cilj; La(h)ko je biti hadžija...

La(h)ko je tuđom rukom vatru razgrtati. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna.

La(h)ko je uz čašu junak biti. – P; komentar za osobe koje se u pijanstvu hvale junaštvom.

Lа(h)ko je zdravom bolesnoga savjetovati. – Arh. P; lako je davati preporuke šta i kako treba raditi ili kako postupiti kada je o drugome riječ.

Lа(h)ko melju Božiji žrvnji. – Arh. P sa Sandžaka; Božija kazna brzo stigne one koji je zasluže.

Lа(h)ko po la(h)ko, ode se daleko. – Arh. P s Kosova; i kad se polako ide, stigne se na cilj.

Lа(h)ko stani, brzo stupi. – Arh. P sa Sandžaka; treba biti odlučan kad ustreba.

La(h)ko ti je plitku vodu zamutiti i budalu naljutiti. – P; ilustrativno poredi baru i glupog čovjeka, koje je veoma lako ”uzburkati”.

La(h)ku noć, Bosno, ma gdje da si. – P; parafraza odjave radioemisije iz američke TV serije ”Poziv u ponoć” u kojoj voditelj noćnog programa kaže: ”Laku noć, Ameriko, ma gdje da si.” P koriste neki voditelji radijskog programa u dijaspori.

Lajava žena često bijena. – Arh. P; osoba koja puno priča može lako koga isprovocirati, pa dobiti i batine.

Laje na mjesec (zvijezde). – P; kaže se za onoga koji bezuspješno nastoji kome šta dokazati, koji pokušava dati oduška svome nemoćnom gnjevu, jer ne može ništa promijeniti, koji uzalud iskazuje svoj gnjev.

Laje pas k(a)o kuja. – P; kaže se kad jedna osoba nešto slaže, pa slaže i druga da bi je podržala; Jedan šarov, drugi garo i Laže k(a)o pas.

Lakat brade pedalj muža. – Arh. P; kaže se za onoga koji je izrazito niskog rasta.

Lako s tuđ kurac po koprive da mlatiš. – Romska P; ima slično značenje kao i: La(h)ko je tuđim kurcem gloginje...

Lako s tuđo dupe u trnje. – Romska P; ima slično značenje kao i: La(h)ko je tuđim kurcem gloginje...

Lakomac i lažljivac odmah se pogode. – Arh. P; pohlepan i lažljiv čovjek brzo postignu dogovor.

Lakomac je čovjek sa šejtanom prvobratučed. – Arh. P sa Sandžaka; lakom čovjek ima nakane vrlo slične vražijim.

Lakše čovjek sačuva kapu muha nego ženu. – Arh. P; opomena muževima da paze na žene.

Lakše ga je preskočiti nego zaobići. – P; duhovit komentar za debele a niske osobe, tako da izgledaju šire nego što su visoke; Jeftinije ga je...

Lakše je budali utjerati metar u guzicu nego milimetar u glavu! – Arh. P; duhovito ilustrira glupe ljude.

Lakše je čuvati ovce neg(o) novce. – P; jednostavnije je raditi manje složen i odgovoran posao nego obratno.

Lakše je dobiti Ameriku nego tebe. – P; kada neko koga dugo zove telefonom i jedva ga dobije, onda mu ovako kaže.

Lakše je kad se upali. – P; epilog vica u kojem Haso neupaljenom motorkom siječe drva, a kad je to Mujo vidio prišao mu je i rekao da je upali. Haso je to učinio i potom zaključio da je lakše rezati drva upaljenom motorkom. Kaže se kao komentar za onoga koji ne zna kako se neki posao radi.

Lakše je konju rep iščupati nego njemu nauditi. – Arh. P; kaže se za one ljude koji su toliko moćni da im okolina jednostavno ništa ne može; najčešće se odnosi na loše ljude.

Lakše je sačuvati rešeto buha nego ženu. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit komentar za žene koje vole mijenjati muškarce.

Lakše je sačuvati zeca u gori nego ženu u domu. – Arh. P; fatalistički stav da se žene u braku neodgovorno ponašaju.

Lakše je skuhati željezo nego savladati ženinu tvrdoglavost. – Arh. P; govori o snazi tvrdoglavosti nekih žena.

Lakše je steći nego sačuvati. – P; opomena da nije dovoljno samo zaraditi novac, nego ga je potrebno i štedjeti.

Lakše je vrata zatvoriti nego otvoriti. – P; komentar da je jednostavnije otići iz nekog kruga ljudi nego ući u njega, samim tim se napominje da se čovjek preispita prije konačne odluke o napuštanju društva.

Lakše mu ulazi u dupe negoli u glavu. – Duhovita romska P; ilustracija za glupu osobu.

Lakše se diše. – P; kaže se kad nastupe bolje, povoljnije okolnosti.

Lakše se sa ženom rastaviti no duhan ostaviti. – P; govori o snazi navike, ali i umanjuje značaj braka.

Lakta se. – P laktanje je probijanje naprijed kroz masu ljudi gurajući se laktovima, u daljnjem, pren. pejor. značenju: laktanje je bezobzirno, agresivno guranje, često ne birajući sredstva, odnosno upotrebljavajući dopuštena i nedopuštena sredstva, da bi se postigao cilj – napredovanje u karijeri (ondje gdje je potrebno progurati se, upotrijebiti veze, preteći one koji idu redovnim putem i poštuju propise i proceduru); Gazi preko mrtvih.

Lanac je toliko jak koliko je najslabija karika izdržljiva. – Filozofska P; naglašava da cjelina vrijedi onoliko koliko njen i najlošiji dio može pripomoći u kvalitetu.

Lansirao (je) vijest. – Novinarska P ističe da je neko pustio vijest u promet; snaga i značaj vijesti poredi se sa izbacivanjem, lansiranjem rakete u svemir.

Lanjskoj kiši ne treba kabanica. – Arh. P; ne treba brinuti zbog prošlih događaja.

Laskavac te jednom pere, a drugom dere. – Arh. P; opomena da ne treba vjerovati laskavcima.

Lasno je dobru uz dobra biti. – Arh. P sa Sandžaka; dvije dobre osobe se lako razumiju. Arh. lasno – lako, lagano

Lasno je zdravome bolesnoga savjetovati. – Arh. P; lako je zdravome govoriti bolesnom kako da se izliječi.

Lasno se vjeruje što god se želi. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek lako povjeruje u ono što priželjkuje.

Lastavica mir donosi. – P; je praznovjerica: komentira harmoniju doma: ako lastavica svije gnijezdo na kući, ona time unosi mir u kuću.

Lašnje je zabavit neg spravit. – Arh. P sa Sandžaka; lakše se zabavljati nego ozbiljno raditi. Arh. lašnje – lakše.

Latin za sto lira u sto vira. – Hercegovačka rimovana P; odnosi se na katolike i njihovu potkupljivost i neustrajnost u vjeri. Lat. lira – novčana jedinica; ikavski: vira – vjera.

Lavica okoti jedno ali vrijedno. – Arh. P; komentar na majku koja je rodila jedno ali uspješno dijete.

Lavlja spilja. – P; naročito opasno mjesto; poredi se sa spiljom u koju je po naredbi vladara Darija Medijca (nije povijesna osoba) bačen prorok Danijel (ali zahvaljujući Božijoj milosti lavovi ga nisu ozlijedili).

Lavlji (Lavovski) dio. – P ogroman, najveći dio nečega, npr. zarade, profita, koji neko prisvoji za sebe; isto je kao i kada lav, kao car životinja, sebi uzme najveći dio plijena.

Laž dobro ruča, ali zlo večera. – Arh. P sa Sandžaka; ima slično značenje kao i: Gdje Đe laž ruča, ne večera.

Laž istini vrata otvara. – Arh. P sa Sandžaka; kad ljudi uvide da je nešto laž, osjete potrebu da saznaju istinu.

Laž je debela ali kratka, istina je tanka ali duga. – Arh. P sa Sandžaka; vrlo slikovito opisane karakteristike laži i istine.

Laž je slijepa, ali je lijepa. – Arh. P sa Sandžaka; laži često prikazuju nešto kao lijepo, toliko nestvarno da je zbog toga lažno.

Laž nogu nema. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La mentira no tiene pies, a znači da laž ne može dugo trajati (daleko otići) i da se lažov brzo uhvati u laži; Uhv(f)atio ga u laži.

Laž se bolje prima od istine. – Arh. P; neki ljudi više vjeruju u laž nego u istinu.

Laž se bradom ne može pokriti. – Arh. P sa Sandžaka; laž je teško sakriti.

Laž siječe kao sablja. – Arh. P sa Sandžaka; opominje na opasnost koja prijeti od laži.

Laž svaka na laži ostaje. – Arh. P sa Sandžaka; laž je uvijek samo laž, i ništa više.

Laža misli da svi ljudi lažu. – Arh. P; lažljiv čovjek sudi po sebi i vjeruje da svi ljudi lažu.

Laža udrobi jedanput i u mlijeko, a drugi put baš ni u surutku. – Arh. P sa Sandžaka; laž katkada nađe plodno tlo, a katkada ne.

Laže čim zine. – P; hiperbola koja se odnosi na velike lažove.

Laže i kad se Bogu moli. – P; odnosi se na veoma velikog lažova.

Laže k(a)o firaun. – P; firaun je iskrivljeni izgovor pojma faraon; u pren. pejor. govoru znači i Rom/Ciganin, jer se mislilo da je Egipat njihova pradomovina. Ovdje se je riječ o onome koji bez osjećaja stida i morala drsko laže.

Laže k(a)o lopov. – P; smatra se da je lopovima svojstveno i laganje; Ko laže taj i krade.

Laže k(a)o Minhauzen. – P; onaj koji maštovito laže, preuveličava, poput njemačkog barona Minhauzena, dovitljivog legendarnog lašca; Patlen mu nije ravan.

Laže k(a)o pas. – P; pas katkada zna biti prijetvoran i hiniti da bi dobio nešto od gospodara.

Laže na hvate. – P; hiperbola; onaj koji mnogo laže, količina njegovih laži poredi se sa hvatima, a jedan hvat iznosi četiri kubna metra.

Laže sam sebe. – P; komentar za osobu koja se zavarava jer joj je teško samoj sebi priznati istinu, tj. stvarnost koja joj se dešava.

Laže ti nos. – P nastala u Italiji, a putem literature je prenesena u svijet; odnosi se na Pinokija, junaka istoimene bajke Carla Lorenzinija Collodija, kojem bi nos uvijek porastao kada bi slagao.

Laže (me) u oči. – P; komentar na ponašanje osobe koja otvoreno, drsko i bestidno laže.

Lažljivcu je i ispljuvak od koristi. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Al mintirozo, un sarnudo le es ajudo, što će reći da se lažljivci koriste svačim.

Lažovu se ni istina ne vjeruje. – Arh. P; ljudi teško mogu povjerovati onome ko je poznat kao lažov.

Lebdi između života i smrti. – P; označava teško zdravstveno stanje, kada je čovjek u besvjesnom stanju ili komi.

Led je krenuo. – P; koristi se kada poslije izvjesnog vremena stvari počnu ići nabolje, kada se počnu događati promjene.

Ledeni osmijeh. – P; neljubazan, hladan, odbojan, čak neprijateljski osmijeh, koji nema emotivne topline ni iskrenosti u sebi.

Ledi krv u žilama. – P; odnosi se na bilo šta što je užasno, što paralizira čovjeka.

Leg(a)o aga (beg), dig(a)o se beg (paša). – P; komentar kada nekome dobro krene u životu i ako je taj napredak skoro svakodnevno vidljiv.

Leg(a)o k(a)o kuja pod hambar. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji voli ljenčariti.

Leg(a)o među čet(i)ri daske. – P; četiri daske su simbol mrtvačkog sanduka ili tabuta; znači da je ta osoba umrla.

Leg(a)o mu na dušu (srce). – P; kaže se kada neko uživa čiju veliku naklonost, ljubav.

Leg(a)o na rudu. – P; odnosi se na onoga koji je i pored ranijeg protivljenja ipak odlučio pomiriti se s neizbježnošću i pokoriti se.

Leglo buha. – P; metonimija za vrlo prljavo mjesto, za izvor bolesti.

Lemeš što više ore svjetliji je. – Arh. P; podsjeća na to da što se alatom više radi on je tim jači i ljepši. Arh. lemeš – sječivo na plugu, ralo, raonik. Vidi narednu:

Lemeši padaju. – P; komentar na veoma loše vrijeme, na jaču vremensku nepogodu, jak pljusak i grmljavinu. Puče lemeš...

Lete godine. – P; metonimija, predstavlja vrijeme kao pticu koja brzo leti.

Lete ljudi i jezikom. – Duhovita arh. P sa Sandžaka; neki ljudi govore nepromišljeno jer prije nešto kažu nego što promisle; Brži jezik od pameti.

Leti k(a)o muha bez glave. – P; kreće se smeteno, bezglavo; K(a)o muha bez glave.

Leti k(a)o muha na govno. – P; kaže se za onoga koji je u čemu nezajažljiv.

Leti mu gavran. – P; praznovjerica: ako nekome preleti gavran iznad glave, to će mu donijeti nesreću; P je komentar za nekoga ko je nesretan.

Leti perje (na sve strane). – P; opis svađe u kojoj se zavađene osobe porede s pijetlovima što se bore.

Leti pred rudu. – P; ima isto značenje kao i: Trči pred rudu.

Lezi, hljebe, da te jedem. – P; kaže se onome koji ne želi ništa raditi, koji želi da mu se sve gotovo prinese.

Lezi, ženo, zakon te veže. – Arh. P; nekad je bio imperativ da žena mora biti intimna s mužem čak i onda kada to njoj nije bilo po volji jer je po svim vjerovanjima žena morala biti podređena svome mužu.

Leži i reži. – P; kada neko nema pametnijeg posla, onda zeza druge, smišlja načine kako da drugima iz svog pasjaluka napakosti, ili neprestano kritizira svoju okolinu i vlast. Vrijedna žena...

Leži k(a)o na dlanu. – P; označava dobar položaj čega.

Leži mu to. – P; odnosi se na onoga ko nešto uspješno obavlja, kome nešto pristaje.

Leži na (Ovjenčao se) lovorikama. – P; odnosi se na onoga koji je u životu zaslužio mnogo nagrada, priznanja. U staroj Grčkoj vijenac od lovorovih grana i lišća koji se stavljao na glavu pobjednika u sportskom ili pjesničkom nadmetanju.

Leži na parama (novcu). – P; odnosi se na onoga koji je veoma bogat, bogatiji od onoga koji Sjedi na parama. Nekada su ljudi čuvali novce u dušecima i bukvalno ležali na njima.

Leži u babinjama. – P; komentar na ”polubolesno” stanje žene poslije porođaja. Tada porodilji dolaze rodbina i komšinice (”idu na babinje”), dijele joj savjete i pomažu u kući.

Libanizacija Bosne. – P; se odnosi na moguću i izvjesnu stalnu napetost i povremene incidente između suprotstavljenih grupa u BiH poslije rata, a asocira na vječito stanje nemira u Libanu.

Libo me racku. – Najčešće vulgarna P na šatrovačkom koja znači: Boli me kurac, ali je ovako izgovorena kako ne bi zvučala vulgarno.

Lice djevojku udaje. – Arh. P; lijepe djevojke su se uvijek lakše udavale. Odgovara Publijevoj na lat. Formosa facies muta commendatio est.

Lice djevojku udaje, a srce odaje. – Arh. P; maksima koja ističe da ljepota (lice) može biti presudna u izboru djevojke za udaju, ali da su emocije (srce) ono što iskazuje njenu suštinu.

Lice godine ne krije. – Arh. P; čovjek izborana lica od godina ne može sakriti svoju starost.

Lice k(a)o dječija guz(ic)a. – P; lice bez bora, s nježnim crtama lica, bezizražajno lice.

Licitarsko srce. – P; sinonim za kič u slikarstvu. L. s. je kolačić s ogledalcem i kakvim prigodnim tekstom, koji se prodavao po seoskim vašarima. Njem. Lebzelter – licitar, medičar, onaj koji izrađuje i prodaje takve kolače.

Lija je dolijala. – P; odnosi se na osobu zatečenu na djelu i razotkrivenu u svojim prljavim radnjama; poredi se s lisicom uhvaćenom prilikom ulaska u kokošinjac.

Lija zna na koju nogu hramlje. – Arh. P sa Sandžaka; lukav čovjek zna kako treba postupiti da bi druge prevario.

Lijek gorak – slatko zdravlje. – Arh. P; nekad čovjek mora proći svu muku terapije kako bi ozdravio.

Lijek i vino treba u pravi čas uzimati. – P; izjednačava vino s lijekom. Kao što se lijek mora uzimati u određeno vrijeme, tako i vino treba piti u odgovarajućim trenucima.

Lijen k(a)o trut. – P; onaj koji živi od tuđeg rada, gotovan; trut je pčelinji mužjak koji oplođuje maticu.

Lijena svinja ne jede toplo govno. – P; odnosi se na izuzetno lijene ljude.

Lijenčina izgubi iglu i naprstak kada treba šiti. – P Sefarda koja oslikava lijene ljude.

Lijenost je grob, a raskoš otrov. – P; kritizira raskoš, koja dovodi do lijenosti, a lijenost umrtvljuje čovjeka.

Lijenost je najveće breme. – Arh. P sa Sandžaka; lijenost se u narodu smatra teškim zlom.

Lijenost je svakog zla početak. – Arh. P sa Sandžaka; lijenost često može kumovati nevolji.

Lijenost korača tako polako da je siromaštvo brzo stigne. – P; kritizira lijenost i označava je kao uzrok propasti.

Lijenost troši dušu kao hrđa željezo. – Arh. P; lijenost je mana koja uništava ljudski karakter.

Lijenu težaku miš(ev)i sjeme izjedu. – Arh. P sa Sandžaka; ako se čovjek ne brine za plodove svoga rada, oni će lako nestati.

Lijep kao mjesec petnaestog. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Ermozo komo la luna en kinze. Petnaestog dana u mjesecu nema mjeseca na nebu, pa on ne može ni biti lijep.

Lijepa ćud i sreća, to su brat i sestra, a ružna ćud i nesreća su blizanci. – P; slikovito opisuje karakter i sudbinu.

Lijepa dana u zla gospodara. – P; komentar na neočekivano povoljnu priliku u lošim vremenima.

Lijepa k(a)o slika. – Vidi narednu F:

Lijepa k(a)o upisana. – P neku žensku osobu poredi se s lijepom slikom. Arh. upisana – naslikana.

Lijepa laž siromaška sermija. – Arh. P; siromašan čovjek će najčešće svoje imovno stanje prikazati u ljepšem svjetlu. Tur. sermija – kapital, imovina.

Lijepa lijepu donosi. – P; odnosi se na ljudske riječi i ponašanje; ako o nekome lijepo govorimo, očekujemo da će i ta osoba o nama lijepo pričati.

Lijepa riječ gvozdena vrata otvara, loša ni drvena. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Kon buenas si avrin las puertas de fiero, kon malas ni di palo. Slatka riječ gvozdena vrata…, vidi i sljedeću:

Lijepa riječ i gvozdena (najteža/olovna/željezna) vrata otvara. – P; savjetuje učtivost, koja ljude čini rado prihvaćenima u društvu.

Lijepa smrt blaženo blago. – Arh. P sa Sandžaka; smrt je uvijek ružna, ali kad čovjek umre na „lijep“ način, recimo u snu, to je ipak blaženstvo za onog koji je umro jer se nije patio.

Lijepe djevojke idu (padaju) na muškarce koji su (ranije) išli s lijepim djevojkama. – P; skoro pa pravilo među tinejdžerkama. Svaka ljepša djevojka će biti zaintrigirana zašto je neka lijepa djevojka išla s nekim muškarcem, pa će i sama poželjeti da se upozna i da se zabavlja s tim muškarcem.

Lijepe kolo vode, a ružne kuću kuće. – P; komentar za djevojke kakve će biti u braku.

Lijepe riječi ne mijese kolača. – Arh. P sa Sandžaka; od hvalospjeva nema koristi.

Lijepe se za njega. – P; kaže se za djevojke koje se utrkuju za društvo momka atraktivnog izgleda.

Lijepo djelo vječni život. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi odlaze, umiru, a njihova dobra i lijepa djela ostaju.

Lijepo mjesto, samo malo daleko od grada. – P; ironičan odgovor onom koji hvali svoje mjesto, koje je najčešće gradić ili selo.

Lijepo pjeva, al(i) ga je ružno slušati. – Arh. P; ismijava onoga koji nastoji pjevati, ali nema lijep glas, a vjerovatno ni sluh.

Lijepo se zaibretio nasred puta. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Se enkanto hanino en medio del kamino. P je komentar na čiju začuđenost kad se iznenada dogodi nešto lijepo. Tur. ibretiti – čuditi se, iščuđavati se.

Lijepo sine, pa i mine. – Arh. P; sve što je lijepo – prolazno je.

Lijepo ti meni spusti. – P; kaže prijatelj prijatelju kada ga ovaj zezne; prevareni je tu već na granici uvrijeđenosti.

Lijepoj djevojci sreće ne manjka. – Arh. P; u narodu se smatra da će se lijepa djevojka lakše udati i biti sretnija.

Lijeva noga reče desnoj: među nama je svršeno. – Duhovita P; komentar pri raskidu neke veze, a ilustriran je epilogom intimnog odnosa.

Lijeva ruka desni džep. – P; označava krađu, jer tuđa lijeva ruka ulazi u nečiji desni džep.

Lila nana svoga pehlivana, pola vlaha (šokca), pola muslimana. – P; uspavanka za djecu iz „mješovitih“ brakova. Tur. pehlivan – akrobatski plesač na žici; ovdje to dijete čini između očeve i majčine polovine.

