Bosanska piramida Sunca vol.4

[Grom iz vedra neba]

Imal kakvih novih slika?

[Piramidos]

neznam........pitaj strucnjake


samo da te pitam koliko su puta ljudi shvacali da se radilo o necemu drugome u otkrivanju.....
uzmi za primjer ameriku.....mislilo se da je indija ali onda se skontalo da je amerika........

samo uporna istrazivanja dokazuju sve vise istine

A bc_chupo što ćemo sa ovim, evo stručnjaka

Akademik Filipovic:
"On je dodao kako se država uopšte ne brine o kulturi: dok Zemaljski muzej propada, pare se troše na prevarante. „Zamislite tvrditi da kod nas postoji piramida veća od Keopsove“, kazao je Filipović. „A mi nemamo nikakvih dokaza da je ovdje postojala takva civilizacija koje bi mogla da izgradi tolike piramide. Vjerovatno su visočki preci došli iz kosmosa.“

[Thyl]

Evo stigla još jedna međunarodna verifikacija Visočkih Piramida:

[bc_chupo]

neznam........pitaj strucnjake


samo da te pitam koliko su puta ljudi shvacali da se radilo o necemu drugome u otkrivanju.....
uzmi za primjer ameriku.....mislilo se da je indija ali onda se skontalo da je amerika........

samo uporna istrazivanja dokazuju sve vise istine

Chupo, nedvojbeno je da Kolumbo nije pojma imao gdje je dosao, pa je mislio (cak i Vespuci iza njega) da ide u Indiju. Da li hoces da kazes da ni Osmanagic pojma nema sta kopa? Da je sve ono sto je dosada iznoseno kao 'dokazi' samo plod bujne maste (da ne kazem laganje)?

ljudi kontali da je zemlja kocka ili ravna povrsina ali se ispostavilo da je okrugla ALI JE TA ZEMLJA UVJEK POSTOJALA !!!

[Shoshana]

Chupo, i Visocica je uvijek postojala...

Mi danas, za one koji su zaista smatrali da je Zemlja ravna, kazemo da nisu znali, a za one koji su i pored znanja (Erastotenes, 276 BC - 194 BC) da je zemlja okrugla insistirali na 'ravnoci' da bi se lakse uklopilo u njihove teorije i da bi se lakse vladalo narodom - kazemo da su lagali i iskoristavali neuki narod.

U koju ti kategoriju svrstavas Semira - meni je potpuno svejedno. Ja sam spocetka jos i mogla pomisliti da se radi o zanesenjaku, no iz tog bi se sna normalna osoba probudila vec nakon dvije-tri sedmice. Semir je manipulator, dostojan onih koji su tvrdili da je zemlja ravna i bili spremni spaliti na lomaci svakoga ko se drzne pomisliti drugacije.

[bc_chupo]

ne svrstavam ga ni u jednu svrstavam ga u naucnike

[Shoshana]

ne svrstavam ga ni u jednu svrstavam ga u naucnike

Men' se cini Chupo, Semiru neprijatelji ne trebaju, ako ces ga ti branit'.

Ispade po tvoja dva-tri zadnja posta da je Semir naucnik otprilike isto onoliko koliko i ljudi iz recenice

ljudi kontali da je zemlja kocka ili ravna povrsina

[pitt]

znaci da bi se smatrao nacnikom dovoljno je bubnut glupost i ispaliti se........a horde zaludjenih ce odraditi svoje?

[Saraswati]

Pa sta cekas

[pitt]

Pa sta cekas

pa sad nesto kontam.........mogo bih vrlo lako dobiti par tih titula u nekoliko oblasti :D

[Saraswati]

Pa sta cekas

pa sad nesto kontam.........mogo bih vrlo lako dobiti par tih titula u nekoliko oblasti :D

Ma haj' ne budi skroman

[pitt]

jest vala.....sem obraza nemam sta izgubiti :D

[Shoshana]

jest vala.....sem obraza nemam sta izgubiti :D

Nemoj da bi mu ko na obraz udario

[forUMASH]

....da smo kak'i Bosanci i patriote, mi bi sad napravili grandioznu piramidu i zatrpali je tako da je nasi nasljednici mogu naci i iskopat za nekih 10 000 godina......
.....tek toliko da neutralisemo ovu bruku i blamazu pred svijetom kad svima bude jasno da ove, Semirove, nema.....

