Balkan pred višegodišnjom depresijom

[str8]

Iduća velika žrtva svjetske gospodarske krize – nakon Amerike – bit će Balkan, srednja Europa i Baltik, preko kojih će se kriza, najesen, preliti na cijelu Europsku uniju, i osobito na njezine najrazvijenije zemlje u »staroj Europi«. S tim su se potkraj ovog tjedna složili svi vodeći analitičari u Americi i Europi, nakon što su panični austrijski plan – za spašavanje austrijskih, talijanskih, švedskih i grčkih banaka, koje su pozajmile enormne svote komitentima od vrha Baltika, preko Mitteleurope do dna Balkana, pa sad vide da ih najmanje petina neće biti naplativa – zasad odbili i Bruxelles i Berlin.

I, ne samo da to neće biti kratkotrajna, lako rješiva recesija, ili kratkotrajna depresija, nego će po svemu sudeći to biti višegodišnja, možda čak i desetogodišnja privredna depresija, što će cijelu »drugu Europu« (a osobito Hrvatsku), koja je sve strateške karte stavila na priključivanje Uniji, baciti na koljena.

Svjetska banka očekuje da će Hrvatska ove godine zabilježiti pad gospodarske aktivnosti od najmanje 1,5 posto, no i ta se stopa još preispituje, jer se još ne zna koliki će biti pad vanjske potražnje, a time i hrvatskog izvoza, kada će se oporaviti financijsko tržište niti kada će privatni kapital postati manje osjetljiv na rizik i krenuti u nove akvizicije i investicije, rekla je u petak glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, Sanja Mađarević Šujster. Hrvatska je, naime, za zaduživanje u inozemstvu, sve do kraja prošle godine imala dobar pristup stranim tržištima, uslijed čega je u 2008. vanjski dug povećan 17,5 posto, dvostruko više nego godinu ranije. No, uslijed krize je trošak zaduživanja za Hrvatsku, kao i za razvijene zemlje, danas četiri puta veći nego prije godinu dana, zbog čega u Svjetskoj banci ove godine očekuju preokret, te veće oslanjanje države na financiranje na domaćem tržištu. Hrvatsku u 2009. očekuje otplata dugova i kamata u visini 21 posto BDP-a, nakon 8,9 posto BDP-a u prošloj godini, što je najviši iznos dosad, koji svjedoči o tome da je i Hrvatska potonula u dužničku krizu.

Balkan pred višegodišnjom depresijom
Recesija u istočnoeuropskim zemljama bit će ozbiljnija nego u drugim regijama, zbog velikih neravnoteža, i podvrgnut će pritisku rejtinge lokalnih banaka i njihovih matičnih banaka na Zapadu, objavila je agencija za kreditni rejting Moody's. Kombinacija povećanih rezervacija za loša potraživanja, rast bankovnih troškova zaduživanja i pad tečajeva, pritisnut će profitabilnost banaka i pridonijeti eroziji njihove kapitalne osnovice. Nagrižena financijska snaga istočnoeuropskih ogranaka ima negativan 'prelijevajući' efekt na njihove matične kuće u zapadnoj Europi, ističu u Moody'su. Većina zapadnih banaka aktivnih u toj regiji ima imovinu u nizu zemalja i mogle bi postati selektivnije pri financiranju svojih podružnica, što bi dodatno pojačalo rizik za slabije zemlje, napominju u Moody'su. Usprkos tome, banke imaju motiva da nastave financirati svoje podružnice u istočnoj Europi. Naime, odluka krovne banke o povlačenju iz jedne zemlje mogla bi narušiti povjerenje klijenata u drugu zemlju, te prouzročiti odvojene štete, podsjećaju u Moody'su. Zapadnoeuropske banke na čelu s talijanskim UniCreditom, austrijskima Erste Group i Raiffeisen te francuskim Societe Generaleom, pokupovale su proteklih godina većinu banaka u istočnoj Europi, kako bi ostvarile korist od snažnog rasta kredita, koji je bio pokretačka snaga gospodarskog procvata u regiji.

Hrvatska na infuziji
HNB – u najnovijoj analizi – procjenjuje da će deficit tekućeg računa platne bilance u 2008. biti oko 4,5 milijardi eura, ili 11 posto BDP-a, podsjećajući da je inozemni dug krajem prošle godine dosegnuo 39 milijardi eura ili 94 posto BDP-a. Kao krupna ograničenja naveo je i pad izvozne potražnje, bitno smanjenje izravnih inozemnih ulaganja, pitanje u kojoj će mjeri poduzeća moći reprogramirati svoj vanjski dug u ovoj godini, te visoke otplate inozemnog duga. U ovoj godini treba vratiti 12,8 milijardi eura glavnice i oko milijardu eura kamate, što je otprilike trećina BDP-a, rekao je na posebno sazvanoj konferenciji za novinare, guverner Željko Rohatinski, podsjetivši da bitnu ulogu imaju kretanja u financijskom sektoru i ostvarivanje dva cilja: stabilnost financijskog sustava i tečaja kune.

