Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak i bivši savjetnik državnog premijera
Naša kriza je dublja i teža od globalne
Autor Tarik LAZOVIĆ 2011-08-13 11:16:00
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/interv ... balne.html
Hurtić: Veoma sam zabrinut najavama da će Vlada FBiH uzeti sredstva od javnih preduzeća
Bojim se da nove vlasti nisu donijele suštinsku promjenu. Bosna i Hercegovina se nalazi u permanentnom stanju ekonomske krize i naši problemi su mnogo dublji od pukog negativnog utjecaja događaja u svijetu, kaže u intervjuu za "Dnevni avaz" Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak.
- Struktura naše budžetske potrošnje je katastrofalna. Potencijali koje posjedujemo nisu ni izbliza iskorišteni, a bojim se da ovo što radi Federalna vlada, tražeći novac državnih kompanija za potrošnju, podsjeća na trošenje viška novca od PDV-a ranijih godina - kaže Hurtić.
On je bio ključni ekonomski savjetnik bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića, u vrijeme kada je država imala stabilan ekonomski i politički rast. Nakon toga je nekoliko godina bio angažiran kao ekspert Svjetske banke u Afganistanu te u kabinetu predsjednika te države Hamida Karzaija radio na razvojnoj strategiji.
Strahovit pad
Pad kreditnog rejtinga SAD i pad vrijednosti dionica na vodećim svjetskim berzama stavljaju globalnu ekonomiju pred ozbiljna iskušenja i mogućnost povratka u recesiju. Šta se, zapravo, događa, ide li svijet u novu, apokaliptičnu recesiju?
- Pad kreditnog rejtinga Sjedinjenih Američkih Država sam po sebi ne predstavlja toliko dramatičan događaj. Ekonomija SAD izašla je iz recesije i bilježi pozitivne stope rasta. Pored toga, administracija predsjednika Baraka Obame (Barack) uspjela je progurati paket ozbiljnih budžetskih ušteda, što je veliki uspjeh.
Međutim, pad kreditnog rejtinga prouzrokovao je strahovit pad vrijednosti dionica i vrijednosnih papira i ponovo gurnuo SAD u takozvanu krizu povjerenja, s mogućim razornim efektima. Naime, ekonomija SAD u daleko većoj mjeri ovisi o visokim stopama privatne potrošnje, posebno domaćinstava.
Svaki pad na berzama psihološki utječe na potrošače i kao posljedicu ima manju potrošnju u strahu od nadolazeće krize. S druge strane, investitori, također, postaju oprezniji, što dodatno usporava ekonomski rast. Dakle, opasnost da SAD ponovo zapadnu u recesiju i dalje postoji.
Ostaje da se vidi hoće li poruke upućene od administracije i Centralne banke SAD biti dovoljno snažne kako bi se unijelo više optimizma u ekonomiju SAD i slomila novonastala „kriza povjerenja".
Na drugoj strani u Evropi u okviru eurozone dužnička kriza ne jenjava, čak se zaoštrava u Italiji i Španiji. Hoće li zemlje eurozone biti dovoljno složne da sačuvaju euro i prevladaju ovakvu krizu, posebno imajući u vidu i probleme u SAD?
- Prema mom mišljenju, budućnost eura nije upitna. Međutim, ova kriza je svom žestinom ukazala na nedostake u osnovama na kojima je zasnovana ta valuta. Naime, zemlje eurozone nemaju jedinstvenu fiskalnu politiku. Zbog toga stabilnost eura ovisi o Paktu stabilnosti, koji je svaka zemlja članica potpisala i koji ih obavezuje na poštivanje jedinstvenih fiskalnih ciljeva, posebno u dijelu koji se odnosi na veličinu dozvoljenog budžetskog deficita.
Očigledno je da ovaj sporazum nije funkcionirao, jer su ga prekršili ne samo Portugal, Grčka, Irska, Španija, Italija nego, svojevremeno, i Njemačka. Dakle, stabilnost eura će u velikoj mjeri ovisiti o tome koliko zemlje članice eura budu spremne da se strogo pridržavaju usaglašenih fiskalnih ciljeva. Za mnoge od njih to će biti teško, zato ne isključujem mogućnost da zbog očuvanja eura neke zemlje budu prinuđene da ga napuste.
