BiH NA SRAMNOM 89. MJESTU

[digger]

Znamo da je BH u dubokoj rupi ali ne znamo kako cemo se iskobeljati. Mozda bi znali da ima ko da nam pokaze, ali i oni koji znaju, sute.
I bas kada mislim da smo na dnu dna, da cemo sada poceti da se svojim naporom izvucemo, krkne me druga vijest. Citiram podatak iz Oslobodjenja (11 marta):

Bosna i Hercegovina zauzima 89. mjesto (od 104 mjesta) medju svjetskim privredama koje najbolje koriste informaticku i komunikacijsku tehnologiju, pokazalo je istrazivanje World Economic Forum (WEF).
Medju 104 rangirane zemlje Singapur je u upravo objavljenom izvjestaju za 2004. godinu ocijenjen kao zemlja sa najboljim stanjem informaticke tehnologije. Odmah iza ove azijske drzavice, a ispred SAD, tri su zemlje sa evropskog sjevera - Island, Finska i Danska, na drugom, trecem i cetvrtom mjestu. Od bivsih jugoslovenskih republika najbolje je plasirana Slovenija, na 32. mjestu, Hrvatska je 58, a Srbija i Crna Gora 79. Ispred nase zemlje je i Makedonija, na 85. mjestu. BiH je na rang-listi WEF smjestena iza Gvatemale, Madagaskara i Nigerije, a ispred Perua, Gruzije i Malija.

Ja nemam nista protiv Madagaskara i Nigerije, a boli me mali za Mali. Ali mi nije jasno da jedna evropska zemlja moze da bude toliko tehnoloski zaostala. Naravno da ja ovdje ne ciljam na nemogucnost naroda da kupi racunare i plate za ADSL. Ovdje se radi o (ne)ugradjivanju tehnoloskih uredjaja--nedostatak IT mreze tj. infrastrukture, i primjene iste u biznisu.

Kako mozemo ocekivati da idemo naprijed a da nemamo ni osnovno koje se danas trazi? Kog kokota se uopste brinemo da li ce nas EU primiti ili ne? Ovakve, bez gaca.

Da li neko moze da baci vise svijetla na ovo.

[Maminjo]

Možda je štamparska greška!?! Znaš, kada je Oslobođenje u pitanju prvo trebaš provjeriti podatak iz još dva izvora i tek onda ga početi ozbiljno razmatrati. Inače, velika je vjerovatnoća da se džaba sekiraš - štamparska greška!!!

[Toozla]

Mislim da je odgovor na ovo pitanje veoma lagan za dokuciti. IT infrastruktura moze imati dva osnovna pokretaca.
Prvi i manji je skolstvo koje koristi entuzijazam i budjetska sredstva dobivena od drzave za razvoj IT infrastrukture. U nasem slucaju, mozda bi se i moglo pronaci entuzijazma ali budjetskih sredstava nema cak ni za osnove pristojnog prezivljavanja.

Drugi i glavni pokretac izgradnje IT infrastrukture bi trebao biti ekonomski sektor. Finansiska ulaganja ovoga sektora u razvoj IT infrastrukture nalaze svoje ekonomsko opravdanje u smanjenju troskova proizvodnje, boljoj organizaciji ekonomskih sistema, poboljsanju komunikacije i zadovoljstva kupaca, boljem, preglednijem i brzem dohvatu vitalnim informacijama za upravljanjem....sve u svemu, finansiska ulaganja u IT sektor se visestruko vracaju kroz bolje poslovanje i povecanje profita. Ova teorija vazi za ekonomske sisteme drzava koji zadovoljavaju odredjene pred uslove poslovanja(bankarski sistemi i nacini placanja koje oni podrzavaju, trziste vrijednosnih papira, trziste informacija....).

Po mome misljenju Bosna ulazi u fazu u kojoj su IT razvijene drzave danasnjice bile prije deset-petnaest godina. Hoce li se Bosna prikljuciti IT razvijeni drzavama u skorijuj buducnosti zavisi od razvojnog smijera kojim ce krenuti BIH ekonomija.

[digger]

Mozˇda je sˇtamparska gresˇka!?! Znasˇ, kada je Oslobo?enje u pitanju prvo trebasˇ provjeriti podatak iz josˇ dva izvora i tek onda ga pocˇeti ozbiljno razmatrati. Inacˇe, velika je vjerovatnoc´a da se dzˇaba sekirasˇ - sˇtamparska gresˇka!!!

Vidi link:
http://www.weforum.org/site/homepublic. ... ogy+Report

[kub lajkan]

Trebamo se učiti da stvari posmatramo na optimistički način. Recimo, pogledajte koliko smo samo ubjedljivo ispred Bangladeša...

