BLAGAJ - da li je kasno???

[Nur40]

Prezentiran projekt turističkog razvoja Blagaja

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prezentirala je danas u Sarajevu završeni projekt "Podrška turističkom razvoju Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone - izrada Plana upravljanja“.
Projekt je sa 77.000 eura finansiralo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Španije putem Agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (AECID).

Na njegovoj je realizaciji više od godinu dana radilo 20-ak eksperata iz mnogih naučnih oblasti kroz nekoliko radnih grupa. Tu su, među ostalima, stručnjaci za kulturno naslijeđe, historičari kulture, arheolozi, geometri, eksperti za ekološki inžinjering, ekonomiju turizma, edukaciju, grafičko oblikovanje te definiranje vizuelnog identiteta promotivnih materijala.

Predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović naglasila je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu kako bi projekt trebao biti zakonski okvir za budući razvoj Blagaja te njegovo pretvaranje u jednu od najatraktivnijih bh. destinacija, kao i očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa te zone u njenoj originalnosti.

Projekt je baziran na turizmu, kao osnovnoj razvojnoj grani, dok bi sve ostale - poljoprivreda, ugostiteljstvo, ribogojilišta, izrada suvenira i drugi, trebali biti u funkciji njegovog razvoja.

On, među ostalim tačkama, uključuje revitalizaciju Blagajske čaršije i pomjeranje svih aktivnosti u tu zonu, dispoziciju kanalizacije i otpada te rješavanje pitanja saobraćaja. Predviđeno je i rješavanje adekvatnog pristupa Stjepan gradu, restauracija hana i napuštenih kula. Tehnička je procjena za obnovu urađena za 14 objekata.

Hadžimuhamedović je upozorila da će realizacija projekta biti besmislena ukoliko se ne riješi gorući problem Blagaja – nesmiljena devastacija prostora koju provode privatni poduzetnici zarad vlastitih interesa.

"Pošast izgradnje bespravnih lokala i kuća u historijsko-kulturnoj cjelini Blagaja predstavlja opasnost da tu jezgru potpuno izgubimo. Za to su krivi svi oni koji su odlučili uzurpirati prostor, zatim lokalne vlasti i Federacija BiH, prvenstveno federalna inspekcija, građani i posjetitelji Blagaja koji smatraju da ne snose odgovornost za bespravnu gradnju, ali i Komisija koja nema moć da provede odluke koje donosi", kazala je.

Ona je podcrtala da je kulturno-historijsko naslijeđe BiH izloženo opasnosti od nestanka.

Španski ambasador u BiH Jose Maria Castroviejo y Bolibar Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ocijenio je izvrsnom i najpostojanijom institucijom u BiH koja posjeduje iznimno kompetentne ljude.

On smatra da posebna težina upravljanjem kulturnim naslijeđem jeste u činjenici da je u taj proces uključeno previše ljudi i nivoa vlasti te mnogi špekulanti koji žele iskoristiti bespravnu situaciju.

Urađen je i promotivni materijal - brošura Blagaja sa porukom "top bespravnoj gradnji“.
Objavljeno 04.06.2008. u 15:42
(FENA)

[Nur40]

Rijetka su ovako mala mjesta prepuna kulturno-historijskih znamenitosti. Do sada je Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na području Blagaja proglasila jedanaest (11) nacionalnih spomenika:
1. Stari grad Blagaj (Stjepan-grad), historijsko područje
2. Tekija u Blagaju na Buni, prirodno - graditeljska cjelina
3. Blagaj, historijsko gradsko područje
4. Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija, graditeljska cjelina
5. Karađoz-begov hamam, historijska građevina
6. Karađoz-begov most, historijska građevina
7. Kolakovića kuća, mjesto i ostaci historijske građevine
8. Stambeni kompleks porodice Velagić (Velagićevina), prirodno-graditeljska cjelina
9. Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, arheološko područje
10. Katolička crkva sv. Trojstva, graditeljska cjelina
11. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog zajedno sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina
Još ih je nekoliko na privremenoj list i u statusu peticiji za proglašenje nacionalnih spomenika.
Ali skoro istom brzinom kojom dolaze na listu nacionalnih spomenika ugrožava se njihov opstanak.