Prema nekim analizama, a to se vidi i iz stavova Kine, pored dužničke krize, svijet potresa i svojevrsna kriza vodećih svjetskih valuta. I američki dolar i euro bilježe pad vrijednosti u odnosu na japanski jen ili švicarski franak. Je li era dominacije američkog dolara okončana?
- U pravu ste. Zbog velikog budžetskog deficita uzrokovanog, prije svega, ogromnim troškovima ratova u Iraku i Afganistanu imamo ozbiljnu krizu stabilnosti američkog dolara koji je dugo vremena uživao status svjetske rezervne i obračunske valute u međunarodnoj trgovini, od čega su u SAD imali ogromnu korist.
Međutim, stabilnost je bila ta koja je omogućila američkom dolaru ovako privilegiran status, a ona je u ovom momentu upitna zbog veličine američkog duga. S druge strane, dužnička kriza pojedinih članica eurozone spriječila je euro da napravi odlučan iskorak te ozbiljno ugrozi američki dolar.
Ali, bez obzira na to, rast kupovine vrijednosnih papira denominiranih u euro od brojnih zemelja i investitora, a među njima i Kine, evidentan je i to samo po sebi govori da euro ima potencijal da ugrozi još dominantnu poziciju američkog dolara.
Rast japanskog jena i švicarskog franka kao i vrijednosti zlata neće biti dugoročan fenomen i on je isključivo rezultat krize američkog dolara i eura, jer investitori u njima trenutno vide sigurnost.
Na koji način opasnost od nove recesije, dužnička kriza u Evropi i SAD mogu pogoršati ekonomsku situaciju u BiH?
- Ekonomija naše zemlje je mala i vrlo ranjiva na globalne poremećaje. Ukoliko SAD ponovo zapadnu u recesiju, to će imati veoma negativne posljedice po vodeće evropske ekonomije, prije svega Njemačku, koja je izvozno orijentirana prema SAD. Pad evropskog izvoza pojačat će ekonomsku krizu u Evropi. To će dodatno otežati rast bh. izvoza, koji je orijentiran prema Evropi, i perspektive stranih ulaganja.
Pored toga, zemlje EU će biti prinuđene na daljnje uštede, što će u konačnici smanjiti obim evropskih fondova na koje možemo računati kada pređemo u status zemlje kandidata za EU. Lično mislim da će svaka daljnja ekonomska kriza u Evropi dodatno ojačati konzervativne stranke koje se protive proširenju EU, tako da i naša težnja za što bržom integracijom u EU može biti ugrožena.
Međutim, uzroci naše ekonomske krize daleko su dublji nego problemi vezani za globalnu ekonomiju.
Možete li to pojasniti?
- BiH se nalazi u permanentnom stanju ekonomske krize. Potencijali koje posjedujemo nisu ni izbliza iskorišteni kako bi se unaprijedio ekonomski rast i ubrzao put ka članstvu u EU. U posljednjih petnaest godina investicije su bile finansirane najprije donacijama, pa stranim investicijama, a u velikoj mjeri i transferima koji su dolazili od naše dijaspore.
Donacija više nema, evropski fondovi nam još nisu dostupni, politička kriza oborila je naš kreditni rejting i rastjerala strane investitore, a transferi dijaspore nisu stabilni. Struktura naše budžetske potrošnje je katastrofalna, i to na svim nivoima. S minimalnim izdvajanjima tamo gdje treba, kao npr. ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredu, a ogromnim i vrlo upitnim izdvajanjima u socijalne transfere, posebno tzv. boračku zaštitu, javnu administraciju itd.
S druge strane, opterećenja na privredu ne da se smanjuju nego iz godine u godinu povećavaju, kao i stepen korupcije. Kao rezultat imamo snažan rast sive ekonomije i kriminala koji uništava i ono malo zdrave privrede koja je ostala, a mogućnost privlačenja ozbiljnih stranih investicija svodi na minimum.
U kojoj mjeri nove vlasti u Federaciji BiH i RS nešto poduzimaju kako bi se ekonomska kriza prevazišla?
- Za sada ne vidim posebne pomake niti promjene u odnosu na ponašanje prethodnih vlasti. Politička kriza, huškačka i nacionalistička retorika iz RS ne jenjava. Ne vidim poteze i mjere kako bi se privukle strane investicije na drugi način.
Ovdje su čak i domaći investitori izgubili povjerenje, jer se bilježi veća spremnost banaka za kreditiranje privrede, ali nema klijenata. Sprega politike i poslovanja tako je jaka da, ako nemaš „zaštitu ili potporu" vodećih stranaka, nemaš ni šansu za ozbiljne poslovne uspjehe.