Lisica je lukava, ali joj se koža ipak prodaje. – Arh. P; koliko god neko bio lukav, prepreden, ipak mu se može stati ukraj.

Lista za odstrel. – P; zvanično određen spisak divljači koja se smije loviti. U pren. značenju Crna lista, popis osoba (obično u političkom životu) koje treba onemogućiti u usponu, čiji javni život treba prekinuti, učiniti da nestane iz javnosti, ili da u potpunosti izgubi dotadašnju moć i utjecaj.

Livade mu bleje iz očiju. – P; metafora. Misli se na onoga koji ima janjeći (glupi) pogled, u čijim se očima odražava livada (selo), a odnosi se na provincijalce.

Liže kao mačka, а ždere kao vuk. – Arh. P; kaže se kad neko za vrijeme objeda glumi da se stidi, а zapravo jede za dvojicu.

Liže mu dupe. – P odnosi se na poltrone, koji se uvijek ulaguju nadređenima i utjecajnima.

Liže (sladoled) šećer kroz staklo. – P; ocrtava besmislenu situaciju, a koristi se kada se neko uzaludno trudi oko nečega nedostižnog.

Lokal(ni) patriot. – P ilustrira osobu koja favorizira svoj zavičaj u odnosu na domovinu.

Lome (se) koplja. – P obično se kaže za situaciju u kojoj se neko s kim prepire oko čega, bore se riječima oko čega; P; nastala na osnovu asocijacije na viteški dvoboj u kojem plemići koriste koplja.

Lomi sudbinu preko koljena. – Arh. P; komentar za onoga koji odlučno nastoji promijeniti svoj život.

Lonac ćeš poznati zvoneći, a čovjeka govoreći. – Arh. P sa Sandžaka; kvalitet se prepoznaje po glasanju.

Lonac skuplja zelje. – P; upućuje na to da o okolnostima ovisi ishod posla, a to je slikovito iskazano veličinom lonca o kojoj ovisi koliko će povrća u njega stati za objed. P je zapravo prijevod lat. Olera ola legit.

Lopta je okrugla. – P iz žargona sportskih novinara, obično u nogometu; označava sportsku sreću, jer uvijek postoji neizvjesnost u pogledu ishoda, nikad se ne može unaprijed znati pobjednik.

Loš glas. – P; negativno mišljenje o čemu ili kome; Bije ga loš glas.

Loš je čovjek kojeg niko neće za kuma. – P; niko ne želi imati lošeg čovjeka za kuma.

Loš je čovjek koji ne može naći kuma. – P; loš čovjek ne može imati dobroga prijatelja koji bi mu bio kum.

Loš je znak kad mladi imaju previše pameti. – P; ističe da ne valja kada mladi ljudi previše pametuju.

Loša kokoš, loše i jaje. – P; od loših predaka mogu biti loši potomci.

Loša vremena čine loši ljudi. – Arh. P; stara je istina da vladari koji loše vladaju stvaraju loše stanje u svojoj državi.

Loše mu se piše. – P; kaže se za onoga za koga se pretpostavlja da će ga zbog nečega snaći nevolja.

Lošem čovjeku je ime nepomenik. – Arh. P; poredi lošeg čovjeka s vragom. U srednjem vijeku pojam đavo se zbog urokljivosti nije smio izreći, pa su ga zvali nepomenik.

Lošoj kobili samar dosadi. – P; odnosi se na ženu koja vođenje domaćinstva doživljava kao teret, ropstvo. Grč. samarion – sedlo.

Lova do krova. – P; mnogo novca, velika količina para, odlična zarada, veliki profit.

Lova do krova (a krov u podrumu). – Ironičan komentar za posao od kojeg se očekivala dobra zarada.

Lova je Marta, a Marta je kurva. – Kao što Marta (prostitutka) ide od ruke do ruke, tako i novac.

Lovac je da lovi, ptica da bježi. – P; alegorija kao komentar na ponašanje momka koji želi da zavede djevojku.

Lovačka priča. – P; fantastična priča, maštarija, pretjerivanje, izmišljotina, što poslovično čine lovci uvećavajući svoju lovinu.

Lovcima (Ribolovcima) se ne govori 'sretno'. – P; praznovjerica: lovcu ili ribolovcu nikada ne treba poželjeti sretan put ili uspješan lov jer će se vratiti bez lovine.

Lovcu govno u loncu, а hajkaču u bakraču. – Arh. P; duhovit komentar za sve prisutne u lovu kad se vrate s lošim ulovom; Kak(v)o što, kak(v)i bakrači!

Lovi u mutnom. – P kaže se za onoga koji se nastoji snaći koristeći nejasne propise ili situaciju, koji želi ostvariti šta nabrzinu, na tuđi račun. Odgovara lat. Ex alieno incommodo suam petere occasionem.

Loviš vještice. – P; ironičan komentar za postupke osobe koja nastoji pronaći krivca za nešto i onda kada je to skoro nemoguće.

Lovu (Pare) na sunce! – P; naređenje kome da pokaže odnosno da pare.

Loži ga. – P; podrazumijeva da neko nastoji koga nagovoriti, uvjeriti u šta; podbadati, provocirati.

Lud i dobar – braća. – Arh. P; previše dobrote čini čovjeka pomalo ludim.

Lud je kušan kus ko pusti, a pohvaljen uzme u usti. – Arh. P; besmisleno je ne prihvatiti ono za šta se zna da je dobro, a prihvatiti ono što drugi hvale.

Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa s ludošću većine. – Duhovita P; označava sve ljude manje ili više ludima, a nečiju ludost ističe jer ona odskače od drugih. P pripada engl. biskupu Thomasu Becketu.

Lud je sto gradi. – P; kaže se za onoga koji je mnogo ”lud”, kao što to može biti samo rakija koja ima jačinu od stotinu gradi.

Lud ko šiba. – P; komentar za onoga koji je „luđi“ od većine ljudi. Ovdje se čovjek poredi sa šibom; ako je čovjek savija, može puknuti, a isto tako može puknuti i osoba ako joj se previše „savijaju“ živci.

Lud pokazuje novce, a dijete guzicu. – Arh. P; lud i dijete su ovdje u istoj ravni.

Luda kuća. – P; kuća u kojoj vlada pometnja, haos, zbrka, nered; Ne zna se ni ko pije ni ko plaća.

Luda pamet, gotova pogibija. – Arh. P; nepromišljenost lako dovede do nesreće.

Luda sila brza pogibija. – Arh. P sa Sandžaka; nepromišljena osoba brzo strada.

Lumpuju banovi, pukovi plaćaju. – Arh. P; raskalašen život vladara uz piće i veselje plaća narod.

Luda se po smijehu poznaje. – P; komentar na blesavi smijeh. Lat. Per risum multum debes cognescere stultum.

Ludi boj biju, a mudri vino piju. – Arh. P; ističe da je bolje družiti se nego svađati. Ali ovo se može odnositi i na kukavice i dezertere.

Ludi nikad na svijetu ne mogu izumrijet(i). – P; na svijetu će uvijek biti dovoljno bezumnih ljudi.

Ludo i nezaboravno. – P; kada koga pitaju kako je bilo na zabavi ili putovanju, ovo je jedan od mogućih odgovora, čime upitani želi istaći da je bilo veoma zanimljivo i da će dugo pamtiti taj provod; Više ludo nego nezaboravno.

Ludo pa živi! – P; odnosi se na onoga koji je lakomislen, nesmotren, ali nije spreman mijenjati se.

Ludom se i kola oždrijebe. – Duhovita P; kod ludog čovjeka je sve moguće.

Luđe nećemo, svoje ne damo. – Duhovita P; ironično viđenje svoje stvarnosti u asocijaciji sa; Tuđe nećemo...

Luk i voda. – P; ovo dvoje ne čine nikakav osobit spoj, pa se kaže za nešto što nema nikakve važnosti; ništa.

Lukav k(a)o lisica. – P; prepreden čovjek; onaj koji krije misli i osjećaje kako bi koga nadmudrio ili prevario; poslovična lukavost lisice ovim je poređenjem našla svoje mjesto u karakteriziranju čovjeka.

Lupio glavom o zid. – P; kaže se kad se neko razočara, kad snosi loše posljedice zbog zablude ili greške, kad se prekasno suoči s kakvom nepovoljnosti.

Lupio se po džepu. – P; kada neko neplanirano napravi prevelik trošak, kaže se da se lupio, udario po džepu, u kojem nije više ostalo ništa.

Luta k(a)o gluho pašče. – P; kaže se za čije besciljno, besmisleno lutanje, tumaranje, potucanje, skitanje.

Ljekar liječi tjelesne a vrijeme duševne rane. – P; ističe da psihičke traume ipak najbolje liječi vrijeme, što ne mora biti uvijek tačno.

Ljenost korača tako polako da je siromaštvo brzo stigne. – Arh. P; upozorava da nerad dovodi do siromaštva.

Ljepota duše je ljepota vjere. – P; naglašava da dobrota karaktera proizlazi iz vjere, pa dakle oni koji ne vjeruju po toj logici imaju lošiji karakter od vjernika, što ne mora biti tačno.

Ljepota je prolazna. – P; savjet da ne računaju uvijek na ljepotu onima koji vjeruju da svojom ljepotom mogu nešto postići u životu, a pritom stavljaju u drugi plan svoje intelektualne mogućnosti.

Ljepota je prolazna, tješe se rugobe. – P; duhovito karakterizira razmišljanje nelijepih osoba.

Ljepota je u očima promatrača. – Arh. P; sve može biti lijepo, jer sve zavisi od ljepote ljudske duše. P pripada engl. književniku Williamu Shakespeareu.

Ljepota kad je najmanje odjevena najbolje je odjevena. – P; kaže da ne treba pretjerivati u uljepšavanju čega (ili koga) ko je po prirodi dopadljiv za oko.

Ljepota lica je ljepota duše. – P; ističe da se ljepota karaktera oslikava na lice, što ne mora biti tačno.

Ljepota nije prelazna. – P; ironičan komentar: ”Ja sam lijep, a ti nisi, i nemoj me uzalud gledati jer moja ljepota neće preći na tebe.”

Ljepotica i zvijer. – P; odnosi se na par: ona je lijepa i mlada, a on stariji od nje i katkad je riječ o čovjeku koji je kriminalac; P; je naslov fr. bajke i filma Jeana Renoira.

Ljepši je mršav sulh nego debela dava. – Arh. P; bolja je obična nagodba nego velika tužba. Tur. sulh – pomirenje, izmirenje, dava – (op)tužba, parnica, tvrdnja.

Ljeti od hlada do hlada, a zimi od jada do jada. – Arh. P; ako se ljeti ne radi, zimi će biti teško preživjeti. P asocira na poruku basne „Cvrčak i mrav“.

Ljeti nosi odijelo, a zimi ako hoćeš. – P; savjet da se čovjek treba uvijek toplo odijevati, a naravno da će se zimi još više utopliti.

Ljubav daje krila, ali ih i potkresuje. – P; opominje da ljubav može i pozitivno i negativno djelovati na čovjeka. Ljubav ne poznaje...

Ljubav i mržnja su dva roga iste koze. – Arh. P; poredi dvije suprotne emocije i opominje na relativnost ljubavi.

Ljubav ide kroz želudac. – P; savjet da je blagostanje u hrani važno za brak. Odgovara lat. Sine Cerere et Baccho friget Venus. Ljubav ulazi...

Ljubav iz računa. – P; ima dva tumačenja: 1. kada djevojka ide s muškarcem zato što je bogat, njena ljubav je račundžijska, 2. kada dođe do sporazuma i saveza između konkurentskih organizacija, političkih stranaka sa suprotnim programima ili država koje nemaju stabilne diplomatske odnose; ovo je inferiornija verzija braka iz računa.

Ljubav je bolna, reče svjetlac i siđe s opuška cigarete. – Šaljiva P; komentar na neuspjelu ljubav, kaže se kada se mladić zaljubi u djevojku, a ona ga razočara.

Ljubav je izmislila sirotinja da bi mogla džaba jebati. – P; izjava onih koji negiraju ljubav.

Ljubav je lijepa, ali je slijepa. – Arh. P; zaljubljeni nisu realni jer uživaju u ljepoti svojih osjećanja.

Ljubav je nekog ostaviti na miru, ali uz naklonost i brigu. – P; ističe da je i briga oblik ljubavi.

Ljubav je početak i dobra i zla. – Arh. P sa Sandžaka; katkad ljubav, zavisno od situacije, može donijeti i zlo, a ne samo dobro.

Ljubav je poput prometne nesreće, „udari“ te i obori, a potom preživiš ili ne preživiš. – Duhovita P; ljubav je neizvjesna i nikad se ne može sa sigurnošću znati kakav će biti njen ishod.

Ljubav je puna i meda i jeda. – P; upozorenje da svaka ljubav osim lijepih trenutaka katkada donosi i loše. Arh. jed – gorčina. Odgovara Plautovoj na lat. Amor et melle et felle fecundissimus.

Ljubav je slijepa. – P; opomena da oni koji su zaljubljeni ne vide realno osobu u koju su zaljubljeni. U ljubavi čovjek trezvenije razmišlja, dakle ovdje se misli na zaljubljenost, a ne na ljubav. Odgovara lat. Nemo in amore videt.

Ljubav je slijepa, i zato se zaljubljeni pipaju. – P je duhovit komentar prethodne P.

Ljubav je šejtanski posao. – Arh. P sa Sandžaka; kad se čovjek zaljubi, to nekad izgleda kao da ga je šejtan uzeo pod svoju vlast.

Ljubav je vatra koja zagrije srce, ali može i kuću zapaliti. – P; opominje da nekad ljubav može biti pogibeljna za cijelu porodicu.

Ljubav je vječna, objekti se mijenjaju. – Duhovita P; neki muškarci vole samo jednu ženu, ali s drugim imaju intimne odnose i one su za njih samo objekti.

Ljubav mladića dolazi iz punog srca, a ljubav zrelog čovjeka često je posljedica punog trbuha. – Duhovita P; oslikava ljubav muškarca u različitim dobima života.

Ljubav na distanci. – P podrazumijeva obostrane intenzivne emocije nekog para koji se ipak iz nekih svojih motiva ne usuđuje produbiti tu vezu u stvarnu ljubav.

Ljubav na drugi pogled. – P šaljiv ali realan komentar na situaciju u kojoj se osobe Na prvi mah nisu svidjele jedna drugoj, dakle nije došlo do Ljubavi na prvi pogled, nego su se tek kasnije, pri ponovnom susretu, zainteresirale jedna za drugu.

Ljubav na ljepotu ne gleda. – P; savjet da je važnija duhovna ljepota od fizičke.

Ljubav na prvi pogled. – Prastara internacionalna P označava rađanje ljubavi između dvije osobe pri prvom susretu. Najpoznatiji slučaj Lj. n. p. p. je italijanskog pjesnika F. Petrarke prema Lauri de Sade.

Ljubav ne pozna srednji put; upropasti ili spasi. – P; opominje na relativnost sreće koju donosi ljubav; Ljubav daje krila...

Ljubav ne traje dugo ako ukloniš svađe. – P; neki ljudi vide ljubav kao vječni sukob interesa i nesporazuma.

Ljubav preko žice. – P odnosi se na telefonski seksualni servis pri kojem muškarac razgovara s nepoznatom ženskom osobom koja mu priča erotske fantazije koje on želi čuti.

Ljubav razlog zaslijepi. – Arh. P; zaljubljene osobe ne priznaju racionalno razmišljanje.

Ljubav srama ne poznaje. – Arh. P; oni koji se vole ne kriju svoje emocije.

Ljubav sve vidi i kad ne gleda. – P; osoba koja voli vidi i može pretpostaviti postupke voljene osobe.

Ljubav ulazi na usta, a izlazi na stomak. – Šaljiva P; ima dvije varijante: 1. Ljubav ide kroz želudac i izražava važnost kulinarskoga umijeća u ljubavi i braku. Ako žena s ljubavlju sprema jelo svome dragom (ljubav ulazi na usta), ona će tu hranu dobro pripremiti i on će se kao ljubitelj njene kuhinje udebljati, što će se vidjeti na njegovom stomaku (izlazi na stomak), 2. ljubavna nježnost kroz poljubac dovodi do želje za većom intimnošću i kada do toga i dođe poslije nekoliko mjeseci se na stomaku vidi plod te ljubavi.

Ljubav za ljubav, a sir za pare. – Duhovita P; sve ima svoju mjeru i vrijednost.

Ljubavna priča. – Stereotipna P; odnosi se na fabulu nekog romana, drame, opere ili filma; njome se izražava žanr kada se govori o nekom umjetničkom djelu. P; je naslov romana američkog pisca Ericha Segala i istoimenog filma.

Ljubavna romansa. – Novinarska P odnosi se uglavnom na kratkotrajnu emotivnu vezu poznatih osoba iz svijeta šou biznisa.

Ljubavna vatra. – P; označava jake osjećaje prema nekom; Ljubavni žar.

Ljubavne rane može izliječiti samo onaj ko ih je zadao. – P; onaj koji je nanio kome ljubavnu bol jedini je koji može odagnati tu bol.

Ljubavni četverokut. – P; označava situaciju u braku u kojoj oba supružnika imaju ljubavnike; Ljubavni trokut.

Ljubavni jadi. – P; sinonim za ljubavne muke, patnje.

Ljubavni mišić. – P kojom neki muškarci nazivaju muški spolni organ jer je on za njih najvažniji faktor u intimnom odnosu.

Ljubavni trokut. – P; označava situaciju u kojoj žena ima muža i ljubavnika, ili muž ima ženu i ljubavnicu. Katkada svi znaju za svakoga, ali se prave da ne znaju, druže se i pred okolinom glume prijatelje.

Ljubavni žar. – P; ilustrira najviši stepen emotivne strasti; Ljubavna vatra., Žar ljubavi često...

Ljube se kroz kamiš. – Arh. P; komentar na nečije javno iskazivanje ljubaznosti i uvažavanja, a zapravo žive u mržnji ili neprijateljstvu. Arh. kamiš – duži čibuk, cijev kroz koju se uvlači dim iz lule.

Ljubi bližnjega svoga dok je još topao. – Ironična parafraza biblijske maksime koja kaže da treba voljeti bliske osobe za života.

Ljubi govno balegu. – P; komentar na dvije osobe koje su sličnog (lošeg) karaktera. Našla krpa zakrpu.

Ljubit ćeš ti meni stope! – Opomena da će neko nekoga toliko zadužiti da će ovaj drugi njemu ljubiti stopala, kao što se nekad činilo kraljevima.

Ljubitelj dobre kapljice. – P osoba koja voli popiti, ali ne mora biti pijanac; on je poput gurmana koji uživa u biranim jelima, a ne ide za tim da zadovolji svoju patološku strast.

Ljubitelj sukanja. – P sinonim za muškarca koji voli sa ženama stupati u intimni odnos.

Ljubiti znači ljubiti u(s)prkos, a ne zbog nečeg(a). – P; ističe subjektivne uzroke ljubavi, npr. ljubav iz inata.

Ljudi Božiji! – P; ima namjeru skrenuti pažnju prisutnih u namjeri da poslušaju onoga koji je kaže, npr. Ljudi Božiji, šta vam je, dođite k sebi, urazumite se već jednom!

Ljudi dolaze i prolaze, a čovjek ostaje. – P; ističe se značaj pojedinca u odnosu na grupu, ali i veću čovječnost individue u odnosu na masu.

Ljudi drumom, a budala šumom. – Arh. P; oslikava postupke i izbor različitih karaktera.

Ljudi koji se tuže na svoju sreću i sudbinu trebali bi se tužiti na svoje ponašanje. – P; opominje da čovjek treba mijenjati sebe, a ne očekivati od sreće i sudbine da mu budu naklonjene.

Ljudi ne bi trebali suditi ljude. – Arh. P; opominje da niko nema pravo suditi drugome.

Ljudi opraštaju sve osim iskrenosti. – P; nekim ljudima se ne sviđa iskrenost, pogotovo ako se ona odnosi na njih.

Ljudi sa tri prsta. – P; odnosi se na one Srbe koji potenciraju pozdravljanje sa tri prsta, što simbolizira kršćansko trojstvo: Boga Oca, Sina i Duha Svetog.

Ljudi se dijele na kokoši i patke. – P; odnosi se na ljude koji svoj posao rade u tišini i ne dižu veliku buku kad postignu uspjeh, za razliku od onih koji se vrlo često hvališu kako su nešto uradili. Inače, kad kokoš snese jaje, iz njenog kokodakanja to sazna čitava mahala, a patka snese jaje i ide dalje.

Ljudi se dijele na raju i papke. – P; standardna podjela ljudi u bosanskoj čaršiji. Gradska raja i Papanska raja.

Ljudi se dijele na tri grupe: tipovi, ličnosti i ostali. – P; neki ljudi su tipizirani, stereotipni karakteri, drugi su ličnosti koje su samosvjesne i kritične, a ostali mogu biti bilo kakvi.

Ljudi se drže za riječ, a volovi za rogove. – P; obavezuje da se ljudi trebaju pridržavati svojih obećanja. Odgovara lat. Verba ligant homines, taurorum cornua funes.

Ljudi se najviše muče zbog kruha i ljubavi. – P; duhovito ističe da je glavna ljudska hrana ljubav i kruh.

Ljudi se po odijelu sretaju, a po pameti prate. – Arh. P sa Sandžaka; slični se sa sličnima druže, a kada se upoznaju i zbliže onda postanu istomišljenici.

Ljudi se za jezik vežu, a volovi za rogove. – Arh. P; ima identično značenje kao sljedeća:

Ljudi su gusto posijani, ali rijetko niču. – P; pravi razliku između ljudi i njihove čovječnosti prema drugim ljudima.

