BH vojna industrija i naoruzanje

[155_mm]

sutra u Havazu

Pročitajte i koliko je za tri godine zaradila namjenska industruija BiH, donosimo ekskluzivne dokumente.

da vidimo i ta dokumenta.

[Guadalajara]

sutra u Havazu

Pročitajte i koliko je za tri godine zaradila namjenska industruija BiH, donosimo ekskluzivne dokumente.

da vidimo i ta dokumenta.

[argyle]

https://avaz.ba/vijesti/bih/507286/veli ... ona-maraka

EKSKLUZIVNI DOKUMENT Sve firme ostvarile dobit, "Igman" i "Pretis" prednjače

Veliki uspjeh namjenske industrije Federacije: Za 3 godine ostvarili prihode od 850 miliona maraka!

Radi se o podacima za osam firmi s većinskim vlasništvom Federacije, u kojima je povećan i kapital za 150 miliona maraka

Namjenska industrija Federacije BiH utrostručila je prihode u posljednje tri godine i povećala kapital za 150 miliona maraka, navodi se u najnovijem izvještaju o radu, koji je proslijeđen Vladi FBiH, a ekskluzivno objavljujemo njegov sadržaj.

Koja je razlika

Riječ je o podacima samo za osam kompanija s većinskim vlasništvom Federacije, u koji ne ulaze firme s privatnim kapitalom.

U izvještaju se navodi da su poslovni prihodi od 2012. od 2014. godine iznosili 288,8 miliona KM, a u mandatu aktuelne vlade čak 850,1 milion maraka. Radi se o razlici od 563 miliona KM.

Ovaj izvještaj pokazao je da je namjenska industrija 2012. bila praktično pred gašenjem. Firme su te godine pretrpjele gubitak od 21,7 miliona KM, dok je dobit krajem 2018. bila 118,4 miliona maraka.



Osim što je u ovom periodu povećan kapital za 150 miliona, porasla je i aktiva za 210 miliona KM, a od 2012. do kraja 2018. povećan je broj radnih mjesta za 1.100.

Kada je u pitanju neto dobit kompanije „Igman“ iz Konjica, sada najveće firme u vojnoj oblasti, ona je 2012. bila 1,9 miliona KM, a lani čak 17,7 miliona KM.

Uspjeh „Pretisa“

Istovremeno, poslovni prihodi ove firme 2012. su bili 63,2 miliona KM, a prošle godine 108,4 miliona. Najveći uspjeh zabilježio je vogošćanski „Pretis“. Ova firma 2012. je poslovala u minusu od 5,2 miliona KM, dok je lani zaradila 7,8 miliona KM. U ovom periodu povećala je prihode za 49 miliona KM.

1.100 novih radnih mjesta

150 miliona KM povećan kapital

210 miliona KM iznosi rast aktive

1,9 miliona KM „Igman“ imao dobit 2012, a lani 17,7 miliona KM

1,9 miliona KM BNT imao minus 2012., a lani prihode od 8,5 miliona KM

5,2 miliona KM „Pretis“ imao minus 2012., a lani prihode od 49,2 miliona KM

562.101 KM „Unis Ginex“ imao dobit 2012., a lani prihode od 35,6 miliona KM

108,4 miliona KM bili prihodi „Igmana“ lani

49,2 miliona KM bili prihodi „Pretisa“ lani

35,6 miliona KM bili prihodi „Unis Ginexa“ lani

[bh.tornjak]

Pa sad nebi ja podcjenjivo tu "sacicu" povratnika. Dizdarusa, Begovaca, Klanac, Kolobara, Meraje, Ivici, Suljagica sokak su dijelovi grada sa velikom Bosnjackom vecinom. A i 92 sa svim tenkovima, pragama, topovima, specijalcima i dobrovoljcima trebalo im je vise od godine dana da osvoje sve te dijelove grada. Znaci bez sve te premoci u tehnici nikad nebi usli u te dijelove grada ni onda a ako bog da ni sada.

a dobro su "natorili" zemlju dok su ovladali tim dijelovima grada...
da je bilo vise protivoklopnog naoruzanja.....nebi nikad...

[Guadalajara]

Jedna stara narezana topovska cijev...

[155_mm]

Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova KS, u četvrtak će na sjednici Vlade Kantona Sarajevo prezentirati plan nabavke višenamjenskog helikoptera koji će služiti kako za operativne poslove MUP-a KS, tako i za civilne potrebe.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajev ... /190806053

mogao bi se i jos koji kanton ugledati na njih.