[bc_chupo]

@Shoshana pa nisi dobro skontao to ti izgleda nije bas najbolja strana sry

[Shoshana]

@Shoshana pa nisi dobro skontao to ti izgleda nije bas najbolja strana sry

Ne mogu ja Chupo s tobom raspravljat prepametan si ti, gluho bilo, nije to za dvije noge

Dobro je tebi Thyl rek'o, aj' ti crtaj krugove u zitu

[Thyl]

chupo, jel istina da je danas pala i intergalaktička verifikacija piramida? kažu, bio jedan jako važan stručnjak u posjeti i rek'o da se ne osvrćemo na oponente!

[bc_chupo]

ovo je vec vidjen post zasto opet stavljas.......noob

[Thyl]

hej, chupo, jutros javise da je otkriven ovaj megalit kod visokog, prikazuje kult vladara bosanske doline piramida??

[bc_chupo]

ma bjazi

[kekec]

Ma hebo piramide, haj´mo mi na
kamene kugle. Mozes biti i protiv,
nece te tu proglasiti neprijateljem
Bosne, samo mozda Mexika.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/070206067

Piramide placu !

[Thyl]

CHUPOOOOO! Jaro, đe ba zapelo? Evo, čitam kako je visočka Bijela džamija proglašena za jedan od tri najljepša molitvena prostora u čitavoj Evropi. A kod vaših papaka novinara u Visokom ni riječi o tome. Poslije će vam opet iz Zemaljskog muzeja bit krivi, jelde, što se niko ne brine o kulturnoj baštini i što narod ni ne zna kakve sve spomenike ima.

Chupo, jarane, fakat sramota. Dajete pare na nekakvu ublehu, a zanemarujete stvarni potencijal. U kol'ko ćemo se ti i ja kladit da se ovo PRAVO međunarodno priznanje neće iskoristit u Visokom za promociju turizma i kulture? Draže vama ono čega nema dok ono šta imate ignorišete i puštate da propada.

Haj', evo čitaj nešto a da nisu Google slikice, obrazuj se malo, jaro:

http://www.bhdani.com/default.asp?kat=t ... ekst_rb=12

BH Dani, br. 504, 9. februara, 2007.

Ekskluzivno: Mađari uvrstili Ugljenovu Bijelu džamiju među tri najbolje osmišljena sakralna prostora

Visoko u oblacima

Dok se u nas razbuktava rasprava nad "obnovljenim" mostarskim hotelom Ruža, iz Budimpešte kao munja stiže vijest: visočka Šerefudinova džamija Zlatka Ugljena proglašena je jednim od tri najljepša molitvena prostora u Europi

Mile Stojić

Stranci ponovo prepoznaju ono za što su naše oči slijepe. Šerefudinova bijela džamija iz Visokog, djelo bosanskohercegovačkog majstora Zlatka Ugljena, čim je napravljena osvojila je nagradu Aga Khan, a mađarski arhitekti ju četvrt stoljeća kasnije proglašavaju za jedan od tri najbolje osmišljena sakralna prostora, sagrađena u modernom stilu i duhu. U srednjovjekovnom benediktinskom samostanu Pannonhalma, u zapadnoj Mađarskoj, koji je pod zaštitom UNESCO-a, od 21. ožujka pa sve do 11. prosinca ove godine bit će otvorena izložba pod nazivom Arhitektonski prostor i molitva (Architectural space and prayer), na kojoj će biti predstavljene tri arhitektonski najbolje osmišljene moderne bogomolje Starog kontinenta. Izložbu će pratiti katalog na više jezika, s arhitektonskim, teološkim i filozofskim komentarima.