Europska unija u srijedu je izrazila zabrinutost zbog slabljenja valuta u istočnoeuropskim zemljama, koje nisu članice eurozone, kao i nekih susjednih zemalja u regiji, uključujući Hrvatsku. Povjerenik EU za gospodarsku i monetarnu politiku, Joaquin Almunia, kazao je – prenosi Hina – kako ga zabrinjava stanje banaka u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, pri čemu je posebno ukazao na Rumunjsku, te zemlje koje još nisu članice EU: Ukrajinu, Hrvatsku i Srbiju. Predstavljajući Komisijinu procjenu srednjoročnih fiskalnih planova zemalja EU, Almunia je izrazio spremnost Unije da pomogne tim zemljama, naglasivši međutim kako bi ona bila drugačija za zemlje članice i one koje to nisu.

Panika seli u Njemačku
Panika se prošlih dana prenijela na većinu europskih zemalja, nakon što je i analiza Strafora, od 17. veljače, pokazala da su »u banani«, ne samo Hrvatska, nego ponajviše austrijske banke, koje su zemljama srednje i istočne Europe pozajmile iznos u protuvrijednosti od 75 posto austrijskog godišnjeg bruto-proizvoda, a za njima i talijanski UniCredit i Intesa, koji su, skupa, Mitteleuropi i Balkanu pozajmili protuvrijednost veću od 50 posto talijanskoga BDP-a! Podjednako tako, švedske su se banke preigrale na Baltiku, kao i grčke na Balkanu. Sve su se uhvatile za glavu, kad su prije koji dan procijenile da su izgledi, da im se vrati pozajmljeno s kamatama do temelja uzdrmani, i da već mogu zaboraviti na najmanje jednu petinu svojih zajmova! Jednu trećinu moći će preobraziti u nekretnine (na temelju hipotekarnih kredita), ali kome će to, uz čije kredite, i po kojim cijenama, preprodati?

Panika se začudo još nije prelila u Hrvatsku, koja mašta da bi idućeg ljeta od inozemnih turista mogla zaraditi toliko, da može uredno vraćati enormu ratu dospjeloga vanjskog duga. No, samo od početka kolovoza lani do jučer poljski je zlot prema euru otklizao čak 45 posto, mađarska forinta 27, srbijanski dinar 23, a rumunjski lej 15 posto, što se preslikalo i na hrvatsko tržište, preko kune, čiji je tečaj još koliko-toliko vezan uz euro. Dakle, Hrvatska može zaboraviti da bi na račun turista iz bankrotiranih zemalja mogla vraćati sve svoje dospjele inozemne dugove, pogotovo stoga što hrvatski izvoz, kojemu se zatvara prezahtjevno tržište Unije, više nema što dodatnog tražiti niti na tržištima najzaostalijih zemalja Balkana, koje su u kolapsu.

Piše Ivo JAKOVLJEVIĆ



http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodar ... rotom.aspx

[Liberalism]

Ovoga se svaki ozbiljan ekonomista najvise boji. Kreditna kriza je glavni uzrok globalne ekonomske krize. Cijeli Balkan je uzivao prosperitet najvecim dijelom zahvaljuljuci dizanjem kredita. Ta cinjenica je skoro svakome poznata u Bosni. Tesko da iko zna bilo koga ko se nije razvio ili ko ima bolje uslove zivota a da to nije ostvario zahvaljuljuci zaduzivanju u banci (od auta od stana). Balkan se zaduzio za 10 godina koliko zapadni svijet za 50. I neko kaze da ce nas kriza zaobici. Jeste u pravu ako je mislio samo na recesiju

Jadan ovaj nas narod, tek se navikao da izgovara rijec recesija, jer za ucenje rijeci depresija nece imati kad od cekanja u redovima za posao ili hranu.

[nonca]

e konacno se pocelo i ovom filmu javno pisati,,,

[ratejvibej]

prošli tjedan sam vidio 5 projekata u hrvatskoj za koje su austrijske banke upravo izdvojile lovu. od stanogradnje do hotela i apartmanskih naselja. profit stranih banaka u hrvatskoj je u 2008.iznosio 5 milijardi kuna ili 720 miliona eura. s takvog tržišta se ne povlače gramzive banke koje još k tomu,za razliku od smanjenja kamata u matičnim zemljama,iste u hrvatskoj podižu...