[Fair Life]

Trebamo se učiti da stvari posmatramo na optimistički način. Recimo, pogledajte koliko smo samo ubjedljivo ispred Bangladeša...

Pesimista: "Danas je gore nego jucer sto je bilo !!"

Optimista: "Danas je bolje nego sutra sto ce biti !!"

PS__Nada je slab lijek... ne lijeci a uspjesno produzava agoniju.

[St.Germain]

Možda je štamparska greška!?! Znaš, kada je Oslobođenje u pitanju prvo trebaš provjeriti podatak iz još dva izvora i tek onda ga početi ozbiljno razmatrati. Inače, velika je vjerovatnoća da se džaba sekiraš - štamparska greška!!!

bojim se da nije:

Tehnološka (ne)kultura: Skandalozno – samo osam posto građana u BiH ima pristup internetu

Zemlja informatičke nepismenosti

Dostupnost interneta i korištenje prozora u svijet jedan je od pokazatelja razvijenosti zemlje: provjerili smo kakva je situacija u BiH

Ivica Milun

"Potrebno znanje rada na računalu." Koliko ste samo puta to pročitali u oglasima za zapošljavanje? Služiti se kompjuterom, komunicirati e-mailom i koristiti razne računalne programe danas je podjednako važno kao nekada znati čitati i pisati. Živjeti u današnjem vremenu nužno podrazumijeva i informatičku pismenost.

Iako je BiH tek na početku uključenja u te tijekove, u svijetu ste doslovno onemogućeni u obavljanju bilo kakvih aktivnosti - od izvršenja zadataka na poslu, do komunikacije s prijateljima - ako nemate potrebna informatička znanja.

A bh. škole? UNDP-jev izvještaj o elektronskoj spremnosti u BiH iz travnja 2003. pokazuje da je samo 32,5 posto građana koristilo računalo, 20 posto je koristilo internet, a samo pet posto građana u FBiH i 2,4 posto u RS-u ima kompjuter kod kuće. Iako su ovi podaci iz 2003., situacija se, nažalost, nije puno promijenila nabolje.

Najnovijih statističkih podataka nema, ali se procjenjuje kako se danas od osam do deset posto građana služi internetom, što je jednako porazno. No, osnovni preduvjet za bilo kakav napredak je tehnička opremljenost škola, jer odatle sve počinje. Naši zapadni susjedi nam mogu dati veoma dobar primjer. Naime, Hrvatski Telekom Zagreb je u dva navrata, 2001. i 2003. godine, darovao hrvatskom Ministarstvu za obrazovanje i sport 1.366 ISDN linija, 1.700 PC-ja i 100 milijuna minuta internet pristupa, što je upotrijebljeno za opremanje i povezivanje na internet svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Dobro ste pročitali - svih!

Je li takav potez moguć i kod nas? Nemamo novca? Prisjetimo se samo kako je BH Telecom u protekloj godini ostvario čistu dobit od oko 140 milijuna maraka. To znači da svakako postoji višak novca koji država ne zna investirati kako treba, a slična ocjena vrijedi i za Hrvatski Telekom Mostar i Telekom Srpske. S druge strane, Akcijski plan kojim se planira implementirati Strategija razvoja informacijskog društva u BiH predviđa i projekt informatizacije škola.

Eksperti UNDP-a koji su radili na pripremi Strategije procjenjuju kako se sve naše škole mogu opremiti sa po jednom računalnom učionicom koja je spojena na internet za oko 15 milijuna eura u vremenskom razdoblju od dvije do tri godine. Dakle, ako BiH samo od profita svojih telekom operatera izdvoji oko 10 milijuna maraka godišnje - a vidimo da to ne bi trebalo biti problem - sve naše škole mogu biti informatizirane.

Dovitljivi trgovci Doduše, minimalno, sa po jednom kompjuterskom učionicom, ali čak i samo jedna takva učionica može učiniti mnogo i bitno promijeniti cijelu atmosferu u školi. No, čini se kako to nije toliko financijski težak projekt, koliko je teško natjerati političare da shvate njegovu važnost. Očigledno se vlade oba bh. entiteta više brinu same o sebi, dok nacionalnim (monopolističkim) operaterima također odgovara mali broj internet korisnika, što rezultira slabom penetracijom, koja tržište čini nezasićenim i nekonkurentnim, a na takvim tržištima mogu se podizati cijene.

Nijedan od tri državna operatera nije iskazao spremnost za razgovor o ovoj temi, što najbolje govori o brizi za njihove korisnike.

