Bášča

[zakonpera]

Da li neko zna objasniti zasto se pravi razlika izmjedju stolnog i vinske vinove loze. U avliji imam rajnski rizling i traminac, po definiciji to su vinske sorte ali ja ih jedem i mnoge komsije castim jer ne znam sta cu sa njim kada rodi hvala Bogu. Inace urod je svake godine izmedju 150 do 200 kila. Ako je ono vinsko po definiciji, zasto se nebi moglo koristiti i u ishrani, za sokove it ???

[safran]

Da li neko zna objasniti zasto se pravi razlika izmjedju stolnog i vinske vinove loze. U avliji imam rajnski rizling i traminac, po definiciji to su vinske sorte ali ja ih jedem i mnoge komsije castim jer ne znam sta cu sa njim kada rodi hvala Bogu. Inace urod je svake godine izmedju 150 do 200 kila. Ako je ono vinsko po definiciji, zasto se nebi moglo koristiti i u ishrani, za sokove it ???

Ovako laički mislim da se vinsko normalno može koristiti za sokove i ishranu ali da bi od stonog slabo vino bilo. Također, vinsko i stono se ne beru u istom stadiju zrelosti - za vino je bolje više šećera - manje vode dok stono, barem meni, najbolje paše kad je puno vode tako da bobe pucaju.

[zakonpera]

Da li ima ovdje jos raje koja se bavi njegom i sadnjom vinove loze za okucnice. Koliko znam od davnina se po sarajevskim juzno orjentisanim padinama gajili vinogradi, sada kao da je sve to zamrlo. Koje stolne sorte su pogodne za nas kraj i ilovacu kao podlogu. Da li neko zna kako se zove ona stara nasa bosanska sorta mirisljavog stolnog crnog grozdja. Jos kad bi se neko javio da se razumije u gnojidbu i zeleno podrezivanje loze pa da sve to bude uredno i po ps- u. Na proguglavanju je previse tih agronomskih strucnih stiva koje su za nas laike dosta komplikovane.

[Mu'min]

Sadnice bosiljka za poklone:

[Ratarka]

imam problem, mozda neko ima ideju: ona desna strana u plasteniku gdje je polusuhi patlidzan, dosijala sam blitvu koja uopste nije nikla, nejasno mi je zasto, ali imam samo par blitvicica
sta da tu sada posadim/posijem da mi ne ostaje prazno??
hvala!

[zijad_e]

Juce sam doveo vodu iz potoka i fino tece ali ima pritisak od 0,5 m odnosno ne izbaciva vodu iznad pola metra. Posto sam ranije citao o hidraulicnoj ram pumpi danas sam je sastavio i isprobao i za divno cudo funkcionise. Sa o,5m izbaciva vodu preko 2 m. Ima nekih nedostataka ali nadam se da cu to rijesit. Ostavio sam preko noci da mi napuni bure vode. Ukoliko ste zainteresirani za slike i video potrudit cu se da ih izbacim?

[dragan.s]

Da li neko zna objasniti zasto se pravi razlika izmjedju stolnog i vinske vinove loze. U avliji imam rajnski rizling i traminac, po definiciji to su vinske sorte ali ja ih jedem i mnoge komsije castim jer ne znam sta cu sa njim kada rodi hvala Bogu. Inace urod je svake godine izmedju 150 do 200 kila. Ako je ono vinsko po definiciji, zasto se nebi moglo koristiti i u ishrani, za sokove it ???

Sve vinske sorte se mogu koristiti za jelo, dok se nijedna stolna sorta ne može koristiti za vino. Osnovni je razlog što stolne sorte sadrže dodatne arome koje bi uticale na ukus i miris vina. Kod vina se to smatra nedostatkom, sem ako nisu u pitanju specijalna vina što je opet posebna kategorija.
Tako da vinari koji drže do kvaliteta svog proizvoda nikad neće ubacivati ijednu stolnu sortu u proizvodnju vina. Kod mene su se nekad (dok smo gajili lozu i proizvodili vino) stolne sorte ubacivale u ostatak dropa (obično sa odrene) nakon otakanja vina i od toga se pekla rakija jer se te arome ne osjete u rakiji.

