Bolonja,diplome,zakon o radu ALL ABOUT

[studentina1]

BILO MI DOSADNO PA LISTAM I VIDIM DA SE NIKO "DOMAČI" NE SNALAZI :
sta će biti kad se ovi izmešaju ??

"
Dopalo mi se ovo razmišljanje,verovatno si vani,pa lepo izgleda objašnjenje.
Ali ovdje mi nije jasno šta ja šta jer imamo sledeće situacije:
1.STUDENT ZAVRŠAVA OVE GODINE VIŠU TEHNIČKU ČKOLU U dOBOJU I DOBIJA ZVANJE --INŽENJER ELEKTROTEHNIKE -SMER INFORMATIKA
2.STUDENT U SARAJEVU ZAVRŠAVA TROGODIŠNJI STUDIJ NA EL.TEHNICI I DOBIJA ZVANJE-INŽENJER ELEKTROTEHNIKE
3.ISTOVREMENO STARI STUDENTI ZAVRŠAVAJU ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ I DOBIJAJU ZVANJE DIPL.INŽ.EL TEH
4.TROGODIŠNJI STUDENT (dakle inženjr elektrotehnike)upisuje dvije god -dalje studija i postaje MASTER

Pitanje?
1.šta i gde može ovaj sa višom-inženjr konkurisati kad se traži zvanje inženjera
2.ISTO trogodišnji kad se traži zvanje inženjera
3.ISTO četverogodišnji kad se traži zvanje inženjera

A šta mogu svi kad se traži visoka stručna sprema sedmi stepen? Ko i zašto ima prednost uz uslov da pod 2 i 3 nemaju radno iskustvo?
Uz opasku da je npr.ovaj sa inženjer(sa višom) negde radio kao teh.direktor i ima veliko iskustvo
Molim komentar "
Neću više:

[Amazonka27]

a ni manje jelde...

[medda]

Meni ovdje sve lici na zasto jednostavno kad moze komplikovano?
Evo konkretno u holandskim terminima jer sam u te upucena najbolje.
Ako neko zavrsi visu skolu, koja traje 4 god, ima zvanje bachelor ali ne i slobodan prilaz masteru. Studenti koji rade master poslije vise skole moraju polagati razliku predmeta koje oni nisu imali. Konkretno su sa mnom zajedno studirali studenti sa visom skolom i uplivali su u prvu godinu mastera ali su morali polagati predmete koje sam ja radila na prvoj, drugoj i trecoj godini bachelora.
Iako imaju isto zvanje razlika je velika u zaposljavanju jer u CV naravno da se pise gdje si zavrsio bachelor na univerzitetu ili visoj skoli. Kad se trazi bachelor u nekoj firmi najcesce ovi sa visom imaju prednost jer su koliko toliko specijalizovani i imaju nesto iskustva kroz prakse, dok su bachelori sa univerziteta teoreticari i vizionari

[bubavi1]

Meni ovdje sve lici na zasto jednostavno kad moze komplikovano?
Evo konkretno u holandskim terminima jer sam u te upucena najbolje.
Ako neko zavrsi visu skolu, koja traje 4 god, ima zvanje bachelor ali ne i slobodan prilaz masteru. Studenti koji rade master poslije vise skole moraju polagati razliku predmeta koje oni nisu imali. Konkretno su sa mnom zajedno studirali studenti sa visom skolom i uplivali su u prvu godinu mastera ali su morali polagati predmete koje sam ja radila na prvoj, drugoj i trecoj godini bachelora.
Iako imaju isto zvanje razlika je velika u zaposljavanju jer u CV naravno da se pise gdje si zavrsio bachelor na univerzitetu ili visoj skoli. Kad se trazi bachelor u nekoj firmi najcesce ovi sa visom imaju prednost jer su koliko toliko specijalizovani i imaju nesto iskustva kroz prakse, dok su bachelori sa univerziteta teoreticari i vizionari

ZAVISI KAKO GDJE!! ako hoces upravljati rejone u prodavnici bolje je tehnicar, ako hoces raditi u financial auditing, onda trebaju te tvoje vizionare, i razlikuju se vizionare od ti tehnicara po pitanju placa i evolucije rada i odgovornosti!!

[diplomac]

imam Uvjerenje u pdf. file, ali ga ne znam postaviti ovdje
u glavnom pise ovako ....

UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO

Sarajevo 14.04.2009. godine

Na osnovu članova 82. i 114. Zakona o visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) Kantona Sarajevo (Sl.Novine kantona Sarajevo br 09/07) i člana 5. Okvirong zakona o visokom obrazovanju u BiH (Službeni glasnik BiH 57/07) Ekonomski Fakultet u Sarajevu, izdaje

UVJERENJE

kojim potvrđuje da studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koji dobiju zvanje BAKALAUREAT/BACHELOR završili su prvi ciklus vosokog obrazovanja po Bolonjskom modelu studija.

Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema.

[Amazonka27]

Cestitam

[bubavi1]

imam Uvjerenje u pdf. file, ali ga ne znam postaviti ovdje
u glavnom pise ovako ....

UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO

Sarajevo 14.04.2009. godine

Na osnovu članova 82. i 114. Zakona o visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) Kantona Sarajevo (Sl.Novine kantona Sarajevo br 09/07) i člana 5. Okvirong zakona o visokom obrazovanju u BiH (Službeni glasnik BiH 57/07) Ekonomski Fakultet u Sarajevu, izdaje

UVJERENJE

kojim potvrđuje da studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koji dobiju zvanje BAKALAUREAT/BACHELOR završili su prvi ciklus vosokog obrazovanja po Bolonjskom modelu studija.

Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema.

To sam upravo rekao da mi je profesor EFSA potvrdio da Bachelor je VSS Velika ti hvala na "argumentu za Leslia" i dokazu.

[cevapcinica]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

[bubavi1]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

Nije bitno uvjeriti one staromodne poslodavce vec nove...hahahaha ti dosadasnji nisu nista posebno dokazali na medjunarodno trziste, pa ove nove firme koje hoce se siriti gledaju da budu po svim standardima, cak i po skolstvu...sad je vrijeme za buducnost a tebi ako se ide 5 godina na faksu i placati , za nivo Bachelora izvoli, ne branimo mi ti...pa dokazi da si vrijedniji od Bachelora sa 5-6 godina faksa...vecina ce te praviti bud.lom jer nisi uspjeo savladati program u roku vec ti trebalo duplo vise vremena sto se moze protumaciti da zadatak koji ti se da kao i odgovornost ce te biti veliki challenge nazalost ne u korist firme, samo ti preostaje se odseliti u Kosovo...

[diplomac]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

kazu da nije bitna duzina, nego tehnika, al pojedinima dzaba i sto su inzenjeri

[bubavi1]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

kazu da nije bitna duzina, nego tehnika, al pojedinima dzaba i sto su inzenjeri

[cevapcinica]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

Nije bitno uvjeriti one staromodne poslodavce vec nove...hahahaha ti dosadasnji nisu nista posebno dokazali na medjunarodno trziste, pa ove nove firme koje hoce se siriti gledaju da budu po svim standardima, cak i po skolstvu...sad je vrijeme za buducnost a tebi ako se ide 5 godina na faksu i placati , za nivo Bachelora izvoli, ne branimo mi ti...pa dokazi da si vrijedniji od Bachelora sa 5-6 godina faksa...vecina ce te praviti bud.lom jer nisi uspjeo savladati program u roku vec ti trebalo duplo vise vremena sto se moze protumaciti da zadatak koji ti se da kao i odgovornost ce te biti veliki challenge nazalost ne u korist firme, samo ti preostaje se odseliti u Kosovo...

Kako si ti ovo napisao, ispade kao da se meni obracas i saljes me na Kosovo.

[bubavi1]

"Broj položenih ispita i stečeni obim znanja odgovara dosadašnjem zvanju diplomirani ekonomista/visoka stručna sprema."

Ne vjerujem ni da ce ovo biti dovoljno da uvjeri neke osobe da nije bitna duzina studiranja, nastavak slijedi.

Nije bitno uvjeriti one staromodne poslodavce vec nove...hahahaha ti dosadasnji nisu nista posebno dokazali na medjunarodno trziste, pa ove nove firme koje hoce se siriti gledaju da budu po svim standardima, cak i po skolstvu...sad je vrijeme za buducnost a tebi ako se ide 5 godina na faksu i placati , za nivo Bachelora izvoli, ne branimo mi ti...pa dokazi da si vrijedniji od Bachelora sa 5-6 godina faksa...vecina ce te praviti bud.lom jer nisi uspjeo savladati program u roku vec ti trebalo duplo vise vremena sto se moze protumaciti da zadatak koji ti se da kao i odgovornost ce te biti veliki challenge nazalost ne u korist firme, samo ti preostaje se odseliti u Kosovo...

Kako si ti ovo napisao, ispade kao da se meni obracas i saljes me na Kosovo.

