Da li bi mogao neko postaviti ovaj intervju na net?
Nemam para za pretplatu, a nemam pristup Danima.
BH Dani-Intervju sa Gregorianom, ima li neko?
Moderator: anex
-
Ergot
- Posts: 1019
- Joined: 27/03/2004 23:00
- Location: dislocation
#2
Intervju Dana: Raffi Gregorian
A za¹to je Silajd¾iæ potpisao Dayton?
Ured Visokog predstavnika po svojoj "neutralnosti" sve vi¹e lièi na komandu nekada¹njeg UNPROFOR-a u BiH: razlika je u tome ¹to je UNPROFOR bio neutralan u odnosima prema zloèincima koji su poèinili genocid i prema ¾rtvama genocida, a OHR danas ima isti stav prema onima koji bi da zadr¾e postojanje organa Republike Srpske koji je poèinio genocid (koje predvodi Milorad Dodik) i onih koji tra¾e da se taj organ ukine (koje predvodi Haris Silajd¾iæ). Naravno, radi se o sramotnom pitanju opstanka zloèinaèke policije Republike Srpske. Zamjenik Visokog predstavnika Raffi Gregorian, prema svjedoèenju jednog njegovog zapadnog kolege, napravio je "sranje" i omoguæio Dodiku da blokira reformu policije, a time i potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridru¾ivanju BiH sa Evropskom unijom. U razgovoru za na¹ magazin Gregorian rasko¹no demonstrira svu moralnu bijedu strategije kontinuiteta neutralnosti meðunarodne zajednice prema BiH
Razgovarao: Senad Peæanin
Foto:Nino Marièiæ
Raffi Gregorian: "Genocid se desio 12 godina prije, a ne 28. februara"
DANI: Gospodine Gregorian, mo¾e li i nakon presude Meðunarodnog suda pravde postojati i dalje policija RS-a?
GREGORIAN: Uslov da æe policija RS-a u svojoj reformisanoj strukturi postojati nije, u pravnom smislu, povezana sa presudom Meðunarodnog suda pravde. Ali, dopustite mi da pojasnim, kada su u pitanju zakonski, odnosno pravni zahtjevi, ¾elio bih da pojasnim koji su to zahtjevi od strane EU-a i SAD-a. Dakle, ¹to se tièe tog poja¹njenja pravnog stava, radi se o prvom principu EU-a, vezano za reformu policije, koji govori da se sve zakonodavne ovlasti i ovlasti za dono¹enje bud¾eta vezanog za policiju moraju nalaziti na dr¾avnom nivou. Upravo, buduæi da je pitanje imena bilo krajnje istaknuto i dominiralo, stoga je i Visoki predstavnik 22. februara 2007. poslao pismo za 12 politièkih stranaka koje se nalaze u Zastupnièkom domu BiH kako bi objasnio koje su to pravne posljedice ovog prvog principa. Upravo u ovom pismu od 22. februara je reèeno koja je to pravna posljedica vezana za princip jedan. Znaèi, nemamo entitetskih i kantonalnih institucija policije. Taèka.
DANI: U èemu je onda problem? Zbog èega do sada i Vi i OHR i drugi meðunarodni zvaniènici jasno ne ka¾ete ko je kriv? Zbog èega ti principi reforme policije nisu usvojeni?
GREGORIAN: Krivica, to je rijeè kojom bi se trebali baviti i koja se odnosi na glasaèe u ovoj zemlji, a to nije rijeè za OHR. Ono ¹to je nama bitno jest da cijela reforma policije bude jednostavno odobrena i usvojena kroz mehanizme koji su usvojeni u oktobru 2005. i dopustite mi da Vam objasnim za¹to. Sporazum je zahtijevao da direkcija policije donese izvje¹taj i taj izvje¹taj treba da usvoji Vijeæe ministara BiH, a potom da bude poslat entitetima na usvajanje. Taj prvi korak koji je od kritiènog znaèaja, kritiène va¾nosti, nije se jo¹ desio, a to je ustvari usvajanje od Vijeæa ministara. Upravo ta odgovornost le¾i u koaliciji koja je trenutno na vlasti. Ovdje prvenstveno mislim na ovih ¹est politièkih stranaka, glavnih u Parlamentu: SNSD, SDA, SBiH, PDP, te dva HDZ-a. U tom smislu, ukoliko ne rade kao koalicija, njih sve treba kriviti.
DANI: Oprostite, ali to ¹to govorite je potpuno isprazno. Jako je dobro poznato javnosti, i domaæoj i meðunarodnoj, ko je krivac i ko blokira implementaciju principa o kojima govorite. Isto pitanje na drugi naèin: zbog èega jasno ne priznate, javno ne ka¾ete, da je Milorad Dodik kriv za blokadu reforme policije? Je li se bojite njega, jeste li ucijenjeni, plaæeni?
GREGORIAN: Vidite, ja sam bio jako jasan u vezi onoga ¹to se dogodilo 14. marta na sastanku koji se odr¾ao u rezidenciji Visokog predstavnika. Nakon mjeseci koji su protekli u odbijanju da se imalo pristane na kompromisno rje¹enje, gospodin Dodik je 14. marta pristao da se napravi kompromisno rje¹enje.
DANI: ©ta je znaèio taj kompromis? Je li znaèio ukidanje policije RS-a?
GREGORIAN: Upravo ono ¹to je znaèio taj kompromis jest to da ne bi trebalo biti uop¹te entitetskih i kantonalnih institucija policije. Sve bi trebalo biti regulirano, plaæeno i komanda bi se trebala vr¹iti od strane dr¾ave.
DANI: I Dodik je pristao na to?
GREGORIAN: On je rekao da ukoliko ime RS-a mo¾e i dalje da se pominje u zakonu, on je spreman da pristane na sve ove obaveze. Onda je, takoðer, do¹lo do razgovora da vidimo da li postoje neke alternative u vezi sa tim, npr. lokalna policija u RS-u. I to je odbaèeno.
DANI: Dakle, ipak nije gospodin Dodik pristao na kompromis jer je ime jedno od kljuènih atributa policije?
GREGORIAN: Za¹to bi ime bilo kljuèni atribut ako zakon ka¾e jednu stvar, a ime ka¾e drugu stvar?
DANI: Èuj za¹to?! Evo, sad æu Vam citirati za¹to i to iz presude Meðunarodnog suda pravde, povodom tu¾be BiH protiv Srbije i Crne Gore. Dakle, citiram: "Od 12. jula 1995. godine Vojska RS-a i Ministarstvo policije RS-a odvajali su mu¹karce starosti od 16 do pribli¾no 60 ili 70 godina od njihovih porodica." Sada se Vi pitate otkud zahtjev da se ukine organ koji je poèinio genocid? Shvatate li Vi da je Va¹e èuðenje nad zahtjevom da se ukine organ koji je poèinio genocid sramno i uvredljivo za, prije svega, ¾rtve genocida i za sve one koji su svjesni ¹ta znaèi genocid?
GREGORIAN: Genocid se desio 12 godina prije, a ne 28. februara.
DANI: Da, ali je presuda objavljena 28. februara 2007.
GREGORIAN: Jednostavno, postojala je presuda od prije èetiri godine u sluèaju Krstiæ gdje je reèeno da su snage predvoðene generalom Krstiæem poèinile genocid. Èinjenica jest, genocid se desio i to je bilo prije 12 godina.
DANI: Jest, ali to je presuda na Meðunarodnom kriviènom sudu koji utvrðuje individualnu odgovornost. Meðunarodni sud pravde je donio 28. februara ovu presudu. Je li Vi zaista mislite da je opravdano, moralno ili na bilo koji drugi naèin prihvatljivo, postojanje organa koji je izvr¹io genocid?