Ljudi trpe, a žene nariču. – Arh. P; muškarci obično ne plaču, dok je ženama dozvoljeno da izraze svoju tugu plačem.

Ljudska pamet je ograničena, ali glupost nije. – Duhovita P; nekad se ljudi zaprepaste kako neko može biti toliko neograničeno glup, pa ovako to prokomentiraju.

Ljudski je griješiti. – P; izraz tolerancije prema onome koji je pogriješio. Odgovara P sv. Jeronima na lat. Errare humanum est i Ciceronovoj Hominis est errare.

Ljudski je život kao čaša šerbeta; u početku slatka i bistra, a što je praznija sve je više mulja. – P; komentira prolaznost zadovoljstva životom; što je čovjek stariji, život mu postaje sve teži.

Ljudsko oko nije ušlo (u tvoj udžbenik). – P; koriste je nastavnici kad hoće da istaknu kako neki učenik uopće nije učio iz svoga udžbenika.

Ljulja mu se sto, mora da mu žena vodi glavnu riječ. – P; komentar proizašao iz praznovjerja koje kaže da tamo gdje žena vlada u tom domu se ljulja sto.

Ljulja mu se stolica (fotelja). – P; kada je nečiji položaj, prestiž, ugled ugrožen ličnim ili tuđim djelovanjem, onda ta osoba može izgubiti status koji simbolizira njegova fotelja.

Ljulja se k(a)o babini zubi. – P; govori o nestabilnosti koga ili čega.

Ljulja se k(a)o invalid na vjetru. – P invalid, pogotovo ako ima hendikep s nogama, nesigurno se osjeća kada stoji, pa izgleda kao slabašno drvo koje se povija na vjetru.

Ljušti konjake. – P; komentar na onoga ko mnogo pije, a poredi se s onim ko s boca skida staniol da bi ih otčepio i pio.

Ljut k(a)o akrep. - Arh. P; odnosi se na vrlo ljutu osobu, nezgodne naravi. Tur. akrep – škorpion.

Ljut k(a)o puška. – P; nečiji gnjev se poredi s opasnošću puške koja je „ljuta” jer se iz nje puca, jer ona praska, a i za čovjeka se kaže da praska kada se naljuti.

Ljut k(a)o ris. – P; ljudski gnjev se poredi s opakošću risa.

Ljut sam k(a)o varenika. – P; šaljiv komentar onoga koga je neko htio isprovocirati.

Ljuta k(a)o leptir. – P; kaže se za žensku osobu koja ne zna da se naljuti, a i kada se naljuti to ne izgleda ozbiljno, ili se kaže za djevojčicu čija ljutnja ne može biti strašna.

Ljuta k(a)o zolja. – P; zolja je osa, a kaže se da je ljuta jer bode; odnosi se na osobu prgave naravi.

Ljuta krv. – P; odnosi se na eksplozivan karakter, za koji narod kaže da je naslijeđen od roditelja jer je primljen s krvlju.

Ljuta muka. – P; označava velike probleme koje onaj koji ih ima naziva ovako.

Ljuta rana. – P; rana je ljuta jer ”peče” i boli; kaže se za ranu koja je osobito teška.

Ljuto k(a)o pašče. – P; pas može biti veoma ljute naravi, pa se ovdje s njime poredi karakter čovjeka.

[Piaty]

Ima li knjige u sarajevskim knjižarama?

P.S

Ne znam imam li je potrebe kupovati jer će mi biti lakše spremiti ovaj post za offline čitanje obzirom kako si krenuo postavljati.

[Benjaminsky]

Ima li knjige u sarajevskim knjižarama?

P.S

Ne znam imam li je potrebe kupovati jer će mi biti lakše spremiti ovaj post za offline čitanje obzirom kako si krenuo postavljati.

Hvala na čestitanju, na zastavi...

Knjiga bi se još mogla naći kod "Šahinpašića" jer je on to bojavio.
Ovo što objavljujem je samo, otrpilike 1/3 knjige, pa kad skineš sa foruma - nedostajeće ti 2/3.
Objavljujem sve ovo (rodoslove, eponime, seharu) jer su knjige stvarno skupe za naše bosanske prilike...

[Benjaminsky]

M

Mač s(a) dvije oštrice. – P; odluka, postupak, akcija koja može imati neočekivan, neželjen učinak.

Mačak u vreći. – P; simbol kupovine na neviđeno, bez provjere kvaliteta. U srednjem vijeku u vrećama su se prodavali prasići, a prevaranti su umjesto njih naivnim kupcima podvaljivali mačke.

Mačići su progledali. – P; kada ljudi shvate šta se oko njih i s njima dešava, to se poredi s mačićima kad tek progledaju i vide svijet onakvim kakav jest.

Mačka bi ribe, al(i) u vodu neće. – Arh. P; komentar za osobu koja želi uspjeti bez imalo truda.

Mačka ima devet života. – Poslovična je žilavost mačke, a kaže se da mačka ima devet života jer je još od antičkog doba broj devet simbol trostrukog trojstva, što simbolizira sreću. Katkad P može biti komentar za osobu koja se izvukla iz neke teške bolesti ili velike neprilike.

Mačka je blagoslovljena. – P; ima porijeklo u hadisu: nakon što je poslanik Muhammed otklanjao namaz, ustao je, ali je osjetio da mu nešto zapinje za plašt. Ugledao je zaspalu mačku, i da je ne bi probudio naredio je da se nožem odsiječe dio njegovog plašta na kojem je mačka spavala. Poruka P je da treba cijeniti svačiji odmor.

Mački je do igre, a mišu do plača. – Komentar za situaciju u kojoj je jedna osoba superiornija od druge.

Maćeha i od šećera gorka je. – P; naglašava čestu pojavu nepravednosti maćehe prema pastorcima.

Maćeha, pa ime joj sve govori. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Madrasta? – el nombre le abasta! Govori o lošem ponašanju maćeha.

Maćeha, zla utjeha. – Arh. P; maćeha je poslovično prikazana kao zla, nepravedna osoba.

Magarac i čovjek znaju više nego sam čovjek. – P; više znaju dvije osobe nego jedna, ma koliko jedna od njih bila ”glupa”.

Magarca odvedi i u Jeruzalem, on će opet biti magarac. – P; glupa, ograničena osoba, nije sposobna postati produhovljena.

Maglu zbija u mjehove. – Arh. P sa Sandžaka; komentar kad neko laže ili istinu prikazuje ljepšom nego što jest.

Mahnit baje, а glup pristaje. – Arh. P; duhovit komentar za dvije osobe, od kojih su obje luckaste. Bajati – čarati, vraćati

Mahnitu se grijeh ne piše. – Arh. P; onima koji su ograničenih shvaćanja ljudi obično ne zamjeraju na njihovim postupcima.

Mahnitu se ili ukloni ili pokloni. – Arh. P; opomena da treba paziti kako se postupa s neuravnoteženom osobom.

Mah(a)o ti njemu ne mah(a)o, on vidi svoje. – P; poenta vica u kojem je Haso otišao kod psihologa jer je bio opsjednut seksom. Psiholog ga je testirao testom slobodnih asocijacija. Na svaku riječ Haso je odgovarao da ga asocira na ženski spolni organ. Kada mu je psiholog skrenuo pažnju na to, Haso je odgovorio: Doktore, mahao ti meni ne mahao, ja vidim samo mindžu. P se kaže kao komentar onome koji tjera po svome, koji je preokupiran samo svojim intimnim stanjem.

Mahsuzija (maksuzija) se ne odbija. – P; maksima, odnosi se na poklon koji se bira s posebnom pažnjom za određenu osobu.

Majčina ljubav djetinje veselje. – Arh. P sa Sandžaka; dijete je najsretnije kad osjeti majčinu ljubav.

Majka bila, majka mila. – P; komentar na ljubav djeteta prema majci i čak onda kad ga ponekad fizički kazni.

Majka (k)ćеrku i bije i kara, al' se ipak sa njom razgovara. – Arh. P; pedagoška napomena da je majka i ona koja kažnjava ali i ona koja odgaja.

Majka (k)ćerku kara, snahi prigovara. – Arh. P; kaže se kad ko prigovara jednoj a ustvari prigovor je upućen drugoj prisutnoj osobi. Arh. karati – prekoravati, grditi, ružiti.

Majka ga ne bi prepoznala. – P kaže se za onoga čiji je fizički izgled, pogotovo izgled lica, jako promijenjen iz nekog razloga.

Majka i kći, kao nokat i meso. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: La iža i la madre komo la unja i la karne. Govori o bliskosti majke i kćerke.

Majka i kecelja pokrivaju mnoga zla. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Una madre i un devental tapan munčo mal. Majka krije mnoge ružne svari u porodici, a i ispod kecelje se također može štošta sakriti.

Majka je jedini prijatelj bez mita. – Arh. P; ističe da je majka jedini istinski prijatelj, spreman na najveće žrtve za svoje dijete, a da pritom ne očekuje ništa zauzvrat.

Majka je rodila zmije i pita za njih. – Arh. P Sefarda; kritizira nezahvalnu djecu koja se rijetko sjete svoje majke kada odu iz doma.

Majka jednom rukom bije, a drugom miluje. – P; ističe majčinsku ljubav i nježnost prisutnu i kada kažnjava dijete.

Majka kćerku udaje. – P; naglašava da o ugledu majke ovisi uspješnost kćerkine udaje.

Majka na jedna vrata istjera, a na druga primi. – P; ističe milosrdnost majke prema djetetu.

Majka te poznati neće. – P; prijetnja kome da će neko biti: Majka ga ne bi prepoznala.

Majko moja, što me rodi da se patim, što me ne pobaci! – P; ironičan komentar koji čovjek upućuje sam sebi kada mu je osobito loše. Katkad ga koristi onaj kome sve ide dobro, a kao kontrast prema tuđem lošem životnom stanju.

Majko, rodi me sretnoga pa me baci na bunjište (u potok). – P; komentar na sreću. Ako je neko rođen pod sretnom zvijezdom, on će se uspješno i sretno izvući iz svake nevolje.

Majku (Mater) bi (rođenu) svoju prevario (zajeb/a/o). – P; odnosi na velike prevarante, koji ne prezaju ni od čega.

Majku bi svoju prod(a)o. – P; kaže se za onoga kojemu ništa na svijetu nije sveto, koji je spreman učiniti nečasno djelo da bi postigao svoj cilj.

Makar fratri s neba padali. – P katolika u BiH; ističe da će neko nešto učiniti ma šta se dogodilo poslije toga.

Makar i na kozi orao. – P; naglašava da će neko započeti neki posao pa makar i nemao u početku sva sredstva da posao privede kraju.

Makni se od mene pedalj, makar i da si mi brat. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Londje de mi un palmo, makar a mi ermano. Svaki čovjek osjeća potrebu za svojim slobodnim prostorom i za svojom intimom.

Mala djeca mala briga, velika djeca velika briga. – P; roditelji cijelog života brinu o djeci, s tim da kako rastu djeca raste i briga o njima.

Mala djeca piju mlijeko, a velika krv. – P; komentar roditelja o djeci kada ih sekiraju svojim ponašanjem.

Mala sjekira veliki dub (hrast) povali. – P; opominje da ne treba potcjenjivati ono čemu je urođeno da je u mogućnosti postići pravi cilj.

Mala sreća je časnija, a velika je ipak bolja. – P; poredi relativnost ljudske sreće.

Male tajne velikih majstora. – P kojom obično stručnjaci u svom poslu objašnjavaju tajne svoga uspjeha.

Mali lonac brzo pokipi. – P; ilustrativno iskazuje čovjeka malih duhovnih potencijala koji brzo izgubi sposobnost djelovanja; odnosi se najčešće na one koji brzo izgube živce u konfliktu i prokuhaju.

Mali novac, mali i prijatelji. – P; naglašava da nečije bogatstvo može biti mjerilo za brojnost prijatelja.

Mali psi nikad ne ostare. – P; odnosi se na ljude koji imaju mladolik izgled.

Mali se lopovi vješaju, a veliki puštaju. – P; komentar na nepravdu u društvu. Npr. „sitne“ kriminalce se lako kažnjava, dok je velikima teže dokazati krivicu zbog opće korumpiranosti. Odgovara Juvenalovoj na lat. Dat veniam corvis, vexat censura columbas.

Mali vo uz velikog ore. – Arh. P sa Sandžaka; dijete se uz oca ili majstora uči raditi.

Malim lopovima se skida glava, a velikima kapa. – P; ima slično značenje kao i: Mali se lopovi vješaju…

Malo dobra, a čudo potrebe. – Arh. P sa Sandžaka; komentar za situaciju u kojoj s malo sredstava treba postići puno, npr. ako se u porodici malo zarađuje, a ima puno djece – i sve ih treba namiriti.

Malo je ljudi koji mogu podnositi vlastite mane kod drugih. – Arh. P; ljudi obično uviđaju svoje mane kod drugih, ali nisu svjesni da ih i sami imaju.

Malo je mačku i goveđa glava. – P; odnosi se na osobu nezajažljivu u svojim prohtjevima.

Malo je prave mjere i tvrde vjere. – P; komentar starih osoba na današnje stanje.

Malo je sramota, al(i) čista je rabota. – P; komentar za nečiji postupak koji je na granici nemoralnog. Npr. kada se neko kukavički povuče iz nekog nepoštenog posla.

Malo jede, al' se lijepo nosi. – Arh. P; duhovit komentar za osobu koja lijepo izgleda iako djeluje vrlo mršavo.

Malo morgen. – P Malo sutra. Njem. morgen – jutro.

Malo mu treba da plane. – P komentar na nečiji veoma ”zapaljiv” karakter, odnosi se uglavnom na nervozne osobe, tj. Koje imaju sangviničan temperament.

Malo para kvari tijelo, a mnogo dušu. – Arh. P; podsjeća da čovjek koji ima više novca ima i manje duše.

Malo radi, malo kradi. – Arh. P; – savjet oca lopova sinu.

Malo sutra. – P ironičan komentar kada se kome na indirektan način hoće kazati da je nešto neizvodivo, nemoguće i da ne postoji mogućnost da se dogodi ono o čemu neko priča; Malo morgen.

Malo vremena i malo slame, pa i oskoruša bude slatko voće. – Arh. P sa Sandžaka; ko zna, i od malih stvari može napraviti nešto lijepo.

Maloga lopova objese, a veliki pobjegne. – Arh. P; često se u svijetu događa da „malog“ kriminalca uhvate i kazne a da najveći ostaju nedodirljivi pred pravdom.

Maloj volji dug put. – P; ističe da onaj koji nije dovoljno motiviran mora dugo raditi kako bi završio posao.

Maloj peći malo drva dosta. – Arh. P sa Sandžaka; ko je navikao na malo, i to mu je dovoljno.

Malom je tek četrnaesta, a već mu je devetnaest. – Duhovita P; komentar za onoga ko je mlad a uspješan. Može se odnositi i na dječaka koji ima velik spolni organ.

Malu djecu im prave. – P; komentar kad jedna grupa ljudi pravi šalu na račun druge grupe, kad je superiornija od druge grupe, npr. utakmica.

Mamac za miševe. – P šala na račun onoga ko je bijele kože poput sira, pa može biti mamac za miševe.

Mâmom se pomamio. – P; komentar za onoga koji osjeća neodoljivu želju da nešto dobije. Mâm je kraći oblik pojma mamac (izazov, ono što neodoljivo privlači), a pomama znači veliku uzbuđenost, jaku želju, strast.

Mandal majko, eto Vratničana! – Arh. P; upozorava na opasnost od momaka. U prošlosti su bogatiji momci s Vratnika u Sarajevu običavali doći u drugi dio čaršije, na prevaru poljubiti djevojku i onda je ostaviti tako ”osramoćenu”. Tur. mandal – zasun, reza na dvorišnoj kapiji koja je zaključava.

Mani jebe bez potrebe! – Rimovana opomena ”Nemoj se više zezati na moj račun!”

Ma(h)ni se ćorava posla. – P savjet onome koji radi posao od kojeg neće imati nikakve koristi. Mahnuti – ostaviti se, okaniti se

Manta (Mantra) mu se. – Arh. P označava da neko ima vrtoglavicu, da osjeća nesvjesticu. Lat. martyrare – osjećati velike patnje.

Manuelni radnik. – P sinonim za fizičkog radnika.

Manje znao, manje i patio. – P; ima dva značenja: 1. može se odnositi na mediokritete koji po svojoj prirodi ne misle o suštinskim stvarima u životu pa zbog toga nisu ni svjesni smisla života, 2. odnosi se na onog ko je umro a nije saznao neku istinu koju je okolina tajila od njega.

Manjeg grada i većeg smrada. – I onoga koji je razočaran negostoljubivošću ljudi i mjesta o kojem govori.

Manji od makova zrna. – P; kaže se kad se neko pokaje pa se smiri se. Popišmanio se.

Marica za sve. – ima isto značenje kao i Katica za sve.

Marn(u)o ga na foru. – P štr. I i znači: Udario ga na prevaru. Štr. marnuti – udariti, odalamiti; ukrasti; fora – trik, dosjetka, smicalica, fazon, finta.

Mart nosi škart. – Prvi proljetni mjesec svojom promjenjivom klimom utječe na zdravlje starijih osoba, srčanih i uopće težih bolesnika, pa se dešava da u martu te osobe umru. Ital. scarto – onaj koji nije ni za šta, neupotrebljiv, odbačen.

Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. – P; kaže se za onoga koji u novoj sredini (gradu) nije ništa naučio, nego se vratio kakav je i otišao; Kenjac u Rim...

Maslina je majka a loza je žena. – Arh. P iz Hercegovine; maslina hrani svojim plodom i čuva zdravlje, a loza kao žena zahtijeva puno više rada; О trudu žito rodi…

Masna šala. – P; označava nepristojnu, vulgarnu, lascivnu Neslanu šalu.

Masni vicevi. – P; označava onu vrstu viceva koji su erotske prirode, vulgarni, koji izlaze izvan okvira uobičajenih granica pristojnosti.

Mater bi rođenu zajeb(a)o. – Odnosi se na velike prevarante, na osobe koje ne prezaju ni od čega u postizanju cilja.

Mati je mati, a otac je kolac. – P; ističe važnost majke i poštovanja njene ličnosti u odnosu na oca. Odgovara lat. Mater certa, pater semper incertus.

Mati k(a)o i svaka mati. – P u situaciji kada dijete nanese nepravdu kome u porodici, ili osramoti porodicu, majke najčešće brane djecu i negiraju njihovu krivicu; kaže se i onda kada dijete nešto učini nažao i samoj majci, a ona je i pored toga spremna da mu oprosti.

Mati ubijenog(a) mirno spava, ali majka ubojice nema mirna sna. – P; ilustrira relativnost (ne)mirne savjesti u nesreći.

Mati uda stariju kćer, a starija (sestra) uda mlađu. – P; ilustracija uspješnosti prve udaje u porodici: ako se starija kći dobro udala, što je ovisilo o majci, Majka kćerku udaje, onda je sva prilika da će se po uzoru na stariju sestru i mlađa sestra udati.

Matičar je sudac koji osuđuje na doživotnu. – Duhovita P; kad ljudi sklapaju brak, najčešće misle da je to zauvijek i samo jednom u životu, a cinici to ovako komentiraju.

Mator se konj ne uči igrati. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Star se konj ne uči jahati.

Mazn(u)o ga na foru. – P; odnosi se na onoga koji je nekoga prevario koristeći se nekim rikom, smicalicom; Marn(u)o ga na foru.

Mazn(u)o mu (je) ispred očiju. – P kaže se kada neko kome šta ukrade, ili jedan muškarac drugome preotme djevojku. Maznuti – ukrasti.

Medalja ima dvije strane. – P; podrazumijeva da probleme treba sagledati sa svih strana, objektivno i nepristrasno.

Medi joj. – P komentar na muško udvaranje ženskoj osobi. Dok je mami… Šerbeti joj.

Medijska haranga. – P; označava dio propagandnog rata, huškačku kampanju. Podrazumijeva borbu mišljenja, razmjenu oštrih riječi između dviju ili više osoba, stranaka i sl., obično u političke ili propagandne ili druge svrhe, u medijima (novine, televizija i sl.). Lat. medij – sredstvo komunikacije; fr. harangue – svečani govor pred nekim skupom; pren. huškački govor, podbadanje protiv koga, hajka.

Medvjeđa ćud. – P; metonimija za grubu narav čovjeka.

Medvjeđa usluga. – P; komentar na neadekvatnu pomoć; kada se dobronamjerna usluga kome izokrene u štetu po onoga kome se željelo pomoći; odmoć. Napravio mu medvjeđu...

Među ljudima budi čovjek, među psima vuk. – P; maksima koja sugerira način ponašanja u određenom društvu.

Među ljudima ukroti jezik, a za stolom ruku. – P; pravilo za ponašanje u društvu.

Među prijateljima treba voljeti ne samo one koji ne žaloste vaše srce, nego i one koji nam ne zavide na sreći. – Arh. P; karakterizira različite razloge prijateljstva.

Me(h)kan narod tvrda kurca. – Duhovita P Bošnjaka kojom sami sebe karakteriziraju kao ljude dobre duše i dobre potencije.

Me(h)kano je krilo materino. – P; ilustrira ljubav majke prema djeci.

Meki trbuh. – novinarska P teško branjiv dio sistema ili teritorije. Ako se misli na sistem, može se reći da je hlađenje kompjutera njegov meki trbuh jer se svi računari pregrijavaju i taj problem nije riješen do danas. M. t. je i dio teritorije koju je teško braniti, npr. dio granice koja je vrlo udaljena od naseljenog dijela države podsjeća na nejak i nebranjen trbuh koji može stradati već od prvog udarca.