Ispade, jest, nisam siguran bio, ali u svakom slucaju je za nase Madner i Lesli Eldridz hhahahahahhaa

[Pasiflora]

TAKO SE TO RADI U NJEMACKOJ

Studentski protesti nisu nikakva hrvatska izmišljotina i posebnost, nego su dio europskog vala protesta protiv uvođenja školarina, ondje gdje ih do Bolonjske deklaracije nije bilo. U hrvatskim specifičnim tranzicijskim i socijalnim uvjetima, koji su po mnogo čemu dramatičniji nego u zemljama Europske Unije u kojima su protesti započeli, ovaj studentski protest ima još veću težinu. Već i kratak i neminovno pojednostavljen pregled stanja u Njemačkoj ukazuje na svu ozbiljnost hrvatske situacije - školarine u Njemačkoj, u kojoj su primanja po glavi stanovnika daleko veća nego u Hrvatskoj, ne prelaze 500 eura po semestru, a na mnogim ih sveučilištima ni nema. Osim toga, Njemačka ima razvijen sustav stipendiranja i kreditiranja studenata (po izvrsnosti - dakle, nadareni studenti ili oni koji su naročito uspješni ili oni koji pokazuju sklonosti za neko područje imaju velike izglede za neke od stipendija, bilo državnih ili privatnih; ili pak po socijalnom statusu - studenti, čiji roditelji imaju niska primanja, imaju garantirano pravo na državni kredit, čije je otplaćivanje nužno tek od onog trenutka kad bivši student ima stalna i pristojna primanja, čiji se obim određuje zakonom).

Sve do 2006. su na državnim sveučilištima u Njemačkoj redovni studij, kao i postdiplomski i doktorski studiji bili besplatni, izvanredni studij koji bi se plaćao nije postojao (ne postoji ni danas!), osim što su se plaćale i i dalje se plaćaju privatne visoke škole. Strani studenti su ne samo upisivani besplatno kao njihove njemačke kolege, nego su i tečajevi njemačkog jezika za njih bili besplatni. Ovi su uistinu fantastični uvjeti vladali poslije sedamdesetih, kad su stvorena tzv. „masovna sveučilišta" i ukinute dotadašnje školarine, koje su prije sedamdesetih iznosile 120-150 DM po semestru. Pravo na školovanje za sve, ukidanje elitizma i svijest da je visoko obrazovanje osnova demokracije i napretka ostavili su duboke tragove u javnim raspravama i mišljenju većine njemačke akadamske zajednice do danas.

Poslije pada berlinskog zida, ujedinjenja Njemačke, turbo globaliziranja i razuzdavanja ekonomije, ogromnih troškova koje je Njemačka imala „sanirajući" bivši DDR, prihvaćanjem Bolonjske deklaracije za visoko školstvo i uvođenjem niza reformi u školstvo uopće (koje još ni približno nisu završene), u Njemačkoj su dakle 2006. prvi put poslije velikog booma sedamdesetih uvedene pristojbe na sveučilištima, koje su izazvale ogromne proteste kako među studentima, tako i u široj javnosti. Pojedinačne akcije, kao i sudski procesi, jer su neki studenti i roditelji tužili zemaljske vlade pojedinih federalnih jedinica SR Njemačke, još uvijek traju i konačni je ishod i dalje neizvjestan, kao i sudbina cijele reforme po Bologni, kojom je nezdovoljna većina sveučilišta, kako statistike pokazuju.

Argument da će ove pristojbe biti isključivo uložene u poboljšavanje uvjeta nastave uvjerio je jedan dio studenata, dok se drugi s tim do danas nije pomirio. Prevladavajuće rješenje na sveučilištima, koja su pristojbe uvela (jer to još nisu učinila ni sva sveučilišta, ni sve pojedine zemlje federacije, a neke su - kao Hessen - školarine prvo uvele, pa onda ukinule) je zajedničko odlučivanje studenata, profesora i uprave o namjeni sredstava dobivenih ubiranjem školarine. Istraživanja pokazuju da se ovaj model na nekim sveučilištima primjenjuje na opće zadovoljstvo i da je došlo do poboljšanja uvjeta nastave i istraživanja, a na nekima je novac upotrijebljen npr. za plaćanje grijanja na fakultetima, jer su zemaljske vlade ustanovile da na taj način mogu štedjeti, što je opet dovelo do protestnih akcija na sveučilištima. Protesti su inače varirali preko blokada do protestnih marševa i čak zauzimanja auto-cesta, pa do šaljivih, podrugljivih i kreativnih akcija od kojih neke još traju.

Prosvjedi studenata u Hrvatskoj dio su europskog vala protesta protiv uvođenja školarinaProsvjedi studenata u Hrvatskoj dio su europskog vala protesta protiv uvođenja školarinaDa bi odluka o školarinama bila primjerena Ustavom zagarantiranom pravu na školovanje uvedeni su državni krediti za školarine (koje treba razlikovati od gore navedenih državnih kredita za izdržavanje tijekom školovanja), a koje su studenti obvezni vraćati tek kad dobiju stalno zaposlenje i kad zarađuju godišnja primanja koja su po statističkim proračunima dovoljna za pristojan život. Osim toga, uvedena su - od zemlje do zemlje varirajuća, ali uvijek slična - pravila da npr. samo jedno dijete po obitelji mora platiti školarinu, dakle kad se upisuju sestra ili brat, onda su školarine oslobođeni, kao što su oslobođeni i studenti koji sami imaju djecu.

