"Bosanska knjiga mrtvih" - detaljni podaci !!!

[-statisticar-]

U izdanju "Istraživačko dokumentacionog centra" Sarajevo u listopadu prošle godine izišla je u četiri toma knjiga "Bosanska knjiga mrtvih" urednika Mirsada Tokače. Riječ je poimeničnom popisu žrtava posljednjeg rata u BiH od 1991 – 1995. Kako stoji u uvodnim razmišljanjima ova knjiga je „spomenik ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su izgubili život ili nestali u ratu od 1991. do 1995. godine. Jedini je zajednički spomenik stradalim i nestalim državljanima Bosne i Hercegovine, nezavisno od njihove vjere i nacionalne pripadnosti“.

U prvom prikazu donosimo statistički pregled ukupnog broja ubijenih ili nestalih žrtava rata, vremensku distribuciju ljudskih gubitaka i ljudske gubitke prema statusu žrtava rata (civili ili vojnici). Dok spolnu i nacionalnu strukturu žrtava, ljudske gubitke vojnih formacija i prostornu distribuciju ljudskih gubitaka, kako na nivou BiH, tako i općina, donosimo u narednim prikazima.

U BiH je dokumentirana smrt ili nestanak ukupno 95 940 građana stradalih u periodu od 1991 – 1996, od čega su žrtve direktnih oružanih sukoba 94 430 građana, a 1 510 su indirektne žrtve rata. Od 95 940 za njih 84 746 su utvrđene okolnosti smrti, dok se za posmrtnim ostatcima 9 684 osobe još uvijek traga. Kad je riječ o 1996. predmet zanimanja su bile samo one osobe čija je smrt nastupila nakon prekida oružanih sukoba, a uslijed teških ranjavanja ili drugih nesreća nastalih u vrijeme ratnih operacija. Kao što se iz tabele može vidjeti radi se o 32 osobe.




U posmatranom vremenskom razdoblju od ukupnog broja 95 940 osoba koja su žrtve rata u BiH, u periodu od 1991 – 1996, njih
38 239 su ubijeni kao CIVILI, dok je
57 701 poginulih VOJNIKA.
Dosadašnji podatci pokazuju da je između 3 500 i 4 000 vojnika ubijeno nakon zarobljavanja u statusu ratnih zarobljenika, odnosno prema međunarodnim konvencijama o pravilima i običajnima ratovanja, u statusu zaštićene osobe. U tabeli možemo vidjeti ukupan broj poginulih civila i vojnika od 1991 – 1996.



Posmatrano po nacionalnim skupinama vidljivo je da je odnos civilnih i vojnih žrtava kod osoba
bošnjačke nacionalnosti, u odnosu na ukupan broj od 62 013 smrtno stradalih osoba, približno isti. Naime, njih 31 107 su civili, a 30 906 su vojnici. Od ukupno 38 239 ubijenih civila njih je 31 107 pripadalo bošnjačkoj nacionalnosti. Kod osoba
srpske nacionalnosti ukupno je ubijeno 24 953 osobe. Od toga je 4 178 civila, odnosno 20 775 vojnika. Kod osoba
hrvatske nacionalnosti od ukupnog broja 8 403 smrtno stradalih, civila je 2 484, dok je vojnika poginulo 5 919.
U kategoriji osoba ostalih nacionalnosti ubijeno je 571 osoba, od toga 470 civila i 101 vojnik.



*Podatci i tabelarni prikazi su uzeti iz Bosanske knjige mrtvih urednika Mirsada Tokače.

[-statisticar-]

podaci po regijama:



Neretva

Ova regija uključivala je u svoje područje općine u dolini rijeke Neretve i općine koje gravitiraju slivu ove rijeke, a to su: Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Glamoč, Grude, Jablanica, Konjic, Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Neum, Nevesinje, Posušje, Prozor, Stolac, Široki Brijeg, Tomislavgrad, Trebinje. Ukupni ljudski gubitci u ovoj regiji iznose 6 702 građanina ili 6,98% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Od toga je 2 472 ili 36,88% civili i 4 230 ili 63,12% vojnici.