GREGORIAN: Vi me pitate za moje lièno mi¹ljenje, za moja lièna osjeæanja, sa jednim pitanjem nasuprot onoga ¹to ka¾u principi i ¹to ka¾e zakon. To su razlièite stvari. Ono ¹to se nalazilo na stolu 14. marta bi znaèilo potpunu zakonsku eliminaciju policije RS-a. Policija bi bila obuèena, plaæena i komandovalo bi se od strane dr¾ave, a ne RS-a.
DANI: Za¹to i ime ne bi odgovaralo sadr¾aju principa?
GREGORIAN: Meni nije stalo do imena. Ja shvaæam za¹to se to ljudima ne sviða. Meðutim, reæi æu vam ne¹to ¹to je jo¹ bilo predstavljeno na stolu 14. marta. Bilo je reèeno - uredu, evo da imamo lokalna policijska tijela, odnosno lokalne policijske organe u RS-u, dakle, ukupno ¹est u RS-u i da jedan od tih lokalnih policijskih tijela ima ¹tab u Srebrenici i da se imena tih lokalnih policijskih tijela budu prema gradovima, odnosno mjestima gdje æe biti njihova sjedi¹ta, a da se u meðuvremenu naprave mehanizmi i da se u njihovom nazivu odluèi nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa Evropskom unijom. Dakle, o konaènom imenu, a o tome bi odluèilo Predsjedni¹tvo. Nikakav sporazum ili nepostizanje sporazuma znaèi status quo. Dakle, sile koje su uradile to su jo¹ uvijek prisutne. ©to se mene tièe, ukoliko æe one biti prisutne, tu neæe biti pomaka naprijed bar jo¹ par godina i jo¹ uvijek æe biti policija RS-a plaæena, opremljena i njoj æe davati direktive RS, a ne dr¾ava.
DANI: Upravo govorite kao komandant UNPROFOR-a u vrijeme kada se dogaðao genocid u BiH. Dakle, Vi ste ovdje neutralni izmeðu onih koji se zala¾u za oèuvanje institucije koja je poèinila genocid, sa jedne, i onih koji izla¾u jedan minimum praviènosti u svom zahtjevu da takav dr¾avni organ ne mo¾e vi¹e postojati, s druge strane. A genocid u Srebrenici je upravo bio moguæ zahvaljujuæi pona¹anju komandanata UNPROFOR-a tada i koji su imali upravo stavove identiène ovim koje ste Vi sada iznijeli.
GREGORIAN: Moram vam reæi da ne bih mogao biti uvrijeðen nièim vi¹e nego upravo onim ¹to ste sada rekli! Dakle, da me pove¾ete na bilo koji naèin, bilo kako, da ja budem slièan onima koji su se tako pona¹ali kada je poèinjen genocid. Jer niko ovdje, u ovoj zemlji, niti iz redova BiH zvaniènika, niti od zvaniènika meðunarodne zajednice, nije uèinio vi¹e da se upravo poni¹te posljedice etnièkog èi¹æenja, te da se pred lice pravde izvedu oni koji su upravo poèinili ovo etnièko èi¹æenje. Ja sam ovdje uèinio vi¹e nego bilo ko drugi. Ja sam stajao iza stvaranja odjela za ratne zloèine, ja sam nabavio novac za to, ja sam onaj koji je izradio Zakon o zamrzavanju finansijskih sredstava kriminalaca koji su se nalazili u inozemstvu, ja sam bio taj koji je urgirao kod predsjednika Busha da izda izvr¹ni nalog kojim æe se zamrznuti sredstva ratnih zloèinaca i njihovih pomagaèa, ja sam onaj koji je predlo¾io zabranu izdavanja viza za SAD, te zabranu izdavanja viza za EU, ja sam bio èlan SFOR-a koji je i¹ao za ratnim zloèincima i poku¹avao ih uhapsiti... Mogao bih nastaviti i dalje nabrajati stvari koje sam ja uradio za ovu zemlju, ne mo¾ete naæi ni jednog zvaniènika u BiH koji bi mogao ustvrditi ni polovinu ovih stvari da je uradio. Zato se nemojte usuðivati da me povezujete sa bilo kojim od ljudi koji su pustili i dozvolili da se desi zloèin. Sjetite se ¹to sam rekao, bez entitetskih ili kantonalnih institucija, policija bi bila potpuno transformirana u policiju na dr¾avnom nivou. Ukoliko je to ime jedino ¹to stoji izmeðu postizanja dogovora u Parlamentu, to je ne¹to ¹to moraju uraditi domaæi predstavnici vlasti u Parlamentu, stranke.
DANI: Imate li Vi problem da ka¾ete ono ¹to je izjavio u banjaluèkim Nezavisnim novinama njemaèki ambasador Schmunk: policija RS-a ne mo¾e postojati. Je li to problem za Vas da ka¾ete?
GREGORIAN: Ne, upravo sam Vam rekao. Nema entitetskih niti kantonalnih policijskih institucija. To je pravna posljedica principa jedan. Ime je ovdje emotivne prirode i simbolièki je va¾no.
DANI: Mo¾ete li mi reæi - policija RS-a pod tim imenom ne mo¾e postojati nakon reforme policijskih snaga u BiH?
GREGORIAN: Nije na meni da odluèujem o imenu. Nije. Ovo neæe biti nametnuto od strane OHR-a, ovo je zahtjev postavljen od strane EU-a za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ne radi se o tome ¹ta ja ¾elim, veæ o tome ¹ta BiH ¾eli.
DANI: Odnosno ¹ta ¾ele, sa jedne strane, oni koji su poèinili genocid i, sa druge, njihove ¾rtve. Ponovo Vas podsjeæam: policija RS-a je poèinila genocid kao organ Republike Srpske upravo pod tim imenom! I Vi ste sad - neutralni?!
GREGORIAN: Nisam neutralan. Mislim da veæina ljudi ne razumije ¹ta predstavlja Meðunarodni sud pravde. To je sud gdje se sude sluèajevi - jedna dr¾ava protiv druge dr¾ave. To nisu moja pravila, to su pravila UN-a. Ne mo¾ete imati dr¾avu BiH koja tu¾i jedan dio svoje vlastite zemlje. To je zakon. Mada, ima ljudi u toj policiji koji su poèinili genocid i sa njima se to pitanje mora rije¹iti. Prije dvije godine RS je dao bh. tu¾ila¹tvu izvje¹taj gdje je prezentiran spisak imena onih koji su u to vrijeme bili unutra. Od 1.900 imena koji su bili na spisku, 810 se jo¹ uvijek nalazi u policiji. To je bilo prije dvije godine. Jeste li pitali bh. tu¾ioca koliko sluèajeva je pokrenuo protiv njih?
DANI: Ne, ali sam proèitao njegovu izjavu da nemaju dovoljno sredstava, ni tu¾ilaca da to procesuiraju.
GREGORIAN: Zapitajte se onda ko je u zadnjih èetiri i po godine u Vladi BiH i ko je odgovoran za osiguranje bud¾eta za rad tu¾ila¹tva, SIPA-e... Ustvari, ono ¹to je reèeno jest da su potrebne prave vlasti i pravo upravljanje da bi se razrije¹ila sva ova pitanja. Dakle, lokalni organi vlasti i ljudi u njima su oni koji ne rade stvari kako bi trebalo i ne izdvajaju sredstva da bi se rije¹ilo to, a mi ka¾emo da bi trebali.
DANI: Koliko ja znam, certifikaciju policije je vr¹ila policijska misija Evropske unije u BiH. Ona je imala i para i kadrova. Otkud onda toliki zloèinci u policiji ako je EU vr¹io certifikaciju?
