BiH Dani-"Ja i Kosta smo ubili tvoga sina"

TV i novinske vijesti, vaši komentari, vaše teme...
Post Reply
zuta
Posts: 32
Joined: 12/02/2007 17:07
Location: USA

BiH Dani-"Ja i Kosta smo ubili tvoga sina"

Post by zuta » 27/04/2007 03:16

Da li bi mogao neko postaviti ovaj clanak na net?


User avatar
DiplomataSaSela
Posts: 1044
Joined: 20/10/2004 23:51

Post by DiplomataSaSela » 27/04/2007 16:30

Ratni zločini: U Brčkom je dosad izrečeno više oslobađajućih nego osuđujućih presuda za ratne zločine


Ja i Kosta smo ubili tvoga sina!

Tokom rata u Brčkom je ubijeno oko 500 civila. Istrage o zločinima vodilo je Tužilaštvo Distrikta, koje je podiglo tri optužnice protiv pet osumnjičenih ratnih zločinaca. Samo su dvojica osuđena. Svjedoci, žrtve i porodice nestalih ogorčeni su ovakvim odlukama suda

Piše: Dženana Karup-Druško
Foto: Irfan Redžović

Image
"Ahmeda Hadžića su u deki odnijeli doktoru da ga pregleda i kaže im od čega je taj čovjek jer ne može da umre od udaraca"


Osnovni sud Brčko Distrikta prošle je sedmice završio postupak protiv Koste Kostića, Miloša Miloševića i Race Simića koji su bili optuženi da su kao "pripadnici oružanih formacija 'Panteri' pod vođstvom Ljubiše Savića Mauzera vršili ubistva i silovanja". Nakon izvođenja dokaza i saslušanja svjedoka sud je presudio: Kostić je osuđen na 15 godina zatvora, a Milošević i Simić su oslobođeni svih tačaka optužnice.

Nakon toga u sudnici je nastao haos. Žrtve i porodice nestalih žestoko su reagirale. "Presuda je strašna. Šokirala me je", priča Anđelka Arnautalić. Njen sin je ubijen devetog maja 1992. Imao je 22 godine. Arnautalićka je bila svjedok Tužilaštva.

Mrtvo srce "Četvrtog maja '92. izvedeni smo iz kuće moj muž Fikret, sinovi Damir i Jasmin i ja. Njih trojicu su odveli u džamiju, nakon čega sam ja dobila nervni slom i odvezli su me u poljsku bolnicu. Odatle su me prebacili u kasarnu, zajedno sa Emirom Mujić i njenim sinom Almedinom. U Brčko sam se vratila 22. maja. Naišla su trojica u maskirnim uniformama i nisam smjela skrenuti u svoj sokačić, već sam produžila prema Domu zdravlja. Tu me presreo jedan i pitao gdje ću. Rekla sam da idem doktoru. Pustio me je", svjedočila je Arnautalićka pred sudom.

Dalje je ispričala: "Kad sam se okrenula ugledala sam Racu Simića. Pitao je i on kud ću. Odgovorila sam, a on je rekao: 'Ideš sa mnom.' Naredio mi je da ga vodim kući. Pred vratima je ispalio metak, uzeo je od mene ključ i otključao ulazna vrata. Tražio mi je ličnu kartu. Bila je u novčaniku sa tri knjižice SDP-a koje je odmah poderao i rekao mi: 'Jebo ti Tito majku'. Uzeo je para što je bilo. Na komodi je vidio sliku moga sina. Pitao je ko mi je to. Odgovorila sam: sin. Tad mi je rekao: 'Ja i Kosta smo tvog sina ubili, on je bio u SDA sa Ahmedom Hadžićem.' Raco je mučio moga Jasmina u podrumu Doma zdravlja, sjeckao ga žiletom. Svi zidovi su bili krvavi koliko su tamo mučili ljude. To se zna. Ahmeda Hadžića su u deki odnijeli doktoru da ga pregleda i kaže im od čega je taj čovjek jer ne može da umre od udaraca."