[kerima1]

Sadnice bosiljka za poklone:

Lijepi bosiljčići ja neki dan po prvi put ih posadila u bastu kazu da se dobro slaze sa mojim toliko voljenim dajzecima u jelu
Ratarko kasno je sad za blitvu i spinat idu vrucine,mozes neke repe staviti u prazan prostor one se sad siju.
Kod mene se rasirile biljne vaši po buraniji poslije spricanja koprivinom juhom i prekrecavanje i nije ih potusilo,juce sam razmutila voda/mlijeko ista kolicina,kasika sode,kasika ulja,kasika deterdzenta i vidit cu hocel konacno pomrijeti ušljive bube.
Jel ko bere ljekovito bilje ja juce isla u daleko jedno selo nabrala oosta kunice i kantariona,koprive..

[Mu'min]

Kerima

meni je bosiljak kralj začina.
A ako si paradajzoljubac onda je to začin kojeg moraš imati.
Jučer sam brao listove bosiljaka veličine po kutije Drine.

Inače ova tema Bašča postje toliko natrpana da se više ne zna ko kosi a ko travu nosi.
Već gubi svoj edukativni misao.
Više je galerija u koga je veće i bolje.

[kerima1]

Otvorite zasebne teme paradajz,paprike,itd.Meni isto zanimljivije kako je ko odbranio koju vrstu bilja od nametnika.

[Mu'min]

Može se otvoriti tema al raja opet umjesto o voću da piše pod voće mi pišemo pod Bašča i slično.
Tako na kraju sam skonto dam moram na 2 teme kopirati.

[zakonpera]

Otvorite zasebne teme paradajz,paprike,itd.Meni isto zanimljivije kako je ko odbranio koju vrstu bilja od nametnika.

Konkretno od nametnika avlijsku lozu sorte rajnskog rizlinga odbranio sam spricanjem hemikalije demitan u aprilu kod izlaska pupa. Razlog su grinje koje stvaraju nabubrene listove i cijede sokove. Mene zanima kako gnojiti i koliko puta cesto vinovu lozu i zalijevanje takodjer jer kod nas su teza tla pa ako neko ima iskustvo i sa tim neka objasni.

[kerima1]

Može se otvoriti tema al raja opet umjesto o voću da piše pod voće mi pišemo pod Bašča i slično.
Tako na kraju sam skonto dam moram na 2 teme kopirati.

Bosanci smo mi tvrdoglavi i bez reda sta se cudis Problem je sto nije na pocetku otvoreno odma za svo povrce zasebno,ovako se naviklo na jednoj temi javljati i nema pomoci.Ionako ovo nije poljoprivredni nego dodatak uz ovaj veliki forum i dobro je da se iko i javlja.

Konkretno od nametnika avlijsku lozu sorte rajnskog rizlinga odbranio sam spricanjem hemikalije demitan u aprilu kod izlaska pupa. Razlog su grinje koje stvaraju nabubrene listove i cijede sokove. Mene zanima kako gnojiti i koliko puta cesto vinovu lozu i zalijevanje takodjer jer kod nas su teza tla pa ako neko ima iskustvo i sa tim neka objasni.

Ja se ne razumijem u vinovu lozu,da je nesto drugo od bilja mozda bih znala.

[Mu'min]

Bosanci smo mi tvrdoglavi i bez reda sta se cudis Problem je sto nije na pocetku otvoreno odma za svo povrce zasebno,ovako se naviklo na jednoj temi javljati i nema pomoci.

U pravu si kerima što se tiče turanja sve u 1 temu.

Ionako ovo nije poljoprivredni nego dodatak uz ovaj veliki forum i dobro je da se iko i javlja.)