Studenti osim toga imaju pravo na rad uz studije, što mnogi koriste. Moj sin, student fizike u drugom semestru, radi u Uredu za patente dva puta tjedno po 4 sata i zarađuje mjesečno 400 eura. Ne znam koliko je u Hrvatskoj moguće naći poslove ove vrste - ako se uzme u obzir, da je po statističkim proračunima studentu u Njemačkoj za život, knjige i ostalo potrebno 700 eura mjesečno, te da ipak veliki broj roditelja ovaj novac može osigurati, onda je u tim relacijama školarina od 500 eura po semestru svakako manje primjetna i u studentskom i u obiteljskom budžetu nego u Hrvatskoj.

No po mom mišljenju najvažnije je naglasiti ovo: Njemački sveučilišni sustav ne poznaje prijemne ispite, izvanredne studije i određivanje školarine po uspjehu kao hrvatski, koji mi se nažalost čini sav sazdan na restrikcijama i izmišljanju prepreka, koje mogu savladati samo oni najbolji ili oni najimućniji. Njemački sustav pak za najbolje predviđa stipendije, boravke u inozemstvu i nagrade, ali školarina je ista za sve. Najimućnijima naravno ostaju uvijek privatna sveučilišta i odlasci u Veliku Britaniju i SAD, što oni često i koriste. No ideal njemačkog društva - vrhunski fakulteti otvoreni svima, koji je proizašao iz tradicije, iako se ne ostvaruje uvijek na najpovoljniji način, meni se osobno čini vrjednijim od američkog ili britanskog (koji pak zbog razrađenog načina stipendiranja isto nisu toliko „kapitalistički" i „socijalno nepravedni" koliko bi se moglo povjerovati kad se samo čuju cijene školarina - ali to je druga tema).

Položena matura je jedini kriterij upisa u Njemačkoj, a na onim fakultetima poput medicine koji imaju tzv. numerus clausus, dakle ograničeni broj mjesta za upis, odlučuje ocjena na maturi o upisu. Prijemni ispiti postoje samo tamo gdje su smisleni - kao na umjetničkim ili glazbenim akademijama. Za vremensko prekoračenje roka studiranja u nekim je zemljama predviđeno povećanje školarine po 150 ili 200 eura po semestru, ali ne u svim zemljama federacije, nego u samo malom broju njih; vremensko se prekoračenje uglavnom regulira ispitima. Isto tako u nekim zemljama uvedena je povećana školarina za tzv. drugi studij, dakle studiranje novog predmeta nakon završenih studija. I protiv ove odluke prosvjedovali su ne samo studenti, nego i mnogi vodeći intelektualci u zemlji. Postdiplomski studij podliježe istim školarinama kao i redovan studij, a različiti doktorski studiji vezani su za radna mjesta u istraživačkim timovima; osim toga i za ove se studije mogu dobiti različite stipendije.

Ubrzano studiranje, koje je donijela Bologna, izazvalo je velike rasprave o Humboldtovom idealu širokog i općeg obrazovanja - naime, neosporna je činjenica da je ovaj ideal prije reforme po Bolonjskoj deklaraciji omogućavao npr. slušanje predavanja na filozofiji, iako se studira npr. matematika i da se produženo studiranje nije obvezno smatralo gubljenjem vremena, nego sticanjem širokog obrazovanja kao humanističkog ideala. Nova pragmatičnost smatra se u širokim krugovima njemačke akademske zajednice gubljenjem onog glavnog što akademska naobrazba donosi: znatiželje, širine znanja i vremena za udubljivanje u probleme, pa rasprava o tome što ovo bolonjsko ubrzavanje znači za budućnost nacije, kao i ona da li su školarine suprotne Ustavom garantiranom pravu na školovanje, još nije završena. U tom smislu je povremeno spominjanje tzv. „vječnih studenata" u Hrvatskoj nedovoljno reflektirano - postoje studenti, koji zbog objektivnih, često materijalnih, razloga usporeno studiraju, kao i oni, koji žele produbiti svoje znanje, a ne samo ciljano davati ispite, a o njima se nigdje ne govori.