Meleci neće u kuću u kojoj je pas. – P; ima porijeklo u hadisu po kojem meleci/anđeli ne žele posjetiti dom u kojem živi i spava pas. Uzrok nastanku hadisa leži u činjenici da je u doba poslanika Muhammeda bila česta pojava psećeg bjesnila u Arabiji. Da bi se bjesnilo barem nekako kontroliralo, odnosno neutraliziralo, sugerirano je da se ne drže psi u kući, nego ispred.

Melje k(a)o prazan mlin (vodenica). – P; komentar za besmislen govor, pričanje gluposti.

Mene novac i slava ne zanimaju, zanima me samo novac. – Duhovita P onih koji žele ispasti „skromni“, a zapravo im je stalo do bogatstva.

Men(i) vopi, pički sok. – P; komentar za primitivan nastup u javnosti, a dolazi iz vica u kojem je momak s djevojkom u kafiću ovako odgovorio konobaru kad ga je pitao šta želi naručiti.

Meni ni iz džepa ni u džep. – Nezainteresiranost za neki finansijski poduhvat.

Meni nije potreban prijatelj koji na sve klima glavom, jer to isto može moja sjena uraditi još puno bolje. – Arh. P; ističe da prijatelji trebaju imati svoja mišljenja, a ne samo identična.

Mentalna masturbacija. – P; književni kritičari znaju ovako okarakterizirati literarno djelo koje nema standardnih umjetničkih vrijednosti, u kojima je autor iznad svojih kreativnih mogućnosti želio stvoriti umjetničko djelo, ali kao što se razlikuje puni intimni odnos od onanije tako se razlikuje i njegovo djelo od umjetničkog djela; Duhovna dijareja.

Merak mi je. – P ističe da je nekome nešto užitak da čini. Tur. merak – zadovoljstvo, uživanje, žudnja.

Mercedes je mercedes. – P; komentar na neki kvalitet; kao što je mercedes (vjerovatno) najbolja marka među automobilima, tako se i ovom P ističe kvalitet onoga o čemu se u društvu govori; Sto maraka je sto maraka.

Mesa k(a)o drva. – P kada se na roštiljanje donese mnogo mesa, to se poredi s drvima poslaganim za zimski ogrjev.

Mesar i trgovac što su umazaniji to su veseliji. – P; neke zanatlije se radeći svoj posao uprljaju, dakle što su umazaniji znači da više rade i samim tim više zarađuju.

Metar i žilet. – P duhovit opis nečijeg niskog rasta, uglavnom se kaže za osobe visoke do metar i šezdeset centimetara.

Metoda štapa i mrkve. – P; izražava praksu međunarodne zajednice koja za nagradu onoj strani koja provodi Dejtonski sporazum daje kredite za oporavak privrede, a onima koji ne slušaju diktat uvodi sankcije. Time se države BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora stavljaju u poziciju zeca kojeg cirkuski dreser za uspješnu dresuru nagrađuje mrkvom, a za nenaučenu dresuru dobije batine štapom. (Argument kada se dokazivanje ispravnosti svoga stava dokazuje silom, a u nemogućnosti da se stav drukčije dokaže podsjeća na logičku grešku u dokazu koji se zove argument batine. Lat. Argumentum ad baculum.

Mi gradimo prugu, pruga gradi nas. – P; iz vremena socijalističke izgradnje koja govori o tome da mladi sazrijevaju na radnoj akciji.

Mi hoćemo tursku vjeru primit(i), al(i) volimo rakiju pit(i) i nećemo žene krit(i). – Rimovana P iz 15. stoljeća nastala u doba islamizacije po kojoj se vidi da Bošnjaci misle primiti islam, ali i žele zadržati svoje običaje; Bosna je potekla...

Mi o vuku, a magarac na vrata. – Šaljiva parafraza naredne P: ako se o nekome priča u negativnom kontekstu, a on upravo tada dođe, tada se ovako kaže.

Mi o vuku, a Karadžić na vrata. – P je parafraza sljedeće P; nastala je uoči rata; pričalo se o svim mogućnostima kako će biti u BiH dok je trajao rat u Hrvatskoj, a onda se pojavio ratni zločinac R. Karadžić, koji je najodgovorniji za stradanja u BiH. Vidi sljedeću:

Mi o vuku, a vuk na vrata. – P; kad se priča o kome, a on se upravo tada pojavi. Odgovara lat. Lupus in fabula.

Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali. – Duhovita P koja se odnosi na djecu koja su postala loša, kao oni o kojima su im roditelji pričali.

Mi smo Titovi – Tito je naš. – P; iz bukvara ispod Titove slike koja veliča Tita kao učitelja pionira.

Mi starimo, svijet se pоdmlаđuје. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek kako stari primjećuje da je sve više mladih oko njega.

Mic po mic. – P ima isto značenje kao i malo-pomalo, vrlo sporo. Upotrebljava se pri izvođenju sitnog koraka ili pri malom pomjeranju.

Miholjsko ljeto. – P označava kasno ljeto, kada su lijepi i topli jesenji dani (oko blagdana sv. Mihovila/Mihajla, 29. septembra).

Mijenja kola k(a)o džambas konje. – P; neki ljudi često prodaju svoje automobile i kupuju novije, želeći time pratiti modni trend, a zapravo iskazuju svoj statusni simbol. Tur. džambas – preprodavač konja, poznavalac konja.

Mijenja se i planina, kako neće čovjek. – Arh. P; sve je u životu sklono promjeni, pa tako i ljudska narav. Kaže se kad se neko iznenadi tuđom promjenom u ponašanju.

Mijenja se k(a)o zmija košulju. – P; odnosi se na ljude koji učestalo mijenjaju mišljenje (kao što neke vrste zmija mijenjaju svoj svlak, ”košulju”, nekoliko puta u toku godine).

Mijenja žene k(a)o košulje (kravate, maramice). – P; kaže se za muškarca kojem nije dovoljna jedna žena, koji uživa u osvajanju i zavođenju žena.

Mijesi mu gurabije. – P; koristi se kada neko nekome ”slatko” priča o nečemu, mami ga da pristane na njegovu zamisao.

Miješa muda. – Komentar za onoga koji ne radi ništa ili radi sasvim besmislen posao.

Miješa se u tuđe poslove. – P; odnosi se na onoga ko nepozvan želi utjecati na ishod čijeg posla. Odgovara lat. Alienum fundum arare.

Miješani brak. – P; koja je aktuelizirana pred početak rata, a odnosi se na brak u kojem supružnici nisu iste nacije, odnosno vjeroispovijesti. Postoje tri osnovne varijante tih brakova: bošnjačko-srpski, bošnjačko-hrvatski i hrvatsko-srpski. Ova forma braka bila je prije rata zastupljena u velikom procentu i jedno je od oličenja multietničnosti BiH; Četvrta nacija.

Mila majka. – P; dio poređenja, npr. ”On je mila majka kakav mu je brat ološ.”

Milicija trenira strogoću. – p; ironičan komentar na intervenciju policije prilikom javnih nereda, jer policija tada vježba, dakle trenira, ono za što je oformljena, da bude čuvar vlasti. P je naslov pjesme bos. pjesnika Duška Trifunovića koju je pjevala grupa „Bijelo Dugme“.

Milina u Boga. – P; koristi se kada se želi istaći da je nešto savršeno, prekrasno, ugodno.

Milion puta sam vam rekao da ne pretjerujete. – Duhovita P; često je stvarno upotrijebe oni koji pretjeruju u svojim opomenama.

Milion riječi iza zuba. – P; odnosi se na onoga koji ima puno toga za izreći, ali je (uglavnom) od drugih spriječen to izreći.

Milo za drago. – P; Vratio mu milo... Odgovara lat. Do ut des i Fraus in auctorem recidit.

Milom ili silom. – P; ovako se predlaže nekome da prihvati ponuđeni izbor, na bilo koji način, ne birajući sredstva. Odgovara lat. Nolens-volens.

Milosrdni Samarićanin. – P odnosi se na osobu koja nesebično pomaže nepoznatom u nevolji, a poredi se s biblijskim Samarićaninom.

Milost je i caru draga. – Arh. P; svako voli kad se prema njemu iskazuje naklonost.

Milostinju tražimo otvorenom, a slobodu zatvorenom šakom. – P; slikovito izražava različita nastojanja.

Milutinu po polutinu. – Komentar na domišljatost i egoizam je pouka šaljive nar. priče u kojoj je maćeha u prisustvu drugih žena podijelila pogaču na jednake dijelove svojoj pastorčadi, a svom sinu nije dala ništa. Kad su se žena razišle, ona je naredila: „A sad, mom Milutinu svi po polutinu.“ Tako je Milutin dobio najviše; Umiljato janje...

Minut do dvanaest. – P; ističe da je zadnji trenutak da se nešto uradi. Pet do dvanaest.

Mir, mir, niko nije kriv. – P; kada djeca žele da se pomire poslije nesuglasice, ovo je najčešća mirilica, pritom saviju mali prst desne ruke i zakače ga za isti takav prst onoga s kojim se mire.

Miran k(a)o bubica. – P; komentar na dijete koje se polije kazne neko vrijeme izrazito primirilo.

Miraz djevojku udaje. – Arh. P koja je bila princip pri udaji djevojke. Djevojka se mogla mnogo lakše udati ako je imala dobar miraz. Tur. miraz – naslijeđe, baština.

Miraz hak, berićet jok. – Arh. P sa Sandžaka koja govori o neravnopravnom odnosu pri vjenčanju kad mlada s malim mirazom dolazi u kuću mladoženje, ali to ne znači da će taj miraz donijeti sreću. Tur. hak – ono što kome pripada, na što ko ima pravo; berićet – blagoslov, blagodat; jok – ne.

Miri mrtve glave. – P; nekad je doslovno označavala onoga koji nastoji izgladiti sporove zbog ubijenih članova dviju porodica; danas se podrazumijeva da neko nastoji izmiriti nepomirljive stavove antagonističkih strana.

Miriše još na majčino mlijeko. – P; kaže se za onoga koji je veoma mlad i neiskusan; Jučer od sise otpao.

Mirko i Slavko. – P je komentar na dobroćudne i naivne momke. Njih dvjojica su naziv socrealističkoga stripa u kojem su glavni likovi dva dječaka koji se uspješno bore protiv neprijatelja u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945. Mirko je Hrvat, a Slavko Srbin, i oni simboliziraju bratstvo i jedinstvo, a u stripu se ne pojavljuju druge nacije iz bivše Jugoslavije, pa proizlazi da su protiv fašista i nacista ratovali samo Srbi i Hrvati. Strip je ubrzo postao podsmijeh onih koji su takvo viđenje rata ismijavali.

Mirna savjest (i) za vrijeme grmljavine spava. – P; ističe da onaj ko je nedužan ima miran, spokojan san i kada je nepogoda, za razliku od onih koji su nešto skrivili.

Mirno janje devet sisa sisa, ludo nijednu. – Romska P; ima slično značenje kao

Mirno spavajte, rata neće biti. – P ironično smirivanje situacije; simbol bezbrižnosti i nespremnosti da se adekvatno reagira u opasnoj situaciji. Ovo je izjavio Alija Izetbegović uoči rata, a postalo je izraz za političku neopreznost.

Mirnu sreću ne progoni zavist. – P; onaj koji ne odskače od drugih neće biti meta zavisti svoje okoline.

Misao je slična kopanju bunara: voda je najprije mutna, ali se polako razbistri. – P; ilustrira put ljudske spoznaje, koji je mukotrpan i donekle identičan nalaženju vode.

Misleći o starosti, ne uživa u mladosti. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: Pensando ala vežes no goza la mansezes. Neki se ljudi pretjerano brinu i ne znaju se opustiti.

Mislena imenica. – P; kaže se za nešto o čemu čovjek može samo maštati, da misliti, jer je to neostvarljivo; podsjeća na apstraktne imenice, npr. Šta on zna šta je digitron, to je za njega mislena imenica.

Misli da je popio (posrk/a/o) svu pamet ovoga svijeta. – P; kaže se za onoga koji mnogo pametuje. Srkati – piti tekućinu otvorenih usta više nego što treba i pritom proizvoditi šum.

Misli da je uhvatio boga za bradu. – P; odnosi se na onoga koji se ponaša prepotentno, arogantno.

Misli da se cijeli svijet okreće oko njega. – P; komentar za egocentrične osobe koje se ponašaju kao da su centar svijeta.

Misli donjom glavom. – P; odnosi se na onoga kome je najvažnije da se seksualno zadovoljava, jer umjesto mozga za njega ”razmišlja” glavica njegovog spolnog organa; Ima dvije glave...

Misli glavom dok je čitava. – P; sugerira da čovjek treba na vrijeme promisliti o planovima za budućnost.

Misli globalno, djeluj lokalno. – P; maksima ekologa i ”zelenih” stranaka, apel da se misli na budućnost cijele planete Zemlje a da se djeluje u svojoj bližoj okolini. Maksima se pripisuje škotskom sociologu Patricku Geddesu.

Misli guzicom – P; odnosi se na onoga za koga se kaže: Doći će tebi iz guzice...

Misli jedno, govori drugo, (a) radi treće, (savjetuje četvrto, planira peto, a sanja šesto). – P; karakterizira ljude koji su veoma prevrtljive naravi, koji ponekad i ne znaju šta hoće.

Misli rađaju patnju. – Arh. P; ističe da suvišno razmišljanje dovodi do pesimističnog pogleda na svijet.

Misli svojom glavom. – Odnosi se na onoga koji o svemu ima vlastiti stav i ne podliježe tuđem utjecaju.

Misli trbuhom. – P; odnosi se na gladnu osobu, kojoj je najviše stalo da se najede.

Misli tuđom glavom. – Odnosi se na onoga koji ne razmišlja nego postupa uglavnom prema mišljenju nekog autoriteta koji ga iskorištava.

Mislit ćeš da ti je bog poslao dvanaest paketa. – Paganska P, u kojoj svaki paket, koji je božiji dar, predstavlja jedan mjesec u godini. Ovo podrazumijeva da je čovjeku dato godinu dana više da uradi započeti posao, ali i to da se još godinu mora mučiti oko njega.

Mislim, dakle neoženjen sam. – Duhovita P; često se može čuti od neženja, asocira na P fr. filozofa Renéa Descartesa: Mislim, dakle postojim, na lat. Cogito, ergo sum.

Mislima nećeš maknuti kamen s puta. – P; naglašava važnost djelovanja u odnosu na razmišljanje.

Mislimo previše, a osjećamo premalo. – Arh. P; podsjeća na važnost osjećaja.

Mislit(i) i cvijeće brat(i) nije isto. – P; jedno je šta čovjek misli, a drugo je šta čini i govori; zamisao i ostvarenje zamisli se razlikuju.

Mislit(i) i srat(i) nije isto. – P; nekada svoje misli ne treba reći, pogotovo ako nisu sasvim jasne, dobro sročene.

Miš bijeli sreću dijeli. – P; uzvik kojim su nekada Romi pozivali ljude da im se prorekne sudbina. Romi su išli s hrčkom u kutiji koju su nosili oko vrata. U kutiji su bile ceduljice na kojima su bila ispisana ”proročanstva”. Kada bi Cigo gurnuo hrčka, on bi na osnovu uvjetnog refleksa zagrizao jednu od ceduljica i ona bi postajala izbor sudbine onoga ko je platio za gatanje. Ranije je korišten miš, koji je doista simbol sreće kod Roma, ali je njegova upotreba izbačena zbog toga što je odvratan nekim ljudima.

Miš ugađajući guzici izgubi glavu. – Ironična P sa Sandžaka; komentira osobu koja je stradala zbog svoga zadovoljstva.

Mišljenja su kao ekseri: što ih više udaramo, sve se dublje zabijaju. – P; ilustrira značaj i dubinu često ponovljenih misli. Tur. ekser – čavao, klin.

Miti ga k(a)o mati poprdljivu kćerku. – P; epilog nar. priče: djevojka je prdnula pred svojim proscima, a mati da bi zataškala sramotu podijeli proscima košulje. Kad je kći to čula, žaleći za košuljama pođe za proscima i kaže im da je u jednoj košulji ostala igla. Uzme košulje kao da ih pregleda i okrene se da ode rekavši da je ona košulje šila, a ne mati, i da im ih ne da natrag. Uvidjevši da ih je kći prevarila i ispala pametnija od majke, prosci se vrate i isprose djevojku. P se kaže kao komentar kada neko koga nagovara na što.

Mitrovdanska noć ispija govedima moć. – Arh. P; ilustrira dolazak hladnih noći, koje čine stoku bolešljivom (Mitrovdan je 26. oktobra).

Mitru litru! – Kaže se kada neko mnogo pije, a ta ispičutura se ovdje imenuje Mitrom kojem je potreban najmanje litar pića za njegovo zadovoljstvo.

Mjenična afera. – P odnosi se na malverzaciju srpske Beogradske banke, čiji je bivši direktor bio S. Milošević, kojom se nastojalo dokazati i uvjeriti javnost da je u aferi Agrokomerc ta firma iz BiH poslovala s nepokrivenim mjenicama.

Mjeri i važi, pa onda kaži. – Arh. P sa Sandžaka; čovjek treba znati pravi redoslijed postupaka pri obavljanju posla.

Mjeri sve istim aršinom. – P; savjet da sve postupke treba ocjenjivati po istim kriterijima. Tur. aršin – mjera za dužinu, 65-75 cm, lakat.

Mjesto mu je uvrh sofre. – Kaže se za uglednu osobu, da bi ostali znali ko je najugledniji. Tur. sofra – sto, trpeza

Mlad delija, star prosjak. – P; opomena mladićima da trebaju uzorno živjeti i štedjeti novac za starost. Tur. delija – mahnit, bezuman, u daljnjem značenju junak.

Mlad k(a)o rosa u podne. – Ironična P jer se nečija ”mladost”, životna dob, poredi sa svježinom rose u podne, kada rose više i nema.

Mlada kurva, star prosjak. – Arh. P; komentar za nemoralan život u mladosti i nebrigu za starost.

Mlada ljeta, nada svijeta. – P; ima isto značenje kao i: Na mlađima svijet ostaje.

Mlad neće, a star ne može. – Duhovita P; mlad momak se stidi imati intimni odnos, a star čovjek ga ne može ostvariti.

Mlad si samo jednom; poslije smisli drugo opravdanje. – Duhovita P; opomena mladima da neće svoje greške uvijek moći opravdavati neiskustvom mladosti.

Mladac – jadac. – Arh. P; onaj ko je mlad on je neiskusan, jadan.

Mladi bi htjeli biti vjerni, a ne mogu; stari bi htjeli biti nevjerni, a ne mogu. – Duhovita P; govori o odnosu muške potencije i emocija.

Mladima voda, starijima riječ. – Arh. P; mlađe ne treba uzimati zaozbiljno, za razliku od starijih.

Mlado janje starom vuku pripada. – P; komentira zahtjeve starijeg prema mlađem, a često se odnosi na starijeg muškarca koji hoće da se oženi mlađom ženom.

Mlado – ludo. – Vidi donju P:

Mlado(st) – ludo(st). – P; kazuje da je ludost bliska mladosti, nepromišljeni i lakomisleni postupci su odlika mladalačkog rezoniranja. Odgovara lat. Iuventus – venuts.

Mlado ljubi, ne dangubi. – Arh. P; ističe da je ljepše voljeti mlađu osobu.

Mlado poljubiti i bogato zakinuti nije gr(j)ehota. – P; specifični izraz duha koji potencira uživanje u životu.

Mlado se drvo savija. – P; podsjeća da je mlađa osoba spremnija od starije mijenjati svoje navike, životne stavove, i učiti nešto novo.

Mladoj udovici i zreloj djevojci i sudovi po kući smetaju. – P; duhovita ilustracija ženskog karaktera kojoj nedostaje muškarac.

Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku. – Rimovana P; ističe odnos između zetova.

Mladost gore opija nego rakija. – P; ističe mladost kao vrlo opojno doba života.

Mladost i zdravlje, to su kao dvije tajne blagodati; dok ne dođu starost i bolest, ne znamo ih cijeniti. – P; opominje da se neke vrijednosti života počnu cijeniti tek kad se izgube.

Mladost je jedan ogranak ludosti. – P; ilustrira mladost kao nerazumno stanje.

Mladost je ludost, a lijek joj je starost. – P; komentira odnos mladosti i starosti.

Mlаdоst ludоst, stаrоst žаlоst. – Arh. P; opomena mladima da ne provedu mladost uludo.

Mlati jezikom k(a)o krava repom. – P; komentar na nečije isprazne riječi.

Mlati pare. – P; odnosi se na onoga koji dobro zarađuje.

Mlati praznu slamu. – P; žito se ”mlati” dok ne spadne košuljica sa zrna, naknadno mlaćenje slame je isprazan, beskoristan posao. Odgovara lat. De lana caprina rixari, Arboribus folia addere i Augustinovoj Certare adversus aerem.

Mlatio ga k(a)o vola u kupusu. – Komentar: kada osobe A i B prepričavaju život osobe C, o tome kako je bio problematičan u mladosti i kako ga je zbog toga otac redovno fizički kažnjavao.

Mlijeko od čovjeka. – P; kaže se za veoma dobrog čovjeka, čiji se kvalitet poredi sa ”zdravljem” mlijeka.

Mlinski kamen. – P biblijskog porijekla, a označava naročito loš stjecaj okolnosti ili otežavajuću okolnost.

Mnoge djevojke vole pokazivati noge, a i šire. – Duhovita P; odnosi se na one djevojke koje se olako upuštaju u intimni odnos.

Mnoge dobre muškarce upropastila je žena. – Muškošovinistička P; naglašava da je za životni neuspjeh odgovorna i kriva žena koja sputava muškarca. Pritom se naročito misli da je žena upropastila muškarca u braku a da je on prije braka bio uspješan i perspektivan.

Mnoge se brave otvaraju ključem strpljivosti. – P; ističe značaj strpljenja.