GREGORIAN: Morate pitati EUPM, jer ja ni¹ta ne znam o njihovom procesu certifikacije. To se mora rije¹iti. Postoje dva naèina kako se to mo¾e rije¹iti. Prvi jest proces koji æe voditi do kriviènog gonjenja i optu¾be onih pojedinaca koji su uèestvovali i bili ukljuèeni u genocid. Upravo u vezi sa tim postoji i specijalni tim u okviru Tu¾iteljstva BiH koji treba da radi sa agencijom SIPA kako bi ispitali ovih 810 pojedinaca i tamo gdje je potrebno krivièno gonili pojedince. Takoðer, postoje stvari koje se mogu raditi od strane RS-a, postoji administrativni naèin vezan za tih 500 policajaca koji se jo¹ uvijek nalaze u redovima policije. Oni se mogu prebaciti, suspendovati, otpustiti ukoliko postoji sumnja da su uèestvovali u de¹avanjima oko genocida i okonèati njihov radni odnos. Dakle, lokalni organi vlasti u ovoj zemlji imaju stvari koje moraju uraditi, ali ih ne rade.
DANI: Osjeæate li Vi osobno odgovornost za propast pregovora o reformi policije?
GREGORIAN: Ukoliko se radi o neuspjehu, onda mogu reæi da se samo radi o neuspjehu ove koalicije koja je na vlasti. Ja sam preuzeo pitanje 24. januara kada sam preuzeo du¾nost prvog zamjenika Visokog predstavnika. Ja sam se slo¾io da uèestvujem u zajednièkim razgovorima u zgradi zajednièkih institucija...
DANI: Jeste li svjesni da ste Vi krivi, upravo Vi osobno, za propast tog sastanka u zgradi zajednièkih institucija, koji su napustili gospodin Tihiæ i Silajd¾iæ? Va¹ anga¾man na tom sastanku je promijenio èitav tok pregovora i odveo ih u slijepu ulicu, gdje se i sada nalaze.
GREGORIAN: Ja ne znam, jer moj je savjet bio da se èak i ne odr¾i sastanak. Ja sam tri puta pozivao zgradu zajednièkih institucija tra¾eæi da se odgodi taj sastanak. ®eljeli smo uruèiti pismo Visokog predstavnika liderima, kako bi imali vremena da ga prouèe prije dolaska na sastanak. Takoðer, mo¾da æe Vas interesovati, da je nama bilo reèeno da premijer Dodik neæe prisustvovati tom sastanku, jer je znao da Silajd¾iæ i Tihiæ neæe biti tamo. Kada sam ponio ta pisma Visokog predstavnika, da ih uruèim predstavnicima ovih politièkih stranaka, zamislite moje iznenaðenje kada sam vidio da je gospodin Dodik tamo.
DANI: Na kljuènom sastanku Vi ste iznijeli potpuno novi i potpuno neoèekivani prijedlog reforme policije, koji je, ustvari, Dodikov prijedlog. Pazite, sada æu Vam iznijeti ocjenu Va¹eg anga¾mana, koristeæi neuobièajen rjeènik, koji æu Vam kasnije objasniti. Dakle: napravili ste sranje, iznoseæi Dodikov kao prijedlog OHR-a, a da sa njim prethodno niste upoznali, niti konsultovali Va¹e kolege koje su bile prisutne na sastanku - Visokog predstavnika Schillinga, amerièkog ambasadora McElhaneya i njemaèkog ambasadora Schmunka. Ako je ovo moja ocjena, kakav je Va¹ komentar na nju?
GREGORIAN: Neko nije upoznat sa svim detaljima.
DANI: A ako ova ocjena predstavlja doslovni citat jednog uèesnika tog sastanka, koji nije nijedan od domaæih politièkih aktera, veæ je Va¹ kolega? I koji mi je rekao da ste upravo Vi upropastili pregovore.
GREGORIAN: Prije svega, Tihiæ i Silajd¾iæ nisu napustili nikakav sastanak na kojem sam ja uèestvovao. Postojala su tri sastanka. Treæi, na kojem ja nisam bio i za koji sam savjetovao da se odlo¾i. Znate ¹ta? Evo, po¹to znam iz svog iskustva i rada na reformi odbrane, kada ste glavni zadu¾eni za voðenje pregovora, tendencija je da se veoma kritikuje onaj ko vodi pregovore. Bilo je ljudi koji su bili na prvom sastanku, a nisu bili na drugom sastanku, bilo je onih koji su bili na drugom sastanku, a nisu bili na prvom, ali ja sam bio na oba ova sastanka. Buduæi da ste Vi pokrenuli ovo pitanje, trebate mi dozvoliti da Vam ka¾em ¹ta se desilo. Na kraju prvog sastanka Dodik je iznio prijedloge koji su ukljuèivali sve bud¾etske i zakonske ovlasti na dr¾avnom nivou. Sastanak se upravo pribli¾avao zakljuèivanju, iako je moglo doæi do postizanja dogovora na tom prvom sastanku. Moj prijedlog je bio da sve ono ¹to se nalazilo na grafikonu koji æu Vam pokazati, sve je dogovoreno na najvi¹em nivou i jedina stvar koja je bila preostala za diskusiju jest bio Dodikov prijedlog o donjem dijelu tog dijagrama, a to su lokalna tijela policije. Mi smo se dogovorili da za nekoliko dana nastavimo ondje gdje smo stali. Onaj dokument koji sam ja dao, u njemu je reèeno da se pove¾e onaj prijedlog koji je Dodik dao sa dijelovima izvje¹taja direkcije koja je bila relevantna za to.
DANI: Za¹to ste Vi distribuirali Dodikov prijedlog?
GREGORIAN: Niko to nije radio pa sam to ja morao uraditi ukoliko ¾elite imati sporazum. Jasno sam objasnio, jer u petak niko nije napravio neke bilje¹ke osim mene. Ja sam bio na oba sastanka i pribilje¾io sam ono o èemu æe ljudi diskutirati na slijedeæem sastanku i objasnio sam - evo gdje smo stali u petak i sjetite se da æemo nastaviti gdje smo stali u petak. Ljudi su ili odbili da to shvate ili jednostavno nisu mogli shvatili. Bilo je vrlo zgodno za neke ljude da ka¾u - evo sada Raffi radi za Dodika. Ja ne radim za Dodika. Ono ¹to ja radim jest da se postigne sporazum koji æe BiH dovesti do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa EU-om. To je sve ¹to ja ¾elim uraditi. Za tim stolom su sjedili predstavnici 12 politièkih stranaka. Ostavljen je i period tokom vikenda da bi se ljudi mogli konsultirati jedni sa drugima i da bi se u ponedjeljak mogli nastaviti pregovori. Oni su se ponovo vratili na stari model - Bo¹njaci su prièali sa Bo¹njacima, Srbi sa Srbima, Hrvati sa Hrvatima, a niko izmeðu sebe da interetnièki razgovara.
DANI: Osim Vas, "neutralnog", sa Dodikom. No, da se vratimo na prvo pitanje. Mo¾ete li Vi zamisliti sljedeæu situaciju: Njemaèka 1946. godine, rat je zavr¹en, èinjenice o holokaustu poznate. Mo¾ete li Vi zamisliti situaciju u kojoj èelnik tada¹njeg "OHR-a" u tada¹njoj Njemaèkoj, recimo poput Vas, obja¹njava jednom novinaru, recimo meni, da je to hoæe li i dalje postojati Wermaht ili Gestapo "stvar lokalnih politièara", a ne meðunarodne zajednice? U kakvom ovo svijetu mi ¾ivimo?
GREGORIAN: Da Vam ka¾em, buduæi da govorite istim rijeèima koje upotrebljava i gospodin Silajd¾iæ...
DANI: ...Moram Vas ispraviti: on govori o ovim stvarima rjeènikom koji proèita u mojim tekstovima...