U prilog poboljšanja situacije ne ide ni nabavka računala za kuću. Najjeftinije novo računalo košta oko 600 KM. Odakle će roditelji skupiti potreban iznos kako bi svome djetetu omogućili informatičku pismenost i da ide ukorak sa svijetom - ako su ti isti roditelji nezaposleni, ako se nema ni za osnovne životne potrebe, a kamoli za kupiti nešto luksuzno poput kompjutera?!

Na svu sreću, i dovitljivi trgovci računalima su se sjetili kako povećati prodaju i informatizirati korisnike, te nude povoljne konfiguracije računala, ali, ipak, za jači razvoj se treba pobrinuti država. Samo da nam se ne dogodi da naše mlade generacije otiđu iz zemlje, pa da svijet gledaju kroz neki tuđi prozor. Tada će već biti kasno za bilo kakvo hvatanje koraka sa svijetom, barem što se informatiziranosti društva tiče.


Tuđa iskustva
Gdje smo mi?
Najnovija istraživanja tržišta u Hrvatskoj pokazuju kako se internetom služi 35 posto građana, odnosno njih oko 1,3 milijuna. Najveći broj korisnika internetu pristupa iz vlastitog doma i to njih čak 84 posto, dok nešto više od 13 posto ispitanika to čini u školi ili na fakultetu. Do kraja ove godine se očekuje 100 tisuća ADSL korisnika. Iako se iz sadašnje bh. perspektive čini kako je Hrvatska po tom pitanju daleko dogurala, valja napomenuti da širenje interneta u ovoj državi ide jako sporo u usporedbi sa zemljama zapadne Europe i skandinavskih zemalja. Tako se Danska smatra jednom od tehnološki najnaprednijih država, gdje čak 70 posto stanovnika ima pristup internetu.

Internet usluge
Visoke cijene
"Trenutno u FBiH postoje 43 davatelja internet usluga (ISP). Taj broj će se, s obzirom na veličinu tržišta, smanjivati, ali se očekuje i smanjenje cijena pristupa i povećanje broja korisnika. Najveći razlog što do sada cijene pristupa internetu nisu otišle prema dolje jeste što mi kao privatni ISP moramo koristiti tuđu infrastrukturu koja se plaća. A, te cijene su dosta visoke. Možemo ponuditi niže cijene vlastitih usluga, ali nas kod krajnjeg korisnika čeka monopolist koji štiti svoje interese. U BiH imamo tri operatera sa znatnijom tržišnom snagom, ali umjesto da se cijene snižavaju i povećava broj korisnika, oni se snažno opiru privatnom sektoru i drže monopol. Očekujemo puno od Pravila o interkonekciji, koje RAK upravo priprema, a koje bi trebalo donijeti jednakopravnost među privatne i javne ISP-ove. To konkretno znači da će se uvesti iste cijene za korištenje lokalne petlje i privatnim i javnim ISP-ovima, a ne kao što je sada slučaj da javni davatelj tu infrastrukturu koristi besplatno, a privatni za to mora izdvajati velika sredstva. Konkurencija je pokretač tržišta. U BiH nema prave konkurencije, a monopolisti se trude, iako to nitko neće priznati, da zaustave razvoj tržišta, kaže Haris Ćeremida iz Europroneta.

UNDP
Treba ukinuti poreze
BiH još nema zakone o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu, kao ni druga zakonska rješenja kojima bi se reguliralo ovo tržište. "Osim oblasti obrazovanja, važna je informatizacija uprave, jer BiH ima veliku i skupu administraciju. Tako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost, kao i kontrola državnog sustava. U tijeku ove godine će se izraditi i nacrti zakona iz oblasti elektronskog arhiviranja, e-obrazovanja i e-vlade, koji će biti upućeni parlamentima na usvajanje. Što se tiče broja korisnika, on je još uvijek mali, čime se onemogućuje tvrtkama da krenu u razvoj i implementaciju usluga za korisnike. Jedan od osnovnih razloga za mali broj kompjutera jeste standard ljudi. Trebalo bi ukinuti porez na kompjutere, kao i na knjige, jer su danas podjednako važni. Tako bi država omogućila razvoj ovoga sektora", kaže Fuad Čurčić iz UNDP-a.

[Fair Life]

Zemlja informatičke nepismenosti

Kad bi to bila jedina nepismenost... ni pola muke.

[St.Germain]

Zemlja informatičke nepismenosti

Kad bi to bila jedina nepismenost... ni pola muke.

jesi li mozda procitao intervju BH DANI u posljednjem broju sa ministrom prostornog uređenja u Vladi Kantona Sarajevo? plakativan primjer za ovo sto ti rece...

[Meyra]

I u procesima najvece izgradnje se desavaju propusti.