Ovo me u biti i žalosti a to je činjenica da u čitavoj Bosni nismo dovoljno zainteresovani da imamo jak forum.

Forum sa po sebi nije potreban jer Google sve nađe + komšijski forumi, al' imati neku lokalnu vezu među uzgajivačima (od amaterea i vlasnika jedne posude bosiljka kraj prozora do profi uzgajivača) je nešto potpuno drugo.

Izmjena sjemena, sadnica, pomoć na terenu te želja da pomogneš komšiji je drugačija ukoliko je to neko iz Bosne ili čak par kilometara od moje kuće nego o nekom iz Srbija, Slovenije i Hrvatske koji dođe po sjemena.
Nije belaj da i sa njima surađujemo, to je samo plus al ne možete zamijeniti ovo gore napisano.


Za kraj: Termin forum me podsjeća na riječ "matica" (ne mislim na pčelarstvo), svi je imaju osim nas Bošnjaka.

[kerima1]

Za kraj: Termin forum me podsjeća na riječ "matica" (ne mislim na pčelarstvo), svi je imaju osim nas Bošnjaka.

Tacno za ovo,a tacno i da nemamo dovoljno svijesti o zdravoj hrani,ulaganja u svoju zemlju jer cim ti sijes manje ides kupovati uvozno.Kakvi smo tek dodji u pokusaju ocuvanja nasih starih sorti,inace briga za prirodom nama mensčini sam da je priko grane negdje pobjeci od nas samih.
Mu"mine zarazila sam i djecu sa svojim hobijem kcerka mi upisala poljoprivrednu srednju.

[Mu'min]

Mu"mine zarazila sam i djecu sa svojim hobijem kcerka mi upisala poljoprivrednu srednju.

Opaaa!
Čestitke i neka ne staje na srednjoj. Imati stručnjaka iz te oblasti je velika stvar. Danas svi jedu, neće biti problema sa traženjem posla.

[Chloe]

Za kraj: Termin forum me podsjeća na riječ "matica" (ne mislim na pčelarstvo), svi je imaju osim nas Bošnjaka.

Tacno za ovo,a tacno i da nemamo dovoljno svijesti o zdravoj hrani,ulaganja u svoju zemlju jer cim ti sijes manje ides kupovati uvozno.Kakvi smo tek dodji u pokusaju ocuvanja nasih starih sorti,inace briga za prirodom nama mensčini sam da je priko grane negdje pobjeci od nas samih.
Mu"mine zarazila sam i djecu sa svojim hobijem kcerka mi upisala poljoprivrednu srednju.

Draga Kerima, nemamo mi savjesti za sebe, da imamo, onda bismo imali i za sve ono što se tiče nas. Gubi se osnova zdravog društva - porodica, "zdrava" briga o njoj. Ja imam posao, kuću, troje djece, ima onih koji mi se podsmjehuju zbog moje bašte (u smislu, da mi to ne treba i bla-bla). Nikako da narod shvati da za mene nema novca kojim se može platiti npr. kad moja djeca odu u baštu počupaju sebi mrkve, i tako svježe (bez kemikalija) ih grickaju. Ili sad moja beba, kad iziđe u naše mini dvorište, a u njegovom ćošku jagode, i ona ide prema njima, govori njam-njam i svojim rukicama ih čupa, gnječi, jede.

Ovdje sam da bih dodatno učila, informisala se, i bila što uspješnija u uzgoju povrća za moju porodicu.

[kerima1]

Mu"mine zarazila sam i djecu sa svojim hobijem kcerka mi upisala poljoprivrednu srednju.

Opaaa!
Čestitke i neka ne staje na srednjoj. Imati stručnjaka iz te oblasti je velika stvar. Danas svi jedu, neće biti problema sa traženjem posla.

I ja joj to velim kad mi postavila pitanje gdje ce kasnije naci posla.Reko uzorem ti tri njive negdje i eto ga
Kladusanka tako je.