Pored Ugljenove visočke džamije, na izložbi će se još moći vidjeti zdanje češkog cistecitskog samostana Novy Dvur (cisteciti su ogranak benediktinskog reda, čuveni po strogoj askezi i molitvi, u nas poznatiji kao trapisti), britanskog arhitekta Johna Pawsona, te nova građevina Sinagoge u Dresdenu, djelo njemačkog arhitektonskog ureda Wandel Hoefer Lorch + Hirsch. Sva tri izabrana arhitektonska djela, po mišljenju selektora, odlikuje maestralno konstituiran prostor molitve, kroz koji se arhitektura predstavlja kao mjesto koje nas upućuje prema Apsolutu i Univerzalnom. Kao što se vidi, arhitektonski su zastupljene sve tri monoteističke religije, i to je veliki doprinos europskom razumijevanju, kaže za Dane budimpeštanska arhitektica Katalin Csillag, koja s Zsoltom Guntherom, čini kuratorijski tim ove izložbe.

Izabrani Benediktinski samostan Pannonhalma osnovao je mađarski knez Geza I. još u desetom stoljeću, a tijekom povijesti postao je mjestom većine najvažnijih događaja nacionalne povijesti. Manastir je danas velika riznica umjetnosti i mjesto hodočašća ne samo vjernika, već poklonika ljepote iz cijelog svijeta. U samostanskoj tišini knjižnica, skulptura i vodoskoka, svake godine organizira se i jedna specijalna izložba - pretprošle godine, tako, priređena je izložba kartografije svetih mjesta, koju je posjetilo preko stotinu tisuća ljudi.

Ponukan tim uspjehom, ravnatelj manastira ugledni mađarski benediktinac Matthias Varga predložio je svom ekspertnom timu da odabere tri najbolje osmišljena molitvena prostora u Europi, kako bi se iznutra pokazala strukturalna povezanost teologije, filozofije i arhitekture, ali i samih religija koje su tijekom povijesti bile u sukobima i međusobnim napetostima. Nakon mjeseci opserviranja i uvida u sve značajnije arhitektonske projekte na Kontinentu, izbor je pao na rekonstruirani češki trapistički samostan, njemačku sinagogu i bosansku džamiju.

Projekt obnove i dogradnje samostana u mjestu Novy Dvur ugledni je britanski arhitekt John Pawson (Halifax, Yorkshire, 1949.) dobio na anonimnom natječaju, a gradnja je završena 2004. godine. Trebalo je u okviru starog srednjevjekovnog zdanja podići novu crkvu, rukovodeći se poslovičnom trijadom trapističkog reda koja glasi - skromnost, praktičnost i štedljivost. Pawson je to pravilo shvatio tako da je izbjegao svaku ornamentiku, formu ogolio do najjednostavnijih linija, a sve prostore obilježio jednostavnim materijalima. Čovjek koji je projektirao neke od najljepših građevina u modernoj arhitekturi (Pawson House u Londonu, Hotel Puerta America u Madridu, arhitektura prodavnica dizajnerske mode Calvin Klein u Americi, Europi i Aziji) u mračne prostore samostanskih klauzura uveo je slapove dnevnog svjetla, kao da je, u skladu sa uvodnim poglavljem Knjige Postanka, tamu pretvorio u svjetlost. Zatečenom baroku manastira suprotstavio je bijele i čiste linije moderne, pretvorivši cijelo to mračno zdanje u novu kvalitetu, što sjedinjuje mračno i blješteće, praktično i estetsko, zemaljsko i nebesko. Igrom svjetlosti i tmine učinio je da jednostavni oltar s dominantnim križem u skladu crkve "lebdi", kaže se u jednom njemačkom arhitektonskom portalu.

Nova Sinagoga u njemačkom mučeničkom gradu Dresdenu, djelo arhitektonskog ureda Wandel Hoefer Lorch + Hirsch iz Saarbrückena, institucije u kojoj radi šest arhitekata – od osamdesetogodišnjaka pa do dvostruko mlađih majstora - osvojilo je titulu najljepšeg arhitektonskog djela u Njemačkoj 2002. godine. Ovaj biro osnovao je Hubertus Wandel (Miêdzyrzecze, Poljska,1926.), koji se proslavio upravo inovacijama u njemačkoj arhitekturi.