GREGORIAN: On je bio taj koji je pristao na to i saglasio se sa tim u Daytonu. Za¹to Silajd¾iæa ne pitate ¹to se tada nije zalo¾io da Srebrenica bude dijelom Federacije, za¹to se slo¾io da drugom entitetu bude ime Republika Srpska? Ja nisam bio u Daytonu i nisam uèestvovao u tome, niti sam ja trebao da se slo¾im sa tim. Ali, Izetbegoviæ i Silajd¾iæ su bili u Daytonu i oni su se slo¾ili sa tim. Pitanje je sada sklonjeno. Simboli æe biti promijenjeni. U mojim razgovorima sa premijerom Dodikom prije 3-4 sedmice, on mi je èak iznio i prijedlog da pripadnici agencije SIPA budu ti koji æe obezbjeðivati memorijalni kompleks u Potoèarima. Ja mogu shvatiti da su ljudi koji se vraæaju u Srebrenicu, kada vide simbole koji su bili tada kada je poèinjen genocid, zapla¹eni, ja mogu shvatiti to, zbog toga sam tiho i radio sa Dodikom kako bi se ovo promijenilo.
DANI: Ali, ne zaboravite i da je ime simbol?
GREGORIAN: ©to ste se onda sa time suglasili u Daytonu?
DANI: Nisam ja, to pitajte gospodina Silajd¾iæa, a ne mene. No, kad veæ pitate: zadnja stvar na koju bih pristao je da budem advokat Izetbegoviæu ili Silajd¾iæu, jer ima hiljadu puta vi¹e stvari u kojima se temeljno ne sla¾em sa njima, nego onih o kojima se sla¾em. No, reæi æu Vam moju pretpostavku kao odgovor na Va¹e pitanje. Moguæe je da su sve pobrojano prihvatili i zbog toga da saèuvaju bilo kakvu BiH i to Bo¹njaka ¹to je u njoj ostalo: mo¾da su shvatili da u ovakvom svijetu, sa meðunarodnim predstavnicima u BiH poput Vas, ne bismo imali samo "opæinski genocid". Na kraju, zanima me kako gledate na "genijalnu" odluku Skup¹tine RS-a po kojem æe se o pitanju promjena imena policije koja je poèinila genocid odluèivati na referendumu?
GREGORIAN: Mogu se sjetiti koliko sam puno vremena proveo u Narodnoj skup¹tini RS-a kada je raðena reforma odbrane 2005. godine. Postojao je niz stranaka koje su i tada po pitanju odbrane pozivale na referendum, ali su to bile male stranke koje su imale dva ili tri poslanika u Skup¹tini. Ja to pominjem jer je pravilo da one stranke koje ne proðu na izborima jesu one koje pozivaju na referendum. Ali, glavni oblik referenduma su izbori. Mi smo imali jedan u oktobru pro¹le godine i ja ne vidim nikakvu politièku nu¾nost da se saziva referendum po pitanju reforme policije kad je veæ to uèinjeno. Ali, mene vi¹e brine zakljuèak koji ka¾e da se sporazum iz oktobra 2005. godine mora izmijeniti. Ustvari, originalni nacrt tog sporazuma je predlo¾en od strane gospodina Èaviæa i Dodika i prihvaæen je i odobren i od strane Narodne skup¹tine RS-a i od Federalnog i od dr¾avnog Parlamenta. Upravo se na osnovu toga EU saglasio da zapoène pregovore o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ja sad, kao ¹to sam rekao, ne bih da govorim za EU: meðutim, ukoliko Vi ¾elite da promijenite, tako da ka¾em, originalni ugovor vezano za otvaranje pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju onda je i EU slobodan da promijeni svoje uslove. Upravo na ovim razgovorima u rezidenciji Visokog predstavnika, koji su se odigrali 14. marta, Evropska komisija je rekla da morate postiæi saglasnost o ovim otvorenim pitanjima kao ¹to su ime, policijske ovlasti, da li æe postojati generalni inspektor, da li æe postojati specijalni distrikt, odnosno oblast za Srebrenicu itd. Meðutim, takoðe je reèeno da ukoliko sada vi - misli se na RS - otvorite ponovo ovaj sporazum iz 2005. godine, otvoriæete Pandorinu kutiju.
BHDANI, broj 514, 20. APRIL/TRAVANJ 2007.
A za¹to je Silajd¾iæ potpisao Dayton?
Ured Visokog predstavnika po svojoj "neutralnosti" sve vi¹e lièi na komandu nekada¹njeg UNPROFOR-a u BiH: razlika je u tome ¹to je UNPROFOR bio neutralan u odnosima prema zloèincima koji su poèinili genocid i prema ¾rtvama genocida, a OHR danas ima isti stav prema onima koji bi da zadr¾e postojanje organa Republike Srpske koji je poèinio genocid (koje predvodi Milorad Dodik) i onih koji tra¾e da se taj organ ukine (koje predvodi Haris Silajd¾iæ). Naravno, radi se o sramotnom pitanju opstanka zloèinaèke policije Republike Srpske. Zamjenik Visokog predstavnika Raffi Gregorian, prema svjedoèenju jednog njegovog zapadnog kolege, napravio je "sranje" i omoguæio Dodiku da blokira reformu policije, a time i potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridru¾ivanju BiH sa Evropskom unijom. U razgovoru za na¹ magazin Gregorian rasko¹no demonstrira svu moralnu bijedu strategije kontinuiteta neutralnosti meðunarodne zajednice prema BiH
Razgovarao: Senad Peæanin
Foto:Nino Marièiæ
Raffi Gregorian: "Genocid se desio 12 godina prije, a ne 28. februara"
DANI: Gospodine Gregorian, mo¾e li i nakon presude Meðunarodnog suda pravde postojati i dalje policija RS-a?
GREGORIAN: Uslov da æe policija RS-a u svojoj reformisanoj strukturi postojati nije, u pravnom smislu, povezana sa presudom Meðunarodnog suda pravde. Ali, dopustite mi da pojasnim, kada su u pitanju zakonski, odnosno pravni zahtjevi, ¾elio bih da pojasnim koji su to zahtjevi od strane EU-a i SAD-a. Dakle, ¹to se tièe tog poja¹njenja pravnog stava, radi se o prvom principu EU-a, vezano za reformu policije, koji govori da se sve zakonodavne ovlasti i ovlasti za dono¹enje bud¾eta vezanog za policiju moraju nalaziti na dr¾avnom nivou. Upravo, buduæi da je pitanje imena bilo krajnje istaknuto i dominiralo, stoga je i Visoki predstavnik 22. februara 2007. poslao pismo za 12 politièkih stranaka koje se nalaze u Zastupnièkom domu BiH kako bi objasnio koje su to pravne posljedice ovog prvog principa. Upravo u ovom pismu od 22. februara je reèeno koja je to pravna posljedica vezana za princip jedan. Znaèi, nemamo entitetskih i kantonalnih institucija policije. Taèka.
DANI: U èemu je onda problem? Zbog èega do sada i Vi i OHR i drugi meðunarodni zvaniènici jasno ne ka¾ete ko je kriv? Zbog èega ti principi reforme policije nisu usvojeni?
GREGORIAN: Krivica, to je rijeè kojom bi se trebali baviti i koja se odnosi na glasaèe u ovoj zemlji, a to nije rijeè za OHR. Ono ¹to je nama bitno jest da cijela reforma policije bude jednostavno odobrena i usvojena kroz mehanizme koji su usvojeni u oktobru 2005. i dopustite mi da Vam objasnim za¹to. Sporazum je zahtijevao da direkcija policije donese izvje¹taj i taj izvje¹taj treba da usvoji Vijeæe ministara BiH, a potom da bude poslat entitetima na usvajanje. Taj prvi korak koji je od kritiènog znaèaja, kritiène va¾nosti, nije se jo¹ desio, a to je ustvari usvajanje od Vijeæa ministara. Upravo ta odgovornost le¾i u koaliciji koja je trenutno na vlasti. Ovdje prvenstveno mislim na ovih ¹est politièkih stranaka, glavnih u Parlamentu: SNSD, SDA, SBiH, PDP, te dva HDZ-a. U tom smislu, ukoliko ne rade kao koalicija, njih sve treba kriviti.