Mnogi griješe zbog straha da ne pogriješe. – P; opominje kako pretjerana opreznost katkad može dovesti do grešaka. P pripada njem. piscu Gottholdu Ephraimu Lessingu.

Mnogi (ljudi) žele živjeti kako bi jeli i pili, a pametni (ljudi) jedu i piju kako bi živjeli. – P; naglašava suprotne stavove ljudi u odnosu na jelo i piće.

Mnogi ne znaju šta da rade, ali uvijek znaju šta bi uradili da su na vašem mjestu. – P; komentira one ljude koji vole savjetovati druge, a svoj život ne znaju urediti.

Mnogima fali ljubav, a što im fali mozak to nema veze. – P; duhovito komentira želju ljudi da budu voljeni, a pritom ne misle je li to najbitnije.

Mnogima sreća na veliku nesreću služi. – Arh. P sa Sandžaka; zavidni ljudi, ljubomorni na tuđu sreću, mogu smisliti neko zlo i unesrećiti one koji su sretni.

Mnogo ašova treba da se istina sahrani. – Arh. P; naglašava da se istina ne može tek tako sakriti.

Mnogo dima – malo vatre. – P; govori o uzaludnom poslu koji čini najčešće neko ko je neiskusan.

Mnogo je mačku teleća glava. – Arh. P; govori o prevelikim ambicijama onoga koji je inače osrednjih sposobnosti. On poput mačka može pojesti riblju glavu, međutim želi i teleću; Malo je mačku…

Mnogo može znanje, beskrajno više ljubav. – P; parafraza njem. književnika Johanna Wolfganga Goethea: Mnogo može dužnost, beskrajno više ljubav. U bosanskoj varijanti ističe se pojam znanje, a ne dužnost. Dakle, s ljubavlju se može mnogo više postići u nekom poslu nego ako se taj posao radi samo znanjem.

Mnogo se smijem, mogao bih (to) oplakati. – P; podsjeća da se život sastoji od ravnomjernih smjena radosti i tuge te da previše radosti može donijeti i tugu.

Mnogo znati znači prije vremena ostarjeti. – Arh. P; pesimistično gledanje na ljudsku spoznaju jer u podtekstu opominje da onaj koji puno zna sebe muči pitanjima na koja ne zna odgovor.

Mnogo zrna gomilu načini. – Arh. P sa Sandžaka; koliko god nešto bilo maleno, kad se umnožava postaje veliko.

Mnogo zvanih, a malo odabranih. – P biblijskog porijekla, a komentar je kad se na jednom mjestu iskupi previše nepotrebnih ljudi, umjesto dovoljno potrebnih.

Mnogo željeti znači ništa ne željeti. – P; ističe da želje trebaju biti realne, inače su neostvarive.

Množe se k(a)o zečevi. – P opisuje roditelje koji često dobivaju djecu.

Mog(a)o bi ograisati. – Arh. P; opomena nekome da bi mogao nastradati, loše proći. Tur. ograisati – nagaziti na čini ili na uroke.

Moga(o) bi ti mene povući na sudu! – P; prijetnja koju kaže onaj koji je uvrijeđen, izgovara se pošto je njemu sagovornik rekao; Možeš me povući.

Mog(a)o bi ti to oplakati. – Arh. P; opomena onome koji se previše šali ili ismijava drugoga; Skočit će ti to na nos.

Mogla bi se i udati. – P; u BiH se mnogo drži do kafe. Kada djevojka koja je još neudata napravi kafu gostima koji su došli u posjetu njenim roditeljima (ili njoj), tada se u šaljivom tonu, a kao pohvala njenom umijeću, kaže ova P, koja je ”dokaz” da je djevojka sazrela za udaju. Ako to uradi druga ženska osoba – razvedena, udovica ili starija žena, tada ova P ima pored svoje ironične crte katkada i značenje moguće bračne ponude.

Mogu li tri puta da pogađam? – P; šala s pitanjem u kojem se već naslućuje odgovor.

Mogu se k(a)o pas i mačka. – Ironičan komentar na uzajamnu netrpeljivost.

Mogu se oduprijeti svemu osim iskušenju. – Duhovita P; iskušenje ne bi bilo to što jest da se mu čovjek lako odupire.

Moj bog i njegov bog ne mogu zajedno. – P; znači da jedan s drugim ne mogu više biti zajedno. Ovdje je pojam bog istovremeno oznaka za čvrst stav i ličnost onoga koji zastupa taj stav.

Moj (Tvoj) broj. – P kada naiđe privlačna ženska osoba, a dvojica muškaraca je primijete, onda jedan od njih zaključi da ta osoba odgovara njemu (ili onom drugom), kao što npr. može da odgovara određeni broj cipela njihovim nogama. Ovdje se žena indirektno poredi s predmetom, a u podtekstu P; se označava da muškarac može ući u ženu, jer je stopalo falički, a cipela vaginalni simbol.

Moj nos, moj ponos. – P; sugerira da čovjek ne treba da se stidi svoga izgleda, tim prije što se za neke muškarce koji imaju izraženiji nos vjeruje da imaju i izraženiji spolni organ, dakle ”ponos”.

Moj prijatelj zna tri svjetska jezika, ali ne zna razgovarati sa ženom. – Ironična P; neki intelektualci su uspješni u svojoj profesiji, ali imaju vrlo nesređen emotivni život.

Moj samar s(a) mene neće. – P sa Sandžaka; kaže je onaj koji je svjestan svojih tegoba.

Moj si, il(i) Božiji! – P; prijetnja nekome da će biti kažnjen od njega ili da će ga Bog kazniti.

Moj stan, ja ban. – Arh. P; svako je gazda u svojoj kući.

Moj tata zarobio televizor! – P; ističe naivnost djece čiji su očevi bili u tzv. slavonskome ratu 1991. Djeca su se hvalila da im očevi nose puške, da zarobljavaju neprijatelje, a kako su usto i pljačkali – djeci su objašnjavali da je to ratni plijen.

Moj te ganja oko panja. – P; odgovor na pitanje ”šta radiš?” Ovakav odgovor slijedi ako je upitana osoba neraspoložena, ljuta na onoga koji ga je upitao, ili mu je jednostavno do šale. Ovo mogu reći samo prisni prijatelji u šali, ili se kaže nekome kao moguća provokacija za početak svađe.

Moja bolja (ljepša) polovina. – P; odnosi se na suprugu onoga koji ovo kaže za nju. Time izražava kompliment svojoj ženi, a sebe predstavlja džentlmenom.

Moja je sablja sjekla kad tvoja nije ni kovana. – Arh. P; ističe razliku između starijeg i iskusnijeg u odnosu na mlađeg i neiskusnijeg. Po predanju tako je pisao Husein-kapetan Gradaščević Milošu Obrenoviću kad mu je ovaj rekao da se primiri i da ne traži autonomiju za Bosnu.

Moja kućica, moja slobodica. – P; maksima ljudi koji žele živjeti odvojeno od rodbine. Odgovara lat. Domus propria, domus optima i Domini (Domus) suae quilibet (quisque) rex.

Moja usta, moj štit. – P; sugerira da se čovjek može najbolje zaštititi ako zna korektno koristiti svoj govor.

Mokar k(a)o čep. – P; kaže se za onoga koji se preznojio od napornog rada, a poredi se sa čepom na boci jer se podrazumijeva da je on uvijek mokar.

Mokar k(a)o miš. – P; kaže se za onoga koji je pokisnuo do gole kože jer se nije imao gdje skloniti. Odgovara Petronijevoj na lat. Udi tamquam mures.

Mokra braća. – P; odnosi se na dvije ili više osoba koje vole da piju alkoholna pića, ili se odnosi na već pijane ljude.

Mokroj zemlji malo kiše treba. – Arh. P; ako su najvažniji uvjeti povoljni, onda je lako obaviti posao.

Moli Boga i radi, pa se ne boj gladi. – Arh. P; starinski savjet za uspjeh u životu.

Moliš, preklinješ: Skrati, Bože, nepravdu, a ona te udara dvostruko. – P; pesimistički prikazuje ljudsku sudbinu u kojoj čovjek i pored vjere u Boga stradava.

Moneta za potkusurivanje. – P; podrazumijeva osobu, stranu (ona je moneta, dakle ima neku vrijednost) preko koje se razračunavaju drugi, moćniji od nje, i koja je marioneta moćnih u njihovom obračunu. Katkad je ta moneta veća grupa ljudi, odnosno cijela jedna nacija i država, kao što je od 1991. BiH za Hrvatsku i Srbiju, a i za Zapad sa jedne i Istok s druge strane. Lat. moneta – kovani novac, valuta jedne zemlje, po imenu božice Junone Monete u čijem se hramu počeo kovati novac u Rimu.

Monsuni dolaze. – P; zaključak koji prethodi mogućoj svađi, a poredi se s vjetrovima koji donose loše vrijeme. Arapski – monsun – godišnje doba, u daljnjem značenju: vjetrovi koji donose kišu i zahlađenje. Sintagma je naslov romana am. pisca Louisa Bromfielda.

Mora biti gore da bi bilo bolje. – Komentar za situaciju u kojoj je sve krenulo naopako, ali se sudionici ipak nadaju da će izaći na dobro.

Mora da će nešto (kiša, snijeg) padati (kad si došao). – P; govori je onaj kome je neko poslije dugo vremena došao u posjetu; događa se da mlađe generacije danas rijetko obilaze stariju rodbinu. Kada mlađi dođu starijima, onda im ovi upute ovu I kao blagi prijekor, drugim riječima, hoće da kažu da će se desiti neko čudo, neka velika promjena kojoj nije vrijeme, kada se ta mlađa osoba nakanila da dođe u posjetu.

Mora da je našao ružin pupoljak. – P; praznovjerica: ako neko nađe ružu iz koje je tek nikao pupoljak, predstoji mu skoro vjenčanje.

Mora on biti svakoj čorbi začin (zaprška). – P; odnosi se na onoga koji je: Svakom loncu poklopac, s tim što u ovome slučaju taj nastoji začiniti situaciju na svoj način, svojim začinom, koji drugi ne vole.

Mora pod nož. – P odnosi se na onoga koji se mora neizostavno podvrgnuti operaciji, dakle mora ići hirurgu pod skalpel.

Mora promijeniti ime. – Arh. P praznovjerica: odnosi se na dijete koje je slaboga zdravlja. Smatra se da promjena imena može donijeti poboljšanje zdravlja djetetu, pa mu se dadne apotropejsko, ”zaštitno” ime. Npr. ako se dijete zove Mirko, dadnu mu novo ime Vuk, koje simbolizira snagu, ili Drago, pa mu dadnu ime Juraj (po sv. Juraju, koji je ubio zmaja). Ili čak Osman Anto; cijela katolička porodica bila je slabog zdravlja, a da bi ”ozdravili” promijenili su svoje katoličko prezime u islamsko (tur. osman – zmija, zapravo zmaj) jer zmija simbolizira snagu i zdravlje.

Mora šejtan negdje izać. – Arh. P; komentar kad se djeca zaigraju i naprave neku štetu, ali i kad odrasli naprave nešto što im nije primjereno. U podtekstu P podrazumijeva se da je vrag/šejtan ušao u takve osobe i da izlazi iz njih kroz razuzdane postupke.

Moraju noge da smrde kad rastu iz guzice. – Šaljiva P kojom onaj kojem smrde noge tumači taj smrad.

Moraš mu nizdlaku. – P; savjet da se treba ponašati prema nekome tako da mu se sve odobrava, da mu se ulaguje, povlađuje. Krmku treba nizdlaku.

Moraš oko njega (lijetati) k(a)o muha oko govneta. – P; kaže se kad je neko neraspoložen, a mora ga se moliti da učini neku uslugu.

More suza (prolila). – P hiperbola, odnosi se na osobu koja je mnogo plakala. Oči (je) svoje isplakala.

Most se gradi sa dvi(je) strane. – P; podsjeća da ljudi trebaju podjednako činiti ako se žele približiti jedni drugima. P je aktuelna pogotovo poslije rata i obnove Starog mosta u Mostaru.

Može bit(i), a može i ne bit(i), a može bit(i) oboje. – P; upućuje na relativnost razvoja situacije jer su okolnosti nepredvidive.

Može ga popiti u čaši vode. – P; neko je tako beznačajan i neznatan da ga drugi može popiti a da to i ne osjeti.

Može konju (volu) rep iščupati. – P; hiperbola koja ističe nečiju snagu.

Može l(i) miš u flašu?! – Miš ne može ući u flašu, kaže se kad neko pretjeruje, tada ga zapitaju ovo, a kad on odgovori da ne može onda mu kažu.

Može – može, ne može – ne može. – P; misli se, ako možeš, tj. hoćeš, to da učiniš, pomogneš, uradi to – a ako nećeš, ne moraš.

Može mu svašta pod kapu stati. – Ironična P sa Sandžaka; odnosi se na čovjeka koji bez grižnje savjesti čini razne nepodopštine.

Može protjerati devu kroz iglene uši. – Parafraza biblijske P po kojoj lakše prolazi deva kroz ušice igle nego bogataš u kraljevstvo nebesko; kaže se za onoga koji je vrlo vješt u nečemu.

Može sam sebi šapnuti na uho. – P; ismijavanje čijeg izgleda, a kaže se za onoga ko ima velika usta i klempave uši.

Može se prozreti more, a čovječije srce ne može. – P; lakše je prodrijeti pogledom u nepregledno more nego proniknuti u tajne čijeg stca.

Može se to desiti i pametnijima. – P; šaljivi komentar na nečiji blaži propust. Odgovara lat. Quandoque bonu dormitat Homerus.

Može se ugrist(i) za guz(j)icu. – P; šaljiv komentar koji se odnosi na onoga koji je stavio zubnu protezu u usta, koju može izvaditi i njome se ujesti tamo gdje drugi ne mogu.

Može stati u zub. – Arh P; kaže se kad nema dovoljno hrane, npr. Bilo je tek toliko da jedva može u zub stati.

Možeš ga halaliti. – Kaže se kad se nešto izgubi i ne postoji mogućnost da se nađe, u podtekstu da se pomiri s gubitkom; Halali Mujo...

Možeš ga na ranu staviti (priviti). – P; odnosi se na onoga koji je toliko dobar da djeluje na okolinu kao melem.

Možeš li mi halaliti? – P; kaže onaj koji traži oproštaj ili dopuštenje za neki postupak.

Možeš me jebati. – P; dio dužeg iskaza kojim se pravda: ”M. m. j. ako znam zašto sam to uradio.”

Možeš me povući. – P; uvjetno: može, a i ne mora, neko nekoga ”povući” za spolovilo, kaže se onome koga ne uvažavamo.

Možeš mi (ga) popušiti. – Ignorancija prema sagovorniku, ali i provokacija i poniženje.

Možeš mu pitu s glave jesti. – P; kad je npr. ženska osoba viša od muškarca, tada se to duhovito izrazi ovom P.

Možeš mu u hodu zavezati cipele. – P; komentar na sporo kretanje osobe.

Možeš nabrojati na prste (jedne ruke). – P; kaže se kad se nešto vrlo rijetko dešava ili kad nečega ima veoma malo.

Možeš ne dobit(i), možeš izgubit(i), možeš zijanit(i). – Kad neko gubi u igri, npr. kartaškoj, onda on sam za sebe ovo kaže, ili se na njegov račun ovako provokativno šale suigrači.

Možeš pjevati borbene. – P; kaže se onome kome nije ništa drugo preostalo, ko više nema nikakvu mogućnost borbe.

Možeš s(a) njim brdo (planinu, zemlju) razbijati. – P; odnosi se na vrlo jakog čovjeka.

Možeš samo preko mene mrtvoga! – P; opomena onome koji želi učiniti nešto čemu se protivi onaj koji je izrekao ovu P. Time ističe da to neće dopustiti ni po koju cijenu.

Možeš tim(e) obrisati guzicu. – P; kad u razgovoru neko pokazuje papir kao dokaz za ono što govori, druga strana može taj argument s prezirom odbiti. U ratu su ljudi dobijali dozvole za kretanje, a policija bi im pocijepala taj papir uz ovu P.

Mrava ne bi zgazio. – P; kaže se za veoma dobrog čovjeka, koji nikome ne bi mogao nauditi.

Mrka kapa. – P; označava tešku situacija. U srednjem vijeku, kada su glasnici donosili nepovoljne vijesti u gradove, npr. da je u blizini epidemija kuge ili neprijateljska vojska, nosili su crne kape koje bi stražari sa osmatračnica vidjeli iz daljine; ako su glasnici imali bijele kape, opasnost nije postojala.

Mrlja na savjesti. – P; odnosi se na onoga koji nema čist obraz, koji je učinio nešto nečasno, neprilično, što se ilustrira mrljom na savjesti.

Mrmlja (sebi) u bradu (njedra). – P; komentar za osobu koja govori nerazumljivo i tiho jer nije sigurna da li druga strana treba čuti njene riječi.

Mršav k(a)o sveti Bono. – P; odnosi se na onoga koji je premršav, kao što je bio spomenuti kršćanski mučenik.

Mrtav da je, а za novce da čuje, skočio bi. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit prikaz čovjeka koji voli novce.

Mrtav se u grobu prevrće. – P; kaže se kada djeca umrloga rade ono sa čime se on sigurno ne bi složio da je živ, ili kada nečiji sljedbenici postupaju u suprotnosti s doktrinom svoga umrlog vođe.

Mrtav-hladan. – P; odnosi se na onoga koji je sasvim ravnodušan, nezainteresiran za okolna zbivanja.

Mrtav-pijan. – P; onaj koji je jako pijan, tako da nije u stanju ni hodati, obično zaspi i djeluje kao da je mrtav.

Mrtva glava dugove ne plaća. – Arh. P; opomena onome koji treba izganjati svoj dug da je onaj koji mu duguje na samrti i da požuri kako bi dobio ono što je posudio nazad.

Mrtva glava nizam daje. – Arh. P; kad pogine puno ljudi, vojne vlasti imaju potrebu za novom regrutacijom vojnika. Tur. nizam – regularna vojska Osmanskog carstva, regrutacija.

Mrtva kravetina. – P; ovako obično kaže komšinica za komšinicu koju ne podnosi.

Mrtva usta bi je jela. – P; hiperbolična pohvala za neko jelo, npr. za pitu.

Mrtva usta ne govore. – P; onaj ko je umro ne može svjedočiti ni u čiju korist; važnije tumačenje je da ovo predstavlja princip zločinaca po kojem treba pobiti sve one koji bi mogli svjedočiti o zločinu.

Mrtvačko bljedilo. – P; kada se neko jako prepadne, kada je u šoku od straha, on problijedi, tj. lice mu dobije boju umirućeg čovjeka. To je tzv. hipokratsko lice, koje je prvi opisao grč. ljekar po kojem se glavne etičke medicinske norme zovu Hipokratova zakletva. Lat. Facies hipocratica.

Mrtve bi probudio. – P; kaže se kad neko dođe uz veliku galamu u doba odmora, ili kada sat ili telefon snažno zazvone.

Mrtvi se konji ne kuju (nego raskivaju). – P; kaže se kada neko nešto bespotrebno čini, tj. kada prekasno počne nešto raditi.

Mrtvi se zla ne boje. – Arh. P sa Sandžaka; onaj ko je pred kraj života ne boji se ničega.

Mrtvi živima oči otvaraju. – Arh. P sa Sandžaka; sudbine onih koji su umrli vrlo jasno poučavaju one koji su živi.

Mrtvo puhalo. – P; kada se neko hvali, a nema razloga za hvalu, on samo m. p., tj. kožna mješina koja se napuše i izgleda kao živa zbog svoga volumena, a zapravo u njoj nema ništa osim zraka.

Mrtvo slovo na papiru. – P; ono što je kao dogovor ili obaveza zapisano, ali nije provedeno, prazne riječi.

Mrtvoj glavi nema lijeka. – Arh. P sa Sandžaka; kad čovjek umre, više mu pomoći nema.

Mrtvoj lisici i pilići se rugaju. – P; kaže da slabiji dolaze do izražaja kad nemaju jačeg protivnika. Odgovara lat. Mortuo leoni et lepores insultant.

Mrtvu se vuku mjeri rep. – Arh. P sa Sandžaka; sugerira oprez u opasnim situacijama; niko nije toliko lud da mjeri duljinu repa živom vuku.

Mrzla pička (pizda). – P; ima dva značenja: 1. sinonim za frigidnu žensku osobu. 2. hladna, neljubazna osoba.

Mržnja između pastira i psa napuni vuku usta. – Arh. P; gdje se dvojica svađaju, treći izvlači korist iz toga.

Mučno (Teško) je sastaviti dva dobra zajedno. – Arh. P sa Sandžaka; teško je duže vremena biti sretan. Trenutke sreće i radosti često pomuti neka nesreća ili loša vijest.

Mućak pokvari cijeli ručak. – P; komentar na postupak nekoga ko je upropastio sva nastojanja drugih da uspješno okončaju neki posao. Odgovara njem. Ein faules Ei verdirbt die ganze Brei.

Mućni (malo) glavom. – P; opomena onome koji ne razmišlja razborito, ili postupa lakomisleno, da se prodrma, da ponovo razmisli o svemu.

Muda bi svoja pojeo (od muke). – P; kaže se za onoga koji ne zna šta da radi, kome ništa ne ide onako kako bi želio, ili mu se desilo nešto što nije očekivao.

Muda Marjanova. – P; kaže se kad ko nije imao nikakve koristi od kakvog posla, kad nije u nekoj diobi ništa dobio.

Muda od labuda. – P; ima isto značenje kao i prethodna, samo što je ovdje u pitanju dio životinjskog tijela koji labudovi nemaju. Dobit ćeš muda…

Muda u procijepu. – P; komentar za onoga koji se nalazi u vrlo nepovoljnom položaju.

