Veliki novac iz dijaspore i mali biznisi
5 novembar 2013 Izmijenjeno 17:49 CET
U region svake godine iz inostranstva stižu velika devizna sredstva i postavlja se pitanje kako ih korisno upotrijebiti.
Nedavna studija, koju su izradili ekonomski stručnjaci Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bavi se načinom trošenja novca koji svake godine stiže iz inostranstva kroz devizne doznake. Šansu vide u podsticanju investicija u male biznise, kako bi se osiguralo trajnije zapošljavanje i prihodi, a ne samo preživljavanje članova porodice koji su bez posla.
Irena Mirčevska iz Kumanova je domaćica i sama brine o troje djece, dok njen muž već osam godina zarađuje za porodicu u američkoj bazi u Afganistanu. Na račune, hranu i obrazovanje djece mjesečno troši blizu 500 eura.
"Ja i moja djeca preživimo mjesec od novca koji mi muž šalje iz Afganistana. To je naša egzistencija", kaže Irena Mirčevska.
Ova porodica ima i ušteđevinu, ali još nije odlučila da li će početi neki biznis, niti kada će se muž Mirče vratiti u Kumanovo, izvještava reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.
Prijedlog ekonomista
U rodni grad se prije dva mjeseca vratio Aleksandar Maglovski. Šest godina je radio u Afganistanu. Štedio je novac i slao svom bratu. Sve su uložili u proizvodnju električnih instalacionih kablova.
"Novac sam čuvao, štedio, kako bi postigao cilj da napravim fabriku i nastavim raditi kad se vratim. Jer, ako ne stvorite ništa, kad se vratite opet ste bez posla, a novac se lako potroši", kaže Aleksandar Maglovski.
Gotovo 5.000 građana Kumanova radi u američkim bazama u Afganistanu. Procjene su da godišnje preko deviznih doznaka pošalju blizu 200 miliona eura. Na nivou države to je duplo više.
Ekonomisti smatraju da vlast treba potaknuti građane koji dobivaju pomoć od svoje rodbine izvana da investiraju novac u samozaposlenje. Zato što, kako kažu, nema garancije da će novac iz ovakvih izvora dolaziti u nedogled.
Profesori sa Američkog koledža u Skoplju, s kolegama iz regiona, u studiji su zaključili da, kad se iznosi smanje, nezaposlenost će ostati, a država će se suočiti s manjkom svježeg novca. Ova sredstva sada održavaju platni bilans i makroekonomsku stabilnost zemalja.
"Ako mene pitate, ja bih prvo uveo mjeru da se biznisi uspostavljeni novcem od doznaka oslobode socijalnih doprinosa za zaposlene u prve tri godine poslovanja", kaže Marjan Petreski sa Američkog koledža.
Šansa za ekonomski razvoj
U Bosni i Hercegovini novac koji dolazi iz doznaka više ide na svakodnevne troškove, ne u investicije. Prema podacima Svjetske banke, 2011. godine u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine je poslano više od 1,5 milijardi eura.
"Radi se o velikoj sumi novca. To je iznos koji je veći od stranih direktnih investicija u Bosni i Hercegovini i zbog toga predstavlja veoma značajan izvor za naš nacionalni bruto domaći proizvod, a potom, i na tom mikro nivou, za jednu porodicu, za jedno domaćinstvo", kaže Lejla Kamenjaš iz Centra za ekonomska istraživanja i razvoj.
Kosovska emigracija prošle godine je poslala blizu 600 miliona eura. Prednost je što imaju najmlađu naciju u Evropi. Kosovo u investicijama svoje emigracije vidi šansu za brži ekonomski razvoj.
"Ako neko porijeklom sa Kosova a ima biznis u Švicarskoj odluči investirati na Kosovu i postigne uspjeh, on isto tako šalje veoma dobar signal i švicarskim biznismenima“, kaže Sokol Havolli, ekonomski analitičar.
Studija preporučuje vlastima da naprave plan koji uključuje razne subvencije, kako bi što više novca od doznaka bilo investirano u male biznise.
Izvor: Al Jazeera
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ve ... li-biznisi