DANI: Oprostite, ali to ¹to govorite je potpuno isprazno. Jako je dobro poznato javnosti, i domaæoj i meðunarodnoj, ko je krivac i ko blokira implementaciju principa o kojima govorite. Isto pitanje na drugi naèin: zbog èega jasno ne priznate, javno ne ka¾ete, da je Milorad Dodik kriv za blokadu reforme policije? Je li se bojite njega, jeste li ucijenjeni, plaæeni?
GREGORIAN: Vidite, ja sam bio jako jasan u vezi onoga ¹to se dogodilo 14. marta na sastanku koji se odr¾ao u rezidenciji Visokog predstavnika. Nakon mjeseci koji su protekli u odbijanju da se imalo pristane na kompromisno rje¹enje, gospodin Dodik je 14. marta pristao da se napravi kompromisno rje¹enje.
DANI: ©ta je znaèio taj kompromis? Je li znaèio ukidanje policije RS-a?
GREGORIAN: Upravo ono ¹to je znaèio taj kompromis jest to da ne bi trebalo biti uop¹te entitetskih i kantonalnih institucija policije. Sve bi trebalo biti regulirano, plaæeno i komanda bi se trebala vr¹iti od strane dr¾ave.
DANI: I Dodik je pristao na to?
GREGORIAN: On je rekao da ukoliko ime RS-a mo¾e i dalje da se pominje u zakonu, on je spreman da pristane na sve ove obaveze. Onda je, takoðer, do¹lo do razgovora da vidimo da li postoje neke alternative u vezi sa tim, npr. lokalna policija u RS-u. I to je odbaèeno.
DANI: Dakle, ipak nije gospodin Dodik pristao na kompromis jer je ime jedno od kljuènih atributa policije?
GREGORIAN: Za¹to bi ime bilo kljuèni atribut ako zakon ka¾e jednu stvar, a ime ka¾e drugu stvar?
DANI: Èuj za¹to?! Evo, sad æu Vam citirati za¹to i to iz presude Meðunarodnog suda pravde, povodom tu¾be BiH protiv Srbije i Crne Gore. Dakle, citiram: "Od 12. jula 1995. godine Vojska RS-a i Ministarstvo policije RS-a odvajali su mu¹karce starosti od 16 do pribli¾no 60 ili 70 godina od njihovih porodica." Sada se Vi pitate otkud zahtjev da se ukine organ koji je poèinio genocid? Shvatate li Vi da je Va¹e èuðenje nad zahtjevom da se ukine organ koji je poèinio genocid sramno i uvredljivo za, prije svega, ¾rtve genocida i za sve one koji su svjesni ¹ta znaèi genocid?
GREGORIAN: Genocid se desio 12 godina prije, a ne 28. februara.
DANI: Da, ali je presuda objavljena 28. februara 2007.
GREGORIAN: Jednostavno, postojala je presuda od prije èetiri godine u sluèaju Krstiæ gdje je reèeno da su snage predvoðene generalom Krstiæem poèinile genocid. Èinjenica jest, genocid se desio i to je bilo prije 12 godina.
DANI: Jest, ali to je presuda na Meðunarodnom kriviènom sudu koji utvrðuje individualnu odgovornost. Meðunarodni sud pravde je donio 28. februara ovu presudu. Je li Vi zaista mislite da je opravdano, moralno ili na bilo koji drugi naèin prihvatljivo, postojanje organa koji je izvr¹io genocid?
GREGORIAN: Vi me pitate za moje lièno mi¹ljenje, za moja lièna osjeæanja, sa jednim pitanjem nasuprot onoga ¹to ka¾u principi i ¹to ka¾e zakon. To su razlièite stvari. Ono ¹to se nalazilo na stolu 14. marta bi znaèilo potpunu zakonsku eliminaciju policije RS-a. Policija bi bila obuèena, plaæena i komandovalo bi se od strane dr¾ave, a ne RS-a.
DANI: Za¹to i ime ne bi odgovaralo sadr¾aju principa?
GREGORIAN: Meni nije stalo do imena. Ja shvaæam za¹to se to ljudima ne sviða. Meðutim, reæi æu vam ne¹to ¹to je jo¹ bilo predstavljeno na stolu 14. marta. Bilo je reèeno - uredu, evo da imamo lokalna policijska tijela, odnosno lokalne policijske organe u RS-u, dakle, ukupno ¹est u RS-u i da jedan od tih lokalnih policijskih tijela ima ¹tab u Srebrenici i da se imena tih lokalnih policijskih tijela budu prema gradovima, odnosno mjestima gdje æe biti njihova sjedi¹ta, a da se u meðuvremenu naprave mehanizmi i da se u njihovom nazivu odluèi nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa Evropskom unijom. Dakle, o konaènom imenu, a o tome bi odluèilo Predsjedni¹tvo. Nikakav sporazum ili nepostizanje sporazuma znaèi status quo. Dakle, sile koje su uradile to su jo¹ uvijek prisutne. ©to se mene tièe, ukoliko æe one biti prisutne, tu neæe biti pomaka naprijed bar jo¹ par godina i jo¹ uvijek æe biti policija RS-a plaæena, opremljena i njoj æe davati direktive RS, a ne dr¾ava.
DANI: Upravo govorite kao komandant UNPROFOR-a u vrijeme kada se dogaðao genocid u BiH. Dakle, Vi ste ovdje neutralni izmeðu onih koji se zala¾u za oèuvanje institucije koja je poèinila genocid, sa jedne, i onih koji izla¾u jedan minimum praviènosti u svom zahtjevu da takav dr¾avni organ ne mo¾e vi¹e postojati, s druge strane. A genocid u Srebrenici je upravo bio moguæ zahvaljujuæi pona¹anju komandanata UNPROFOR-a tada i koji su imali upravo stavove identiène ovim koje ste Vi sada iznijeli.
GREGORIAN: Moram vam reæi da ne bih mogao biti uvrijeðen nièim vi¹e nego upravo onim ¹to ste sada rekli! Dakle, da me pove¾ete na bilo koji naèin, bilo kako, da ja budem slièan onima koji su se tako pona¹ali kada je poèinjen genocid. Jer niko ovdje, u ovoj zemlji, niti iz redova BiH zvaniènika, niti od zvaniènika meðunarodne zajednice, nije uèinio vi¹e da se upravo poni¹te posljedice etnièkog èi¹æenja, te da se pred lice pravde izvedu oni koji su upravo poèinili ovo etnièko èi¹æenje. Ja sam ovdje uèinio vi¹e nego bilo ko drugi. Ja sam stajao iza stvaranja odjela za ratne zloèine, ja sam nabavio novac za to, ja sam onaj koji je izradio Zakon o zamrzavanju finansijskih sredstava kriminalaca koji su se nalazili u inozemstvu, ja sam bio taj koji je urgirao kod predsjednika Busha da izda izvr¹ni nalog kojim æe se zamrznuti sredstva ratnih zloèinaca i njihovih pomagaèa, ja sam onaj koji je predlo¾io zabranu izdavanja viza za SAD, te zabranu izdavanja viza za EU, ja sam bio èlan SFOR-a koji je i¹ao za ratnim zloèincima i poku¹avao ih uhapsiti... Mogao bih nastaviti i dalje nabrajati stvari koje sam ja uradio za ovu zemlju, ne mo¾ete naæi ni jednog zvaniènika u BiH koji bi mogao ustvrditi ni polovinu ovih stvari da je uradio. Zato se nemojte usuðivati da me povezujete sa bilo kojim od ljudi koji su pustili i dozvolili da se desi zloèin. Sjetite se ¹to sam rekao, bez entitetskih ili kantonalnih institucija, policija bi bila potpuno transformirana u policiju na dr¾avnom nivou. Ukoliko je to ime jedino ¹to stoji izmeðu postizanja dogovora u Parlamentu, to je ne¹to ¹to moraju uraditi domaæi predstavnici vlasti u Parlamentu, stranke.