[fortaleza]

Konkretno od nametnika avlijsku lozu sorte rajnskog rizlinga odbranio sam spricanjem hemikalije demitan u aprilu kod izlaska pupa. Razlog su grinje koje stvaraju nabubrene listove i cijede sokove. Mene zanima kako gnojiti i koliko puta cesto vinovu lozu i zalijevanje takodjer jer kod nas su teza tla pa ako neko ima iskustvo i sa tim neka objasni.

Ne razumijem se nešto u lozu mada je imam u bašti kao svaki pravi Hercegovac. Ovako, okopam lozu pred proljeće u 2. mjesecu i pognojim s dosta gnojiva, ove godine sam koristio ovčje, nikako umjetno (kod nas se ono slabo koristi pogotovo za lozu) i to uradim samo jednom godišnje. Grožđa svake godine ima, mada su se ove godine listovi oko ploda počeli sušiti što znači da mu fali željeza i potrebna je kemija. Inače se polijeva ali to ne radim i nemam nikakvih problema. Što se tiče zalijevanja oko loze ima posađenih kavada koje često zalijevam tako da je zemlja uvijek nešto vlažna. Ne moraš pretjerano brinuti za zalijevanje loze niti to često raditi, al kad je zalijevaš pustiš da se dobro natopi.

[dragan.s]

Konkretno od nametnika avlijsku lozu sorte rajnskog rizlinga odbranio sam spricanjem hemikalije demitan u aprilu kod izlaska pupa. Razlog su grinje koje stvaraju nabubrene listove i cijede sokove. Mene zanima kako gnojiti i koliko puta cesto vinovu lozu i zalijevanje takodjer jer kod nas su teza tla pa ako neko ima iskustvo i sa tim neka objasni.

Gnojenje zavisi od vrste zemljišta i koliko se roda ubere svake godine. Teža zemljišta nisu baš dobra za lozu jer sa takvih zemljišta nije dobar kvalitet vina. Ukoliko koristiš samo za jelo onda to nije problem. Praksa kod velikih vinograda je da se đubri stajskim đubrivom svake 3-će ili 4-te godine. Mineralna đubriva se koriste, ali u manjoj dozi i to isključivo NPK (nikako KAN ili šalitra). Postoje i posebne smjese umjetnog đubriva za vinograde. Umjetno đubrivo se bacalo u aprilu ili maju i ne više tokom godine.
Prskanje se mora obavljati (sem za neke odrenske sorte koje se ne prskaju) i tradicionalno prskanje se svodilo bordoškom čorbom i sumporom. Nekad se bordoška čorba pravila ručno, a sad postoje gotove smjese koje se samo rastope. Sumpor se nekad nanosio čarapom (jer nije topiv u vodi), a sad postoji gotova smjesa topivog sumpora. Bordoškom čorbom se prskalo nakon svake kiše ljeti (nekad i 5-6 puta u toku ljeta), a sumporalo se par puta tokom ljeta.
Sada postoje i neka novija sredstva (kao demitan koji si naveo), ali se ne koriste toliko.
Zalijevanje vinograda ne treba vršiti često, naročito ako je još mlad. Loza u tom periodu pušta žile koje mogu ići i do 30-40 m dubine. Ako mlada loza ima dovoljno vode u površinskom sloju onda ona neće pustiti duboko korijen i postaće ovisna o navodnjavanju i vrlo osjetljiva na sušu. Tako da se loza zalijeva zavisno od količine padavina. Ako baš dobro prisuši onda se zalije, ali ne često.