Optužbe kako studenti puno koštaju porezne obveznike su apsurdne - školovani građani, koji znaju misliti i koristiti demokratske strukture društva jedina su garancija pravedne raspodjele novca poreznih obveznika. Da su studenti u svakom pogledu budućnost nacije u jednom zrelom društvu ne bi trebalo biti sumnje - njemački seljaci danas svi imaju pogone s kompliciranim kompjutorima, radnici koji nisu u stanju stalno se doškolovavati ostaju bez radnog mjesta, a promišljena i sofisticirana kulturna i gastronomska ponuda u Njemačkoj danas zemlju čine turistički atraktivnom. Društvo znanja uključuje sve - obrtnike, radnike, kuhare ili seljake jednako kao akademski obrazovanu populaciju i tek njihova interakcija omogućava solidno gospodarstvo. Velike i moćne nacije kakva je njemačka o tome diskutiraju na svim nivoima - male nacije to bi morale raditi još intenzivnije, jer je znanje ono najvrjednije u što mogu ulagati.
Bilješka o autorici

Alida Bremer je doktorirala na odsjeku za komparatistiku Sveučilišta u Saarbrückenu. Bila je dugogodišnja znanstvena suradnica Centra za rodne studije na Justus-Liebig Sveučilištu u Giessenu i dugogodišnja lektorica za hrvatski jezik i književnost na sveučilištima u Giessenu i Münsteru. Prevela je na njemački jezik velik broj romana, zbirki proze i poezije, drama i eseja s hrvatskog jezika. Dopredsjednica je Njemačkog kroatističkog društva. Danas radi kao stručna suradnica fondacije S. Fischer.
http://www.nacional.hr/clanak/57564/tak ... -priustiti

[Lesli Eldridž]

Ispade, jest, nisam siguran bio, ali u svakom slucaju je za nase Madner i Lesli Eldridz hhahahahahhaa

Ima posebna tema o tome na podforumu. Tu sam davno napisao da je u mene i inžinjer i tehničar.

[cevapcinica]

Ispade, jest, nisam siguran bio, ali u svakom slucaju je za nase Madner i Lesli Eldridz hhahahahahhaa

Ima posebna tema o tome na podforumu. Tu sam davno napisao da je u mene i inžinjer i tehničar.

[Highlander_girl]

Kod nas prije svega nisu definisani opisi posla za svaki stepen obrazovanja,niti postoji neko zvanicno zvanje za nekoga ko zavrsi 3+1. Ja studiram farmaciju i kod nas Bolonje jos uvijek nema jer je prosto nemoguce sa kolicinom prakticnih vjezbi koje imamo i kolicinom gradiva.A svake sedmice imamo neke provjere znanja,popularno zvane kolokvij,i one nam ne sluze ama bas nicemu...Tlace nas kako stignu,uzas! Moj fakultet traje 5 godina,i meni nije jasno kako ce oni ikada moci sve ovo pokusati strpati u 3 ili 4 godine...Dalje,mi cim zavrsimo dobivamo zvanje Magistar Farmacije,kakvo bismo zvanje dobili po bolonji?! Uh...Ovo je sve jedan ospti haos,i umjesto da ide ka boljem,samo padamo nize.Svi smo mi vrlo dobri u teoriji,ali fali nam prave prakse.Mi radimo na apartima starijim od mene,sve se raspada...I sad ja kao trebam nesto da znam...Ma kako da ne...Sve ono sto se danas radi softverski kod nas se radi rucno,sjedi i deveraj...Uzas!!!!

[Lesli Eldridž]

Kod nas prije svega nisu definisani opisi posla za svaki stepen obrazovanja,niti postoji neko zvanicno zvanje za nekoga ko zavrsi 3+1. Ja studiram farmaciju i kod nas Bolonje jos uvijek nema jer je prosto nemoguce sa kolicinom prakticnih vjezbi koje imamo i kolicinom gradiva.A svake sedmice imamo neke provjere znanja,popularno zvane kolokvij,i one nam ne sluze ama bas nicemu...Tlace nas kako stignu,uzas! Moj fakultet traje 5 godina,i meni nije jasno kako ce oni ikada moci sve ovo pokusati strpati u 3 ili 4 godine...Dalje,mi cim zavrsimo dobivamo zvanje Magistar Farmacije,kakvo bismo zvanje dobili po bolonji?! Uh...Ovo je sve jedan ospti haos,i umjesto da ide ka boljem,samo padamo nize.Svi smo mi vrlo dobri u teoriji,ali fali nam prave prakse.Mi radimo na apartima starijim od mene,sve se raspada...I sad ja kao trebam nesto da znam...Ma kako da ne...Sve ono sto se danas radi softverski kod nas se radi rucno,sjedi i deveraj...Uzas!!!!

Ne poznajem baš puno tvoju struku, ali reci mi zašto misliš da je taj tvoj fakultet puno lošiji od onih vani? Kad imaš lošiju opremu, moguće je da se više trudiš da savladaš materiju od onoga vani koji sve sredi sa softwareom. Samo još nešto da dodam, ranije, pa i u moje doba, su se na tehničkim fakultetima morali raditi kolokviji. Pa auditorne vježbe (na nekim predmetima je na prve dvije godine bilo i testova), pa laboratorijske vježbe, pa praktične vježbe... I na kraju laboratorijskih vježbi se morao raditi kolokvij koji je podrazumijevao i dobro teoretsko znanje, da se odbrani napisano i dobije potpis na vježbe, da bi se uopšte mogao dobiti potpis na kraju semestra. To je bio uslov za izlazak na ispit. Pa ko ne dobije potpis na kolokviju (ne kolokvira), ne može izaći na ispit i gubi godinu. I onda dogodine sve nanovo Eto kako je to ranije bilo organizovano. Podsjetila si me na te kolokvije... Eto kako je to bilo organizovano mimo bolonje, na puno bolji način. Sad izmišljaju toplu vodu...