DANI: Imate li Vi problem da ka¾ete ono ¹to je izjavio u banjaluèkim Nezavisnim novinama njemaèki ambasador Schmunk: policija RS-a ne mo¾e postojati. Je li to problem za Vas da ka¾ete?
GREGORIAN: Ne, upravo sam Vam rekao. Nema entitetskih niti kantonalnih policijskih institucija. To je pravna posljedica principa jedan. Ime je ovdje emotivne prirode i simbolièki je va¾no.
DANI: Mo¾ete li mi reæi - policija RS-a pod tim imenom ne mo¾e postojati nakon reforme policijskih snaga u BiH?
GREGORIAN: Nije na meni da odluèujem o imenu. Nije. Ovo neæe biti nametnuto od strane OHR-a, ovo je zahtjev postavljen od strane EU-a za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ne radi se o tome ¹ta ja ¾elim, veæ o tome ¹ta BiH ¾eli.
DANI: Odnosno ¹ta ¾ele, sa jedne strane, oni koji su poèinili genocid i, sa druge, njihove ¾rtve. Ponovo Vas podsjeæam: policija RS-a je poèinila genocid kao organ Republike Srpske upravo pod tim imenom! I Vi ste sad - neutralni?!
GREGORIAN: Nisam neutralan. Mislim da veæina ljudi ne razumije ¹ta predstavlja Meðunarodni sud pravde. To je sud gdje se sude sluèajevi - jedna dr¾ava protiv druge dr¾ave. To nisu moja pravila, to su pravila UN-a. Ne mo¾ete imati dr¾avu BiH koja tu¾i jedan dio svoje vlastite zemlje. To je zakon. Mada, ima ljudi u toj policiji koji su poèinili genocid i sa njima se to pitanje mora rije¹iti. Prije dvije godine RS je dao bh. tu¾ila¹tvu izvje¹taj gdje je prezentiran spisak imena onih koji su u to vrijeme bili unutra. Od 1.900 imena koji su bili na spisku, 810 se jo¹ uvijek nalazi u policiji. To je bilo prije dvije godine. Jeste li pitali bh. tu¾ioca koliko sluèajeva je pokrenuo protiv njih?
DANI: Ne, ali sam proèitao njegovu izjavu da nemaju dovoljno sredstava, ni tu¾ilaca da to procesuiraju.
GREGORIAN: Zapitajte se onda ko je u zadnjih èetiri i po godine u Vladi BiH i ko je odgovoran za osiguranje bud¾eta za rad tu¾ila¹tva, SIPA-e... Ustvari, ono ¹to je reèeno jest da su potrebne prave vlasti i pravo upravljanje da bi se razrije¹ila sva ova pitanja. Dakle, lokalni organi vlasti i ljudi u njima su oni koji ne rade stvari kako bi trebalo i ne izdvajaju sredstva da bi se rije¹ilo to, a mi ka¾emo da bi trebali.
DANI: Koliko ja znam, certifikaciju policije je vr¹ila policijska misija Evropske unije u BiH. Ona je imala i para i kadrova. Otkud onda toliki zloèinci u policiji ako je EU vr¹io certifikaciju?
GREGORIAN: Morate pitati EUPM, jer ja ni¹ta ne znam o njihovom procesu certifikacije. To se mora rije¹iti. Postoje dva naèina kako se to mo¾e rije¹iti. Prvi jest proces koji æe voditi do kriviènog gonjenja i optu¾be onih pojedinaca koji su uèestvovali i bili ukljuèeni u genocid. Upravo u vezi sa tim postoji i specijalni tim u okviru Tu¾iteljstva BiH koji treba da radi sa agencijom SIPA kako bi ispitali ovih 810 pojedinaca i tamo gdje je potrebno krivièno gonili pojedince. Takoðer, postoje stvari koje se mogu raditi od strane RS-a, postoji administrativni naèin vezan za tih 500 policajaca koji se jo¹ uvijek nalaze u redovima policije. Oni se mogu prebaciti, suspendovati, otpustiti ukoliko postoji sumnja da su uèestvovali u de¹avanjima oko genocida i okonèati njihov radni odnos. Dakle, lokalni organi vlasti u ovoj zemlji imaju stvari koje moraju uraditi, ali ih ne rade.
DANI: Osjeæate li Vi osobno odgovornost za propast pregovora o reformi policije?
GREGORIAN: Ukoliko se radi o neuspjehu, onda mogu reæi da se samo radi o neuspjehu ove koalicije koja je na vlasti. Ja sam preuzeo pitanje 24. januara kada sam preuzeo du¾nost prvog zamjenika Visokog predstavnika. Ja sam se slo¾io da uèestvujem u zajednièkim razgovorima u zgradi zajednièkih institucija...
DANI: Jeste li svjesni da ste Vi krivi, upravo Vi osobno, za propast tog sastanka u zgradi zajednièkih institucija, koji su napustili gospodin Tihiæ i Silajd¾iæ? Va¹ anga¾man na tom sastanku je promijenio èitav tok pregovora i odveo ih u slijepu ulicu, gdje se i sada nalaze.
GREGORIAN: Ja ne znam, jer moj je savjet bio da se èak i ne odr¾i sastanak. Ja sam tri puta pozivao zgradu zajednièkih institucija tra¾eæi da se odgodi taj sastanak. ®eljeli smo uruèiti pismo Visokog predstavnika liderima, kako bi imali vremena da ga prouèe prije dolaska na sastanak. Takoðer, mo¾da æe Vas interesovati, da je nama bilo reèeno da premijer Dodik neæe prisustvovati tom sastanku, jer je znao da Silajd¾iæ i Tihiæ neæe biti tamo. Kada sam ponio ta pisma Visokog predstavnika, da ih uruèim predstavnicima ovih politièkih stranaka, zamislite moje iznenaðenje kada sam vidio da je gospodin Dodik tamo.
DANI: Na kljuènom sastanku Vi ste iznijeli potpuno novi i potpuno neoèekivani prijedlog reforme policije, koji je, ustvari, Dodikov prijedlog. Pazite, sada æu Vam iznijeti ocjenu Va¹eg anga¾mana, koristeæi neuobièajen rjeènik, koji æu Vam kasnije objasniti. Dakle: napravili ste sranje, iznoseæi Dodikov kao prijedlog OHR-a, a da sa njim prethodno niste upoznali, niti konsultovali Va¹e kolege koje su bile prisutne na sastanku - Visokog predstavnika Schillinga, amerièkog ambasadora McElhaneya i njemaèkog ambasadora Schmunka. Ako je ovo moja ocjena, kakav je Va¹ komentar na nju?
GREGORIAN: Neko nije upoznat sa svim detaljima.
DANI: A ako ova ocjena predstavlja doslovni citat jednog uèesnika tog sastanka, koji nije nijedan od domaæih politièkih aktera, veæ je Va¹ kolega? I koji mi je rekao da ste upravo Vi upropastili pregovore.