Struktura budžeta koji su usvojeni na entitetskim nivoima nije ništa drugo nego nastavak priče o udvaranju brojnim, a među njima i vrlo upitnim socijalnim kategorijama koje su postale značajna glasačka mašina i samim tim važne za stranke na vlasti.
Ne vidim budžetske uštede na strani ukupnih javnih rashoda kojima su se trebale osigurati investicije u infrastrukturu i poljoprivredu koja su tako nužna u ovom momentu kako bi se povećala tražnja na domaćem tržištu u uvjetima kada nema drugih investicija i kada se svakodnevno gube radna mjesta, a brojna preduzeća guraju u sivu ekonomiju.
Uvođenje fiskalnih kasa i drugih mjera u ovako osjetljivom momentu dodatno je opteretilo poslovanje i poslalo vrlo loš signal da niko i ne razmišlja o rasterećenju privrede, što je obeshrabrujuće.
Teška riječ
Prijeti li kolaps budžeta najesen, imajući u vidu da su deficiti veliki, a izvori sredstava presušuju?
- Kolaps budžeta je, možda, malo teška riječ, ali moguće je da će doći do novog rebalansa kojim će se morati smanjiti izdvajanja za određene budžetske korisnike. Kao što vidimo, u budžetima se računa na sredstva iz inozemstva, npr. iz EU, čija je isplata vezana za ispunjenje uvjeta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), za koje ne vidim da postoji politička volja.
Rast sive ekonomije već je smanjio rast prihoda, tako da je i to rizik za izvršenje budžeta. Poljoprivrednici već protestiraju, a znamo da je jesen period kada štrajkuju budžetski korisnici poput nastavnika i zdravstvenih radnika. Čak i policajci najavljuju štrajk. Sve su to izazovi s kojima će se vlade morati suočiti u uvjetima budžetskog deficita.
Ja se samo nadam da Vlada FBiH neće kao Vlada RS odgovoriti povećanjem doprinosa i poreza, jer bi to još veći broj kompanija i radnika gurnulo u sivu ekonomiju, što bi, definitivno, ugrozilo penzione fondove i onemogućilo redovnu isplatu penzija, što je već sada postalo problem.
Upozoravali ste da je višak prihoda od PDV-a prije nekoliko godina uludo potrošen. Je li sada vidljivo koliko je ta reforma bila važna, a koliko njen uspjeh nije iskorišten?
- Mislim da su ta upozorenja došla ne samo od mene nego i od brojnih drugih ekonomista kako u zemlji tako i vani. Višak sredstava od PDV-a uludo je potrošen za izborne kampanje onih koji su tada bili na vlasti. Socijalna davanja su se dijelila i šakom i kapom, administracija je sebi povisila plaće i sve je, umjesto u investicije, otišlo u potrošnju.
Propuštena je šansa da se unaprijedi infrastruktura i restruktuiraju penzioni fondovi te restruktuira veći broj preduzeća koja su privatizirana putem upisa javnih dionica. Da je to urađeno, posljedice ekonomske krize danas bi bile daleko manje, a brojna radna mjesta bi bila sačuvana.
Zato sam vrlo zabrinut najavama da će Vlada FBiH uzeti sredstva od javnih preduzeća, jer se radi o istim motivima kao u slučaju viška sredstava od PDV-a.
Umjesto da se provedu odlučne reforme koje su najavljivane u izbornim kampanjama, Vlada FBiH na svaki način, kao i prethodne vlasti, nastoji sačuvati neodrživo visok nivo ukupnih javnih rashoda. U primjeni je ista logika kojom su se rukovodile prethodne vlasti kada su protratile višak sredstava od PDV-a. Umjesto reformi, Vladi je važno da sačuva socijalni mir i ništa više i zbog toga će sada protratiti sredstva javnih preduzeća.
Kao što sam već rekao, ne vidim da će ta sredstva biti iskorištena za javne investicije i povećano subvencioniranje poljoprivrede, jer su ona u postojećem budžetu skoro pa neznatna. Dakle, ponovo će i ono malo preostalih kvalitetnih sredstava biti dato u potrošnju, baš kao u slučaju viška sredstava od PDV-a. Lekcije nisu naučene niti žele da ih nauče.