[zakonpera]

Odlicno objasnjenje, vidim da se razumijes oko loza. Ovdje je klasicna ilovaca ali nekada davno je bilo na mjestu loze smetljiste pa moguce da je zemlja nesto jaca na osnovu raspada od prije. Loza rodi nevjerovatno da se svi cude jer stvarno nikad do ove godine nije prskano i nije bilo nikakve brige.Orjentacija loza je prema jugu tako da ih sunce obasjava po cijeli dan. Obe loze (Rizlinga i traminca) su zasadjena prije petnaestak godina od strane jednog vinara iz Hercegovine. Inace te grinje nisu zestoko napale ali primjeti se na pojedinim listovima bubrenje usljed toga i to samo na rizlingu. Da li taj demitan trebam da poprskam i sada u fazi razvoja bobica i sta jos predlazes. Mislio sam da propbam napraviti neku vrstu amaterskog vina po upustvima kucnog spravljenja kojeg sam proguglo i nasao da zagorci to masovno rade. Inace svakog septembra odprilike bude po 100 kg roda traminca i rizlinga. Ako se razumijes slucajno trebao bi jos da prosirujem zeljeznu pergolu koja je nosi loze pa da li je loza osjetljiva na promjene podloge .. mislio sam pergolu pomaci neki metar unazad i na taj nacin bi morao na neki nacin usmjeriti grane malo nazad ili fizicki pomjeriti ali naravno ne vaditi ga vec mozda nekim osloncem da se usmjeri. Da li se razumijes u neki nacin promjene polozaja ili usmjeravanje grane koja ce se hvatati za pergolu. I jos jedno pitanje samo .. da li se preporucuje sada zeleno orezivanje jer ima nekih grana koje nemaju ploda nikako da se formirao, takodjer da li rizling treba orezivati .. vidim on malo drugaciju vegetaciju ima od meni poznatih sorti jer mu ovogodisnje grane na pergoli strse u visinu.

[dragan.s]

Pa ako ima tih grinja onda poprskaj, ali dobro pogledaj koncentraciju koju treba dati. Tu ljudi često griješe po onoj "stavi više biće bolje". Nekad toliko pretjeraju i da spale biljku. Te grinje u Hercegovini nisam vidio na lozi, ali nešto slično sam vidio na trešnjama (nisam ih prskao jer ih nije bilo mnogo).
Vino se u kućnoj radinosti može napraviti u velikim staklenim bidonima sa čepom na vrhu (izbjegavati plastiku). Imaju postupci na net-u, ali u praksi moraš ići metodom probe i greške.
Za pergolu ne znam tačnu situaciju. Obično je loza u redu sa tri ili četiri noseće žice a zimi se reže na nivo najdonje žice. To najbolje nek ti pogleda neko ko se razumije, teško je ovako reći. Mada generalno kada se čokot formira nije baš lako pomjerati ga.
Zeleno rezanje je velika dilema među vinogradarima. Jedni kažu da treba rezati jer mlade grane lakše primaju bolest, dok drugi kažu da su stare grane svakako zasićene bordoškom čorbom od čestog prskanja i da im je fotosinteza slaba, a mlade grane sa čistim listom imaju punu fotosintezu. Ali je najveći broj ljudi radio zelenu rezidbu. Ono što je svako radio je da grozdove izloži suncu radi većeg sadržaja šećera. Ovo se radi negdje od pola ljeta kad je grozd već dobro formiran i nabija sok u bobu.

[Mu'min]

dragan.s, zakonpera, fortaleza i ostali

šteta što ovo ne pišete u temi Sve o voćarstvu jer ovako se ovo gubi u ovih skoro 200 stranica.

[Chloe]

dragan.s, zakonpera, fortaleza i ostali

šteta što ovo ne pišete u temi Sve o voćarstvu jer ovako se ovo gubi u ovih skoro 200 stranica.

Što oni pišu, a zašto moderatori ne reaguju ... ili moderatorima nije zanimljivo pa ne prate temu.

[Mu'min]

kladušanko

ma super je to što oni pišu, da me ne razumije slabo.
Želim samo zbog zanimljivosti tog pisanja dati još dodatnu vrijednost tako da je baš u temi o voćarstvu.
Ja se u ovoj Bašči već pošteno gubim kad tražim nešto.