Početak suđenja bijeljinskoj trojci Anđelka je vidjela kao konačno zadovoljavanje pravde. Ali, kad je čula presudu - onesvijestila se. Sudski policajci su je iznijeli iz sudnice. "Dok su me nosili čula sam da je jedan od njih rekao da me zatvore u WC. Udarila sam ga nogom u stomak, onda je on ispustio moju drugu nogu i odletio od mene. Poslali su kola hitne pomoći da me vode na Neuropsihijatriju. Rekla sam policiji, koja ih je pozvala, da izvede trojicu sudija i odvedu ih na Neuropsihijatriju. Šta su uradili?! Moje srce je skoro otpalo. Jutros sam išla u policiju da tražim da mi nadgledaju kuću. Bila sam svjedok i za ubistvo Brodlića, za koje je optužen Dragomir Jurošević: i on je oslobođen. Svjedok sam u dvije oslobađajuće presude. Nisam više slobodna da sjedim u svojoj kući. Od presude me svaku noć zovu telefonom. Samo spuste slušalicu. Išla sam da promijenim broj, ne daju. Još '92. sam telefon prijavila na svoje ime, jer nisu dali Bošnjacima da imaju telefone. Kad je ona u pošti vidjela da se zovem Anđelka Arnautalić uzela je ličnu kartu i pitala me: 'Kakvo ti je ovo prezime?' Odgovorila sam: balijsko!"

Potpuno deprimirana oslobađajućom presudom Miloševiću i Simiću Anđelka pita: "Dragi Bože, zar ovo postoji, da od nas svi bježe? Mi, porodice nestalih, više nemamo gdje."

Svjedočenja No, izricanjem presude nije okončana tragedija ove nesretne žene. Potresena svim događajima ogorčeno je reagirala kad je vidjela da Sakib Fatić, njen komšija, prilazi Dušku Tomiću, advokatu oslobođenih, i "ljubi se sa njim tri puta čestitajući mu na uspjehu". "Nije ni bio u Brčkom u ratu, a bio je svjedok na sudu i branio ih je", priča Arnautalićka priznajući: "Rekla sam da mu jebo Tomić sve! Misliš li doći u Kolobaru svojoj kući? Podnio je prijavu protiv mene i isto veče, u devet i 15, došla je policija da privede mene i sina. A moje dijete tada nije ni bilo pred sudom."

Kleknula je na beton ispred kuće, sklopila ruke i molila policajca: "Gospodine, pusti mi dijete. Evo, vodi mene, veži me, ali ostavi mi dijete na miru. Imam pet litara benzina, kupila sam, ko god dođe da mi vodi dijete, rekla sam im danas u policiji, zapalit ću i sebe i kuću. Izgubila sam sve, nek mi ne diraju jedinog sina, samo mi je on ostao."

A Nadiri Suljić su ubili sina jedinca. "Moj Osman je rođen 1961. Falio mu je još diplomski pa da postane mašinski inžinjer. Nikada nije bio ni u jednoj stranci. Iz našeg dvorišta su ga 26. maja '92. odveli Kosta Kostić i Miloš Milošević. Ubili su ga u komšiluku, ispred kuće Alije Arnautovića. Njegovo ubistvo pripisano je Kosti, a njegovom saučesniku Milošu Miloševiću nije, pa je oslobođen."

O presudi kaže: "Nisu mogli svi svjedoci, koji su preživjeli '92., lagati. A nisu svi pobijeni jer Kosta nije stigao sve da pobije. Meni je ovo najteže što se moglo desiti. Bila sam svjedok i za ostala ubistva zbog kojih je osuđen Kosta. Vidjela sam kad su ubili Hazima Žilića i Midhata Čembića. Ubili su ih Kosta i Miša zajedno! Miši nijedno ubistvo nije dokazano, a Kosti jeste 14. Više se vjerovalo dvojici-trojici svjedoka koji nisu bili u Brčkom, nego nama koji smo sve to preživjeli. A nije nas ostalo puno."

Strogo povjerljivo Šta se dešavalo u Brčkom tokom ratnog perioda najbolje svjedoče strogo povjerljivi dokumenti tadašnjih vojnih, policijskih i civilnih vlasti. U jednom od njih Đorđe Ristanić, u to vrijeme predsjednik SDS-a i ratnog predsjedništva (sad direktor Ital projekta u Brčkom), piše: "Najranije je u Brčko stigla grupa instruktora Kapetana Dragana - Rade, Simo, Saša, Božo, Serđo i drugi - i to četiri do šest mjeseci prije početka rata. Oni su formirali specijalnu jedinicu u čiji sastav je ušao veliki broj Brčaka koji je prošao i obuku. Po izbijanju rata jedan broj pripadnika je otišao u miliciju, a sama specijalna jedinica je vremenom narasla na oko 70 ljudi. U toku prvih mjesec dana rata u Brčkom su bili pripadnici dobrovoljaca Željka Ražnjatovića Arkana koji su dali značajan doprinos u borbenim akcijama. Odmah je iz Bijeljine došao i bataljon pod komandom rezervnog kapetana Simića. To je ostvareno na zahtjev potpukovnika Milinkovića. Od manjih grupa bila je prisutna grupa dobrovoljaca pod komandom rezervnog kapetana Žugića iz Novog Sada."