[lerdi]

Kod nas prije svega nisu definisani opisi posla za svaki stepen obrazovanja,niti postoji neko zvanicno zvanje za nekoga ko zavrsi 3+1. Ja studiram farmaciju i kod nas Bolonje jos uvijek nema jer je prosto nemoguce sa kolicinom prakticnih vjezbi koje imamo i kolicinom gradiva.A svake sedmice imamo neke provjere znanja,popularno zvane kolokvij,i one nam ne sluze ama bas nicemu...Tlace nas kako stignu,uzas! Moj fakultet traje 5 godina,i meni nije jasno kako ce oni ikada moci sve ovo pokusati strpati u 3 ili 4 godine...Dalje,mi cim zavrsimo dobivamo zvanje Magistar Farmacije,kakvo bismo zvanje dobili po bolonji?! Uh...Ovo je sve jedan ospti haos,i umjesto da ide ka boljem,samo padamo nize.Svi smo mi vrlo dobri u teoriji,ali fali nam prave prakse.Mi radimo na apartima starijim od mene,sve se raspada...I sad ja kao trebam nesto da znam...Ma kako da ne...Sve ono sto se danas radi softverski kod nas se radi rucno,sjedi i deveraj...Uzas!!!!

Ne poznajem baš puno tvoju struku, ali reci mi zašto misliš da je taj tvoj fakultet puno lošiji od onih vani? Kad imaš lošiju opremu, moguće je da se više trudiš da savladaš materiju od onoga vani koji sve sredi sa softwareom. Samo još nešto da dodam, ranije, pa i u moje doba, su se na tehničkim fakultetima morali raditi kolokviji. Pa auditorne vježbe (na nekim predmetima je na prve dvije godine bilo i testova), pa laboratorijske vježbe, pa praktične vježbe... I na kraju laboratorijskih vježbi se morao raditi kolokvij koji je podrazumijevao i dobro teoretsko znanje, da se odbrani napisano i dobije potpis na vježbe, da bi se uopšte mogao dobiti potpis na kraju semestra. To je bio uslov za izlazak na ispit. Pa ko ne dobije potpis na kolokviju (ne kolokvira), ne može izaći na ispit i gubi godinu. I onda dogodine sve nanovo Eto kako je to ranije bilo organizovano. Podsjetila si me na te kolokvije... Eto kako je to bilo organizovano mimo bolonje, na puno bolji način. Sad izmišljaju toplu vodu...

Tvoje doba je onda stvarno davno bilo. U vrijeme kada sam ja studirao po starom sistemu nisu se radili nikakvi kolokviji, nit je bilo ikakvih testova, a postojale su auditorne vježbe na kojim asistent 4 sedmice piše jedan zadatak i priča ono što jedino on razumije. Jedino što se sjećam je bilo to da su iz pojednih predmeta bili određeni seminarski ispiti bez koji nisi mogao izaći na ispit, a to postoji i danas. S druge strane, kao što negdje već napisah, učile su se stvari koje se u svijetu nekoriste najmanje zadnjih 10 godina.

[Lesli Eldridž]

Moguće je da se naleti i na loše asistente. Bilo je toga i ranije, kao i sada...

[bubavi1]

Kod nas prije svega nisu definisani opisi posla za svaki stepen obrazovanja,niti postoji neko zvanicno zvanje za nekoga ko zavrsi 3+1. Ja studiram farmaciju i kod nas Bolonje jos uvijek nema jer je prosto nemoguce sa kolicinom prakticnih vjezbi koje imamo i kolicinom gradiva.A svake sedmice imamo neke provjere znanja,popularno zvane kolokvij,i one nam ne sluze ama bas nicemu...Tlace nas kako stignu,uzas! Moj fakultet traje 5 godina,i meni nije jasno kako ce oni ikada moci sve ovo pokusati strpati u 3 ili 4 godine...Dalje,mi cim zavrsimo dobivamo zvanje Magistar Farmacije,kakvo bismo zvanje dobili po bolonji?! Uh...Ovo je sve jedan ospti haos,i umjesto da ide ka boljem,samo padamo nize.Svi smo mi vrlo dobri u teoriji,ali fali nam prave prakse.Mi radimo na apartima starijim od mene,sve se raspada...I sad ja kao trebam nesto da znam...Ma kako da ne...Sve ono sto se danas radi softverski kod nas se radi rucno,sjedi i deveraj...Uzas!!!!