U odnosu na ukupan broj stradalih, Bošnjaka je 3 572 ili 53,29%, Srba je 1 571 ili 23, 44%, Hrvata je 1 507 ili 22,48% i 57 ili 0,8% pripadnika ostalih nacija. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila je u općinama Mostar 614, Nevesinje 334, Prozor 196, i Gacko 179. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–vojnika je u općinama Mostar 950, Konjic 426, Jablanica 147 i Prozor 135. Najveći broj ubijenih Srba–civila su iz općina Mostar 133, Konjic 97 i Glamoč 48, dok je najviše vojnika poginulo iz općina Mostar 267, Trebinje 235, Nevesinje 203, Konjic 145. Najviše smrtno stradalih vojnika hrvatske nacionalnosti je iz općine Mostar 411, Konjic 180, Prozor 77 i Čapljina 72, dok je najveći broj civila iz općina Mostar 95, Konjic 92, Jablanica 42 i Prozor 39.

Vrbas


Regiju Vrbas činele su općine smještene cijelim tokom rijeke Vrbas i nekoliko općina koje su u blizini sliva ove rijeke, a radi se o sljedećim općinama: Banja Luka, Bosanska Gradiška, Bugojno, Čelinac, Donji Vakuf, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kotor Varoš, Kupres, Laktaši, Mrkonjić Grad, Prnjavor, Skender Vakuf, Srbac i Šipovo. U regiji Vrbas ukupno je smrtno stradalo 8 124 stanovnika ili 8,46% od ukupnih ljudskih gubitaka u BiH.



U ovoj regiji smrtno je stradalo 4 660 ili 57,36% građana srpske nacionalnosti, 2 440 ili 30% su Bošnjaci, 1 000 ili 12% su Hrvati i 24 ili 0,2% ostalih nacionalnosti. U odnosu na ukupan broj stradalih građana srpske nacionalnosti, njih 4 240 ili 91% su vojnici i 420 ili 9% civili. Najveći broj poginulih vojnika je iz Banja Luke 1 496, Prnjavora 507, Bosanske Gradiške 447 i Mrkonjić Grada 338. Od 420 civila najviše ih je iz Mrkonjić Grada 123, Banja Luke 61, Bosanske Gradiške 55, Jajca 46. Od ukupno 2 440 stradalih Bošnjaka, njih 1 397 ili 57,13% od ukupnih ljudskih gubitaka Bošnjaka su vojnici i 1 043 ili 42, 87% civili. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila bio je nastanjen u općini Kotor Varoš 294, Jajce 142, Gornji Vakuf 117, Donji Vakuf 110, Banja Luka 96, Bosanska Gradiška 91 i Bugojno 83. Najviše ubijenih Bošnjaka – vojnika je iz općine Bugojno 352, Gornji Vakuf 333, Jajce 268 i Kotor Varoš 217. Od ukupno 1 000 stradalih Hrvata, njih 667 ili 67,70% su vojnici i 323 ili 32,30% civili. Najveći broj ubijenih civila je iz općine Bugojno 90, Kotor Varoš 78, Banja Luka 44, Jajce 29 i Bosanska Gradiška 26. Najviše vojnika poginulo je u Bugojnu 244, Jajcu 146, Gornjem Vakufu 120 i Kotor Varoši 89.

[insomnia78]

Zasto ovakva ruzna ilustracija, zasto ilustracija uopste


Envoyé de mon iPhone à l'aide de Tapatalk

[-statisticar-]

Posavina

U regiju Posavine svrstavane su općine koje se nalaze na Sjeveru Bosne uz rijeku Savu kao i one koje se nalaze u donjem toku rijeke Bosne, kao i neke općine koje gravitiraju ovom području, a to su: Banovići, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Lopare, Lukavac, Modriča, Odžak, Orašje, Srebrenik, Tuzla i Živinice. U Posavini je stradalo 13 033 osobe ili 13,58% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod prikazuje općine na ovom području.



U odnosu na ukupne ljudske gubitke, stradalo je 6 533 ili 50,12% Bošnjaka, 4 576 ili 35,11% Srba i 1 856 ili 14,24% Hrvata i 68 ili 0,5% građana ostalih nacionalnosti. Najveći broj Bošnjaka-civila ubijen je u općini Brčko 363, a potom slijede Doboj 322, Kalesija 176, Gradačac 157. Najveći broj Srba–civila ubijen je u općini Bosanski Brod 139, Bosanski Šamac 52, Brčko 51 i Derventa 40. Konačno, najveći broj smrtno stradalih civila hrvatske nacionalnosti je u općini Doboj 86, Brčko 77, Derventa 64 i Odžak 63.