Ristanić piše i o "posebnim karakteristikama brčanskog ratišta" koje čini "organizovan i pojedinačni kriminal… Sav ukradeni materijal, kola, muzički uređaji, razna roba i druge vrijednosti, prošli su punktove i završili u Bijeljini. Dobar dio ratnog plijena je prešao granicu i završio u Srbiji. Neshvatljivo je da se neregistrovano vozilo može kretati na području opštine Bijeljina (u to vrijeme sjedište MUP-a Srpske Republike bilo je upravo u Bijeljini; prim. aut.) Pojedine formacije su sem u Bijeljini formirale svoja skladišta opljačkane robe u Brčkom."

I dok se sve ovo dešavalo u Brčkom je funkcionirao SJB formiran odmah nakon što je "oslobođen" od muslimanskih i hrvatskih uposlenika. Odlukom tadašnjeg načelnika SJB Brčko, Dragana Veselića, drugog juna '92. je za komandira stanice imenovan Petar Đokić (danas poslanik u Narodnoj skupštini RS-a i predsjednik Socijalističke partije), za njegovog zamjenika postavljen je Mitar Milić (danas u Vladi Brčko Distrikta), za pomoćnike komandira imenovani su Branko Gajić, Boro Kaurinović (Ured za žalbe BD), Dušan Kokanović, Pero Zarić, Drago Perić, a za privremene pomoćnike postavljeni su Tomislav Ropčević (policija BD) i Risto Lugonjić.

Simeun Čuturić, načelnik vojno-obavještajnog organa u strogo povjerljivom dokumentu koji je poslao komandi Istočnobosanskog korpusa, piše: "Osim grupa koje su dolazile sa dobro razrađenim planovima o pljačkama, dolazile su i grupe koje su dolazile po zadatku, a koje su imale podršku tadašnjih vojnih i civilnih vlasti. U svemu su prednjačili Mauzer i major Gavrilović sa Arkanovim pratiocima predvođenim Pejom. U prvim danima, kao i u mjesecu junu, bilo je prisutno i djelovanje radikala-četnika vojvode Mirka Blagojevića koji je radio sa istomišljenikom iz Brčkog, Miletom Gatarovićem Bolerom. O njihovim akcijama postoji dokumentacija koju je pripremio Žika Ivanović Crnogorac, a dio te dokumentacije je i u SJB Brčko."

Čuturić u svom izvještaju govori o leševima koji danima leže po gradu, nakon čega se kupe i bacaju u iskopane jame. Naglasio je da su likvidacije obavljane nestručno - "javno i pred svjedocima". Dalje piše: "Po izjavama predsjednika opštine Đorđa Ristanića ubijeno je oko 300 ljudi. On se lično ne uzbuđuje zbog toga. Kada su određeni upozoravali da se nešto preduzme odgovarao je da ga se to ne tiče i da su daleko veće grobnice u Prijedoru. Leševi su zakopani u jamama i posuti ostacima srušenih džamija. O svemu ovome bio je na vrijeme upoznat komandant kasarne Đurđević, kao i štab korpusa kako bi se nešto preduzelo… Simo Radovanović (instruktor kapetana Dragana) predlagao je, kao i određeni organi Vojske i SUP-a, da se taj dio posla mora zaštititi od oticanja podataka. Prijedlozi su bili da se sa stručnim timom VMA prevezu leševi na bezbjedno mjesto, kako je to rađeno u Baranji i na ostalim ratištima, na šta je VMA pozitivno odgovorila."

Poslije rata haški istražitelji su na području Brčkog, u Bescarinskoj zoni, pronašli grobnicu iz koje su ostaci ubijenih izmješteni na lokaciju Gorice. Pretpostavlja se da bi u grobnici trebalo biti oko 250 tijela. Haški istražitelji su pronašli 70, a iskopavanja su u toku. Tokom rata u Brčkom je ubijeno oko 500 civila.


Duško Tomić, advokat optuženih

Kako sam odbranio ratne zločince


DANI: Neposredno nakon presude bijeljinskoj trojci izjavili ste da ste očekivali oslobađajuću presudu. Na osnovu čega?