Novi židovski molitveni hram u Dresdenu podignut je 2001. godine, više od šezdeset godina nakon što je stara Sinagoga porušena od nacističkih vlasti, ali novi hram ni po čemu nije baštinik tradicionalne gradnje. Nova Sinagoga sastavljena je od dva kubusa, od kojih je prvi visok 24 metra i blago uvrnut prema istoku, u pravcu židovske molitve. Korpus hrama sastavljen je od ogromnih stijena, bez prozora i sa nepravilno raspoređenim otvorima za svjetlo. U unutrašnjosti hrama, također, izbjegnut je svaki ornament i ukras, a čistoća oblika doprinosi jasnoći molitvene poruke. Zgrada židovske općine koja se nalazi prekoputa, a inkorporirana je u kompleks sinagoge, s unutrašnje strane u potpunosti je ostakljena, dok izvana ostaje "vjerna" monumentalnoj arhitekturi bogomolje.

Na kraju (ili vremenski na početku!) ove slavne graditeljske trijade stoji bosanskohercegovački arhitekt Zlatko Ugljen (Mostar, 1929.) i njegova visočka Bijela (Šerefudinova) džamija. Arhitekt, čije svjetsko graditeljsko djelo, ukoliko je odoljelo iskušenjima vatre, nije izbjeglo poniženju od domaćeg tajkunskog i ratnoprofiterskog soja. Tvorac arhitektonskih bisera kakvi su trajno devastirani hotel Bregava u Stocu, nakaradno obnovljeni hotel Ruža u Mostaru, Narodno pozorište u Zenici, rezidencije predsjednika SFRJ Gorica kraj Bugojna i predsjednika Predsjedništva SR BiH u Sarajevu (danas Libijski konzulat), te rezidencija Izvršnog vijeca SR BiH na Tjentištu, pošta i hotel u Visokom, te nekoliko individualnih kuća (B. Mikulic, V. Jarak, V. Cerovic), par planinarskih domova i ugostiteljskih objekata (Stojcevac kraj Sarajeva) i sl.

Projektiranje katoličkih sakralnih i stambenih objekata započeo je s mostarskom katedralom (1972.), a zatim su uslijedili projekti franjevačkog samostana i crkve u Tuzli (1977.), župne kuće i crkve u Foči kraj Doboja (1983., 1986.), sjevernog krila samostana s kapelicom u Gorici kraj Livna (1984.), kapelice u sklopu mostarske biskupije (1990.), franjevačkog samostana i crkve na Plehanu (koautor Nina Ugljen, 1993.), te crkve u Zabilju kraj Travnika (2003.). Kreirao je interijere u crkvi sv. Pavla u Sarajevu (1984.), kapeli samostana na Gorici kraj Livna (1986.), Tuzli (1987.), Dračevu kraj Capljine (1994.) i Novoj Biloj (2003.). Autor je i oltara u crkvi u Aladinićima (1989.). Od projektiranih džamija (Visoko, Tuzla, Stolac) najčuvenija je Šerefudin bijela džamija u Visokom (1969.), za koju je dobio međunarodnu nagradu za arhitekturu Aga Khan i koja je ušla u sve enciklopedije suvremene arhitekture, a, evo, ovih dana proglašena je za jednu od tri najbolje osmišljene moderne bogomolje Europe.

O ovom Ugljenovu gesamtkunstwerku napisani su brojni tekstovi, a bit će napisani i novi kad njegove skladne linije i bijele plohe budu na prvi dan proljeća zablještale u drevnome dvorcu arhitektonski gotovo savršene Panonije. O tome ćemo blagovremeno izvijestiti, a umjesto analize za kraj navodimo podatak da je i u vrijeme gradnje džamije majstor nailazio na brojne otpore. Međutim, prilikom dodjele nagrade Aga Khan u Visokom, kad se skupila sva politička i kulturna vrhuška ispred džamije, i sumnjičavci su aplaudirali.