Mudar kao zmija. – P biblijskog porijekla, a komentar je na nečiju lukavost budući da je zmija navela Adama i Evu na istočni grijeh.

Mudra glava, šteta što je samo na dvije noge. – P je ronična primjedba za onoga koji se ponaša glupo ili životinjski.

Mudri malo zbore, ali mnogo tvore. – Arh. P sa Sandžaka; pametni ljudi malo pričaju a puno rade.

Mudroj glavi dosta i jedno oko, a ludoj ne pomažu ni dva. – Arh. P; mudar čovjek na temelju velikog životnog iskustva donosi sud o onome što vidi, za razliku od glupog čovjeka; vidi sljedeću:

Mudroj glavi jedno oko dosta. – Arh P; može se tumačiti kao i prethodna P.

Mudrom junak konja vodi. – Arh. P sa Sandžaka; pametan čovjek nađe nekoga ko će mu raditi manje važan posao.

Mudrome je savjet njegova savjest. – P; pametnom čovjeku nisu potrebni tuđi savjeti, njegova vlastita savjest je ta koja ga savjetuje.

Mudrost svijetom vlada. – Arh. P sa Sandžaka; pamet, razboritost, mudrost, razum najvažniji su za napredak u svijetu.

Muka čovjeka tjera na sve. – P; teška životna situacija čovjeka natjera da čini i ono što inače nikad ne bi učinio. Nužda zakon...

Muka duše ne vodi, no suđen dan. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi vjeruju da je sudbina iznad muke i da je presudna za život.

Muka je do čovjeka doći, a od njega ti je lako. – Arh. P sa Sandžaka; lakše je ostaviti čovjeka nego naći pravog, dobrog čovjeka.

Muka je kao rijeka, a sramota dovijeka. – P; savjet da čovjek treba pretrpjeti muku (jer je prolazna) i ne pasti u iskušenje da učini nešto zbog čega bi se stidio i kajao do kraja života.

Muka je živjeti, još žalije umrijeti. – Arh. P; ma koliko čovjek bio nesretan ili bolestan, ipak mu je život drag.

Muka najviše postara čovjeka. – P; opomena da psihičke nedaće, tuga i bijeda najčešće uništavaju čovjekovo zdravlje i mijenjaju njegov izgled.

Muka uči pameti. – Arh. P sa Sandžaka; kad se čovjek nađe u problemima, rješenje mu se samo nametne.

Muka živjet(i), a žao umrijet(i). – P; komentar za ambivalentan odnos prema životu, kada se čovjeku smuči život, ali ne želi ni da umre.

Muke Isusove. – P; hiperbola koja ističe nečiju veoma tešku situaciju koja se poredi s patnjama Isusa Krista kada je bio razapet na križu.

Muko moja, pređi na drugoga. – P; kad se neko nađe u teškom položaju, sam za sebe kaže ovo, a odnosi se i na situaciju kada neko svoju odgovornost prebacuje na drugoga. Prebacuje vrele...

Muku mučim. – P; pleonazam, izražava teško stanje čovjeka koji se pati, koji ”izmorava i muči” vlastitu muku kako bi riješio svoj problem.

Mukte je i sirće slatko. – Arh. P; kad je nešto besplatno, ma šta bilo u pitanju, onda je sve slatko. Tur. mufte/mukte – besplatno, džabe

Munta ga. – P; odnosi se na onoga koji laže, obmanjuje, vara, ili pokušava koga nagovoriti na šta. Ital. multa – globa, dražba; od toga dolazi da prevarant nastoji pošto-poto prodati svoju laž.

Musliman na baterije. – P odnosi se na Bošnjaka koji se nije ponašao kao musliman prije 1992, a onda se Okrenuo za 180 stepeni. Neki od njih su po potrebi vjernici: kada izlaze u društvo, ”stave baterije”, uključe se, i tada su ”u pogonu” kao vjernici, a kada se vrate kući ne ponašaju se kao vjernici. K(a)o lubenica je.
Mustro jedna. – Arh. P; kaže se kao ironičan komentar za onoga koji je drukčiji na bilo koji način od drugih. Njem. Muster – uzorak, primjerak.

Muška baba. – P; vrlo razgovorljiv, pričljiv muškarac.

Muška kurva. – P; 1. muškarac koji se ponaša neiskreno prema svojoj okolini, 2. žigolo, muškarac koji naplaćuje svoje seksualne usluge.

Muškarac je samo ružna izraslina na kurcu. – Duhovita P nekih promiskuitetnih žena (i lezbijki) koje u muškarcima vide samo sredstvo za zadovoljenje svojih erotskih potreba.

Muškarci su kao komarci, ubodu, pa odu. – Duhovita P koja prikazuje muškarce kao koristoljubive zavodnike.

Muškarci su kao WC: il(i) su zauzeti, il(i) su usrani. – Duhovita P sredovječnih djevojaka koje ne uspijevaju naći muškarca ili muža za sebe.

Muškarcu je kafana kuća. – Arh. P; opravdavanje muškaraca da oni trebaju odlaziti u kafanu, za razliku od žena koje moraju ostajati kod kuće.

Muški šovinista. – P; odnosi se na muškarca koji ne poštuje ženski rod, koji u ženi vidi samo sredstvo za zadovoljenje seksualnih prohtjeva, ženu koja će mu kuhati, prati veš, peglati i rađati sinove.

Muško je za ženidbe sve dok okom može namigivat. – Arh. P; ističe da se muškarac može oženiti i u starijoj dobi, dok god je sposoban zavesti ženu.

Mušterija je uvijek u pravu. – P; deviza lojalnih trgovaca, koji su spremni izaći ususret mušteriji da bi uspjeli prodati ono što nude.

Mutan k(a)o oranje. – Ono što je mutno to je nejasno, a onaj ko je mutan njegove namjere nisu jasne, kod njega se ne zna ništa pouzdano.

Mutav mutavog najbolje razumije. – P; ističe da se sličnosti privlače. Odgovara Makrobijevoj na lat. Similis simili gaudet.

Muti mi vodu. – Arh. P; kaže onaj kome drugi stvaraju poteškoće, ili kad se jave okolnosti koje nije očekivao.

Muzeš jarca u rešetu. – P; komentar na čiji potpuno besmislen i beskoristan rad; niti se jarca može pomusti niti mlijeko može ostati u rešetu.

Muž bez grunta. – Arh. P; ima dva značenja: 1. siromah, 2. onaj koji je u nešto potpuno neupućen.

Muž bogat, bik rogat. – Arh. P sa Sandžaka; katkad se dešava da je muž koji je prezauzet poslom običan rogonja kojeg žena vara dok on zarađuje.

Muž je glava а žena je srce kuće. – Arh. P; starinska podjela „uloga“ u kući.

Muž je muž, makar mu bio k(a)o puž. – Duhovita P; ističe važnost muža i pored njegovih nedostataka.

Muž kad se ženi – veže se, žena kad se uda – oslobodi se. – Duhovita P; naglašava odnos bračnih partnera; muž u braku treba da se smiri i da bude uzoran, a žena tek tada može dati oduška svojim emocijama i tjelesnim prohtjevima.

Muž uvijek zadnji sazna (istinu). – P; odnosi se na ženinu preljubu u braku. Nikad se ne kaže šta je u pitanju jer se to podrazumijeva. Ali i: Žena uvijek zadnja sazna.

Muž uvijek zadnji sazna da njegova žena ne zna kuhati. – Duhovita parafraza prethodne P, a odnosi se na one žene koje zaista ne znaju kuhati ili vrlo loše kuhaju.

Muž (žena) uvijek zadnji(a) sazna. – P; odnosi se na preljubu, za koju često muž (ili žena) sazna kasnije nego druge osobe iz njihove okoline.

Muž ženu nosi na košulji, a žena muža na obrazu. – P; ističe da žena treba brinuti o izgledu svoga muža a da muž pazi da ne osramoti čast svoje žene varajući je.

Muževa je kuća svijet, a ženi je svijet kuća. – Arh. P; maksima patrijarhalnih muškaraca.

[Benjaminsky]

Za one koji budu tražili drugo izdanje "Bosanske sehare" u bibliotekama ili knjižarama, ono izgleda ovako:

[Benjaminsky]

N

Nabacila C-osmijeh. – P odnosi se na žensku osobu koja ”pozira”. C-osmijeh je službeni osmijeh, koji predstavlja osobu kao uvijek ljubaznu.

Nabacilo mu sihire. – P odnosi se postupak kojim se uz pomoć zlih sila želi kome naškoditi. Tur. sihir – čarolija, čini, mađija.

Nabacuje se. – P kaže se kada se neko nametljivo udvara, npr. Vidi kako mu se nabacuje.

Nabijaš mi na nos. – P kaže onaj kome neko prigovara ili zamjera zbog nečega. Ide mu uz nos.

Na bijelom kruhu (hljebu) – Arh. P ima dva značenja: 1. proživljavati posljednje dane; u Osmanskom carstvu osuđeniku na smrt se uz posljednji obrok služio bijeli kruh, 2. živjeti vrlo dobro, uživati privilegije.

Nabijem ga. – P komentar i zaključak vezan za onoga koji nekome nije po volji.

Nabila mu rogove. – P kaže se za ženu koja je prevarila muža i od njega napravila rogonju.

Nabio (mu, joj) cijenu. – P kaže se kad ko pretjerano digne cijenu nekom proizvodu.

Na bogatim se vratima nećeš kruha najest. – Arh. P; poslovično su škrte bogate osobe, pa od njih ne treba očekivati pomoć.

Na carevu hljebu ima sedam kora. – Arh. P sa Sandžaka; teško je od bogataša dobiti poklon.

Nacifrala (Nacifrao) se. – P komentar na izgled osobe koja se pretjerano dotjerala, nakitila. Štr. cifrati se – pretjerano se uređivati, kinđuriti se.

Nacrtaj se... – P kaže se kome u smislu da obavezno mora doći na neko mjesto u određeno vrijeme.

Na čekanju. – Česta P odnosi se na zaposlenika koji čeka da se ponovo javi potreba za njegovim angažmanom na njegovom radnom mjestu.

Na čijim se kolima voziš njegove konje hvali. – Arh. P; uputa da treba uvažavati onoga ko ti pomaže.

Na čijim se kolima voziš njegovu i pjesmu pjevaj. – Arh. P; ima slično značenje kao i prethodna.

Naći iglu u plastu sijena. – P; kaže se za situaciju kad neko nađe ono što je bilo gotovo nemoguće naći.

Nada drži i cara i siromaška. – Arh. P sa Sandžaka; svako se nečemu nada: i najbogatiji i najsiromašniji.

Nada je jedan od onih lijekova koji uopće ne liječe, već samo produžavaju patnju. – Arh. P; nadanje je varljivo ako nema realnog uporišta u njemu.

Nada je kruh siromaha. – P; nadanje je duhovna hrana siromašnih.

Nada je san budnih. – P; nada je ono o čemu budan sanja, psihičko stanje u kojem se očekuje buduće dobro.

Nada je pokopala više ljudi nego kuga i kolera zajedno. – P je opomena čovjeku da se ne treba tek tako prepuštati nadanju, jer je nadanje pasivno stanje, iščekivanje da se situacija promijeni sama od sebe što je najčešće nemoguće. S druge strane, u podtekstu se misli da treba preuzeti inicijativu i djelovati onda kada se većina ljudi samo nada.

Nada posljednja umire. – P; čovjek se cijeloga života nečemu nada, nažalost često i nerealno.

Nadanje ludom radovanje. – P; izražava negativan stav prema nadanju, koje je često svojstveno naivnim ljudima.

Nadanje vječito imanje. – P; suprotno od prethodne P, nadanje je moralni kapital koji čovjeku daje motivaciju za životnu borbu.

Nader(a)o se svakojake čohe. – Arh. P; bio je u svakakvim situacijama. Tur. čoha – meko platno od valjane vune.

Na (U) dlaku isto. – P kaže se kada je šta skoro isto s nečim, toliko da je razliku gotovo nemoguće uočiti.

Nad majkom nema prijatelja. – P; princip koji ističe naklonost majke prema djetetu ne samo kao roditelja nego i kao istinskog, pravog prijatelja.

Nadnijela se nad grob. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja je blizu smrti.

Na dobro se la(h)ko navići. – P; ističe da se čovjek vrlo lako navikne na ono što je bolje od prethodnog.

Na dobrom glasu. – P odnosi se na onoga koji ima ugled, o kojem neko ima dobro mišljenje.

Nadrkan je. – P kaže se za onoga koji je vrlo ljut, razdražljiv.

Nadrlj(a)o na pravdi Boga. – P; odnosi se na onoga koji je stradao bez svoje krivnje.

Na drugo brdo tkan. – Arh. P odnosi se na čovjeka drugačijeg od većine ljudi. Arh. drugo brdo – drugi dio tkalačkog stana.

Na drugom vidiš uš, a na sebi ne vidiš krpelja. – Arh. P; ima slično značenje kao: U tuđem oku vidiš trn…

Na duge (dužu) staze(u). – P odnosi se na dugoročne planove, općenito na nešto dugotrajno.

Na dugom štapu. – P ono što neko priželjkuje, a to je neizvjesno jer je uvjetovano mnogim okolnostima koje ne ovise o volji onoga koji priželjkuje.

Nadu(h)lo se u njemu govno, pa misli da je srce. – P; sarkastična primjedba na čovjeka koji se pravi važan.

Na Duhove ako kiša lijeva, slabe nade tada od usjeva. – Arh. P; u narodu se vjerovalo da će biti loš urod ako na blagdan Duhova pada jaka kiša. Inače su Duhovi pedeset dana nakon Uskrsa.

Na dupe (guzicu) bi progovorio. – P; komentar za one koji ne znaju čuvati tajnu.

Naduravaju se. – P kaže se za one koji se međusobno natežu, gnjave, nadmeću, nadmudruju, ili samo trpe jedan drugoga. Ital. durare – trpjeti.

Nadžak-baba. – P svadljiva, zajedljiva osoba, opake naravi i oštra jezika. Tur. nadžak – sjekira koja s druge strane ima čekić.

Nađe tuka duduka. – P; svaka budala nađe sebi sličnog. Tuka – u prenesenom značenju glupača. Tur. duduk – svirala s rupicama, u prenesenom značenju – budala, glupan.

Nađi nekog jačeg svjedoka od tog svoga Boga. – P; kada se neko bespotrebno, za svaku sitnicu, kune navodeći Boga kao svoga svjedoka, čime ustvari pokazuje da je loš vjernik, odnosno nevjernik, tada mu sugovornik, da bi ga još više ponizio, kaže gornju P.

Nafakali čovjek. – P čovjek koji ima dobru nafaku, čovjek sretne ruke. Tur. nafaka – ono što je čovjeku suđeno da pojede i popije za života.

Nafakali insanu se gurabije peku na suncu, a ašlame u medu kuhaju. – P; naglašava važnost sreće u životu čovjeka, onome koga prati sreća sve je jednostavnije i lakše. Tur. insan – čovjek, osoba.

Nagazio na tanak led. – P; odnosi se na onoga koji se neoprezno upustio u rizik i dospio u tešku situaciju.

Nagazio na vilinsko kolo. – P; odnosi se na onoga koji je prevaren, tj. obmanut.

Nagazio na vradžbinu. – P; ima slično značenje kao i prethodna, s tim što je ovdje riječ o bilo kojem obliku vradžbine.

Naglost razbija mudrost. – Arh. P sa Sandžaka; opominje da čovjek ne smije naglo reagirati ako želi mudro postupati.

Nagodba najbolja osuda. – P; princip onih koji se ne vole parničiti na sudu.

Na greškama se uči. – Arh. P; kaže se onom koji je napravio grešku, a u želji da ga ta greška ne bi demoralizirala i kao opomena da ubuduće bude pažljiviji. Odgovara lat. Errando discimus.

Na grešnicama se uči. – Duhovita P; parafaza gornje P. Pod grešnicama se podrazumijevaju žene lakog morala.

Nagriza ga crv sumnje. – P; kaže se kad koga muči, izjeda sumnja.

Na guzicu (je) pravljen. – Arh. P; komentar kad ništa ne valja, kad je šta loše urađeno.

Naguzio ga (k/a/o sretnog). – P kaže se kada neko koga prevari, obmane.

Naguzio (Naguzila) se. – P odnosi se na osobu koja se sagnula i izbacila stražnjicu, naprćila se.

Na guzove. – P kad ko pokušava ili uspije ostvariti što je naumio, ali ne zahvaljujući svom radu ili zalaganju, nego na nemoralan način.

Nahorozio se. – P odnosi se na osobu koja se jako naljutila zbog uvrede u svađi s kim.

Naiđe vrijeme kad i krmku moraš vikat dajo. – P; govori o nemilim vremenima kada čovjek mora biti dobar i sa svojim neprijateljem. Dajo – daidža, ujak.

Na istoj smo talasnoj (valnoj) dužini. – P kaže onaj koji uviđa da njegov sugovornik govori, misli ili osjeća isto što i on, i to poredi s razgovorom dvaju radiooperatera.

Naivan k(a)o ovca (beja). – P; kaže se za onoga koji je lakovjeran, prostodušan, bezazlen, ali i priglup i ograničen.

Naivan k(a)o trava. – P; metafora, odnosi se na onoga koji je mlad i neiskusan. Zelen je.

Na jedno mu uho uđe, na drugo izađe. – P; osoba koju ne zanima šta sugovornik govori i zato brzo zaboravi šta je čuo.

Na jedno oko ćorav (uho gluh), a na drugo ne vidi (ne čuje). – P; onaj koji nije u mogućnosti ili ne želi uvidjeti situaciju u kojoj se nalazi.

Na jednom se volu ne može orati. – P; čovjek mora imati prave preduvjete da bi uspješno uradio posao.

Na jeziku med, a u srcu jed. – P ima dva značenja: 1. komentar za ponašanje onoga koji želi prikriti svoju tugu; 2. odnosi se na onoga koji nastoji drugoga prevariti. Odgovara lat. Mel in ore, fel in corde i Plautovoj: Altera manu fert lapidem, panem ostendit altera.

Naja hampe. – Arh. P Nema pomoći. Kaže se kao opomena pri igranju neke društvene igre, npr. kartanja. Tur. hampa – pomoć. Naja – nema.

Najblaže rečeno. – P eufemizam; ako neko u svome izlaganju ne želi potencirati neku drastičnu činjenicu, koristi ovu F, ali poslije nje može namjerno upotrijebiti adekvatan pojam.

Najbogatiji je onaj domaćin kome niti fali niti pretječe. – P; govori o umijeću onih ljudi koji znaju mjeru u svome bogatstvu. Njem. fehlen – nedostajati, manjkati. Fali joj...

Najbolja upotreba riječi je šutnja. – Arh. P; katkad je bolje ništa ne reći. P pripada indijskom pjesniku Rabindranatu Tagori; Šutnja je zlato.

Najbolje je što je prošlo, najbliže je što će doći. – P; ističe da je nekad najbolje ono što se završilo, ali da se treba pripremiti i za budućnost.

Najbolji čovjekov prijatelj je drugi čovjek koji gleda svoja posla. – Duhovita P; sugerira nemiješanje u tuđe poslove.

Najbolji je liječnik koji umije najbolje zdravlje čuvati. – P; opominje na važnost zdravstvene preventive.

Najbolji lijek za nesanicu je dobar san. – Paradoksalna P; kako naći izlaz iz nemoguće situacije jer onaj koji pati od nesanice ne može imati dobar san.

Najbolji način da sakriješ bubuljice na licu je da izađeš na ulicu go. – Duhovita P; katkad ljudi kako bi skrenuli pažnju s važnije stvari urade tako da sve postane još uočljivije.

Najbolji prijatelj je dobar savjet. – P; ističe značaj dobrog savjeta.

Najbolji slikar mrtve prirode je industrija. – Ironična P; industrija sve više zagađuje okolinu i ubija je.

Najcrnja je haljina siromaština. – Arh. P sa Sandžaka; siromaštvo je najteže nositi.

Najdalje je što je prošlo, a najbliže je što će doći. – Arh. P; ono što se dogodilo na neki način treba baciti u zaborav, za razliku od onoga što se očekuje, na to treba usredotočiti pažnju jer se ne zna ishod novodolazećeg.

Najdalje stigne onaj koji ne zna kuda se zaputio. – Arh. P; nekad se treba uputiti bez pravog cilja jer čovjek na svom putu može otkriti pravi cilj.

Najeb(a)o (je) k(a)o žuti! – P kaže se za onoga koji je zbog nečega nastradao, nagrabusio, nadrljao.

Najeb(a)o je ko preživi. – I ironično komentira neku situaciju koja jest teška, ali ne toliko da je opasna po život.

Najela se gladnica pa postala banica. – Ironična arh. P; karakterizira osobu koja je naglo iz siromaštva došla među bogate.

Najeo se jezikove juhe. – P; komentar za onoga ko je pretrpio oštru kritiku.

Najeo se k(a)o Čifut patišpanje (potišpanje). – P; odnosi se na zadovoljnog čovjeka, koji se najeo, a to se poredi sa sitošću Židova koji je pojeo mnogo patišpanje. Patišpanja je vrsta židovskog kruha, a donijeli su je Sefardi u Bosnu u 16. stoljeću kad su protjerani iz Španije. Čifut je pogrdno ime za Židova. Lat. potas – tijesto + spanja: španski kruh.

Najezda skakavaca. – Ironična P odnosi se na gomilu ljudi koji su došli nepozvani, a u podtekstu podsjeća na biblijsku n. s. koji su uništili Egipat.

Najgora je ptica koja kalja svoje gnijezdo. – Arh. P sa Sandžaka; vrlo je ružno govoriti negativno o svojim bližnjima.