TOMIĆ: Zastupao sam Racu Simića i Miloša Miloševića. Nisam imao nikakve dileme jer dokumentacija je bila grozno šuplja i na osnovu nje nije ni trebalo dizati optužnicu. Rekao sam: blago nama advokatima ako ovako radi tužilaštvo i policija. Naime, skoro cijelu istragu je vodila policija, samo dva saslušanja je obavilo tužilaštvo, a policija je to grozno uradila.

DANI: U optužnici su se navodili dokazi i svjedoci. Navodno je upravo Milošević odveo jednog od ubijenih.

TOMIĆ: To nije tačno. Sudsko vijeće je izuzetno bilo jako, a član je bio i predsjednik suda. Očekivao sam da optužnicu zastupa glavni tužilac Zekerija Mujkanović, koji je i potpisao optužnicu, no on je taj vruć krompir dao mladoj, neiskusnoj tužiteljici. Za godinu i po, koliko sam bio u ovom postupku, saslušao sam oko 300 ljudi. Gotovo da nema kuće u Kolobari (naselje u Brčkom; prim. aut.) u koju nisam ušao. Razgovarao sam sa stotine policajaca, vidio sam i pročitao na hiljade papira iz policije Brčkog, Bijeljine i MUP-a RS-a. Pročitao sam sva dosjea vezana za dosadašnje osuđene u Brčkom. Zapravo, nesreća je što se tužilaštvo baziralo na jednog svjedoka koji je vidio sve. Radi se o Nadiri Suljić. Predsjednik Vijeća Srđan Nedić u obrazloženju presude rekao je: "Vi, koji ste svjedočili, rezultat ste ove oslobađajuće presude."

DANI: Prikupljajući dokaze da Vaši klijenti nisu krivi, da li ste došli do dokaza o tome ko su pravi krivci?

TOMIĆ: Naravno. Dostavio sam kompletnu dokumentaciju o tome sudu. Da sam ja tužitelj odmah bih na osnovu sve te dokumentacije pokrenuo istragu protiv Đorđa Ristanića koji je bio glavni u Brčkom. Ništa se nije moglo dogoditi da on ne zna. Evo šta mi se desilo nakon suđenja. Ubijena su tri brata Terzić i mene zove supruga jednog od njih i kaže mi da Tužilaštvo nju nije ni pozvalo za svjedoka, a ona zna puno, odvođena je sa mužem u Dom zdravlja. Ispričala mi je i da je njen djever, koji je bio u Mađarskoj, dao 19.000 KM da mu izvuku braću. Novac je uzela majka Monike Simeunović. S druge strane, nakon presude sam stekao strahovitu mržnju policije Bijeljine, Brčkog i MUP-a RS-a jer oni kažu: "Tomić je spasio dvojicu, a uvalio 30."


Sejo Zahirović, udruženje nestalih Brčaka

12 ubistava, a dokaza nema


DANI: Koliko je dosad bilo postupaka protiv ratnih zločinaca u Brčkom?

ZAHIROVIĆ: Do sada je Tužilaštvo Brčko Distrikta podiglo tri optužnice za ratne zločine počinjene na ovom području. Te optužnice su bile protiv pet osoba: Konstantina Simonovića (sa njim je sklopljena nagodba i osuđen je na šest godina zatvora - od strane Haškog tribunala bio je označen oznakom A), zatim protiv Dragomira Uroševića (oslobođajuća presuda) i posljednja, protiv Koste Kostića, Miloša Miloševića i Race Simića.

DANI: Kako su reagirale porodice nestalih na te oslobađajuće presude?

ZAHIROVIĆ: Činjenica je da su u posljednjem procesu oslobođene dvije osobe kojima se na teret stavljalo 12 ubistava. Izgleda malo nelogično da se podigne optužnica kojom se neko tereti za 12 ubistava, a onda se izađe pred sud i ne uspije se dokazati ama baš nijedno. Postavlja se pitanje zašto je optužnica uopšte podizana? Držimo da treba napraviti jednu ozbiljniju analizu koja bi pokazala šta se to desilo i zašto je stanje takvo jer jedino na ovim prostorima je broj osuđujućih presuda ispod 50 posto u odnosu na pokrenute optužnice. Nadam se da sve ovo neće djelovati na svjedoke tako da počnu odbijati davati iskaze, ali je činjenica da te odluke nisu ohrabrujuće.


Tužilaštvo i sud


Po zakonu SFRJ


Zekerija Mujkanović, tužilac koji je vodio istragu i na kraju i potpisao optužnicu protiv Koste Kostića, Race Simića i Miloša Miloševića, nakon presude za Dane je prokomentirao: "Istragu sam radio zajedno sa koleginicom Amelom Mustafić koja je optužnicu kasnije zastupala pred sudom, jer ja zbog svojih obaveza to nisam mogao raditi."