Samo za primjer. Prije par godina, kad je u Njemackoj jos bilo "zlatno doba" , u borbi za uvijek vecim bogacenjem potpuno je zanemareno skolstvo.

Odjedanput je izasla statistika na svijetlo dana , da Njemacka ima
4 000 000
(cetiri miliona) analfabeta! (nepismenih)

Od tada se cini stosta za popravak tog stanja ali je Pisa-Studija vec dva puta pokazala da su Njimeci po kvalitetu skolstva i znanju ucenika na 35. mjestu!

IT Tehnika, i informatiika su relativno nove forme komunikacije , a massovne su pocele da postaju bas u ono vrijeme kada su ljudi u Bosni i prije svega u Sarajevu imali samo jedan Interes , a to je da ih ne pogodi granata ili da ne umru od gladi!

To je nepravedno , tako omalovazavarti Bosnu.

Kad sam prije nekoliko godina, prvi put u nekom Chatu stupila u Kontakt sa nekim mladicima u Bosni , ja sam plakala od radosti. Bili su divni. Tjesili me. Ja njima u suzama kazem: Pa to je divno , da u Hadzicima i Olovu, u Bosni ima Internet!!!!! A oni meni : "Ma, ne placi Meyro. Imamo mi i struju i vodu u catrnji... i rize i jos svasta!!!!!"

Ako Bogda..... svega ce biti.... samo neka bude mir i da Bosanci/Bosnjaci pocnu da vole Bosnu... a ne samo da je kritikuju.



Pozdrav svima.
Meyra

[St.Germain]

Meyro,

kao prvo pozdrav

ne radi se ovdje o kritici gradjana ili o tome da narod nema novce, nego da odgovarajuce institucije ne cine ama bas nista da se to stanje popravi, a ima mogucnosti, procitaj tekst koji sam gore postirao.

novci za poboljsanje stanja su tu:

Je li takav potez moguć i kod nas? Nemamo novca? Prisjetimo se samo kako je BH Telecom u protekloj godini ostvario čistu dobit od oko 140 milijuna maraka. To znači da svakako postoji višak novca koji država ne zna investirati kako treba, a slična ocjena vrijedi i za Hrvatski Telekom Mostar i Telekom Srpske. S druge strane, Akcijski plan kojim se planira implementirati Strategija razvoja informacijskog društva u BiH predviđa i projekt informatizacije škola

evo predlazu se i rjesenja:

Treba ukinuti poreze
BiH još nema zakone o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu, kao ni druga zakonska rješenja kojima bi se reguliralo ovo tržište. "Osim oblasti obrazovanja, važna je informatizacija uprave, jer BiH ima veliku i skupu administraciju. Tako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost, kao i kontrola državnog sustava. U tijeku ove godine će se izraditi i nacrti zakona iz oblasti elektronskog arhiviranja, e-obrazovanja i e-vlade, koji će biti upućeni parlamentima na usvajanje. Što se tiče broja korisnika, on je još uvijek mali, čime se onemogućuje tvrtkama da krenu u razvoj i implementaciju usluga za korisnike. Jedan od osnovnih razloga za mali broj kompjutera jeste standard ljudi. Trebalo bi ukinuti porez na kompjutere, kao i na knjige, jer su danas podjednako važni. Tako bi država omogućila razvoj ovoga sektora", kaže Fuad Čurčić iz UNDP-a.

rjesenja postoje, ali je po ko zna koji put ocigledno, da oni koji vedre i oblace nemaju osjecaja niti potrebnog znanja i to je ono sto frustrira. mene je kao drzavljana BIH stid, da se moja zemlja svrstava u red onih koji civilizacije vidjeli nisu

[SimpaticInc]

Znamo da je BH u dubokoj rupi ali ne znamo kako cemo se iskobeljati.

Dze si se ti "iskobeljavo" da i nama recept zadas

[Edin H.]

A sta ce nam kompjuteri
Necemo Space Shattle praviti

[Vodenjak]

A sta ce nam kompjuteri
Necemo Space Shattle praviti

Da vala...
Glupost!
I jos samo struju trose!

[Zox]

Ma mi smo jos dobri, ono, siromasna zemlja pa je razumljivo, a cuo sam na radiju da je jedna Italija negdje oko sedamdesetog mjesta, koliko se sjecam. TO je sramotno.

[Vodenjak]

Ma mi smo jos dobri, ono, siromasna zemlja pa je razumljivo, a cuo sam na radiju da je jedna Italija negdje oko sedamdesetog mjesta, koliko se sjecam. TO je sramotno.

Nije, 45. je ali i to je sramotno sto velis!