[anais_nin]

djaba nama sve komisije na svijetu ako sami ne naucimo da cuvamo i ocuvamo ono sto imamo Blagaj je jedan divan biser Hercegovine

[banjaluka078]

Rijetka su ovako mala mjesta prepuna kulturno-historijskih znamenitosti. Do sada je Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na području Blagaja proglasila jedanaest (11) nacionalnih spomenika:
1. Stari grad Blagaj (Stjepan-grad), historijsko područje
2. Tekija u Blagaju na Buni, prirodno - graditeljska cjelina
3. Blagaj, historijsko gradsko područje
4. Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija, graditeljska cjelina
5. Karađoz-begov hamam, historijska građevina
6. Karađoz-begov most, historijska građevina
7. Kolakovića kuća, mjesto i ostaci historijske građevine
8. Stambeni kompleks porodice Velagić (Velagićevina), prirodno-graditeljska cjelina
9. Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, arheološko područje
10. Katolička crkva sv. Trojstva, graditeljska cjelina
11. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog zajedno sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina
Još ih je nekoliko na privremenoj list i u statusu peticiji za proglašenje nacionalnih spomenika.
Ali skoro istom brzinom kojom dolaze na listu nacionalnih spomenika ugrožava se njihov opstanak.

Ovdje se mogu vidjeti pomenuti spomenici.

[Nur40]

Iz odluke Komsije za očuvanje nacionalnih spomenika:

Prirodno-graditeljska cjelina Tekije u Blagaju kod Mostara proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine turbe i musafirhana sa ostacima tekije i mlinicama na rijeci Buni, sa prirodnim okruženjem i izvorom Bune i liticama.

Zadnji atak na jedan od nacionalnih spomenika u Blagaju je, ne znam može li se tako nazvati, rekonstrukcija mlinice na desnoj obali rijeke Bune, 50-tak metara udaljenoj od samog vrela Bune. Da bi putnik ili turista doša na tekiju mora proći uz mlinicu. Ova rekonstrukcija, Bože me sačuvaj ovakvih rekonstrukcija, je tako izvedena da se ne može ni prepoznati da je riječ o mlinici (gledano iznutra). WC je napravljen u samoj mlinici. Imali tu zdrave pameti?! Iznad mlinice dograđen objekat koji do sada nije postojao - kuhinja. Sve se prilagođava ugostiteljskom objektu. Napravljeno je i stepenište gdje ga nije bilo, kapija također. Uglavnom sve je urađeno kako bi bio napravljen zgodan i primamljiv ugostiteljski objekt, ali i uništilo kulturno - historijsko naslijeđe. Ima tu još detalja.
Gđa Hadžimuhamedović je lijepo navela ko je sve odgovoran kada je u pitanju devastacija kulturne baštine, ne samo ove nego općenito. Ali... Niko od nabrojanih ništa nije učinio. Svakako su najveće razočarenje sami građani Blagaja koji nisu ništa poduzeli. Samo čaršijska priča.

[Nur40]

Tako mi je žao napustiti Blagaj i mlinice.

Na rijeci Buni, u neposrednoj blizini izvora, odvajaju se kanali s vodom za pokretanje mlinova u dvije mlinice. Na svakoj obali rijeke nalazi se po jedna mlinica. Jedan dio mlinice koja se nalazi na desnoj strani rijeke je preuređen i sada služi za prodaju suvenira, dok su od drugog dijela te iste mlinice ostali samo kameni zidovi. Od druge mlinice na lijevoj strani rijeke sačuvani su samo ostaci kamenih zidova. Mlinice su jednoprostorni objekti zidani od grubo klesanog kamena sa dvovodnim krovom i drvenom krovnom konstrukcijom pokrivenom kamenim pločama. Mlinica na desnoj obali rijeke je dimenzija osnove cca 14 x 7 m, a osnova mlinica na lijevoj obali rijeke je 13,5 x 3 m. U unutrašnjosti su bili mlinovi. Iznad dva horizontalna mlina se nalazi drvena konstrukcija iz koje zrnevlje, kroz otvor na gornjem kamenu, prolazi i melje se usljed pokretanja dva mlinska koluta, jednog uz drugi, a koje pokreće vodena struja, direktno udarajući na žlijeb, koji se nalazi na vertikalnoj osovini i tako pokreće oba koluta. Na ulaznoj fasadi je postojao prozor za osvjetljenje.

Kod Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika stoji da je sadašnje stanje:

Mlinica koja se nalazi na desnoj strani rijeke je u dobrom stanju, i sada služi za prodaju suvenira, dok su od mlinice na lijevoj strani rijeke ostali samo ostaci kamenih zidova.

Na žalost, iako je i "sadašnje stanje" bilo daleko od sjajnog, sada je još i gore gledajući sa stanovišta zaštite kulturno-historijskog naslijeđa.
Da li će neko nešto poduzeti? Da li će Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nešto poduzeti?