Kritike koje je na račun Tužilaštva iznio advokat Duško Tomić, Mujkanović, kaže, ne drži validnim. Ističe da je presuda nepravosnažna te da će Tužilaštvo svakako uložiti žalbu. Koliko je optužnica bila ozbiljno urađena pokazalo je, smatra Mujkanović, njeno potvrđivanje na sudu, te dodaje da je tokom istrage bilo prikupljeno više dokaza.

Ono što je zanimljivo u ovom slučaju jeste da se postupak vodio po starom zakonu bivše Jugoslavije kojim je predviđena maksimalna kazna za ratne zločine do 15 godina. S druge strane, prema KZ-u BiH za ratne zločine se mogu izreći kazne i do 40 godina. Mujkanović kaže da su oni prosudili da postupak treba voditi po starom zakonu?!

Jadranko Grčević, predsjednik Osnovnog suda u Brčkom, koji je bio u vijeću bijeljinskoj trojci, za Dane kaže: "Ja znam da je kazna mala kada se pogleda broj počinjenih ubistava, ali mi smo prvooptuženom izrekli maksimalnu kaznu. Drugu dvojicu smo oslobodili jer tokom postupka nije dokazano ono što im se stavljalo na teret. Međutim, tokom dokaznog postupka je utvrđeno da se radilo o dvije-tri grupe koje su djelovale na tom terenu i sad bi dalje trebalo utvrditi šta je ko od njih radio."


Mirsad Đapo, gradonačelnik


Nema pravog pomirenja dok se ne pronađu svi ratni zločinci


Povodom presude bijeljinskoj trojci Mirsad Đapo, gradonačelnik Brčko Distrikta, za Dane kaže: "Što se tiče ratnih zločina ja sam i ranije najavljivao i upozoravao da ne mogu sav teret nositi institucije Brčko Distrikta, jer mnogo toga se, kad je riječ o dokazima i materijalima, nalazi u institucijama kako Republike Srpske, tako i Srbije. Isto tako, dokazi koji interesuju građane srpske nacionalnosti nalaze se u federalnim institucijama. Prema tome, istina o Brčkom neće se moći dovesti do kraja pred institucijama Brčko Distrikta bez obzira kako one bile osposobljene. Tražio sam i ranije, a tražit ću i dalje, da se sačini komisija, slično kao za Srebrenicu, koja će utvrditi istinu u Brčkom, jer ovo što se uradilo na sudu dovodi do zaključka da mi nećemo doći do istina koje su nam neophodne. Mi činimo sve što možemo. Izdvajamo značajna sredstva i logistički podržavamo pravosuđe i policiju Brčko Distrikta. Oko otkrivanja masovnih grobnica u Brčkom mi smo dali snažnu logističku podršku. Ove godine čak smo uveli i nagrade za one koji rade na otkrivanju istina i hvatanju ratnih zločinaca, ali i otkrivanju drugog kriminala u Brčkom. Za početak smo obezbijedili nagradu od oko 100.000 maraka, a najavilo smo i više ukoliko ovo da određene rezultate. Policiji smo obezbijedili budžet za posebne, specijalne timove koji će se baviti istragama o ratnim zločinima i nadam se da to može unaprijediti ovaj proces. Ali u Brčkom taj proces sami sudovi neće moći dovesti do kraja."

BHDANI, broj 514, 26. APRIL/TRAVSNJ 2007

patrius
Posts: 1957
Joined: 14/11/2006 16:01
Location: Brcko

Post by patrius » 27/04/2007 16:42

samo 500???ne bih ja rek'o...

zuta
Posts: 32
Joined: 12/02/2007 17:07
Location: USA

Post by zuta » 28/04/2007 00:53

Hvala, DiplomatiSaSela.

User avatar
nokia6170
Posts: 4363
Joined: 13/04/2005 00:08

Post by nokia6170 » 28/04/2007 01:01

"Ono što je zanimljivo u ovom slučaju jeste da se postupak vodio po starom zakonu bivše Jugoslavije kojim je predviđena maksimalna kazna za ratne zločine do 15 godina. S druge strane, prema KZ-u BiH za ratne zločine se mogu izreći kazne i do 40 godina. Mujkanović kaže da su oni prosudili da postupak treba voditi po starom zakonu?!"