Tako je budžet, umjesto razvojnog instrumenta, pretvoren u sredstvo kupovanja glasova i udvaranja biračima.
Možemo li mi temeljiti izlazak iz krize na rastu izvoza u EU?
- Mi ne samo da možemo nego i moramo naš budući ekonomski razvoj temeljiti na rastu izvoza. To je imperativ, posebno u uvjetima naše monetarne politike koja je zasnovana na valutnom odboru. Međutim, da bi izvoz bio uspješan, mora postojati konkurentan proizvod, da bi proizvod bio konkurentan, moraju postojati jake i savremene kompanije kojih nema, jer je naša poslovna klima jedna od najnepovoljnijih u ovom dijelu svijeta.
S druge strane, strani investitori koji su i do sada bili nosioci izvoza obeshrabreni su za daljnja ulaganja u našu zemlju i zbog svega ovoga nedavno je našoj zemlji smanjen međunarodni kreditni rejting. Nažalost, ali dug je put do jačanja izvoza.
Nadati se da će radikalne reforme bit poduzete tek kada BiH dostigne nivo zemlje kandidata za EU. Ne zbog toga što će ih vlasti svojom voljom implementirati nego što će to morati uraditi, jer proces EU integracija zahtijeva od svih zemalja da značajno unaprijede konkurentnost svoje ekonomije kako bi ista mogla izdržati pritiske jedinstvenog tržišta kada zemlja postane punopravni član EU.
Vlasti još računaju na novac od MMF-a
Aktuelne vlasti su se pomirile da nema novca od MMF-a. Je li dobra odluka da se taj izvor sredstava eliminira u situaciji kada je sve teže doći do kapitala?
- Nisam siguran da su se pomirile s tim, jer, kao što vidim, na ta sredstva još računaju. Ja sam i ranije isticao da zaduženje kod MMF-a treba smanjiti na minimum upravo zbog toga što su ta sredstva uglavnom namijenjena za stabilizaciju valuta i za premošćivanje budžetskih deficita.
Dakle, ona ne rješavaju probleme s kojim se suočava ekonomija BiH, kojoj su hitno potrebni fiskalni stimulansi u vidu povećanog ulaganja u infrastrukturu i druge javne investicije te u subvencioniranje poljoprivrede. Umjesto MMF-a, našoj zemlji su potrebni krediti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), IBRD, EIB, jer se oni uglavnom koriste za infrastrukturu.
Međutim, kao što nam je poznato, veći dio tih kredita i dalje stoji nerealiziran zbog nesposobnosti da se ispune uvjeti koji su ranije prihvaćeni. Pored ovoga, BiH mora imperativno ubrzati proces EU integracija i što prije dostići status zemlje kandidata. Jer tada će nam biti dostupni brojni fondovi EU, između ostalog, i oni kojima možemo unaprijediti infrastrukturu i restruktuirati našu ekonomiju kako bi je pripremili za buduće članstvo u jedinstvenom tržištu EU.
Šta treba činiti?
• Privredu treba najprije rasteretiti, unaprijediti zakone i poslovnu klimu, eliminirati administrativne barijere, okončati privatizaciju, restruktuirati preduzeća koja su privatizirana javnim upisom dionica, osigurati povoljniju cijenu električne energije, u većem iznosu podstaći inovacije i nauku, unaprijediti obrazovanje, posebno u segmentu menadžmenta. Do tada samo nekoliko proizvoda i dalje će činiti većinu našeg izvoza kao aluminij, električna energija, prerađevine od željeza, drveta i slično, kaže Hurtić.
.
Ako nam je išta plus onda je to jeftina radna snaga ovdje su ljudi sretni da rade za siću.Nije dobar poslovni ambijent to se slažem i naravno korupcija,birokratija...jednostavno nemamo sistema jer smo neobrazovan i neodgojen narod.Proizvodnju i ekonomiju su nam uništili oni koji nam sad prodaju "muda pod bubrege" odnosno stranci planski razbijanjem jugoslavije i svim ostalim što ide uz to.
).Skupa je naša radna snaga i preskupa u tome se slažemo.Preskupa je jer nismo uspostavili kvalitetan sistem placanja rada na osnovu rezultata rada.Da ce biti još gore i ja mislim zato što sve dok bude postojala mogucnost ino zaduživanja za hranjnje ovakvog sistema biti ce ovako ( osim ako politicari ne odluce da krenu pravim putem i prestanu voditi psihološki rat i nadmudrivanja)