Pa MASTER draga !!!

[Highlander_girl]

Kod nas prije svega nisu definisani opisi posla za svaki stepen obrazovanja,niti postoji neko zvanicno zvanje za nekoga ko zavrsi 3+1. Ja studiram farmaciju i kod nas Bolonje jos uvijek nema jer je prosto nemoguce sa kolicinom prakticnih vjezbi koje imamo i kolicinom gradiva.A svake sedmice imamo neke provjere znanja,popularno zvane kolokvij,i one nam ne sluze ama bas nicemu...Tlace nas kako stignu,uzas! Moj fakultet traje 5 godina,i meni nije jasno kako ce oni ikada moci sve ovo pokusati strpati u 3 ili 4 godine...Dalje,mi cim zavrsimo dobivamo zvanje Magistar Farmacije,kakvo bismo zvanje dobili po bolonji?! Uh...Ovo je sve jedan ospti haos,i umjesto da ide ka boljem,samo padamo nize.Svi smo mi vrlo dobri u teoriji,ali fali nam prave prakse.Mi radimo na apartima starijim od mene,sve se raspada...I sad ja kao trebam nesto da znam...Ma kako da ne...Sve ono sto se danas radi softverski kod nas se radi rucno,sjedi i deveraj...Uzas!!!!

Ne poznajem baš puno tvoju struku, ali reci mi zašto misliš da je taj tvoj fakultet puno lošiji od onih vani? Kad imaš lošiju opremu, moguće je da se više trudiš da savladaš materiju od onoga vani koji sve sredi sa softwareom. Samo još nešto da dodam, ranije, pa i u moje doba, su se na tehničkim fakultetima morali raditi kolokviji. Pa auditorne vježbe (na nekim predmetima je na prve dvije godine bilo i testova), pa laboratorijske vježbe, pa praktične vježbe... I na kraju laboratorijskih vježbi se morao raditi kolokvij koji je podrazumijevao i dobro teoretsko znanje, da se odbrani napisano i dobije potpis na vježbe, da bi se uopšte mogao dobiti potpis na kraju semestra. To je bio uslov za izlazak na ispit. Pa ko ne dobije potpis na kolokviju (ne kolokvira), ne može izaći na ispit i gubi godinu. I onda dogodine sve nanovo Eto kako je to ranije bilo organizovano. Podsjetila si me na te kolokvije... Eto kako je to bilo organizovano mimo bolonje, na puno bolji način. Sad izmišljaju toplu vodu...

Sve ja to znam,i slazem se da je i prije bilo tako,ali da za jedan dan ima 4 kolokvija,i svaki ima i zadazke,i prakticne vjezbe i pri tome najmanje 50 stranica?!?! E pa izvinjavam se ali niko normalan to ne moze...Trenutno sam IV godina,i samo u ovoj godini imam 52 kolokvija...Samo kolokvija,a gdje su mi ispiti? Ma ne razumije ovo niko ko nije iz te struke...Ali mogu reci samo uzas... A sto se aparata tice...Nema tu bolje i gore kad vise nigdje ne postoje uzorci za takve aparate,pa onda ono malo sto je ostalo,moze da valja,ali i ne mora,i onda ti ni u kom slucaju ne daju da pridjes tom gasnom hromatogramu koji zauzima cijelu sobu jer,molim te,ne smije se pokvariti,pa onda to rade asistensti...MA...A nigdje se vise to ne koristi...Sutra kad budem radila necu znati koristiti ono sto mi stvarno treba...A zasto je fakultet losiji nego vani...Zato sto vani ucis potrebne stvari,ali kroz pravu,pravcatu praksu...A mi ucimo suhoparnu teoriju,koju dok ne opipas,dok ne vidis,tesko mozes SAM provesti u praksu...ETo...Dakle,ja shvatam to sto ti/vi pokusavate reci,ali vjerujte mi ovo je puuuuuno nepodnosljivije i fizicki i psihicki...I da,vazan detalj...Mi kao Farmaceutski fakultet tek smo sad dobili svoju zgradu koja je u izgrdanji,a za to vrijeme nemamo gdje jer su nas kolege sa medicine istjerale i sad se nasa predavanja odrzavaju samo onda kad to njima pase a to ti je ili u 4 popodne,ili u 6, ili u 8 navece...I imamo ispite najcesce upravo kasno navece...E sad,da nista ne radis cijeli dan mozak se umori,a ne jos kad si pod sretsom,strahom... Tako lijepa struka,struka koju volim...Pocinje mi se gaditi zbog ljudi i sistema!!!!
I da,zaboravih... Praktikum u kom radimo zatvarmo stolicom...Hahahah...Jer nemamo steku,ni bravu...Suuuuper!!!! U toku cijele zime nismo imali grijanje,jer to je zvanicno prostor medicine i kad njima nije potrebno onda ga ni nema...Kako vi zamisljate odrediti neki otrov u urinu kad radite u jakni,kuhate na resou i "vodenom kupatilu" koje je zapravo serpa?! Ljuuuudi,kad biste samo malo dosli to da vidite... Neki dan smo pravili cepice za analnu upotrenu...I kaze asistenstica :" Eto,to se nigdje,ali bas nigdje vise ne pravi rucno,ali eto..." I slegla je ramenima...I mi smo to radili rucno...E sad,da li bi iko od vas zaista stavio taj moj cepic...Bi,ahaaaaa... Uh...Napricah se,ali o ovome bih mogla godinama jer sam pri kraju snage...