[zigzag]

Ako ništa, bar kanton 10

[155_mm]

Ako ništa, bar kanton 10

ako im preostane od socijalne pomoci koju im daje entitetski nivo, sto da ne.

[izvrsni direktor]

ja kad citam ovu temu pomislim da smo vojna sila, proizvodimo sve i svasta.

[155_mm]

ja kad citam ovu temu pomislim da smo vojna sila, proizvodimo sve i svasta.

mozda ti to pomislis jer nemas blage veze o cemu se na ovoj temi diskutuje,
a mozda i imas ali je nesto drugo u pitanju. u svakom slucaju pomisliti takvo nesto citajuci ovu temu ukazuje na ozbiljan deficit.

[Guadalajara]

ja kad citam ovu temu pomislim da smo vojna sila, proizvodimo sve i svasta.

mozda ti to pomislis jer nemas blage veze o cemu se na ovoj temi diskutuje,
a mozda i imas ali je nesto drugo u pitanju. u svakom slucaju pomisliti takvo nesto citajuci ovu temu ukazuje na ozbiljan deficit.

Kako ne ukazuje...napisano je skoro 10.000 poruka na ovoj temi....a ono nece u glavu i nece....sta ces mora neko krampat i lopatat...ne moze svako biti pametan...jel...

[Guadalajara]

Kako sam ovo zaboravio...

I pored manje vakumske komore za rafiniranje u kovacnici...kapaciteta 10-15 tona....postoji jos velika vakumska komora visine 4 metra za rafiniranje veliko-tonazne/sarzne proizvodnje... 'naci moze se proizvoditi u velikim kolicinama(kapacitetima) celik za naoruzanje i za municiju...

2000-3000 tona dnevno nije sala...

Pa fino Boga mi...

Postupak degazacije primenom vakuuma i uduvavanja inertnog gasa odvija se tako što sniženjem
pritiska iznad rastopa, primenom vakuuma, dolazi do smanjenja i parcijalnog pritiska koji dovodi
do izdvajanja rastvorenog vodonika u rastopu. Takođe, degazacija se odvija i nukleacijom i
transferom mase unutar mehurova argona dispergovanih u rastopu. Polazni parametri
tehnološkog procesa, definisani od strane naručioca projekta, značajni za modelovanje samog
sistema bili su:

Sadržaj ugljeniha u čeliku C ……………………………….…………….. 0.47 maseni%
Sadržaj sumpora u čeliku S …………………………….…….….………. 0.020 maseni%
Sadržaj fosfora u čeliku P …………………………………..…………… 0.012 maseni%
Polazni sadržaj vodonika u čeliku ……………………….…..…….…….. 7 ppm
Konačna koncentracija vodonika u čeliku …………………..……….….. 1 ppm
Kapacitet livnog lonca ……………………………………..…...….….…. 110 t
Temperatura na početku degazacije ………………………….………..…. 1670 OC
Temperatura na kraju degazacije …………….…..………………………. 1630 OC
Prvi nivo vakuumiranja ………………….……………………………..…. 250 mbar
Najviši nivo vakuuma ……………………..……………….……………… 1 mbar

Matematički model, koji je trebalo razviti se odnosi na slučaj kontinualnog uduvavanja argona u
rastop, kroz porozne elemente na dnu posude, što daje najbolje rezultate u nukleatskom protoku
inertnog gasa u rastopu. Osnovne pretpostavke (ograničenja) koja je trebalo uzeti u obzir pre
definisanja matematičkog modela transfera mase u vanpećnoj degazaciji rastopa metala su
(Zakharov, 2005):

(a) Usled efekta mešanja mehurova gasa, koncentracija uklonjenog gasa je homogena u celoj
zapremini metala (osim za slojeve na difuzionoj granici na površini gas-metal, koji ne
učestvuju u mešanju);
(b) Temperature metala se posmatra konstantnom po čitavoj zapremini u datom momentu
vremena;
(c) Na kontaktnoj površini gas-metal postignuta je termodinamička ravnoteža;
(d) Mešanje gasova u mehurovima argona je idealno;
(e) Uduvavanje argona u rastop se koristi da intenzivira agitaciju rastopa i za sakupljanje
mehurova vodonika pomoću znatno većih mehurova argona. Argon se uduvava u rastop
sa dovoljno visokim pritiskom da se anulira pritisak stuba metala, ipak, suviše visok
pritisak može dovesti do kipenja rastopa;
(f) Ne postoji dodatni (povratni) transfer gasa iz atmosfere u metal.