Tako je to uvijek s nama.

Pitanje je, međutim, hoće li nama, vandalima kakvi jesmo, povijest oprostiti što smo devastirali i unizili antologijsko djelo Zlatka Ugljena, jednog od najznačajnijih modernih arhitekata Srednje Europe?

To je pitanje na koje će odgovor morati dati naši nesretni potomci.

[[email protected]@]

CHUPOOOOO! Jaro, đe ba zapelo? Evo, čitam kako je visočka Bijela džamija proglašena za jedan od tri najljepša molitvena prostora u čitavoj Evropi. A kod vaših papaka novinara u Visokom ni riječi o tome. Poslije će vam opet iz Zemaljskog muzeja bit krivi, jelde, što se niko ne brine o kulturnoj baštini i što narod ni ne zna kakve sve spomenike ima.

Chupo, jarane, fakat sramota. Dajete pare na nekakvu ublehu, a zanemarujete stvarni potencijal. U kol'ko ćemo se ti i ja kladit da se ovo PRAVO međunarodno priznanje neće iskoristit u Visokom za promociju turizma i kulture? Draže vama ono čega nema dok ono šta imate ignorišete i puštate da propada.

Haj', evo čitaj nešto a da nisu Google slikice, obrazuj se malo, jaro:

http://www.bhdani.com/default.asp?kat=t ... ekst_rb=12

BH Dani, br. 504, 9. februara, 2007.

Ekskluzivno: Mađari uvrstili Ugljenovu Bijelu džamiju među tri najbolje osmišljena sakralna prostora

Visoko u oblacima

Dok se u nas razbuktava rasprava nad "obnovljenim" mostarskim hotelom Ruža, iz Budimpešte kao munja stiže vijest: visočka Šerefudinova džamija Zlatka Ugljena proglašena je jednim od tri najljepša molitvena prostora u Europi

Mile Stojić

Stranci ponovo prepoznaju ono za što su naše oči slijepe. Šerefudinova bijela džamija iz Visokog, djelo bosanskohercegovačkog majstora Zlatka Ugljena, čim je napravljena osvojila je nagradu Aga Khan, a mađarski arhitekti ju četvrt stoljeća kasnije proglašavaju za jedan od tri najbolje osmišljena sakralna prostora, sagrađena u modernom stilu i duhu. U srednjovjekovnom benediktinskom samostanu Pannonhalma, u zapadnoj Mađarskoj, koji je pod zaštitom UNESCO-a, od 21. ožujka pa sve do 11. prosinca ove godine bit će otvorena izložba pod nazivom Arhitektonski prostor i molitva (Architectural space and prayer), na kojoj će biti predstavljene tri arhitektonski najbolje osmišljene moderne bogomolje Starog kontinenta. Izložbu će pratiti katalog na više jezika, s arhitektonskim, teološkim i filozofskim komentarima.

Pored Ugljenove visočke džamije, na izložbi će se još moći vidjeti zdanje češkog cistecitskog samostana Novy Dvur (cisteciti su ogranak benediktinskog reda, čuveni po strogoj askezi i molitvi, u nas poznatiji kao trapisti), britanskog arhitekta Johna Pawsona, te nova građevina Sinagoge u Dresdenu, djelo njemačkog arhitektonskog ureda Wandel Hoefer Lorch + Hirsch. Sva tri izabrana arhitektonska djela, po mišljenju selektora, odlikuje maestralno konstituiran prostor molitve, kroz koji se arhitektura predstavlja kao mjesto koje nas upućuje prema Apsolutu i Univerzalnom. Kao što se vidi, arhitektonski su zastupljene sve tri monoteističke religije, i to je veliki doprinos europskom razumijevanju, kaže za Dane budimpeštanska arhitektica Katalin Csillag, koja s Zsoltom Guntherom, čini kuratorijski tim ove izložbe.