nizerazredne sudije daju sebi za pravo da prosudjuju ovako ozbiljne stvari, dok njihove viserazredne kolege sudije sa najviseg drzavnog suda prosudjuju da treba suditi po novom krivicnom zakonu, i naravno ispravno, jer ustavni sud bosne i herecgovine proslog mjeseca potvrdjuje njihovu prosudbu.

bas me zanima hocel i dalje lokalci prosudjivati kako su prosudjivali nakon odluke ustavnog suda bosne i hercegovine.

p.s. em sto ne znaju privesti osumnjicene, em sto ne znaju sprovesti istragu, em sto ne znaju utvrditi i dokazati krivicu, em sto ne znaju primjeniti pravo...pa imal da ista znaju "Softicevci" u ovoj drzavi.

avenged_sevenfil
Posts: 379
Joined: 30/03/2007 18:22
Location: Alipašino polje B faza,Sarajevo

Post by avenged_sevenfil » 29/04/2007 14:35

Zalosno :( :( :( :(

Vozdra_123
Posts: 2219
Joined: 31/12/2003 00:00
Location: SAD/Kanada

Post by Vozdra_123 » 29/04/2007 16:08

pravdu u svoje ruke :x

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 29/04/2007 23:55

S pravne strane i meni je nelogicno da se nekome sudi za djelo iz 1992 po zakonu koji je donesen 2003. godine. Ja bi naravno volio da se ovi osude na sto visu kaznu i to nije pitanje i nije sporno. Samo imam problem s cisto pravne strane da to bas razumijem.

Moram procitati presudu Ustavnog Suda da vidim kako oni to obrazlazu. Jednostavno, princip zabrane retroaktivne primjene zakona je ovdje jasno prekrsen.

mozes li mi reci koji je to predmet?

foucault
Posts: 242
Joined: 24/06/2005 16:42

Post by foucault » 30/04/2007 00:07

Nije ovo Sud BIH, pa se ne primjenjuje KZ i ZKP BIH. Vrlo jednostavno. A i ovo sa principom retroaktivnosti takodjer vazi. Sto se tice tih argumenata pravnih, pozivanje na čl. 7 (2) ECHR na što vjerovatno misliš malo je daleko od pameti sucima u Brčkom, zar ne. Nešto ne bih rekao da je bliže i onima na Sudu BIH. Ali njih boli kurac, jer ima Ustavni sud koji će ih pokrit. :-D

Maksim
Posts: 931
Joined: 18/11/2006 03:25
Location: Bec, Austrija
Contact:

Post by Maksim » 30/04/2007 00:14

Hvala da je netko postavio ovaj clanak, jer vise ne mogu kupiti Dane ovdje, gledat cu da se pretplatim.

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 30/04/2007 00:33

foucault wrote:Nije ovo Sud BIH, pa se ne primjenjuje KZ i ZKP BIH. Vrlo jednostavno. A i ovo sa principom retroaktivnosti takodjer vazi. Sto se tice tih argumenata pravnih, pozivanje na čl. 7 (2) ECHR na što vjerovatno misliš malo je daleko od pameti sucima u Brčkom, zar ne. Nešto ne bih rekao da je bliže i onima na Sudu BIH. Ali njih boli kurac, jer ima Ustavni sud koji će ih pokrit. :-D


hehe...e znaju da ce ih ovi pokriti..tacno tako.

evo sad citam presudu Simsicu sa Suda BiH, pa mi malo smijesno ono obrazlozenje primjene KZ BiH...i to iz sljedeceg razloga:

Sud kaze da clan 4. KZ BiH zabranjuje retroaktvinu primjenu zakona, ali kazu da clan 4 KZ BiH takodje kaze da ne zabranjuje sudjenje za krivicna djela koja su u vrijeme pocinjenja bila protivna medj. pravu. Dakle prepisana odredbe cl. 7 ECHR, kako si je i naveo.

Oni onda tvrde, da posto su zlocini protiv covjecnosti bili zlocini po tadasnjem medj. pravu (s cim se ja slazem) znaci da se moze odstupiti od cl. 4 (zabrana retroaktivne primjene zakona) KZ BiH i od primjene blazeg zakona. Dakle KZ BiH se po njima moze primjenjivati i da se mogu izricati sankcije predvidjene KZ BiH.

Medjutim, to je nidje veze. Problem je u tome sto ova odredba (cl. 4 (a) KZ BIH) niti odredba cl. 7 ECHR ne kaze da ce se moci primijeniti novi zakon koji u to vrijeme nije bio na snazi, niti da ce se primijenjivati sankcije iz tog zakona...nego jednostavno kazu da se ta djela mogu kaznjavati (genralno odobrenje).