[Liberalism]

e konacno se pocelo i ovom filmu javno pisati,,,

U pravu si. Recesija je samo 1-2 procenta ukupnog poslovnog ciklusa koji (uslovno) pocinje prosperitetom a zavrsava depresijom.

Zapadne drzave su toliko ojacale u proteklih 70 godina da uspjesno zaustavljaju pad ekonomije u dijelu recesije i podsticu je da prema uzletu (prosperitetu). Balkanske zemlje se po prvi put suocavaju sa krizom i vrlo su im mrsavi instrumenti koji bi sprijecili da recesije ne ode u depresiju.

Nazalost, ni politicari, ni mediji, ni javnost tek je savladala definiciju recesije da bi mogli razumjeti prijetnju (uzroke i posljedice) depresije.

A depresija, slikovito receno znaci - GLAD

[glavutan]

e konacno se pocelo i ovom filmu javno pisati,,,

U pravu si. Recesija je samo 1-2 procenta ukupnog poslovnog ciklusa koji (uslovno) pocinje prosperitetom a zavrsava depresijom.

Zapadne drzave su toliko ojacale u proteklih 70 godina da uspjesno zaustavljaju pad ekonomije u dijelu recesije i podsticu je da prema uzletu (prosperitetu). Balkanske zemlje se po prvi put suocavaju sa krizom i vrlo su im mrsavi instrumenti koji bi sprijecili da recesije ne ode u depresiju.

Nazalost, ni politicari, ni mediji, ni javnost tek je savladala definiciju recesije da bi mogli razumjeti prijetnju (uzroke i posljedice) depresije.

A depresija, slikovito receno znaci - GLAD

Nemoj da te neko cuje da naglas tako nesto kazes.
Odmah ce te ovi sa diplomama ekonomskih kita fakulteta poklopiti kako bezveze siris paniku i jos ce traziti da te banuju. Usput ce razbaciti kakvu ekonomsku teoriju da bi lafo izgledali bistirji od nas mase i kako niko pojma nema osim njih samih kako stvari ferceraju.
Cuj, gdje si vidio da se o istini moze pisati.
Kakva glad, trice i kucine.
Med i mlijeko ce tace.
Koje cemo zlatnim kasikama grabiti.
Majke mi ste vi pesimisti i Bogu i narodu dojadili.

[nonca]

"...sve ce to narod pozlatiti..."

[Liberalism]

Treba li se jos nesto dodati, ili je vrijeme da se pocne pricati o sprijecavanju negtvnih posljedica depresije...

Ekonomska kriza
Istočna evropa sljedeća na udaruU Evropskoj uniji, ali i u međunarodnim finansijskim institucijama posljednjih dana se sve češće govori o tome da bi bivše socijalističke zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi mogle biti sljedeća velika žrtva globalne ekonomske i finansijske krize.Foto: APSumorni scenarij, po kojem pad izvoza i pad privredne aktivnosti u istočnoevropskim zemljama dovodi do pada njihovih valuta u odnosu na euro, dovodi i do bankarske krize.

Naime, i privreda i građani dosta su se zadužili u eurima i švicarskim francima, a otplaćivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve skuplje.

I u Srbiji i izvan nje je, čini se općeprihvaćeno tumačenje da su banke koje posluju u Srbiji u boljoj poziciji da prebrode tu krizu ako do nje dođe, ali je u drugim istočnoevropskim zemljama rizik ozbiljan, pa se to pitanje u Berlinu u nedjelju našlo i na dnevnom redu sastanka lidera najvećih zemalja EU.

Britanski premijer Gordon Brown je tako, između ostalog, ukazao na to da je zemljama srednje i istočne Evrope potrebna hitna finansijska pomoć.

Međutim, da li Zapad može da pomogne, i kako?

Timothy Ash je stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka - Royal Bank of Scotland (RBS). Na pitanje šta to ugrožava bivše socijalističke privrede, on za BBC kaže:

"Najveći problem je ogromni vanjski dug privatnog sektora u tim zemljama. Njihove privrede su se jako brzo proširile u posljednjih desetak godina - dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se i suviše mnogo ljudi i suviše mnogo zadužilo. Nažalost, banke su danas manje spremne da produže te kredite, a posljedica toga je da puno zemalja u regiji sada ima probleme s vrijednošću svojih valuta i deviznim rezervama."
Ash za BBC kaže da je problem pogoršan time što zapadne banke koje su otvorile filijale na istoku prosto moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca - a davanje kredita na istoku je postalo riskantnije nego što je bilo:

"Austrija je, naprimjer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Slično tome, Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. To znači da će te podružnice u istočnoj Evropi morati da budu rekapitalizirane, što se automatski negativno održava na njihove centrale na Zapadu."