Izabrani Benediktinski samostan Pannonhalma osnovao je mađarski knez Geza I. još u desetom stoljeću, a tijekom povijesti postao je mjestom većine najvažnijih događaja nacionalne povijesti. Manastir je danas velika riznica umjetnosti i mjesto hodočašća ne samo vjernika, već poklonika ljepote iz cijelog svijeta. U samostanskoj tišini knjižnica, skulptura i vodoskoka, svake godine organizira se i jedna specijalna izložba - pretprošle godine, tako, priređena je izložba kartografije svetih mjesta, koju je posjetilo preko stotinu tisuća ljudi.

Ponukan tim uspjehom, ravnatelj manastira ugledni mađarski benediktinac Matthias Varga predložio je svom ekspertnom timu da odabere tri najbolje osmišljena molitvena prostora u Europi, kako bi se iznutra pokazala strukturalna povezanost teologije, filozofije i arhitekture, ali i samih religija koje su tijekom povijesti bile u sukobima i međusobnim napetostima. Nakon mjeseci opserviranja i uvida u sve značajnije arhitektonske projekte na Kontinentu, izbor je pao na rekonstruirani češki trapistički samostan, njemačku sinagogu i bosansku džamiju.

Projekt obnove i dogradnje samostana u mjestu Novy Dvur ugledni je britanski arhitekt John Pawson (Halifax, Yorkshire, 1949.) dobio na anonimnom natječaju, a gradnja je završena 2004. godine. Trebalo je u okviru starog srednjevjekovnog zdanja podići novu crkvu, rukovodeći se poslovičnom trijadom trapističkog reda koja glasi - skromnost, praktičnost i štedljivost. Pawson je to pravilo shvatio tako da je izbjegao svaku ornamentiku, formu ogolio do najjednostavnijih linija, a sve prostore obilježio jednostavnim materijalima. Čovjek koji je projektirao neke od najljepših građevina u modernoj arhitekturi (Pawson House u Londonu, Hotel Puerta America u Madridu, arhitektura prodavnica dizajnerske mode Calvin Klein u Americi, Europi i Aziji) u mračne prostore samostanskih klauzura uveo je slapove dnevnog svjetla, kao da je, u skladu sa uvodnim poglavljem Knjige Postanka, tamu pretvorio u svjetlost. Zatečenom baroku manastira suprotstavio je bijele i čiste linije moderne, pretvorivši cijelo to mračno zdanje u novu kvalitetu, što sjedinjuje mračno i blješteće, praktično i estetsko, zemaljsko i nebesko. Igrom svjetlosti i tmine učinio je da jednostavni oltar s dominantnim križem u skladu crkve "lebdi", kaže se u jednom njemačkom arhitektonskom portalu.

Nova Sinagoga u njemačkom mučeničkom gradu Dresdenu, djelo arhitektonskog ureda Wandel Hoefer Lorch + Hirsch iz Saarbrückena, institucije u kojoj radi šest arhitekata – od osamdesetogodišnjaka pa do dvostruko mlađih majstora - osvojilo je titulu najljepšeg arhitektonskog djela u Njemačkoj 2002. godine. Ovaj biro osnovao je Hubertus Wandel (Miêdzyrzecze, Poljska,1926.), koji se proslavio upravo inovacijama u njemačkoj arhitekturi.

Novi židovski molitveni hram u Dresdenu podignut je 2001. godine, više od šezdeset godina nakon što je stara Sinagoga porušena od nacističkih vlasti, ali novi hram ni po čemu nije baštinik tradicionalne gradnje. Nova Sinagoga sastavljena je od dva kubusa, od kojih je prvi visok 24 metra i blago uvrnut prema istoku, u pravcu židovske molitve. Korpus hrama sastavljen je od ogromnih stijena, bez prozora i sa nepravilno raspoređenim otvorima za svjetlo. U unutrašnjosti hrama, također, izbjegnut je svaki ornament i ukras, a čistoća oblika doprinosi jasnoći molitvene poruke. Zgrada židovske općine koja se nalazi prekoputa, a inkorporirana je u kompleks sinagoge, s unutrašnje strane u potpunosti je ostakljena, dok izvana ostaje "vjerna" monumentalnoj arhitekturi bogomolje.