GREGORIAN: Prije svega, Tihiæ i Silajd¾iæ nisu napustili nikakav sastanak na kojem sam ja uèestvovao. Postojala su tri sastanka. Treæi, na kojem ja nisam bio i za koji sam savjetovao da se odlo¾i. Znate ¹ta? Evo, po¹to znam iz svog iskustva i rada na reformi odbrane, kada ste glavni zadu¾eni za voðenje pregovora, tendencija je da se veoma kritikuje onaj ko vodi pregovore. Bilo je ljudi koji su bili na prvom sastanku, a nisu bili na drugom sastanku, bilo je onih koji su bili na drugom sastanku, a nisu bili na prvom, ali ja sam bio na oba ova sastanka. Buduæi da ste Vi pokrenuli ovo pitanje, trebate mi dozvoliti da Vam ka¾em ¹ta se desilo. Na kraju prvog sastanka Dodik je iznio prijedloge koji su ukljuèivali sve bud¾etske i zakonske ovlasti na dr¾avnom nivou. Sastanak se upravo pribli¾avao zakljuèivanju, iako je moglo doæi do postizanja dogovora na tom prvom sastanku. Moj prijedlog je bio da sve ono ¹to se nalazilo na grafikonu koji æu Vam pokazati, sve je dogovoreno na najvi¹em nivou i jedina stvar koja je bila preostala za diskusiju jest bio Dodikov prijedlog o donjem dijelu tog dijagrama, a to su lokalna tijela policije. Mi smo se dogovorili da za nekoliko dana nastavimo ondje gdje smo stali. Onaj dokument koji sam ja dao, u njemu je reèeno da se pove¾e onaj prijedlog koji je Dodik dao sa dijelovima izvje¹taja direkcije koja je bila relevantna za to.
DANI: Za¹to ste Vi distribuirali Dodikov prijedlog?
GREGORIAN: Niko to nije radio pa sam to ja morao uraditi ukoliko ¾elite imati sporazum. Jasno sam objasnio, jer u petak niko nije napravio neke bilje¹ke osim mene. Ja sam bio na oba sastanka i pribilje¾io sam ono o èemu æe ljudi diskutirati na slijedeæem sastanku i objasnio sam - evo gdje smo stali u petak i sjetite se da æemo nastaviti gdje smo stali u petak. Ljudi su ili odbili da to shvate ili jednostavno nisu mogli shvatili. Bilo je vrlo zgodno za neke ljude da ka¾u - evo sada Raffi radi za Dodika. Ja ne radim za Dodika. Ono ¹to ja radim jest da se postigne sporazum koji æe BiH dovesti do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju sa EU-om. To je sve ¹to ja ¾elim uraditi. Za tim stolom su sjedili predstavnici 12 politièkih stranaka. Ostavljen je i period tokom vikenda da bi se ljudi mogli konsultirati jedni sa drugima i da bi se u ponedjeljak mogli nastaviti pregovori. Oni su se ponovo vratili na stari model - Bo¹njaci su prièali sa Bo¹njacima, Srbi sa Srbima, Hrvati sa Hrvatima, a niko izmeðu sebe da interetnièki razgovara.
DANI: Osim Vas, "neutralnog", sa Dodikom. No, da se vratimo na prvo pitanje. Mo¾ete li Vi zamisliti sljedeæu situaciju: Njemaèka 1946. godine, rat je zavr¹en, èinjenice o holokaustu poznate. Mo¾ete li Vi zamisliti situaciju u kojoj èelnik tada¹njeg "OHR-a" u tada¹njoj Njemaèkoj, recimo poput Vas, obja¹njava jednom novinaru, recimo meni, da je to hoæe li i dalje postojati Wermaht ili Gestapo "stvar lokalnih politièara", a ne meðunarodne zajednice? U kakvom ovo svijetu mi ¾ivimo?
GREGORIAN: Da Vam ka¾em, buduæi da govorite istim rijeèima koje upotrebljava i gospodin Silajd¾iæ...
DANI: ...Moram Vas ispraviti: on govori o ovim stvarima rjeènikom koji proèita u mojim tekstovima...
GREGORIAN: On je bio taj koji je pristao na to i saglasio se sa tim u Daytonu. Za¹to Silajd¾iæa ne pitate ¹to se tada nije zalo¾io da Srebrenica bude dijelom Federacije, za¹to se slo¾io da drugom entitetu bude ime Republika Srpska? Ja nisam bio u Daytonu i nisam uèestvovao u tome, niti sam ja trebao da se slo¾im sa tim. Ali, Izetbegoviæ i Silajd¾iæ su bili u Daytonu i oni su se slo¾ili sa tim. Pitanje je sada sklonjeno. Simboli æe biti promijenjeni. U mojim razgovorima sa premijerom Dodikom prije 3-4 sedmice, on mi je èak iznio i prijedlog da pripadnici agencije SIPA budu ti koji æe obezbjeðivati memorijalni kompleks u Potoèarima. Ja mogu shvatiti da su ljudi koji se vraæaju u Srebrenicu, kada vide simbole koji su bili tada kada je poèinjen genocid, zapla¹eni, ja mogu shvatiti to, zbog toga sam tiho i radio sa Dodikom kako bi se ovo promijenilo.
DANI: Ali, ne zaboravite i da je ime simbol?
GREGORIAN: ©to ste se onda sa time suglasili u Daytonu?
DANI: Nisam ja, to pitajte gospodina Silajd¾iæa, a ne mene. No, kad veæ pitate: zadnja stvar na koju bih pristao je da budem advokat Izetbegoviæu ili Silajd¾iæu, jer ima hiljadu puta vi¹e stvari u kojima se temeljno ne sla¾em sa njima, nego onih o kojima se sla¾em. No, reæi æu Vam moju pretpostavku kao odgovor na Va¹e pitanje. Moguæe je da su sve pobrojano prihvatili i zbog toga da saèuvaju bilo kakvu BiH i to Bo¹njaka ¹to je u njoj ostalo: mo¾da su shvatili da u ovakvom svijetu, sa meðunarodnim predstavnicima u BiH poput Vas, ne bismo imali samo "opæinski genocid". Na kraju, zanima me kako gledate na "genijalnu" odluku Skup¹tine RS-a po kojem æe se o pitanju promjena imena policije koja je poèinila genocid odluèivati na referendumu?
GREGORIAN: Mogu se sjetiti koliko sam puno vremena proveo u Narodnoj skup¹tini RS-a kada je raðena reforma odbrane 2005. godine. Postojao je niz stranaka koje su i tada po pitanju odbrane pozivale na referendum, ali su to bile male stranke koje su imale dva ili tri poslanika u Skup¹tini. Ja to pominjem jer je pravilo da one stranke koje ne proðu na izborima jesu one koje pozivaju na referendum. Ali, glavni oblik referenduma su izbori. Mi smo imali jedan u oktobru pro¹le godine i ja ne vidim nikakvu politièku nu¾nost da se saziva referendum po pitanju reforme policije kad je veæ to uèinjeno. Ali, mene vi¹e brine zakljuèak koji ka¾e da se sporazum iz oktobra 2005. godine mora izmijeniti. Ustvari, originalni nacrt tog sporazuma je predlo¾en od strane gospodina Èaviæa i Dodika i prihvaæen je i odobren i od strane Narodne skup¹tine RS-a i od Federalnog i od dr¾avnog Parlamenta. Upravo se na osnovu toga EU saglasio da zapoène pregovore o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ja sad, kao ¹to sam rekao, ne bih da govorim za EU: meðutim, ukoliko Vi ¾elite da promijenite, tako da ka¾em, originalni ugovor vezano za otvaranje pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru¾ivanju onda je i EU slobodan da promijeni svoje uslove. Upravo na ovim razgovorima u rezidenciji Visokog predstavnika, koji su se odigrali 14. marta, Evropska komisija je rekla da morate postiæi saglasnost o ovim otvorenim pitanjima kao ¹to su ime, policijske ovlasti, da li æe postojati generalni inspektor, da li æe postojati specijalni distrikt, odnosno oblast za Srebrenicu itd. Meðutim, takoðe je reèeno da ukoliko sada vi - misli se na RS - otvorite ponovo ovaj sporazum iz 2005. godine, otvoriæete Pandorinu kutiju.
BHDANI, broj 514, 20. APRIL/TRAVANJ 2007.