Da preformulisem, cl. 7 ECHR i cl. 4 KZ BIH sluze za to da omoguce sudjenje i kaznjavanje za djela koja u vrijeme izvrsenja nisu bila predvidjena nac, zakonima kao krivicna (recimo zl. protiv covjecnosti) kako ta djela ne bi inace ostala nekaznjena, a ta djela su u vrijeme izvrsnjenja BILA krsenja medj. prava. To je po meni jasna namjera onih koji su kreirali te odredbe.

Medjutim, ove odredbe daju generalno odobrenje da se procesuiraju krsenja medjunarodnog prava ALI NE DAJU odobrenje da se ova djela sude i kaznjavaju po zakonima koji su usvojeni (dugo) nakon njihovog (djela) pocinjenja niti daju za pravo da se izricu sankcije predvidjene tim zakonom. Nigdje ne vidim odredbu koja kaze da se u takvim slucajevima djela mogu nanovo KREIRATI novim zakonom (i kreirati sankciju) a onda ta djela suditi po tome.

Meni se cini da je ta odredba ostala samo nullum ius.

Ali posto znamo da se to nekako moralo obrazloziti mislim da je postojalo bolje obrazlozenje. Sud i sam kaze da se odstupilo od stroge primjene p[rincipa zakonitosti (linija 61. prvostepena presuda Simsicu).

Bolje obrazlozenje bi po meni bilo da su napisali da KZ BiH iz 2003. predstavlja sistematizaciju medjunarodnog humanitarnog prava u vrijeme kad su zlocini pocinjeni i da kao takav moze predstavljati osnovu za sudjenje u skladu sa cl. 7 ECHR i cl. 4 KZ BiH. Sankcije bi se mogle opravdati tako sto bi se uzele sankcije za slicna djela u medj. pravu i sl. pa se kao uporedi i tako.

Al boli njih...znaju da se to mora primijeniti. :D :D

User avatar
nokia6170
Posts: 4363
Joined: 13/04/2005 00:08

Post by nokia6170 » 01/05/2007 18:10

Za svemirskog:
kazes:

"Da preformulisem, cl. 7 ECHR i cl. 4 KZ BIH sluze za to da omoguce sudjenje i kaznjavanje za djela koja u vrijeme izvrsenja nisu bila predvidjena nac, zakonima kao krivicna (recimo zl. protiv covjecnosti) kako ta djela ne bi inace ostala nekaznjena, a ta djela su u vrijeme izvrsnjenja BILA krsenja medj. prava. To je po meni jasna namjera onih koji su kreirali te odredbe.

Medjutim, ove odredbe daju generalno odobrenje da se procesuiraju krsenja medjunarodnog prava ALI NE DAJU odobrenje da se ova djela sude i kaznjavaju po zakonima koji su usvojeni (dugo) nakon njihovog (djela) pocinjenja niti daju za pravo da se izricu sankcije predvidjene tim zakonom. Nigdje ne vidim odredbu koja kaze da se u takvim slucajevima djela mogu nanovo KREIRATI novim zakonom (i kreirati sankciju) a onda ta djela suditi po tome."


Medjutim, ne bih se bas slozio sa tumacenjem da se stav 2. clana 7 Evropske konvencije, odnosno doslovice prepisan u formi stava a. clana 4. KZ-a BiH, moze i treba tumaciti na nacin da se primjenjuje jedino u situaciji kada ranijim zakonom takvo neko djelo nije bilo predvidjeno zakonom.

To je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava u predmetu Naletilic protiv Hrvatske, gdje je data smjernica pozivanja na stav 2. clana 7, a ne stav 1. istog clana.

Upravo ta odluka Evropskog suda za ljudska prava je bila jedna od osnovnih smjernica i Ustavnom sudu BiH pri donosenju odluke u predmetu Abduladhima Maktoufa, usvojenoj na nedavno odrzanoj sjednici, ciji ce konacan text biti uskoro objavljen na internetu.

A sto se tice bilo kojeg suda, entitetskog, drzavnog ili distriktskog...cak i da postojeci clan zabrane retroaktivnosti nije dopunjen dodatnim stavom, kao sto je dopunjen u clanu 4, stavom (a)....mislim da to ne pravi nikakav problem bilo kojem nadleznom sudu u Bosni i Hercegovini za ratne zlocine, da se pozove bez problema na stav 2. clana 7. Evropske konvencije i sudi na osnovu njega, posto je Ustavom BiH receno da je Evropska konv. nadredjena svim zakonima u Bosni i daje pravo da se direktno primjenjuje.