Na kraju (ili vremenski na početku!) ove slavne graditeljske trijade stoji bosanskohercegovački arhitekt Zlatko Ugljen (Mostar, 1929.) i njegova visočka Bijela (Šerefudinova) džamija. Arhitekt, čije svjetsko graditeljsko djelo, ukoliko je odoljelo iskušenjima vatre, nije izbjeglo poniženju od domaćeg tajkunskog i ratnoprofiterskog soja. Tvorac arhitektonskih bisera kakvi su trajno devastirani hotel Bregava u Stocu, nakaradno obnovljeni hotel Ruža u Mostaru, Narodno pozorište u Zenici, rezidencije predsjednika SFRJ Gorica kraj Bugojna i predsjednika Predsjedništva SR BiH u Sarajevu (danas Libijski konzulat), te rezidencija Izvršnog vijeca SR BiH na Tjentištu, pošta i hotel u Visokom, te nekoliko individualnih kuća (B. Mikulic, V. Jarak, V. Cerovic), par planinarskih domova i ugostiteljskih objekata (Stojcevac kraj Sarajeva) i sl.

Projektiranje katoličkih sakralnih i stambenih objekata započeo je s mostarskom katedralom (1972.), a zatim su uslijedili projekti franjevačkog samostana i crkve u Tuzli (1977.), župne kuće i crkve u Foči kraj Doboja (1983., 1986.), sjevernog krila samostana s kapelicom u Gorici kraj Livna (1984.), kapelice u sklopu mostarske biskupije (1990.), franjevačkog samostana i crkve na Plehanu (koautor Nina Ugljen, 1993.), te crkve u Zabilju kraj Travnika (2003.). Kreirao je interijere u crkvi sv. Pavla u Sarajevu (1984.), kapeli samostana na Gorici kraj Livna (1986.), Tuzli (1987.), Dračevu kraj Capljine (1994.) i Novoj Biloj (2003.). Autor je i oltara u crkvi u Aladinićima (1989.). Od projektiranih džamija (Visoko, Tuzla, Stolac) najčuvenija je Šerefudin bijela džamija u Visokom (1969.), za koju je dobio međunarodnu nagradu za arhitekturu Aga Khan i koja je ušla u sve enciklopedije suvremene arhitekture, a, evo, ovih dana proglašena je za jednu od tri najbolje osmišljene moderne bogomolje Europe.

O ovom Ugljenovu gesamtkunstwerku napisani su brojni tekstovi, a bit će napisani i novi kad njegove skladne linije i bijele plohe budu na prvi dan proljeća zablještale u drevnome dvorcu arhitektonski gotovo savršene Panonije. O tome ćemo blagovremeno izvijestiti, a umjesto analize za kraj navodimo podatak da je i u vrijeme gradnje džamije majstor nailazio na brojne otpore. Međutim, prilikom dodjele nagrade Aga Khan u Visokom, kad se skupila sva politička i kulturna vrhuška ispred džamije, i sumnjičavci su aplaudirali.

Tako je to uvijek s nama.

Pitanje je, međutim, hoće li nama, vandalima kakvi jesmo, povijest oprostiti što smo devastirali i unizili antologijsko djelo Zlatka Ugljena, jednog od najznačajnijih modernih arhitekata Srednje Europe?

To je pitanje na koje će odgovor morati dati naši nesretni potomci.

E moj Thyl debelo si se zajebo neznas ti ko su visocani meraklije. Ja bi tebi preporucio da posle te skole koju si zavrsio odes u visoko i zavrsis najbolju mogucu skolu "visocku skolu".

[bc_chupo]

mozda thyl nisi primjetio kolko je ono vise turista posjetilo bosnu a posebno odrediste bilo je visoko

[mIRCerka]

VISPAK praline sad pakuje u piramidalnom pakovanju...