Centralna Bosna

Regiju Centralna Bosna čine općine geografski locirane u srednjem toku rijeke Bosne, kao i one općine koje gravitiraju području koji je i inače poznat pod nazivom Centralna ili Središnja Bosna, a u kojoj se nalaze ove općine: Breza, Busovača, Fojnica, Kakanj, Kiseljak, Kladanj, Kreševo, Maglaj, Novi Travnik, Olovo, Teslić, Tešanj, Travnik, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče. U ovom području ukupno je smrtno stradalo 11 290 građana ili 11,76% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod prikazuje općine na ovom području.



U odnosu na ukupne ljudske gubitke u ovoj regiji ja smrtno stradalo 7 064 ili 54,20% Bošnjaka, 2 703 ili 20,74% Hrvata, 1 443 ili 11% Srba i 80 ili 0,6% ostalih nacionalnosti. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila je iz općine Maglaj 180, Vitez 167, Zavidovići 136 i Tešanj 133. Najveći broj Hrvata–civila ubijen je u općini Vitez 91, Travnik 68 i Zenica 53. Srba–civila je naviše ubijeno u općini Zenica 55, Zavidovići 44 i Visoko 42.

[-statisticar-]

Pounje


U regiju Pounje svrstane su općine koje su smještene uz, ili u samoj blizini rijeke Une i u doline rijeke Sane, a to su: Bihać, Bosanska Dubica, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Cazin, Drvar, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Velika Kladuša. U Pounju je stradalo 14 359 građana ili 14,96% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. U tabeli ispod donosimo statističke podatke kao kod predhodnih tabela.



U odnosu na ukupne ljudske gubitke u ovoj regiji je stradalo 10 391 ili 72,36% Bošnjaka, 3 479 ili 24,22% Srba i 425 ili 2,95% Hrvata. Najveći broj Bošnjaka stradao je u općini Prijedor 3 689, od čega su 3 515 civili, Bihać 1362, od čega su civili 226, Velika Kladuša 1 095, od čega su 215 civili. Također, u općini Prijedor je stradalo najviše Srba, njih 933, od čega su 78 civili, Sanski Most 450, od čega su 135 civili, Bosanski Novi 410, od čega su 40 civili. Najviše Hrvata je stradalo u Prijedoru, njih 206, od čega su 186 civili i u Sanskom Mostu, njih 93, od čega su 85 civili.

Podrinje

U regiji Podrinje svrstavaju se općine koje se nalaze uz rijeku Drinu ili njoj gravitiraju, a to su: Bijeljina, Bratunac, Čajniče, Foča, Goražde, Han Pijesak, Kalinovik, Rogatica, Rudo, Sokolac, Srebrenica, Šekovići, Ugljevik, Višegrad, Vlasenica i Zvornik. U Podrinju je stradalo ukupno 28 135 građana ili 29,32% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod donosi ukupan broj stradalih civila i vojnika, muškaraca i žena po navedenim općinama.



U odnosu na ukupan broj stradalih stanovnika Podrinja, Bošnjaka je poginulo 22 472, Srba 5 571 i 23 Hrvata. Najveći broj ubijenih Bošnjaka – civila je u općinama Srebrenica 5 233, Bratunac 2 076, Zvornik 2 017, Vlasenica 1641 i Foča 1513. U općini Srebrenica, također je nastradalo najveći broj Srba – civila, njih 158, u Foči 155, Bratuncu 127 i Goraždu 126.

regija Sarajevo

Glavni grad BiH bio je organiziran u deset općina, četiri centralne (Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad) i šest općina koje se nalaze u okruženje (Ilidža, Hadžići, Pale, Ilijaš, Vogošća i Trnovo). Od početka opsade Sarajeva pa do kraja rata ukupno je smrtno stradalo 13 952 stanovnika ili 14,54% u odnosu na ukupne gubitke u BiH. U tabeli ispod donosimo ukupan broj stradalih civila i vojnika, muškaraca i žena, u sarajevskim općinama.



Što se tiče nacionalne strukture žrtava u ovim općina, najveći broj žrtava, njih 9 429 su Bošnjaci, do čega je njih 5 574 poginulo u statusu vojnika, a 3 855 je ubijeno kao civili. Srba je ubijeno 3 573, od čega su 1 097 civil, a 2 476 vojnici, od čega su 2 241 pripadnici JNA-VRS. Od 810 poginulih Hrvata, 482 su poginuli kao civili, a 328 kao branitelji Grada u jedinicama ARBiH. Treba napomenuti kako je u obrani Sarajeva u jedinicama ARBiH poginulo 235 Sarajlija srpske nacionalnosti i 328 Hrvata u jedinicama ARBiH.