Na osnovu definisanog modela, bilo je moguće izračunati da je za polaznu koncentraciju
vodonika od 7 ppm i temperaturu rastopa od 1670OC, koji je smešten u lonac dubine 4 metara i
koji sadrži 110 tona metala, neophodno uduvavati argon sa polaznim pritiskom od 1.5 atm tokom
8.8 minuta, kako bi se koncentracija vodonika smanjila na željenih 1 ppm. Operaciju treba
izvoditi pri povišenim vakuumom u sistema od 1 mbar (Mihajlovic et al., 2010). Na osnovu
navedene jednačine modela dobijeni su optimalni uslova rada, još na nivou simulacije. Potom je
izvršen dizajn navedenog postrojenja i njegova finalna konstrukcija. Postrojenje za vakuum
degazaciju rastopa čelika je danas u funkciji u kompaniji Mittal Steel, Zenica (Bosna i
Hercegovina)

[Guadalajara]

Nasli smo specifikacije materijala/celika za vakumsku komoru, livne lonce, vakum pumpe itd...

Da nam je naci kakvu sliku vakumske komore u Zenici. Nema veze da li je ova od 10-15 tona ili druga od 110 tona.

[anelsol]

Još uvjek u jednom komadu

[@mba]

Još uvjek u jednom komadu

jel ova sprava ikad testirana?

[anelsol]

Još uvjek u jednom komadu

jel ova sprava ikad testirana?

Jesi brz. Tek postavio sliku. Pisali su da je testirana na ppligonu BNT-a, za dalje ne znam.Nešto su joj se ofucali brisači

[anelsol]

Obavijest o poligonskom ispitivanju
Print
Published on Wednesday, 07 August 2019 14:14
BNT – Tvornica mašina i hidraulike dd Novi Travnik obavještava građanstvo da će u dane 13. 08. i 21.08.2019. godine vršiti poligonsko ispitivanje gađanjem minobacača LMB 82 mm i MB 60 mm kao i haubica H-122.

Pologonsko ispitivanje u navedene dane vršit će se na poligonu Margetići, u vremenskom intervalu od 08,00 do 17,00 sati.

[Guadalajara]

Obavijest o poligonskom ispitivanju
Print
Published on Wednesday, 07 August 2019 14:14
BNT – Tvornica mašina i hidraulike dd Novi Travnik obavještava građanstvo da će u dane 13. 08. i 21.08.2019. godine vršiti poligonsko ispitivanje gađanjem minobacača LMB 82 mm i MB 60 mm kao i haubica H-122.

Pologonsko ispitivanje u navedene dane vršit će se na poligonu Margetići, u vremenskom intervalu od 08,00 do 17,00 sati.

Ovo tamo iza Bajrama aBd.

[Guadalajara]

Još uvjek u jednom komadu

Sta je ovo ovako prasnjavo po staklima...

[anelsol]

Još uvjek u jednom komadu

Sta je ovo ovako prasnjavo po staklima...

Neće ova raja iz BNT-a ni da progovori

[argyle]

TTU ponovo radi punom parom, zapošljava nove radnike

Nakon što je nekadašnja tuzlanska Tvornica transportnih uređaja otišla u stečaj, novoformirana kompanija TTU Energetik se za svega dvije godine vratila među uspješne fabrike i ponovo zapošljava
TTU energetik d.o.o Tuzla raspisao je oglas za prijem radnika u radni odnos na određeno vrijeme za više radnih pozicija.

Oglas se odnosi na prijem ukupno 27 radnika na 19 različitih pozicija, od borverkista, bravara, metaloglodača, metalostrugara, zavarivača, čistačica a opis radnih mjesta, potrebne uslove i način prijave potražite OVDJE.

Trenutno više od 100 radnika iz stare tvornice radi u TTU Energetiku.



Rast izvoza i novi poslovi donose nova zapošljavanja
Proizvodi TTU-a cijenjeni su u inostranstvu, čak i u jednoj zahtjevnoj zemlji kao što je Norveška, pa tako fabrika bilježi povećanje izvoza od gotovo 30 posto u odnosu na 2017. godinu.



Nadaju se i domaćim poslovima kao što je izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla gdje bi preko stotinu radnika našlo posao.

Podsjetimo, TTU Energetik osnovan je 2016. godine potpisivanjem Ugovora o formiranju privrednog društva Tvornica transportnih uređaja energetik d.o.o. Tuzla, čiji su osnivači JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo sa 80 posto vlasničkog udjela i Rudnik mrkog uglja Banovići d.d. Banovići sa preostalih 20 posto.