Najgora je zaraza od crna obraza. – Arh. P sa Sandžaka; kad ljudi postanu nemoralni i izgube obraz, za to je vrlo teško, gotovo nemoguće pronaći lijek.

Najgora žena vrijedi pet groša, а dobra se nikakvim novcima platiti ne može. – Arh. P sa Sandžaka; izražava se vrijednost dobre žene.

Najgore je brojati tuđe pare i jebati svoju ženu. – Ironična P; ističe da ne treba imati posla s tuđim novcem, a svoja žena vremenom postaje sve manje interesantna.

Najgore je ići u hvaljene jagode. – Duhovita P; komentar na situaciju kada je društvo pozvano na ručak, ili ako ide u svatove gdje su se hvalili bogatstvom, a ne bude ništa od očekivanog.

Najgore je kad u čokoladi „Životinjsko carstvo“ pronađeš svoju sliku. – Ironična P; poredi nečiju ružnoću s ružnoćom neke životinje.

Najgore je pijanstvo od pogače. – P; opominje da opijenost blagostanjem može biti opasno.

Najgore su prazne jasle. – P; neimaština u domu narušava međusobne odnose ukućana i izaziva nesporazume.

Najlakši način da ti ime dospije u novine je da ih čitaš dok prelaziš ulicu. – Sarkastična P; nepažnja prilikom prelaska ulice može dovesti do nesreće sa smrtnim ishodom.

Najljepša je čast lijepa riječ. – P; ističe važnost uljudnog ophođenja prema ljudima.

Najljepša riječ kad se neumjesno potroši, od nje koristi nema. – Arh. P; opominje da treba voditi računa o primjerenosti riječi koje se upotrebljavaju.

Najljepši cvijet nikne na bunjištu. – Arh. P sa Sandžaka; ljepota se može pronaći i tamo gdje se najmanje očekuje.

Najmekaniji jastuk je čista savjest. – Arh. P; pošten čovjek ima miran san, za razliku od onoga koji nema čistu savjest.

Najmilijeg gosta tri dana dosta. – Arh. P; ima isto značenje kao i: Svakog gosta tri dana dosta.

Najmudriji su ljudi koji najbolje umiju svoju želju prikriti i zatajiti. – P; opominje da je katkad bolje zatajiti svoje želje i namjere kako ih drugi ne bi osujetili.

Najobičnija pizda. – P kaže se za onoga koji se ponaša neodgovorno, licemjerno, poltronski, uopće koji je nekarakterna osoba.

Najpreči su komšija i košulja. – Arh. P sa Sandžaka; komšija je važan jer prvi može priskočiti u nevolji, a košulja čuva tijelo. Zapravo, sve ono što je duhovno i fizički blizu – važno je čovjeku.

Najružnija istina je ljepša od najljepše laži! – P; istina, ma kakva bila, uvijek je bolja od laži.

Najsigurniji je način kako ćeš pogoditi žensko srce da gađaš klečeći. – Duhovita P; neki smatraju da žena voli vidjeti muškarca kako kleči pred njom i da se na taj način može puno postići kod nje (što, naravno, ne mora biti tačno).

Najskuplja je sirotinjska para. – Arh. P sa Sandžaka; ono što siromašak zaradi njemu je najvrednije.

Najskuplje je ono što nije na prodaju. – Arh. P; opominje da ono za šta je čovjek emotivno vezan ne može se ni prodati ni kupiti: zdravlje, poštenje, ljubav, patriotizam.

Najstariji zanat na svijetu. – P; je internacionalna i odnosi se na prostituciju.

Najteža je prazna torba. – Arh. P; podsjeća da je neimaština najteže stanje u životu.

Najteže je biti ništa onom ko je tebi sve. – Arh. P; ističe da je najteže biti nevoljen od onoga kojeg volimo.

Najteže je bježati kad te niko ne goni. – Arh. P; od sebe i svojih problema se ne može pobjeći.

Najteži je prazan želudac. – Arh. P; najteže je čovjeku koji je gladan.

Najveća čast je draga volja. – P; naglašava važnost dobre volje u komunikaciji s ljudima.

Najveća je pobjeda oprostiti dušman(in)u. – P; maksima milosrđa koja sugerira human odnos prema neprijatelju. Tur. dušman – ogorčeni neprijatelj, zlotvor.

Najveća je umješnost iskusiti gorčinu života, a ne ogorčiti se. – P; favorizira stoički stav prema životu.

Najveća slava nije u tome da nikad ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo, podignemo. – P; naglašava da istrajnost i pobjedu nad sudbinom čovjek može postići samo ako se poslije pada uzdigne i postane jači nego prije.

Najveća usluga koju otac može učiniti djeci jeste da voli njihovu majku. – P; opominje da muževi trebaju cijeniti i voljeti majke svoje djece radi njihove dobrobiti.

Najveći dio zdravlja je želja za zdravljem. – P; naglašava da su motiviranost i prevencija najvažnije u očuvanju zdravlja.

Najveći je gospodar nad ljudima onaj koji im najviše služi. – P; maksima o pravednom vladanju.

Najveći podvig je proći kroz gusto naselje s rijetkom stolicom. – Duhovita P; teško je ostvariti svoj cilj ako su nepovoljne okolnosti za njegovo postizanje.

Najveći prijatelj istine je vrijeme. – P; vrijeme je faktor potreban da bi se istina valorizirala, tek kada protekne izvjesni period poslije nekoga događaja, kada se u međuvremenu saznaju sve okolnosti koje su prethodile činjenici koja se ocjenjuje – može se poslije kritičke analize ustanoviti da li je u pitanju istina ili zabluda.

Najviše junaka je pod zemljom. – Arh. sefardska P; savjet da u životu prvo stradaju oni koji se junače.

Najviše se podmazuje kotač koji naviše škripi. – Arh. P sa Sandžaka; uvijek treba posvetiti veću pažnju onome što nije uredu kako bi se postigao zamišljeni cilj.

Najviše se vole ljudi koji imaju iste vrline, najviše se mrze oni koji imaju iste mane. – Duhovita P; oslikava bliskost ljudi sličnih osobina.

Najviše zakona ima u pokvarenoj državi. – P; ističe da je pretjerano mnoštvo zakona potrebno kako bi režimske vlasti prikrile loše strane svoje vladavine.

Nakalemio mu… – P odnosi se na onoga koji je drugome pripisao neki grijeh ili problem koji mu na izvjestan način odgovara zato što toga prati ružna priča.

Na kantaru je on to stekao. – Komentar na čije dobro imovno stanje, a riječ je o trgovcu koji se obogatio varajući vaganjem. Tur. kantar – vaga.

Nakanjuje se k(a)o gladan srat(i). – P; onome koji je gladan ne žuri se ići u zahod jer su mu crijeva prazna. Ovim se izražava ili neki beskoristan napor ili je komentar na osobu koja se nimalo ne trudi da nešto postigne.

Nakiti malo. – P kada neko za koga piše molbu ili ga pred nekim treba predstaviti, ili pohvaliti, tada mu onaj o kome se radi ovo kaže.

Nakitio se bez cvijeća. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit komentar za pijanog čovjeka.

Na koga se (ti) baci? – P kaže roditelj djetetu ili prijatelj prijatelju kad vidi da se onaj kojem je upućeno pitanje ne ponaša kao ostali članovi porodice ili grupe.

Naknadna pamet. – P; se odnosi na zaključak poslije događaja koji se desio, mada se ranije govorilo (ili mislilo) drugačije. Primjer za naknadnu pamet je P: Poslije bitke svi su generali pametni.

Na kojem drvetu voća nema, niko se na njega kamenom ne baca. – P; slikovito govori o mogućem izboru kada je riječ o kvalitetu.

Na konju je. – P kaže se za onoga kome je nešto uspjelo.

Na Kosovu je počelo, na Kosovu će se i završiti. – P; narodna pretpostavka u kojoj je izražena želja da se i Albanci na Kosovu oslobode velikosrpskoga jarma.

Nakožila mi se jeza. – P; duhovita igra riječi kao ironičan komentar na ono što drugi smatraju jezivim: Naježila mi se koža.

Na kraj se Ciganče davi. – Romska P; Romi vjeruju da ih sudbina čuva i da oni uvijek zadnji stradavaju.

Na kraju kandžija puca. – P; odnosi se na silu (vlast) koja se može urušiti ako ne zna granice svojih mogućnosti.

Nakrivio šešir. – P komentar na nečiji neozbiljan nastup.

Nakrivo nasađen. – P odnosi na osobu lošeg raspoloženja ili na nešto od početka loše postavljeno.

Na kruhu (hljebu) i vodi. – P odnosi se na onoga koji je vrlo siromašan. P; se koristi i kada se govori o teškim životnim uvjetima robijaša.

Nakurac (s tim)! – P izraz nerviranja, kad čovjek više ne može podnijeti provokacije.

Nakurčio se. – P odnosi se na onoga koji je spreman za svađu; Kurči se.

Na kurjaku stado ostavio. – Arh. P sa Sandžaka; ostaviti nekom nedostojnom da brine o imovini i naslijeđu.

Na lakat bi prolajala. – P; odnosi se na osobu koja ogovara ili koja ne zna čuvati tajnu.

Nalazi se na repu događaja. – Arh. P komentar za onoga koji je slabo ili nedovoljno upoznat s događajima, a i ko je ostao izvan zbivanja.

Naletom (Naletnikom) te Bog učinio! – Proklet bio! Tur. nalet – prokletnik, nesretnik.

Naletio sakat na ćorava. – Ilustracija lošeg spoja ljudi koji nešto hoće, ali nisu sposobni to uraditi.

Nalik k(a)o jaje jajetu. – P; odnosi se na ono što je vrlo slično kome ili čemu.

Nalizo se ko pas muda. – Romska P; komentar da se neko puno napio ili najeo.

Naložio ga. – P; kaže se kada neko koga nagovori, zainteresira za koga ili šta.

Na ljutu ranu ljuta trava ide. – P; ono što je opasno treba otkloniti svim sredstvima. Klin... Odgovara Hipokratovoj na lat. Contraria contrariis curantur.

Nâm čuva dušu, a sablja tijelo. – Arh. P; čovjek, osim što mora čuvati tijelo, mora voditi računa i o svom dobrom glasu. Tur. nâm – dobar glas, ugled, slava.

Namagarčio ga. – Arh. P kaže se za onoga koji je koga napravio budalom, prevario ga, izložio ga ruglu, nasamario, nasankao, podvalio kome.

Na malu ribu se velika hvata. – Arh. P sa Sandžaka; mamac treba biti sličan onome koga se želi uhvatiti.

Nama su potrebni pošteni, a ne sposobni. – I nekih bosanskih političara koja je nastala u doba formiranja prve vlade u toku rata. Izražen je stav da vladu trebaju činiti oni koju su pošteni a ne oni koji su samo sposobni. I se koristi kao komentar na nečiji loš izbor suradnika. Nikada nije bilo...

Nameračio se (na njega). – P; odnosi se na onoga koji ima merak na koga ili šta, ili namjeru kome učiniti šta loše. Tur. merak – želja, žudnja za čim.

Namjerila se kosa na kamen. – P; komentar kada dođe do sukoba, kada se sudare dvije sile.

Namjerila se vila na Halila. – P; komentar na sukob dviju približno jakih sila.

Namjerio si se na majstora. – P; kaže se onome koji je provokator ili opasan protivnik.

Na malom magarcu svako jaše. – P; komentira da se svako ko je imalo jači iživljava na slabijem.

Namet na vilajet. – P; nametnuta obaveza prema državi, porez, davanje, dadžbina. Tur. vilajet – najveća administrativna oblast u Osmanskom carstvu.

Na mladima (mlađima) svijet ostaje. – P; stara deviza koja je katkad i linija manjega otpora starije generacije; neka oni to urade, mlađi su, imaju više snage.

Na mlađem se kola lome. – P; može imati dva tumačenja: 1. opominje da se zbog neiskustva može desiti loš ishod posla, 2. često stradava onaj koji ne zna da se odbrani.

Na mom odžaku prema mom tabijatu i kajdu preokreni prema mom uhu. – Arh. P; ističe da se gost treba ponašati prema običajima domaćina u čiju je kuću došao. Tur. odžak – dimnjak, ovdje sinonim za kuću, tabijat – navika, kajda – pjesma.

Na mostu nađeš, na ćupriji izgubiš. – P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i Dobiješ na mostu...

Na nož su. – Arh. P; u značenju: Nisu u dobrim odnosima.

Na muci se poznaju junaci. – P; ističe da se prava ljudskost pokazuje u teškim trenucima. Odgovara Senekinoj P Calamitas virtutis occasio est.

Na mjestu mrtav. – Arh. P nagla, trenutna smrt, prirodna ili uslijed nesretnog slučaja.

Nane, žigova! – P uzvik razdraganosti u šali, etimologija fraze nejasna. Arh. nana – baka, žigovi – osjećaj bola uslijed žiganja.

Na njemu hladi dušu. – P; kaže se kada se ko nastoji družiti s optimistom i time uspijeva odagnati svoje probleme.

Na njemu se slomila kola. – P; kaže se za onoga koji je označen kao krivac za neuspjeh nekog posla bez obzira na to je li stvarno kriv.

Naoči drag, a u srcu vrag. – P; osoba koja je na prvi pogled draga, ali dok se ne upozna kakva je ustvari.

Na očima kapidžije nema. – P; oči su glavni svjedok bilo čega. Tur. kapija – velika vrata, kapidžija – vratar.

Naoružan do zuba. – P odnosi se na onoga koji ima mnogo oružja.

Naoštrio se. – P jako se naljutio, okomio se na koga, spreman za sukob.

Napad je najbolja odbrana. – P; komentar za onoga koji u svađi nema dovoljno jake argumente jer je zapravo kriv što je došlo do prepirke, pa napada svoga sugovornika. P je parafraza stare njem. Tapfer angreifen ist halb gesiegt.

Na paraćeske. – P označava nešto što je odvojeno, u dijelovima, malo-pomalo. Tur. paraćesik – komadić, dio.
Napisano kukom po ledu (vodi). – Arh. P kaže da će nešto vrlo brzo biti zaboravljeno, pa je beskorisno to i činiti.

Na plotu ti jagluk našli, a papuče na hajatu. – Arh. P; kletva i prijetnja kome da mu se dogodi veliko zlo. Tur. jagluk – marama, hajat – predsoblje.

Na poruke vuk mesa ne jede. – P; odnosi se na osobu koja ne vjeruje pričama, nego se želi osvjedočiti.

Na posuđenoj igli se ne zahvaljuje. – P; praznovjerje: ne treba zahvaljivati na posuđenoj igli jer to izaziva svađu.

Na pragu života. – P odnosi se na onoga koji je poslije položene mature ili diplomskog ispita spreman samostalno stupiti u život, koji je dakle na početku nečeg novog.

Na pravdi Boga. – P kaže se kad neko strada bez svoje krivice, nedužan.

Napravi dobro, izij govno. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da nije uvijek pametno pomagati.

Napravi mi (malo) EPP(-a). – P EPP je skraćenica za ekonomsko-propagandni program, tj. za reklamni TV program. P; upućuje osoba A prijatelju B, koji ide kod C, a koji može pomoći A u čemu, npr. Kad budeš pričao sa njim, napravi mi malo EPP-a, od njega mi ovisi hoću li dobiti posao. Nakiti malo.

Napravio hršum. – P kada neko nasrne na koga riječima, vidljivo izražava nezadovoljstvo, galami na koga. Tur. hršum – srdžba, od toga dolazi hrsuz – razbojnik, nagao čovjek, a hršum je onomatopeja koja označava rušenje, razbijanje i galamu koju pravi hrsuz.

Napravio izlet iz braka. – P eufemizam pod kojim se podrazumijeva da je muž prevario ženu, da je načinio preljubu.

Napravio medvjeda na sindžiru. – P; komentar kada neko od čega plemenitog učini obično sredstvo zarade, kao da je neko na dukat ugravirao medvjeda. Sindžir je osmanlijski dukat na kojem se nalazio lik aktuelnog sultana.

Napravio mu medvjeđu uslugu. – P; odnosi se na štetu pričinjenu kome proizašlu iz dobre namjere, uslugu koja se okrenula u štetu, nenamjerna odmoć.

Napravio mu šejtan vršaj na glavi. – Arh. P sa Sandžaka; duhovit komentar za onoga ko je oćelavio. Arh. vršiti – kositi žito.

Napravio mu šljivu. – P odnosi se na onoga koji je kome nanio takav udarac da mu se stvorio kao šljiva modar podljev, najčešće pod okom. Ima šljivu i Zatvorio mu oko.

Napravio mu zvrčku. – P kaže se kad neko kome priredi situaciju u kojoj ga ozbiljno kompromitira.

Napravio od usta guzicu. – Arh. P; komentar kad neko porekne ono što je izrekao, kad iznevjeri djelom svoje obećanje.

Napreduje k(a)o crv u kamenu. – P; odnosi se na onoga koji ne postiže nikakav napredak u čemu.

Na prosjaka i psi laju. – Arh. P; na nezaštićenu osobu svako se istresa.

Na prste se može izbrojati (nabrojati). – Arh. P kaže se kad je čega vrlo malo. Npr. Na prste se može nabrojati koliko puta nam je došao u goste.

Na prvi pogled. – P označava bilo šta što se da odmah, čim se ugleda, primijetiti. Odgovara lat. A prima vista.

Na psu rana, na psu i zarasla. – P; kaže se kad okolina ne brine o kome, ne pokazuje zainteresiranost za onoga kome je potrebna pomoć, nego ga prepušta samome sebi.

Napuh(a)o se k(a)o puran na bunjištu. – P; komentar za onoga koji se (bespotrebno) uobrazio.

Na putu ružica, a kod kuće tužica. – P; komentar za osobu koja krije svoje probleme od drugih.

Na ranu ga možeš priviti. – P; kaže se za osobu koja je izuzetno dobra, besprijekorna, plemenita.

Narast će ti dlake na dlanovima od toga. – P; šaljiva prijetnja starijih upućena dječacima u pubertetu koji su počeli masturbirati.

Narasta(o) mi nokat na kurcu. – Šaljiv komentar koji kaže sam za sebe onaj koji dugo nije spavao sa ženom.

Narod je i dobro i zlo u istoj torbi. – P; prikazuje narod kao objekt promjenljivog kvaliteta.

Narod je kao oblak: nekog orosi, nekog pokosi; nekog nahrani, nekog sahrani. – Arh. P sa Sandžaka; mnoge stvari u životu čovjeka ovise o mišljenju većine, tj. okoline.

Narod je stoka. – P; ilustrira ljudsku trpeljivost prema vlasti.

Narod koji ima ovakvu mladost (armiju) ne treba da se boji za svoju budućnost. – P; izjava J. B. Tita o omladinskim radnim akcijama i Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Nažalost, obje te snage su se izrodile u svoju suprotnost. Mladost bivše Jugoslavije ”kapitulirala” je 1968, a JNA je postala egzekutor vlastitog naroda.

Narod koji nije upamtio svoju prošlost zaslužio je da mu se ta prošlost ponovi. – P američkoga pisca R. W. Emersona koja je u vrijeme rata veoma često citirana, pa je postala maksima Bošnjaka.

Narod sere po čaršiji, pa iznosi na njega. – P; tipični primjer bosanske duhovitosti, a komentar je na mahalanje, ogovaranje.

Narod zaslužuje onakvu vlast za kakvu je glasao. – P; osuda političke nezrelosti birača, jer oni su krivi što su izabrali loše predstavnike u parlament.

Nasamario ga. – P kaže se za onoga koji je učinio da ko bude grubo prevaren, izigran, žrtva podvale, namagarčen.

Na (U) sedmom nebu. – P kaže se za onoga koji je u zanosu i koji je beskrajno sretan zbog čega, a najčešće je riječ o zaljubljenosti. Sedmo nebo je u mnogim mitologijama i religijama nebeska sfera poznata kao raj.

Na sefte. – Početak rada u trgovini i prva zarada. Tur. sefta – početak, prvina.

Na sinu ostaje kuća i ime, a kći je tuđa večera. – Arh. P; favorizira sina u obitelji u odnosu na kćerku.

Na siromaha i zec vadi pištolj. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i sljedeća:

Na sirotinji i zec kurac oštri. – P; sirotinja je nezaštićena i nad njom je moguća nepravda čak i od onih koji inače nisu moćni.

Na sirotinju svaki belaj hoće. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da nesreća najčešće pogađa siromašne. Kutaris(a)o se belaja.

Nas i Rusa trista miliona! – P; deviza velikosrba nastala pred rat u Hrvatskoj u kojoj se izražava: Brak iz računa i: Tradicionalno prijateljstvo te snaga srpsko-ruske koalicije. Deviza nije bezazlena jer je Rusija tradicionalno podržavala Srbiju od početka 19. stoljeća, a i u toku rata je u 99 posto slučajeva bila je protiv rezolucija Vijeća sigurnosti OUN-a koje su bile nauštrb Srbije.

Nas i Rusa trista miliona, a bez Rusa ni tri kamiona. – Ironična P; parafraza gornje P.

Na skut mi možeš nagaziti, ali na sreću ne možeš. – Arh. P; opomena onome kome je upućena da ne može stati na put njegovoj sreći.

Na sliku i priliku. – P; odnosi se na nešto što je veoma slično, što ima svoj uzor u nekome ili nečemu.

Na slanu ruku ovce trče. – Arh. P sa Sandžaka; ljudi su često skloni ići za onima koji im nešto nude.
Naspavat ću se u grobu. – P; obično za sebe kaže onaj koji pati od hronične neispavanosti, pa se ovim ”tješi” da će se i on jednom odmoriti.

Nasrudin-hodža je bio u pravu: najbolje je kad je ono što je tvoje da je pred očima. – P; epilog priče po kojoj čovjek uvijek mora budno nadzirati sva svoja dobra. N. h. je živio u 13. stoljeću i oko njega su se još za života ispredale legende.