[-statisticar-]

Spolna struktura žrtava

Ukupno je ubijeno kao civili ili poginulo kao vojnici 86 039 muškaraca i 9 901 žena.
U tabeli možemo vremensku distribuciju prema kojoj je gotovo 2/3 žena, odnosno njih 5 873 stradalo u 1992, a da je njih 4 848 ubijeno u kratkom vremenskom periodu između travnja/aprila i rujna/septembra 1992. Dakle samo u četiri mjeseca 1992. ubijeno je više žena nego tokom cijelog trajanja oružanih sukoba.




Što se tiče nacionalne strukture stradalih žena iz naredne tabele se vidi da je od ukupno 9 901 ubijene žene tokom cijelog trajanja rata njih
7 179 bilo bošnjačke nacionalnosti, od toga 4 411 je ubijeno u 1992. Na žene
srpske nacionalnosti odnosi se 1 664 žrtve, a najveći broj je stradao u 1992, njih 928. Od ukupnog broja smrtno stradalih žena, na žene
hrvatske nacionalnosti odnosi se 896 ubijenih, a najveći broj smrtno stradalih je 1992, njih 446.
Iz skupine ostalih nacionalnosti smrtno je stradalo 182 žene. Za svega 288 žena nije siguran točan datum smrti.



Važno je napomenuti da od ukupno 9 901 ubijene žene, njih 97,48 % su ubijene ili nestale kao civilne žrtve rata.


Vremenska distribucija stradanja muškaraca, koja je prikazana u narednoj tabeli, pokazuje da se najveći broj smrtnih slučajeva dogodio 1992, njih 38 331. Potom slijede 1995, s 18 265, te 1993, s 17 207.



Nacionalna struktura stradanja muškaraca u odnosu na ukupan broj stradalih muškaraca u periodu od 1991-1995. (86 039): njih
54 834 su Bošnjaci, koji su predominantno smrtno stradali 1992. Naime od ukupno 38 331 muškarca smrtno stradalih u spomenutoj godini, njih 24 734 su Bošnjaci. Muškarci srpske nacionalnosti su, također u najvećem broju stradali 1992. Od ukupnog broja smrtno stradalih muškaraca
srpske nacionalnosti (23 309) njih 10 323 je stradalo 1992, dok su muškarci
hrvatske nacionalnosti gotovo podjednako stradali 1992. i 1993. Naime, njih 3 295 je stradalo u 1993, odnosno 3 059 u 1992, što može biti dovedeno u vezu s intezivnim sukobima HV-HVO-a s JNA-VRS 1992, a s ARBiH 1993. i početkom 1994.
Među muškarcima ostale nacionalnosti stradalo je 389 osoba, a više od polovine 1992. Ovo je prikazano u tabeli ispod.



Od ukupnog broja stradalih muškaraca (86 039), njih 28 739 su ubijeni kao civili, a 57 300 kao vojnici

[-statisticar-]

Pregled po vojnim formacijama

ARBH

Ljudski gubitci ARBiH tokom skoro četverogodišnjeg rata popeli su se na 30 521 vojnika. Od toga 30 003 poginulo je tokom direktnih oružanih djelovanja, a 518 uslijed indirektnih uzroka. Armija je najveće ljudske gubitke imala 1992. U ovoj je godini poginulo ukupno 12 136 vojnika. Ljudski gubitci tokom 1993, 1994. i 1995. imale su rapidan trend smanjivanja, s izuzetkom 1995, u kojoj je došlo do rasta ljudskih gubitaka, ali predominantno vezano za ubojstva zarobljenih pripadnika ARBiH u događajima vezanim za genocid u općinama oko i u samoj Srebrenici. U tabeli možete vidjeti brojke poginulih po godinama od 1991-1996. Za 465 pripadnika Armije nije siguran precizan datum smrti.



HVO/HV

Ljudski gubitci HV-HVO, prikazani u narednoj tabeli, gotovo su u potpunosti koncentrirani na dva perioda. U prvom periodu tokom suradnje i zajedničkog djelovanja s ARBiH, skoro do kraja 1992, oni su dosegli nivo od 2 299 poginulih vojnika. U drugom periodu, u kojem dolazi do sukoba s ARBiH zbog formiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne i proglašenja ARBiH kao nelegitimne vojne formacije na njenoj teritoriji, HV-HVO bilježi nagli trend rasta broja vojnih gubitaka i on u toj godini dostiže najveći nivo od 2 861 poginulog vojnika. Precizan datum smrti nije utvrđeno za 80 vojnika.




