Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
zigzag wrote: ↑24/07/2026 11:32
A ostale alternative elektroprivredi?Ističe li se šta?
Ja sam kćerku nagovorio da uzme stotinjak dionica Solane Tuzla, tu bi u jednom trenutku moglo doći do isplate akumulirane dobiti odnosno da AS kao većinski odluči da se riješi tog kredita koji koristi i da ga pretvori u dividendu, u tom slučaju bi dividenda bila vanserijska.
Kredit koji koriste je 28 miliona. Znači trebali bi 42 miliona isplatiti da bi očistili taj svoj kredit. Znači 80 maraka po dionici.
Ne mogu to riješiti u ovom trenutku ali morat će u narednih par godina.
zigzag wrote: ↑24/07/2026 11:32
A ostale alternative elektroprivredi?Ističe li se šta?
Ja sam kćerku nagovorio da uzme stotinjak dionica Solane Tuzla, tu bi u jednom trenutku moglo doći do isplate akumulirane dobiti odnosno da AS kao većinski odluči da se riješi tog kredita koji koristi i da ga pretvori u dividendu, u tom slučaju bi dividenda bila vanserijska.
Kredit koji koriste je 28 miliona. Znači trebali bi 42 miliona isplatiti da bi očistili taj svoj kredit. Znači 80 maraka po dionici.
Ne mogu to riješiti u ovom trenutku ali morat će u narednih par godina.
Solana i Rudnik Soli Tuzla su trenutno jedne od perspektivnijih i podcijenjenih dionoca, sa solidnim izgledima za dalji rast vrijednosti.
gdje smo danas, moj truba..... nekad smo bili ulagači
RETROSPEKTIVA SASE: Tko je kupovao dionice 2024. godine, danas ubire dvoznamenkaste dividende
– Prava vrijednost investiranja na Sarajevskoj burzi (SASE) u potpunosti se otkriva tek kada se ostvareni pasivni prihodi stave u omjer s inicijalno uloženim kapitalom. Analiza koja dividendni prinos obvezno obračunava na temelju povijesnih cijena iz 2024. godine potvrđuje investicijsku maksimu da je "tajming" ključ uspjeha. Ulagači koji su iskoristili tadašnju podcijenjenost domaćeg realnog sektora danas ne samo da uživaju u masovnoj kapitalnoj dobiti, već su osigurali pasivne prinose koji višestruko nadmašuju bankarske kamate i inflatorne pritiske.
Ginex, Cement i Solana u "dvoznamenkastoj zoni"
Najveći pobjednici ove metodologije su vlasnici dionica goraždanskog Ginexa. Kupnjom dionice po cijeni od 410,00 KM u 2024. godini, uz prosječnu trogodišnju dividendu od čak 60,00 KM, investitori su zaključali nevjerojatan dividendni prinos od 14,63% na uloženi novac. Kada se tome doda eksplozivan rast vrijednosti dionice, ukupni povrat iznosi fascinantnih 188,04%.
Jednako impresivan rezultat bilježi i HM Cement d.d. Kakanj. Oni koji su dionicu kupovali na razini od 46,00 KM, danas na ime dividendi ubiru prosječno 5,25 KM po dionici, što u odnosu na njihovu kupovnu cijenu predstavlja dividendni prinos od fantastičnih 11,41%. Krug dvoznamenkastih dividendnih lidera zatvara tuzlanska Solana d.d. S povijesnom cijenom od 60,00 KM i iznimno stabilnom dividendnom politikom, Solana dioničarima iz 2024. godine isporučuje visokih 10,22% čistog prinosa na uloženo, cementirajući svoju poziciju kralja stabilnosti.
Bankarski sektor: Brzi rast cijene sakrio prinos kasnijim ulagačima
Ova analiza zorno prikazuje kako prekasno uskakanje u brzorastući trend smanjuje postotni prinos kasnijim kupcima. ASA Banka d.d. Sarajevo je u protekle tri godine zabilježila skok cijene dionice od preko 107%, pozicionirajući se na stabilnih 228,00 KM. Investitori koji su ušli po povijesnoj cijeni od 110,00 KM danas ostvaruju odličnih 8,88% dividendnog prinosa na uloženu osnovicu, ostvarivši izvrstan ukupan trogodišnji povrat od 116,15%.
Sličan efekt je vidljiv i kod PBS Banke d.d. Sarajevo, gdje rani ulagači drže prinos od 5,03% (uz ukupni povrat od 126,27%), dok je regionalni bankarski div NLB Banka ranim investitorima osigurao stabilnih 4,47% prinosa. Kod najskupljeg emitenta, UniCredit Bank d.d. Mostar, golema nominalna vrijednost dionice zadržala je postotni dividendni povrat na umjerenih 2,30% u odnosu na ulaznu cijenu iz 2024. godine. Državni sektor i dalje na margini
Za razliku od privatnih kompanija gdje je niska ulazna cijena iz 2024. drastično poboljšala konačnu krvnu sliku portfelja, kod BH Telecoma taj efekt je izostao. S ulaznom cijenom od 13,50 KM i trogodišnjim prosjekom isplata opterećenim potpunim izostankom dividende u 2026. godini, povijesni prinos iznosi skromnih 4,67%. To jasno dokazuje da ni niska kupovna cijena ne može spasiti prinos ako kompanija pati od dugoročnog strukturnog pada profitabilnosti.
Promjena baze izračuna na 2024. godinu ogolila je stvarnu profitabilnost na SASE burzi. Dok se trenutačni prinosi za nove kupce čine umjerenima zbog općeg rasta vrijednosti dionica, rani ulagači u kakanjski cement, goraždansku namjensku industriju, banke i tuzlansku sol ubiru dvoznamenkaste plodove svoje hrabrosti iz 2024. godine. To dokazuje da se strpljenje i prepoznavanje fundamentalne vrijednosti na domaćem tržištu kapitala višestruko isplati.