[bubavi1]

Nemoj se ti sta brinuti, uskoro ces poloziti i ostat ce ti samo taman suvenir, a sebi ces lijep zivot obezbjediti. Jer ako ti se zivot oslanja na one koje ti upravljaju studije nisi izasla iz problema, gledaces sviju i nigdje neces prispjeti.
Sretno, kad si vec dogurala do 4, jos malo pa gotovo
Kroz napor se dobija rezultat a i valja malo svasta pretrpiti...
Dobro si rekla, kao i u tvojoj struci se vise teorija uci nego praksa, zato je BIH i zaostajala, puno glavonja (2.7% sa VSS)koje nemozes iskoristiti...

[Lesli Eldridž]

Pa kako ćeš iskoristiti kad su fabrike ili srušene u ratu ili opljačkane nakon rata? Mi nemamo državu i efikasan državni aparat i to je problem. Da je ostala čitava industrija, bili bi mi jači od istočne Evrope. Jedan primjer. Do 1992 TAS je proizvodio (sklapao ) VW vozila. Srušeno i uništeno u ratu sve. U međuvremenu dok smo mi ratoivali VW napravio pogone u Slovačkoj, Češkoj, Španiji da preuzmu proizvodnju TAS-a. I gdje su sada? Bijedna Češka je sa ledine podigla fabriku i u jednom trenutku odmah nakon rata na Balkanu proizvodila 200.000 vozila godišnje. E sad skontajte šta bi bilo sa TAS-om da nije bilo rata i koliko bi proizvodio TAS vozila da nije uništen i da su nastavila se ulaganja u proizvodnju. Tu se ne bi išlo sa ledine... Zato pričati nešto protiv sisitema školovanja prošle države i ondašnje industrije ne samo da je degutantno, već je i idiotski. Ali neka nama bolonjaca, oni znaju sve iz prakse pa da vidimo kako će to ići. Nikako naravno, to svako pametan zna , a glorificiranje sebe ne vodi nikuda jer da znaju ljudi kako su šuplji poklopili bi se ušima i ne bi više nikada kritikovali jedan sistem koji je funkcionisao.

[bubavi1]

Pa kako ćeš iskoristiti kad su fabrike ili srušene u ratu ili opljačkane nakon rata? Mi nemamo državu i efikasan državni aparat i to je problem. Da je ostala čitava industrija, bili bi mi jači od istočne Evrope. Jedan primjer. Do 1992 TAS je proizvodio (sklapao ) VW vozila. Srušeno i uništeno u ratu sve. U međuvremenu dok smo mi ratoivali VW napravio pogone u Slovačkoj, Češkoj, Španiji da preuzmu proizvodnju TAS-a. I gdje su sada? Bijedna Češka je sa ledine podigla fabriku i u jednom trenutku odmah nakon rata na Balkanu proizvodila 200.000 vozila godišnje. E sad skontajte šta bi bilo sa TAS-om da nije bilo rata i koliko bi proizvodio TAS vozila da nije uništen i da su nastavila se ulaganja u proizvodnju. Tu se ne bi išlo sa ledine... Zato pričati nešto protiv sisitema školovanja prošle države i ondašnje industrije ne samo da je degutantno, već je i idiotski. Ali neka nama bolonjaca, oni znaju sve iz prakse pa da vidimo kako će to ići. Nikako naravno, to svako pametan zna , a glorificiranje sebe ne vodi nikuda jer da znaju ljudi kako su šuplji poklopili bi se ušima i ne bi više nikada kritikovali jedan sistem koji je funkcionisao.

Lahko je pricati o stranim fabrikama, uzmi Renault u Novome Mestu u Sloveniji pa francuzi vracaju posao sebi, svu liniju sklapanja u FRancuskoj, i sta ostaje Slovencima??? LIjepa PRAZNA fabrika!!!
Tako i kod nas, nemamo nista svoje, banke nemamo, automobil industriju nemamo, avio kompaniju s sobstvenim avionima nemamo( rentujemo ih), svoj lanac prodavnica nemamo itd itd sve strano!!!