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 01/05/2007 20:51

dakle u pitanju je maktouf predmet pred ustavnim sudom. Kada se ocekuje tekst na internetu?

Samo cu se kratko osvrnuti na tvoj komentar. Razumijem logiku kojom se vodio Ustavni Sud, odnosno da se pozivao na sud u strazburu i to mi nije sporno. Sporno mi je samo tumacenje ECHR od strane Suda u strazburu koji, prema onome kako si ti rekao, fakticki kaze da cl. 7 ECHR nije tu (samo) da omoguci sudjenje za djela koja u vrijeme izvrsenja nisu bila previdjena kao krivicna djela nac. zakonodavtsvom.

Jesam li ovo dobro razumio? Nazalost, nisam procitao odluku u Naletilicu, sto cu cim imadnem vremena svakako uraditi, ali me zanima koja (ili koje) su druge svrhe primjene cl 7 ECHR osim "izbjegavanja zamke" zabrane retroaktivne primjene zakona - pa ako mi to mozes samo kratko pojasniti?

User avatar
nokia6170
Posts: 4363
Joined: 13/04/2005 00:08

Post by nokia6170 » 02/05/2007 00:16

cilj stava 2. clana 7. ECHR dva nije amnestiranje pravne sigurnosti u pogledu svih kivicnih djela, vec iskljucivo onih koji se kose sa nacelima civilizacijskih naroda, znaci najtezih oblika krivicnih oblika medjunarodnog prava.

s tom logikom se vodio i evropski sud 2000. godine i ustavni sud bosne i hercegovine na nadavnom zasjedanju. naravno nije naletilic odluka jedini pravni osnov za odbijanje apelacije maktoufa, ali recimo da je "zvijezda vodilja".

evo ti slikovit prikaz odluke Naletilic:)


Image

klikni na sliku da mozes procitati. prevod, naravno slobodan:)

sto se tice odluke ustavnog suda u predmetu Maktouf, zeljno ocekujemo lektorisanu zvanicnu verziju ili na sluzbenoj stranici ustavnog suda bih ili u sluzbenom glasniku bosne i hercegovine.

u svakom slucaju, po mom misljenju jedna od najbitnijih odluka u pravnom sistemu bosne i hercegovine, cak aplikabilna i i vrlo precedentna i na pravne sisteme srbije, crne gore, hrvatske i makedonije...uzimajuci u obzir da su ratifikovale ECHR i direktno je primjenjuju.

e sad ostaje da se vidi da li ce se Maktouf zaliti Evropskom sudu za ljudska prava za krsenje konvencije od strane Ustavnog suda BiH.

Svemirski_Jebach
Posts: 3939
Joined: 13/08/2003 00:00
Location: Tel Aviv

Post by Svemirski_Jebach » 02/05/2007 01:01

zaHvaljujem :D

procitacu ovu odluku pa se javim sa daljim komentarima :D

prateci americku jurisprudenciju, zanimljivo mi je posmatrati ovakvu odluku kroz njihovu prizmu odnosno ustavnu zabranu donosenja ex post facto zakona...

User avatar
nokia6170
Posts: 4363
Joined: 13/04/2005 00:08

Post by nokia6170 » 02/05/2007 21:45

nema na cemu:)

ma precedent je vec polako poceo da dominira nasim pravom...svjesno ili nesvjesno puno vaznije postaje tumacenje zakona kroz ranije usvojene odluke, nego same odredbe zakona. nazalost tu se moze pojaviti problem sa evolutivnim aspektom prava u tom smislu, jer bojim se nasi pravnici i sudije sve vise koriste copy paste metodu pri odlucivanju, zanemarujuci samo nacionalno pravo i pokusaj nametanja neceg novog kroz nacionalno zakonodavstvo.

medjutim, nije ni lose da domace pravnike i sudije polako tjeramo da pocnu pratiti nove tokove i citati presude drugih sudova i mijenjati polako nacin razmisljanja i logiciranja prilikom odlucivanja...mada ce se tu pojaviti problem engleskog jezika i prevoda presuda, imajuci u vidu da se nase vlasti nisu jos uvijek udostojili prevesti nijednu odluku evropskog suda za ljudska prava i objaviti je u sluzbenom glasniku ili da slijede nacin rada republike hrvatske koja prevode objavljuje na svojoj stranici ministartsva pravosudja.

a maktouf im ga je svima hadzijski shukno pravo po pitanju visine kazne za ratne zlocine... bas me zanima hocel opet poceti strajkati gladju:)

Post Reply