Wise otvoris nalog. U Google wallet stavis i placas sta hoces. Keš može na Atos banci ili tako da prebaciš na Aircash i digneš na mjestima gdje se može.
drug_profi wrote: ↑15/08/2026 19:30
Wise otvoris nalog. U Google wallet stavis i placas sta hoces. Keš može na Atos banci ili tako da prebaciš na Aircash i digneš na mjestima gdje se može.
Nemam karticu wise ne podržava BiH, tako da ništa od google wallet. Uplatio sam na wise debitnom pa sad čekam da se pošalje na IB
Prijaviš se da si građanin BiH rezident RH.
Odaberi grad i adresu. Ljudi najčešće odabiru adrese hotela i sl.
Wise ne traži potvrdu boravka već KYC ide preko pasoša.
Uskoro, kad bude SEPA, moguće da se proširi i na nas.
Da ali to nije kosher i zaobilazi pravila. Imam ja i N26 i njihove virutelne kartice ali je pitanje dana kad ce traziti da im dostavim DE papire ili ce me ugasiti.
Jednog dana kad (ako ikad) budemo normalna drzava onda ces i IBKR pare moci direktno na svoj racun uplatiti.. Do tad, kupujte cementare i ostalo jer ne vidim svrhu kratkorocnog ulaganja na S&P500 i sl.
Simulacija rasta vrijednosti portfelja kroz naredne godine 10.000 KM
Za potrebe ove simulacije kreiran je uravnotežen i fundamentalno utemeljen investicijski portfelj s početnim ulogom od 10.000 KM.Novac je raspoređen na 4 ključna emitenta s liste koji su se u prethodnim analizama pokazali kao najzdraviji i najprofitabilniji (odabrani su NLB Banka, Solana Tuzla, Ginex i ASA Banka).
Kapitalni gubitaši i dionice s vještačkim prinosima (poput EP BiH u potpunosti su isključeni radi minimiziranja rizika.
Početna struktura portfelja (Ulog: 10.000 KM)
NLB Banka (Ulog: 3.000 KM) – 4,3 dionice po cijeni od 700 KM
Solana Tuzla (Ulog: 3.000 KM) – 27 dionica po cijeni od 111 KM
Ginex Goražde (Ulog: 2.000 KM) – 1,8 dionica po cijeni od 1.121 KM
ASA Banka (Ulog: 2.000 KM) – 8,7 dionica po cijeni od 228 KM
Simulacija je izračunata pomoću Python alata uz sljedeće realne i konzervativne pretpostavke:Prosječni godišnji kapitalni rast (rast cijene dionica na burzi) od 6% za banke i solanu, te 8% za brzorastući namjenski sektor (Ginex).Godišnji dividendni prinos proračunat na temelju povijesnog trogodišnjeg prosjeka iz dostupnih podataka.
Strategija punog reinvestiranja: Svaka marka dobivena od dividende na kraju godine se automatski ulaže natrag u kupnju novih dionica istih firmi kako bi se pokrenuo efekt Složenog interesa (Compound Interest).
FINANCIJSKI MODEL: Kako od 10.000 KM na domaćem tržištu kapitala kreirati 16.800 KM u pet godina
Dok većina domaćih građana i dalje drži neaktivna sredstva na bankovnim računima uz povijesno niske kamatne stope koje ne mogu amortizirati inflatorne pritiske, simulacija investicijskog portfelja temeljenog na realnoj korporativnoj dobiti sa Sarajevske burze (SASE) razotkriva golem potencijal pasivne zarade. Fokusiranjem isključivo na podcijenjene fundamente s visokim desetogodišnjim EPS-om i stabilnom poviješću isplata, investitori mogu pokrenuti takozvano "osmo svjetsko čudo" – efekt složene kamate kroz reinvestiranje dividendi.
Dvostruki pogon rasta: Dividenda kao gorivo za novu glavnicu
Matematički model pokazuje da početni ulog od 10.000 KM kroz pet godina raste na 16.802 KM, ostvarujući čisti profit od 6.802 KM ili fantastičnih 68,02% ukupnog povrata. Ključ ovog uspjeha ne leži samo u činjenici da cijene dionica uspješnih firmi organski rastu na burzi (kapitalni rast), već u ponašanju investitora prema dividendnom novcu.U prvoj godini, portfelj generira 454 KM čiste gotovine na ime dividendi (najveći doprinos daju Solana sa svojim stabilnim isplatama i Ginex sa svojim masovnim profitom). Umjesto podizanja i trošenja tog novca, strategija nalaže automatsku kupnju novih dionica. Već u drugoj godini, ta nova "podmladjena" glavnica generira 503 KM dividende, a do pete godine godišnji pasivni priljev se penje na 687 KM. Na ovaj način, portfelj sam sebe hrani i raste eksponencijalno, bez potrebe da investitor uplaćuje ijednu dodatnu marku iz vlastitog džepa.
Zašto je ovaj model siguran?
Ova simulacija namjerno koristi vrlo konzervativne stope rasta od 6% do 8%, što je znatno ispod povijesnih skokova koje su Ginex ili ASA Banka ostvarili u protekle tri godine (gdje su povrati prelazili i 100%). Izbacivanjem strukturnih gubitaša poput Elektroprivrede BiH, rizik od oštrih tržišnih korekcija sveden je na minimum. Portfelj je visoko likvidan, diverzificiran kroz bankarski, prehrambeni i vojni sektor, te pruža optimalan omjer između rasta vrijednosti i redovnog novčanog toka.