Vojska pobunjenih Srba + JNA

Ukupni ljudski gubitci JNA-VPS tokom rata dostigli su nivo od 20 615 poginulih od čega je 20 295 poginulo u direktnim oružanim djelovanjima, a 350 kao posljedica indirektnih uzroka. Pogled ukupnih ljudskih gubitaka pripadnika JNA-VPS, a koji su građani BiH, dat je u narednoj tabeli. Napominjemo da istraživanje nije obuhvatilo pripadnike JNA-VPS državljane Srbije, Crne Gore ili drugih republika bivše Jugoslavije koji su bili regrutirani ili su se u trenutku izbijanja sukoba zatekli u redovima JNA-VPS. Najveće gubitke JNA-VPS je imala 1992, kada je poginulo ukupno 8 761 vojnik. Pad broja poginulih bilježi se sve do 1994. u kojoj je, naročito u drugoj polovini godine, došlo do značajnog rasta broja poginulih, kao i naglog skoka gubitaka u periodu 1995, što se može dovesti u vezu s ofanzivnim djelovanjem ARBiH.



Jedinice tzv. APZB (Autonomna pokrajina Zapadna Bosna) imale su ukupne ljudske gubitke od 558 vojnika i oni su koncentrirani u dvije godine te vezani su za oružani sukob s ARBiH.


Nacionalni sastav svih vojnika dat je u zadnjoj tabeli, a iz prezentiranih podataka može se konstatirati da je u ARBiH smrtno stradalo 29 631 građanin bošnjačke nacionalnosti ili 97,1% u odnosu na ukupne vojne gubitke, kao i 2,9% pripadnika ostalih naroda. U jedinicama JNA-VRS ukupno je poginulo 20 345 građana srpske nacionalnosti ili 99,87% u odnosu na ukupne vojne gubitke i 0,13% pripadnika drugih naroda. U jedinicama HV-HVO ukupno je poginulo 5 407 građana hrvatske nacionalnosti ili 90,12 %, dok je iz reda ostalih naroda 9,88%. Relativno visok postotak sudjelovanja drugih nacija u jednicama HV-HVO, a radi se o predominantno Bošnjacima 8,4%, rezultat je zajedničkog otpora ARBiH i HV-HVO agresiji na početku rata. Treba napomenuti da nacionalni sastav poginulih pripadnika pojedinih vojnih formacija, nužno ne odražava njihov ukupan nacionalni sastav.

[-statisticar-]

jasniji grafički pregledi

[Mister Yes]

Vojnici ArmijeBiH koji su pobijeni nakon pada Srebrenice se očigledno vode kao civili. Zarobljeni vojnici i jesu civili ali ipak bi bilo dobro da se pored kategorije "civili" doda napomena"od toga _____ vojnici ubijeni kao zarobljenici".

Osim toga dobro bi bilo da se pokaže koliko je civila poginulo od granata, koliko od snajpera a koliko od noža/streljanja/batina.

[PM72]

Davno sam ovo čitao i mislim da je Tokača odradio dobar posao ali nažalost,ova knjiga ili istraživanje ne odgovaraju vladajućim oligarhijama.Malo žrtava.Kako ćeš Srbima objasniti da je u Sarajevu stradalo "samo" 300 Srba civila kad oni tu cifru množe sa 10 ili 15 ? Ili broj vojnika množe sa dva pa su na sokolačkoj crkvi upisani kao poginuli vojnici za otadžbinu i oni što su stradali od 1941 - 1945 kao četnici.Ili kako je dokazao laž o 3500 ubijenih Srba civila oko Srebrenice a od te cifre je 80 vojnik VRS.

Kako Bošnjama objasniti da nas je stradalo samo 65 000 a čitavo vrijeme trubimo o 200 000 pobijenih i 50 000 silovanih?

Tokača je ove podatke dobijao po opštinskim vojnim odsjecima,šehidskim i organizacijama poginulih boraca.Na ove spiskove se može dodati još par procenatagore - dole i to je to.

[-statisticar-]

[Mister Yes]

da li je iko "naletio"/naguglao na originalni sken stranice iz ove knjige
bilo bi zanimljivo vidjeti kako je pisano, kako izgleda ?

Ja bih rado kupio ali gdje god sam tražio nema.

[Mister Yes]

Dajte ba ljudi, radi se o Tokaci, zatvarajte temu, puna je gluposti.

Ako znaš nekoga ko je u ratu poginuo a nema ga u Tokačinoj knjizi ODMAH da si alarmirao medije i upozorio javnost da knjiga nije tačna. Jel pošteno?

[Nomo]

.