Na sva (velika) zvona. – P; kada: Radio Mileva razglasi neki trač da ga svi saznaju.

Na sv. nikada. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: En Hanuka. Ima isto značenje kao i: Kad na vrbi rodi grožđe. Hanuka je blagdan posvećenja Salomonovog hrama u Jeruzalemu.

Na svoj mlin navodi (tjera) vodu. – P; komentar za onoga koji nešto radi prvenstveno misleći na svoju korist.

Na svojoj na plemenitoj. – P je arh. P; sa srednjovjekovnih stećaka; bila je i deviza nekih političara, bosanskih Hrvata, pred kraj rata u BiH, po kojoj oni polažu pravo na zemlju BiH. Plemenita zemlja je plemenština, naslijeđe starog plemena, tj. naroda. Na ovu devizu Bošnjaci su odgovorili narednom maksimom.

Na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. – P; deviza kojom bošnjački političari ističu svoje pravo na život u BiH.

Na svoju ruku. – P onaj koji postupa po ličnom nahođenju, ne pitajući za savjet iskusnije; tvrdoglav. Odgovara lat. Sui generis.

Na svom koritu svako pseto je najjače. – Arh. P sa Sandžaka; svako najbolje brani svoju imovinu.

Na svom pragu svaka mačka ima oštrije nokte. – Arh. P; onaj ko je primio koga u kuću uvijek je jači u zaštiti svojih kućnih prava od onoga koga je primio.

Naš(a)o bi iglu u plastu sijena. – P; odnosi se na onoga koji je vrlo sposoban. Igla u plastu...

Naš(a)o djetelinu sa četiri lista. – P; praznovjerica: u narodu se vjeruje da djetelina sa četiri lista donosi sreću onome koji je nađe. Djetelinu sa pet listova treba uništiti jer donosi nesreću, dok ona sa šest listova donosi veću sreću nego djetelina sa četiri lista. Ko nađe djetelinu sa sedam listova – treba je uništiti bez branja jer donosi veliku nesreću, a ona sa osam donosi pravu, dugotrajnu sreću, dok djetelina sa devet listića donosi trostruku sreću. I, ukoliko želi da mu se ostvari sreća, o pronađenim djetelinama ne smije nikome nikada govoriti.

Naš(a)o klepac bapku. – Arh. P; kaže se kad ko nađe sebi sličnu osobu. Arh. klepac – mali nakovanj na kojem se klepaju (izvlače) kose, (za kositi travu i žito).

Naš(a)o klas (p)šenice. – P; praznovjerica: vjeruje se da slučajni pronalazak klasa pšenice donosi sreću.

Naš(a)o lonac poklopac. – Arh. P; odnosi se na čovjeka kojem je drugi došao glave, kojem je ko stao ukraj. Odgovara P sv. Jeronima na lat. Invenit protinus patella operculum.; Našla tendžera…

Naš(a)o mu žicu. – P kad ko u razgovoru s nekim otkrije njegovu slabu stranu, nađe ”osjetljivu žicu”.

Naš(a)o rani vida. – Arh. P; kaže da je neko našao pravo rješenje za svoj problem. Vid je ovdje skraćeni oblik od vidati – liječiti koga, tješiti koga.

Naš(a)o se između čekića i nakovnja. – P; komentar na vrlo tešku situaciju, kad neko mora birati između dva zla, a šta god odabere ne valja. Odgovara Homerovoj na lat. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim.

Naš(a)o se između dva žrvnja. – P; slična prethodnoj, s tim što se ovdje neko nalazi u još težem položaju.

Naš(a)o se u behutu. – P odnosi se na onoga koji je obeznanjen, omamljen, iznenađen nečim. Tur. behut – stanje bez svijesti ili nepotpune svijesti.

Naš(a)o se u ćorsokaku. – P onaj ko se našao u bezizlaznoj situaciji, u nerješivim prilikama.

Naš(a)o se u neobranom grožđu. – Arh. P; odnosi se na onoga koji se obreo u teškoj situaciji, u neprilici.

Naš(a)o si crkvu (džamiju) u kojoj ćeš se moliti. – P; kaže onaj kod koga je neko došao po savjet ili pomoć, a on nije u poziciji da mu može pomoći, jer neće ili ne može.

Naš(a)o si cvijet koji će ti meda dati. – P; komentar na loš izbor pomoći ili suradnika.

Naša posla. – P komentar u vezi s nekom situacijom koja prepoznatljivo oslikava mentalitet bosanskih ljudi, kada se desi ono što je tipično za Bosance, što se događa kao po pravilu.

Naše gore list. – P kaže se za onoga koji je porijeklom iz naše domovine, a može biti rođen u inozemstvu.

Našla bespara tarač. – P; komentar na spoj dviju sličnih osoba. Tur. besparesi – krpa kojom se pere suđe; tarač – krpa za brisanje poda.

Našla krpa zakrpu (slika priliku). – P; slična prethodnoj P. Odgovara P E. Roterdamskog na lat. Asinus asinum fricat i Dignum patella operculum.

Našla se vila u čem nije bila. – Arh. ironična P; kaže se za osobu koja se našla u previše dobrim prilikama u odnosu na ono na što je navikla, pa se počela praviti važna; skorojević(ka).

Našla slika priliku. – P; ima slično značenje kao: Našla bespara… i: Našla krpa…

Našla tendžera poklopac. – P; ima isto tumačenje kao i: Našao lonac poklopac. Tur. tendžera – duboka posuda.

Našla vreća zakrpu. – P; ima isto značenje kao i: Našla bespara...; Našla krpa...

Našli ga kako pliva prsnim stilom. – P sarkastičan komentar koji se odnosi na pronalaženje utopljenika.

Našli (su) zajednički jezik. – P; kada se dvije ili više strana sporazume o nečemu, kažu to ovako.

Naš post vrbov most. – P; kažu pravoslavci za svoj post, koji nije strogi post.

Na šta uđe na to će izaći. – P; kako nešto počne tako će se i završiti.

Naštelio ga. – P naštimao mu, učinio da nešto dobije preko veze; namjestio ga na pravo mjesto. Njem. Stelle – mjesto, pozicija.

Naštosio ga. – P jako ga udario. Njem. Stoss – udar.

Na tankim žicama im gudi. – P; kaže se za onoga koji svojim ponašanjem i govorom nastoji koga odobrovoljiti, raznježiti.

Na tavanu kopa bunar. – Arh. P sa Sandžaka; raditi besmislen posao.

Na tebe se čovjek može osloniti k(a)o na koru od banane. – Duhovita P koja se kaže nepouzdanoj osobi.

Na tebi je krčma. – P; kad se u društvu koje pije boca isprazni, zadnji koji je dobio piće iz nje po kafanskom običaju dužan je donijeti sljedeću bocu ili naruči narednu rundu pića.

Nateže se k(a)o Švabo s gaćama. – P; odnosi se na onoga koji ne zna uraditi ono što se od njega očekuje. Ne zna se porijeklo P, ali se da naslutiti da je nastala u doba Austro-Ugarske, kad su Bošnjaci bili u poziciji gledati nesnalažljivost okupatora u nekim situacijama.

Na tenane. – P označava da se nešto radi polako, smireno i bez žurbe. Tur. tenhan – dokolica.

Na trnju grožđe traži. – Arh. P sa Sandžaka; radi besmislen posao.

Naučna fantastika. – P označava ono što je skoro nemoguće, nečiji prijedlozi, planovi…, neki ljudi nazivaju ovom P; vrijeme od Titove smrti do 1990. – skraćenica bivše Jugoslavije – SFRJ, ironično je tumačena kao S(cience) F(iction) R(epublic) Y(ugoslavia): Naučnofantastična republika Jugoslavija, jer su se u društvenom životu dešavale stvari koje su se graničile s fantastikom.

Nauka je zla muka. – Arh. P; podrazumijeva naviku, način ponašanja kojeg se teško odviknuti. Vrlo su loše navike koje štete zdravlju (pušenje, alkoholizam…).

Navadio se. – Arh. P navikao se na šta, ne odustaje od čega, dosadan, uporan, onaj koga smatraju štr. grebatorom, osobom koja želi dobije ono što ne zaslužuje.

Navakat pokupio kajmak. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na osobu koja je u pravo vrijeme uspješno odradila posao. Tur. vakat – vrijeme.

Navalio k(a)o bos u trnje. – P; komentar na onoga ko je nespretno prišao nekom poslu.

Navalio k(a)o mutav na telefon. – P; neke osobe, da bi dokazale da mogu uraditi nešto što im inače teško uspijeva, izgledaju upravo kao čovjek koji se teško izražava a nastoji govoriti putem telefona.

Navalio k(a)o sivonja. – P kaže se za onoga koji je zapeo svom snagom da postigne što želi, koji je sve poduzeo u ostvarenju svoga cilja.

Na vašaru djevojku i na rosi livadu nikad ne kupuj. – P; maksima da nikad ne treba kupovati ono što je uljepšano. Mađ. vašar – sajam, pazarni dan.

Na Veliku Gospu vedro vrijeme, grožđa će biti obilno breme. – Arh. P; u narodu se vjerovalo da će vinogradi dobro roditi ako na blagdan Velike Gospe (15. augusta) bude vedar dan.

Na vezanog lava i zec diže harbiju. – Romska P; nad nemoćnom osobom svako se iživljava. Ovdje je harbija sinonim za muški spolni organ.

Navika je dobar sluga, ali loš gospodar. – Arh. P; opominje da se ne smije robovati navikama.

Navika (je) jedna muka, a oduka dvije (muke). – P; iskazuje težinu odvikavanja od navika jer je lakše naviknuti se na šta nego odviknuti. Odgovara lat. Assueta relinquere durum.

Navik(a)o k(a)o magarac na samar. – P; komentar za čovjeka koji je navikao da nosi teret svojih životnih obaveza.

Na vjeru mrve daju. – Ironična P sa Sandžaka; karakterizira velike škrtice. Pojam vjera označava zadanu riječ, obećanje.

Navlači mu mrenu na oči. – P odnosi se na onoga koji nekoga obmanjuje.

Navraća vodu na svoj mlin. – Arh. P; odnosi na osobu koja spretno radi samo za sebe, koja usmjerava tok događaja u svoju korist.

Na vrapce proso ostavio. – Arh. P sa Sandžaka; onaj koji je uništio posao, pokvario namjeru.

Na vrbi svirala. – P označava nešto neizvjesno, nesigurno, nekvalitetno.

Navrat-nanos. – P nabrzinu, u velikoj žurbi, na brzu brzinu, brže-bolje, zbrzano. Odgovara lat. Insalutato hospite.

Navrh (mi) jezika. – P kaže se kada se dogodi da se čovjek u određenom trenutku ne može sjetiti čijega imena ili nekog pojma, a ima osjećaj da samo što ga nije izgovorio.

Navrh nosa mu skočio čir. – Arh. P Sefarda koja na lad. glasi: En el punto de la naris le kresio un panaris. Duhovit komentar za onoga koji je zaslužio neku kaznu ili sramotu.

Navro k(a)o muha na govno. – P; ilustracija onoga koji se ponaša čudno, pomalo luckasto, neuravnoteženo.

Navro k(a)o mutav na telefon. – P ima slično značenje kao i: Navalio k(a)o mutav na telefon.

Navukao sam mu ocjenu. – P kaže nastavnik za učenika koji nije zaslužio ocjenu koju mu je zaključio na kraju godine, ali je to ipak učinio kako bi đak imao bolji prosjek ocjena.

Nazad braćo, ja pred vama! – P duhovit komentar za kukavice koje prve bježe iz opasne situacije; Juriš braćo, ja za vama!

Nazdravo ga zaboljelo. – P; iznenadna pojava bolesti, bez ijednog ranijeg simptoma. U narodu postoji sumnja da je tome uzrok hodžin zapis.

Nazovi me loncem, samo me ne bij kocem. – Arh. P, vidi narednu:

Nazovi me lončićem, samo me nemoj razbiti. – P; ilustrativno objašnjava želju bošnjačkog čovjeka za rahatlukom.

Na ženi stoje tri stupa kuće. – P; ističe važnost žene kao majke, domaćice i supruge, a mužu pripada samo jedan stup, njegov posao.

Na životnom fakultetu sve je teže biti lud, konkurencija je velika. – Duhovita P; oslikava život u kojem su mnoge životne vrijednosti pomjerene i obezvrijeđene.

Ne (h)aviza se. – P odnosi se na onoga koji ne shvaća, ne dosjeća se, ne dolazi do svijesti o čemu. Ital. avvisare – doći do svijesti, nagovijestiti.

Ne bacaj(te) bisere pred svinje. – P; parafraza iz Biblije: Noli jacere margitas ante porcos, sugerira da o intimnim, ličnim stvarima, ne treba govoriti pred onima koji to neće znati poštovati, nego još mogu i zloupotrijebiti.

Ne balegaj (brabonjaj). – P upozorenje kome da ne priča gluposti, da ne lupeta, ne govori koještarije. Štr. balegati – pričati gluposti; štr. brabonjati – pričati besmislice, baljezgati.

Ne benda ga. – Arh. P odnosi se na onoga koji drugoga ne poštuje. Tur. bendati – uvažavati, priznavati.

Ne beri brigu. – P upotrebljava se u dijaloškoj situaciji u značenju: nemoj se brinuti, ne sekiraj se.

Nebeski narod. – P odnosi se na srpski narod, a promovirao ju je Jovan Rašković u doba Balvan revolucije 1990. godine. Po P; Srbi su bogomdani, najstariji narod na svijetu, „stariji od ameba“, koji mora dobiti zasluženo mjesto u svojoj zemaljskoj misiji, koji se mora boriti za svoj životni prostor i mora ostvariti stoljetni san da budu.

Ne bi bilo dobro da je uvijek dobro. – Arh. P sa Sandžaka; nekim ljudima ne valja ni da je uvijek baš sve dobro; smatraju da treba biti barem malo nevolje.

Ne bi ga nadlajalo sto pasa. – Arh. P sa Sandžaka; opis vrlo „lajavog“ čovjeka.

Ne bi ga poljubio ni kroz devet ponjava. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za nekog ko je kome odvratan.

Ne bi boljeg našla ni da ga je svijećom tražila. – Arh. P; odnosi se na djevojku koja je uspjela naći dobrog momka.

Ne bi dosta kad ne osta. – Arh. P; ako je nečega nestalo, znači da je bilo nedovoljno; npr. ako je sva hrana pojedena, očito nije bila dovoljna za sve koji su je jeli.

Ne bi ga ni voda oprala. – P; komentar za onoga koji se toliko ogriješio o koga ili šta da ga, slikovito rečeno, ni voda ne bi oprala.

Ne bi mogla nositi naočale. – P; komentar za žensku osobu koja se veoma lako upušta u intimne odnose i kojoj se u očima vidi predmet njene želje: …

Ne bi oćutio da mu sto uzlova na jeziku svežeš. – Arh. P sa Sandžaka; kaže se za vrlo brbljivu osobu. Arh. uzao – čvor, uzica.

Ne bi se on mašio za džep. – P odnosi se na škrce, koji izbjegavaju platiti ceh u društvu.

Ne bi šejtanu dao nož da se zakolje. – Arh. P sa Sandžaka; odnosi se na onoga koji vrlo promišljeno postupa, pa ni neprijatelju ne bi dao mogućnost da se ubije.

Ne bi(h) ga dodirnula ni daljinskim. – P; kaže djevojka za momka koji joj se ne sviđa.

Ne bi(h) ga volio ni sanjati bez pištolja. – P; kaže se za onoga koji je toliko ružan da može prepasti svojom ružnoćom i da bi najbolje bilo makar u snu ubiti tu rugobu.

Ne bi(h) ja, nema tih para. – P; može biti izgovorena u ozbiljnom i u šaljivom tonu. Ako je izgovorena u ozbiljnom kontekstu, zvuči kao zakletva da neko ne bi ni u kojem slučaju nešto (loše) učinio, a ako je riječ o šali tada onaj koji ju je izrekao priželjkuje da to učini. Ne bi(h) ni za šta na svijetu.

Ne bi(h) je ni autom udario. – P; odnosi se na žensku osobu koja ni na koji način nije interesantna onome koji ovako komentira svoj odnos prema njoj.

Ne bi(h) joj oprostio. – P; komentar na zamišljenu situaciju u kojoj je muškarac nastojao zainteresirati žensku osobu za intimni odnos, a ona ga je odbila.

Ne bi(h) mu dao ni dvije nacrtane ovce da (mi) čuva. – P; izražava nepovjerenje prema onome koji je vrlo nepouzdan i nesposoban za posao i u profesiji i uopće.

Ne bi(h) na njega prislonio svoj bicikl. – P; ima slično značenje kao i Ne bi(h) ga dodirnula...

Ne bi(h) ni oraha od njega (uzeo/la). – P; kaže se za osobu koja je ili bukvalno jako prljava ili je kao karakter vrlo loša.

Ne bi(h) se (smio) zakleo (zakleti). – P; kaže onaj koji nije siguran u ono što govori.

Ne bi(h) ti bio u koži. – P; kaže se onome koji je u Nezavidnom položaju.

Ne bi(h) to poželio ni svome dušman(in)u. – P; kaže se kada se vidi neko veliko zlo, nesreća, što se ne bi poželjelo nikome na svijetu.

Ne bije me torba, već ono što je u njoj. – P; upućuje na to da nije problem u onome što svi misle, nego da je on prikriven.

Ne boj se nikog osim svoje zle sreće. – Arh. P sa Sandžaka; doista, zla sreća je prava opasnost jer ona donosi sve nevolje.

Ne boj se onog kom nisi dobro učinio. – Arh. P sa Sandžaka; neki ljudi kojima je ko učinio dobro osjećaju neku vrstu neprijateljstva prema toj osobi iako im je pomogla; naime, njima je ustvari krivo što sami sebi nisu mogli pomoći.

Ne boj se psa koji laje. – P; upotrebljava se u značenju: nema opasnosti od onoga koji na sav glas prijeti jer on otvoreno govori šta misli.

Ne boj se sita lava, a od gladne mačke bježi. – P; čovjek treba znati ocijeniti od koga mu prijeti opasnost.

Ne boji se (ni) Boga. – P; kažu vjernici za onoga koji ne priznaje nijedan autoritet.

Ne boji se svaka šuša Boga, već batine. – Arh. P; mnogi ljudi se više boje fizičke nego Božije kazne.

Ne boji se zec lovca koji se hvali, već onoga koji porani. – Arh. P; duhovit komentar za hvalisavce u odnosu na one koji su vrijedni.

Ne bojim se smrti, nego zla života. – P; iskazuje realan odnos prema životu u odnosu na smrt.

Nebojšu najprije psi ujedu. – Arh. P; onaj ko se ne čuva (ne boji) – prvi strada.

Nebojšu najprije vuci pojedu. – Arh. P sa Sandžaka; ima isto značenje kao i prethodna.

Ne bud(i) ćorava mačka. – P; kaže se onome koji nije zahvalan za učinjeno dobro, koji ne cijeni čiju dobrotu.

Ne bud(i) Generalić. – P; upotrebljava se u značenju: Ne budi naivan. I. Generalić iz Hlebina, Hrvatska, naivni slikar, začetnik je suvremene hrvatske naivne umjetnosti.

Ne budi lava dok spava. – Arh. P; ne izazivaj opasnost koja se sama ne pojavljuje.

Ne bud(i) nakraj srca. – P; kaže se onome koji se ljuti za svaku sitnicu, koji je preosjetljiv.

Ne bud(i) peka! – P; kaže se onome koji se ponaša kao razmaženo dijete koje se za malo rasplače, plačljivac, cmizdravac, koji se „pekmezi“.

Ne bud(i) stipsa! – P; kaže se onome koji je tvrdica, škrtac, pa se na ovaj način navodi da nešto dadne. Štr. stipsa – cicija, škrtac, tvrdica.

Ne budi svakoj ptici kobac! – Arh. P sa Sandžaka; savjet da se ne treba prema svima odurno ponašati. Kobac lovi manje ptice.

Ne bud(i) ters. – P; ”Ne budi neprijatan!”, kaže se onome koji se nabusito ponaša. Tur. ters – prijek, sitničav.

Ne bud(i) ti zapovjeđeno. – P; kada ko od drugoga traži da za njega nešto učini, on ovom P izrazi molbu.

Ne budite sujevjerni, to donosi nesreću. – Duhovita, paradoksalna P, jer i sama priziva sujevjerje.

Ne cijeni čovjeka po njegovim rođacima.– P; savjet da čovjeka ne treba prosuđivati po rodbini jer je svaka osoba individua za sebe.

Ne cijeni ljude po novcu i stasu, već po duši i poštenu glasu. – Arh. P; savjet da ljude treba cijeniti po karakteru, a ne po imovnom stanju i izgledu.

Ne cvjetaju mu ruže. – P; kaže se za onoga koji nema sreće, kojem ne polazi šta za rukom, koji ne uspijeva u čemu.

Ne čačkaj mečku. – P; savjet onome koji nepromišljeno stvara probleme, koji se miješa u stvari koje mogu izazvati nezgode, koji nesmotreno izaziva opasnost.

Ne čačkaj mečku po pičku. – Romska P; savjet kome da se ne upušta u opasne poduhvate.

Ne čeka da mu se kaže dvaput. – P; odnosi se na onoga koji odmah reagira na šta.

Ne čeka vojska da kobila piša. – Arh. P sa Sandžaka; podsjeća da u važnom poslu ne treba posvećivati pažnju nevažnim stvarima.

Ne čini sve što možeš činiti, nego samo što je pravo, pa se nećeš pokajati. – Arh. P sa Sandžaka; savjet ne treba raditi sve što nam je volja, nego samo ono što je pravilno i pravedno.