[argyle]

TTU Energetik Tuzla nastavlja pozitivno poslati: Nova zapošljavanja, ulaganja u opremu

Tvornica transportnih uređaja Energetik Tuzla uz odgovorno rukovodstvo i kompetentne radnike i ove godine bilježi značajne poslovne uspjehe. Naime, TTU Energetik Tuzla se ponovo vratio među uspješne fabrike, a njihov finansijski bilans se iz mjeseca u mjesec pokazuje kao stabilan i pozitivan.

”U prethodnih šest mjeseci mi smo realizirali blizu četiri i po miliona maraka, dobit je oko 50 hiljada maraka trenutno, nije to velika dobit, ali evo… jedno po jedno. Radimo dosta na ulaganju na opremi zašto to nije više” – kazao je Almir Zulić, direktor TTU Energetik Tuzla.

Više od stotinu iskusnih radnika iz nekadašnje tvornice zaposleno je u TTU, dok postoji veliki prostor i za nova zapošljavanja.

”Kad sve saberemo: 50% slobodnih mašina i možda još smjena i po slobodna onda možete shvatiti da možemo uposliti hiljadu novih radnika da stignemo određene projekte. Ali nama nije cilj tako brz razvoj jer pratimo ulaznu i izlaznu karakteristiku želimo da pozitivno poslujemo i to na nivou svakog mjeseca. Zato na nivou svakog mjeseca poslujemo pozitivno” – naglasio je Zulić.

Uspješno poslovanje proizvod je saradnje sa drugima, kao i izgrađeno povjerenje. Tako su proizvodi TTU Energetik Tuzla izuzetno cijenjeni čak i u Norveškoj, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta.

”Uspjeli smo u 2018. godini da napravimo povećanje izvoza od 30% u odnosu na 2017. godini. Mi imamo suficit sa njima, što je vrlo rijetko, pogotovo kada pričamo o zapadnoj Evropi” – kazao je Nedim Makarević, ambasador BiH u Norveškoj.

Nastavak povećanja izvoza planira i rukovodstvo TTU Tuzla, dok je ovoj firmi izuzetno važna realizacija izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

”Znam sigurno da u samoj dopremi uglja do Bloka 7 TTU Energetik sebe pronalazimo, ukoliko će se Blok 7 graditi pet godina – svih pet godina u kontinuitetu koliko će se raditi sa stotinu uposlenih” – istakao je Makarević.

Ovakav poslovni poduhvat omogućio bi Tvornici transportnih uređaja Energetik Tuzla da proširi svoje kapacitete, a samim tim i zaposli veliki broj ljudi. No, TTU zapošljava i sada, pa su u prethodnom periodu već bila aktuelna četiri konkursa, a sada je raspisan još jedan. Oglas se odnosi na prijem 27 radnika na 19 pozicija. U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini svjedočili smo krahu velikih giganata, a sada, na sreću brojnih radnika, jedan od njih se vraća na staze stare slave.

[anelsol]

TTU Energetik ima masu mogućnosti u metalopreradi. Ozivljavanje ovog preduzeća je bio jedan od boljih poteza bivše/sadašnje vlade. Jeli poznato da li su išta u ratu proizvodili?

[insomnia78]

Jasta su

[argyle]

TTU Energetik ima masu mogućnosti u metalopreradi. Ozivljavanje ovog preduzeća je bio jedan od boljih poteza bivše/sadašnje vlade. Jeli poznato da li su išta u ratu proizvodili?

Prva manevarska četa raspoređena na tri lokaliteta: posjela je raskrsnicu kod "Male
pijace", između ulica: Maršala Tita i Rose Hadživukovića, a kod ćevabdžinice "Piccolo"
postavljen mitraljez sa zadatkom da spriječi prodor neprijatelja iz pravca Gradine u grad.
Predio oko mosta na rječici Jali, prema soliterima zvanim "Momo" i "Uzeir" (kula "G" i "F"),
i most na putu "Brčanska malta"-Ši selo obezbjeđivao je drugi dio čete. Područje oko mosta,
između Soline i Doknja, obezbjeđivao je treći dio čete naoružanih automatskim puškama,
među kojima je bila i jedna jaka protivoklopna grupa sa dva ručna bacača. Preostali dio
ljudstva, smješten u Osnovnoj školi "Ivan Ribar", kasnije je rapoređen od raskrsnice
"Brčanska malta" do benzinske pumpe. Nedaleko od raskrsnice na "Brčanskoj malti", na putu
koji vodi prema Ši Selu, postavljeno je oklopno vozilo tzv. "Mrgud", a drugo kod mosta u
blizini MUP, izgrađeni u TTU Tuzla, koji su u to vrijeme predstavljali značajno odbrambeno
sredstvo.

maj 1992