-
Sir Charles
- Posts: 1069
- Joined: 10/04/2006 01:22
#4
Zaista je osvjezavajuce kada neko "nas" ovako razgovara sa strancima. Obicno su to raznorazna ulizivanja, ljubljenje guzica i sl. Svaka cast. Sjajan intervju
-
zzzzz
- Posts: 2053
- Joined: 27/05/2004 22:30
#5
Isti zakljucak, ne gotivim ga ali svaka mu cast za ovakav pristup. Koje debilno pitanje "zasto ste potpisali Dayton".Sir Charles wrote:Zaista je osvjezavajuce kada neko "nas" ovako razgovara sa strancima. Obicno su to raznorazna ulizivanja, ljubljenje guzica i sl. Svaka cast. Sjajan intervju
-
Unjustice
- Posts: 175
- Joined: 14/04/2007 01:14
#6
Ko je ovo vodio intervju sa Majlom Dodikom, ovaj Gregorianom? Pecanin?
Osvjezenje, mora se reci. Ovo se zove novinarstvo, medjutim pitanje je koliko ce trajati?
Upravo su Dani sa ovim primjerom pokazali kakvi svi BiH mediji trebaju biti, a kakvi u stvari nisu nikad bili, nego uvijek neka sarena neutralnost i prefinjenost. Popu pop, bobu bob.
Bravo Dani i nadam se da ovo nece biti ovakav zadnji clanak ove vrste.
Osvjezenje, mora se reci. Ovo se zove novinarstvo, medjutim pitanje je koliko ce trajati?
Upravo su Dani sa ovim primjerom pokazali kakvi svi BiH mediji trebaju biti, a kakvi u stvari nisu nikad bili, nego uvijek neka sarena neutralnost i prefinjenost. Popu pop, bobu bob.
Bravo Dani i nadam se da ovo nece biti ovakav zadnji clanak ove vrste.
-
Nancy Drew
- Posts: 1926
- Joined: 06/09/2006 12:43
- Location: sarajevo
-
Nancy Drew
- Posts: 1926
- Joined: 06/09/2006 12:43
- Location: sarajevo
-
Sir Charles
- Posts: 1069
- Joined: 10/04/2006 01:22
#11
Moram priznati da ne citam Dane, pa samim tim i ne znam ime nijednog novinara tog lista osim Pecanina, ali nijedno ime osim ovog nisam vidio uz intervju, pa pretpostavljam da je Nino Maricic novinar koji je radio ovaj intervjuNino Maričić
-
Lisac
- Posts: 1348
- Joined: 16/04/2004 09:22
#13
zna edu nekada 'pozhuriti' 
no mladjahan je pa mu vatrenost josh uvijek pristaje kao vrlina
DANI su nekada bili jedina ozbiljnija politichka, koliko-toliko neutralna, novina sa kritichkim osvrtom. Zadnjih par godina su se, kao i drushtvo, promjenli nagore. Podvuklo im se isuvishe 'auorskih' i drugih textova koji su na tragu najsvjetlijih tradicija avazovog novinarstva. zhurnaliam u bih je definitivno avazirao.
no da se vratimo na pochetak, eduovo (pardon rafijevo) (kontra)pitanje vis-a-vis stavljanja parafa i muhura na okvirni sporazum od strane h.s tadashnjeg ministra v.p (nije vojna policija) a danashnjeg predsjednika je sasvim na mjestu. pecaninov odgovor, ma koliko se on trudio ne biti silajdzhicevim advokatom, je malo klimav. oni malo stariji sjetice se kako su, neposredno prije potpisivanja u deytonu, izgledale vojne pozicije i u kakvom se (vojnom) polozhaju nalazila banja-luka.
ali, jebo to, razgovor kao i nachin njegovog vodjenja je zaista dobar. ali nazhalost ovakvo shto je zadnjih godina u DANI-ma vishe incident no pravilo.
no mladjahan je pa mu vatrenost josh uvijek pristaje kao vrlina DANI su nekada bili jedina ozbiljnija politichka, koliko-toliko neutralna, novina sa kritichkim osvrtom. Zadnjih par godina su se, kao i drushtvo, promjenli nagore. Podvuklo im se isuvishe 'auorskih' i drugih textova koji su na tragu najsvjetlijih tradicija avazovog novinarstva. zhurnaliam u bih je definitivno avazirao.
no da se vratimo na pochetak, eduovo (pardon rafijevo) (kontra)pitanje vis-a-vis stavljanja parafa i muhura na okvirni sporazum od strane h.s tadashnjeg ministra v.p (nije vojna policija
) a danashnjeg predsjednika je sasvim na mjestu. pecaninov odgovor, ma koliko se on trudio ne biti silajdzhicevim advokatom, je malo klimav. oni malo stariji sjetice se kako su, neposredno prije potpisivanja u deytonu, izgledale vojne pozicije i u kakvom se (vojnom) polozhaju nalazila banja-luka. ali, jebo to, razgovor kao i nachin njegovog vodjenja je zaista dobar. ali nazhalost ovakvo shto je zadnjih godina u DANI-ma vishe incident no pravilo.
-
prleitihi
- Posts: 4131
- Joined: 24/01/2007 16:44
- Location: laktaši
#14
znači..lišče..požurio sam..ali mi je kontrapitanje na mjestu!?..pa moš misliti šta bi tek bilo da nisam požurio?.. 
:P
raffi nije otkrio toplu vodu..ali je prvi od većih igrača iz mz koji je ovo pitanje postavio javno..o ovome se na forumu diskutovalo bruku puta..lagumdžija je silajdžića često to pitao..ključni problem je silajdžićev princip: sve ili ništa..mislim..halo..ko si?..što se nisi za to zalag'o u daytonu?..tada ni riječi nije rek'o na naziv rs..nego..dok je alija spav'o..s miloševićem iskomada bosnu na račun hrvata..pa kad se granić probudio nastade frka..(milošević: "bosnu je lakše dijeliti s harisom nego s alijom")..u daytonu je najveći problem bilo oko 1% teritorije..(brčko)..i sve je moglo propasti zbog toga..znači..ne zbog rs-a..ne zbog policije rs-a..ne zbog činjenice da će srebrenica pripasti rs-u..nego zbog brčkog..tek kad je milošević "velikodušno"..s viskijem u ruci i kubom među zubima..ponudio arbitražu za brčko..misija dayton se mogla privesti kraju..a..svakako..ne treba zaboraviti stenograme sa sjednica ratnog predsjedništva..koje je objavila sl. bosna..na kojima silajdžić govori da ne voli po dobrinji šetati..zatim postavlja retoričko pitanje..kad je vogošća bila sarajevo..selo bilo - selo ostalo..ko zna..da nije duraković tada bio trijezan..možda bi danas kanton sarajevo počinjao u nedžarićima..
:P raffi nije otkrio toplu vodu..ali je prvi od većih igrača iz mz koji je ovo pitanje postavio javno..o ovome se na forumu diskutovalo bruku puta..lagumdžija je silajdžića često to pitao..ključni problem je silajdžićev princip: sve ili ništa..mislim..halo..ko si?..što se nisi za to zalag'o u daytonu?..tada ni riječi nije rek'o na naziv rs..nego..dok je alija spav'o..s miloševićem iskomada bosnu na račun hrvata..pa kad se granić probudio nastade frka..(milošević: "bosnu je lakše dijeliti s harisom nego s alijom")..u daytonu je najveći problem bilo oko 1% teritorije..(brčko)..i sve je moglo propasti zbog toga..znači..ne zbog rs-a..ne zbog policije rs-a..ne zbog činjenice da će srebrenica pripasti rs-u..nego zbog brčkog..tek kad je milošević "velikodušno"..s viskijem u ruci i kubom među zubima..ponudio arbitražu za brčko..misija dayton se mogla privesti kraju..a..svakako..ne treba zaboraviti stenograme sa sjednica ratnog predsjedništva..koje je objavila sl. bosna..na kojima silajdžić govori da ne voli po dobrinji šetati..zatim postavlja retoričko pitanje..kad je vogošća bila sarajevo..selo bilo - selo ostalo..ko zna..da nije duraković tada bio trijezan..možda bi danas kanton sarajevo počinjao u nedžarićima..