
https://www.disagroup.com/en-us/foundry ... /disa-flex
Zar to ne radi FAD Jelah?Guadalajara wrote:Još da investiraju u finalnu mašinsku obradu (brušenje).
Mislim da u FADu rade na CNC obradnim centrima ili namjenskim masinama za obradu glodanjem.anelsol wrote:Zar to ne radi FAD Jelah?Guadalajara wrote:Još da investiraju u finalnu mašinsku obradu (brušenje).



To može značiti samo dvije stvari: ili je to taktički potez zbog javnosti, ili je nešto totalno zakazalo u međuvremenu.anelsol wrote:U julu mjesecu 2017. godine, dakle prije dvije godine, je počelo poligonako ispitivanje haubica H-155 mm i H-122 mm. Nikakvih konkretnih informacija od tada.
Haubica sama po sebi nije nikakva novina BNT-u. Problem može da bude automatski punjač i kamion. Mislim da je izbor FAP-a za podvozje bio pogrešan. Vjerovatno je u tom trenutku, obzirom na stanje u kojem se firma nalazila, bilo daj šta daš. Al eto, to je neko moje laicko razmisljanje, oni bolje znaju.Škobo Habu wrote:To može značiti samo dvije stvari: ili je to taktički potez zbog javnosti, ili je nešto totalno zakazalo u međuvremenu.anelsol wrote:U julu mjesecu 2017. godine, dakle prije dvije godine, je počelo poligonako ispitivanje haubica H-155 mm i H-122 mm. Nikakvih konkretnih informacija od tada.
Da, samo je zanimljivo zasto na oficijalnoj web stranici Zeljezare Ilijas ne navode da je na istoj lokaciji postojala celicana prije WW2, vec navode datum osnivanja preduzeca 09.05.1952. godine.155_mm wrote:pozitivne vijesti iz zeljezare ilijas. pogotovo sto su izgleda shvatili da im ne bi bilo lose da prosire ponudu i van auto industrije.
mozda nekad u buducnosti odluce da se prosire i na odkovke za namjensku industriju. sto bi u stvari bilo vracanje u namjensku industriju. negdje procitah da je zeljezara ilijas imala pered WW2 livnicu topovskih cijevi. to je bilo u sklopu firme jugocelik. a liniju je instalirala njemacka firma krupp.
Zanimljivo mi je i ova proizvodnja vodovodnih cijevi, ne navode koju su tehnologiju koristili. Paralelno sa industrijskim kapacitetima u Zeljezari Ilijas izgradjena je i proizvodna linija besavnih cijevi u Zeljezari Sisak tehnoloskim postupkom valjanjem Mannesmann.(1952-1999)
Željezara „Ilijaš“ d.d Ilijaš je utemeljena Odlukom Vlade Republike Bosne i Hercegovine i to dana 09.05.1952. godine kada je i formirano Preduzeće „LIVNICA“ Ilijaš.
Prvi proizvodni kapacitet, Livnica vodovodnih cijevi, je pokrenut u novembru 1954. godine.
Proširenjem proizvodnih kapaciteta, posebno u domenu proizvodnje gvožđa, preduzeće je preimenovano u naziv Željezara „Ilijaš“ koje je zadržano i do današnjeg dana.
Izvor: http://drustvohistoricaratk.com/attachm ... online.pdfVeliki napredak metalna industrija Bosne i Hercegovine i cijele
države postigla je 24. juna 1938. godine, kada je Uredbom Ministarskog
savjeta bio osnovan Jugoslavenski čelik a. d. U njegov sastav ušli su
željezara Zenica, rudnik željeza Vareš, državno preduzeće Ljubija i rudnik
uglja Breza, dok se fuzija željezare Vareš trebala ostvarati 1945. godine,
odnosno nakon isteka ugovorenog roka sa Wiener Bank–Verein.94
Osnivanje Jugočelika, opremanje i modernizovanje postrojenja
predstavljalo je veliki nacionalni projekat, koji je, međutim, bio podignut
zahvaljujući stranom, prvenstveno njemačkom kapitalu. Izgradnju grube
pruge u Zenici, koja je bila jedan od glavnih stubova te nove jugoslavenske
teške industrije, izvršila je njemačka firma Krupp. I mada je formalno bila
u rukama domaćeg kapitala, s obzirom da je to zakon izričito predviđao,
veliko je pitanje u čijim rukama se stvarno nalazila željezara u Zenici, kojoj
je Krupp davao velike kredite.96 Prema nekim mišljenjima, veliki doprinos
u podizanju teške industrije u Zenici imao je njemački generalštab, koji je
Jugoslaviju smatrao svojim strategijskim zaleđem. Takav stav temeljen je
na činjenici da je njena izgradnja vršena u vrijeme neposrednih ratnih
priprema, pa je podizanje jednog takvog preduzeća za Njemačku značilo
stvaranje pretpostavke za iskorištavanje balkanske sirovinske baze i plansko
proširenje njemačkog vojno–industrijskog potencijala.97

IZVOZ - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Egipat 719.238 kg 29.548.300 KM
Saudijska Arabija 602.251 kg 20.260.600 KM
Maroko 182.213 kg 7.977.436 KM
Ujedinjeni Arapski Emirati 122.261 kg 6.482.499 KM
Turska 156.761 kg 4.489.488 KM
Pakistan 12.191 kg 4.321.346 KM
Afganistan 22.220 kg 3.430.913 KM
Srbija 51.954 kg 2.664.534 KM
SAD 108.076 kg 1.890.828 KM
Njemačka 47.129 kg 1.264.620 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 2.024.295 kg 82.330.563 KM
... ... ...
UKUPNO: 2.182.561 kg 88.048.683 KM
Ukupno po ove dvije stavke u junu 2019. izvoz u vrijednosti 29.936.311 KM.IZVOZ - Eksplozivi; protieticki proizvodi; šibice; pirofor 2019.
DRŽAVA KOLIČINA VRIJEDNOST
Turska 124.076 kg 4.124.649 KM
Srbija 47.700 kg 4.010.118 KM
Australija 33.146 kg 1.524.786 KM
Grčka 40.420 kg 1.291.725 KM
Oman 10.689 kg 1.248.704 KM
Maroko 27.751 kg 990.089 KM
Bugarska 23.481 kg 955.941 KM
Makedonija 16.748 kg 545.526 KM
Austrija 14.446 kg 528.676 KM
Danska 3.472 kg 440.605 KM
UKUPNO (VODEĆIH 10 DRŽAVA): 341.928 kg 15.660.818 KM
... ... ...
UKUPNO: 559.433 kg 17.167.859 KM

















Ovaj drugi dio gdje se spominje Unisova tvornica hidraulike u Capljini, kljucan je za razvoj i proizvodnju topova u Hrvatskoj. Dalje je bilo pokusaja da se razvije rezni alat na bazi WC u Zagrebu, jamske peci za termicku obradu trebao je da proizvede Koncar, a sirove celicne trupce nabavljali bi iz Slovenije.
Propalo i popljackano...anelsol wrote:Šta se desilo sa TRZ Travnik?