BBC-ev sagovornik kaže da je veoma teško vidjeti kako bi Zapad, u postojećim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj stabilizaciji srednje i istočne Evrope:
"Imali smo nekoliko programa Međunarodnog monetarnog fonda u regiji. Letonija, Mađarska, Srbija i Ukrajina su sve dobile finansijsku pomoć Fonda. Međutim, problem je u tome što ti programi nisu stabilizirali privrede tih zemalja. Istovremeno i nažalost, strani investitori i banke iznose kapital iz regije kako bi smanjili rizik kojem su tamo izloženi. Dakle, jasno da je tim zemljama sada neophodna finansijska pomoć, dok u Evropskoj uniji postoji sve manje volje da im da te pare", navodi Timothy Ash.

On kaže da su statistički podaci o padu bruto nacionalnog dohotka, industrijske proizvodnje i izvoza u većini istočnoevropskih zemalja vrlo zabrinjavajući, i izražava bojazan da bi to moglo da dovede ne samo do ekonomske nego i do političke destabilizacije tih država.

"Ne znamo kako će sve ovo da se završi i sa kakvim implikacijama. Posljednjih deset godina bio je period neprekidnog rasta i povećane trgovine, u kojem je proces približavanja Evropskoj uniji doprinio političkoj, socijalnoj i etničkoj stabilizaciji ovih zemalja. Sada, kada su stvari krenule u suprotnom pravcu, lako bi moglo da dođe ne samo do socijalnih nego i međuetničkih nemira", kaže Ash za BBC.

[Utokkha]

@straight

hvala za tekst.

a ne, zapravo svi mi koji redovno pratimo vijesti i analize smo zapravo veliki paničari, unosimo nemir među ljude.
promaknu mi ko je predložio da se ukine Currency Board
fiskalno smo totalno neefikasni, pa valjda da kompenziramo preko monetarne politike. koja bi to koma bila.
pad priljeva deviza ove godine je garantovan. dijasporamaraka će biti manje, sigurno.

ja zaista očekujem depresiju. svi trendovi idu u prilog toj činjenici, ali je zaista nezahvalno prognozirati koliko jaka će ona biti, koliko će trajati.

[Mister Talibean]

Ih, nista novo, Balkan je stalno u nekoj vrsti depresije.

[Liberalism]

Ih, nista novo, Balkan je stalno u nekoj vrsti depresije.

Tako svako misli ko ne zna sta zapravo depresija predstavlja. Samo za podsjetnik, BDP svih balkanskih zemalja je tokom proteklih deset godina rastao po stopama visim od pet procenata. To je sve samo ne depresija.

[Liberalism]

A Federalni premijer sa smjeskom u subotu (prilog na 60 minuta) pred kamerama izjavi: Nema krize

[glavutan]

@straight

hvala za tekst.

a ne, zapravo svi mi koji redovno pratimo vijesti i analize smo zapravo veliki paničari, unosimo nemir među ljude.
promaknu mi ko je predložio da se ukine Currency Board
fiskalno smo totalno neefikasni, pa valjda da kompenziramo preko monetarne politike. koja bi to koma bila.
pad priljeva deviza ove godine je garantovan. dijasporamaraka će biti manje, sigurno.

ja zaista očekujem depresiju. svi trendovi idu u prilog toj činjenici, ali je zaista nezahvalno prognozirati koliko jaka će ona biti, koliko će trajati.

Sta imamo od currency boarda?Unistenu domacu proizvodnju mozda. Izvoz nikakav. Trgovinski deficit sa inostranstvom koji se nadamo pokriti novcem dijaspore?
Preko monetarne politike ovako kako jeste punimo samo kase BCE, jer onaj ko se kaci na tudju monetu kao bazu (koja je i sama bez realne podloge) gubi pravo na seignorage. Eno Argentine kako zavrsi kad uzese americki dolar za podlogu svoje monete (i ne samo oni). Isto sranje - drugo pakovanje. Tamo dolarizacija - ovdje currency board.
Politku zemlje mi ne odredjuje parlament vec Frankfurt i MMF. Prvo treba od njih treba dobiti zeleno svjetlo da bi mogao bilo sta uraditi a njihov recept je vise nego jednostavan - udji, zaduzi, unisti domace, istovari svoje smece u tonama, poharaj.
Sto rece neko - prodali smo livadu na kojoj jabuka raste.

Stoga, sta ce mi koji kurac currency board? Na cemu se to euro za koji smo vezani bazira? Sta je njemu podloga? Realno? Zlato, srebro?

Nista vise od cinjenice da masa ljudi ne zna da novac nema podlogu vec mu vrijednost odrzava uvjerenje da novac vrijedi bas onoliko kolika mu je nominalna vrijednost.
Fiat money isto kao i dolar samo kako se dolar stanca u industrijskim kolicinama skoro vise od 50 godina jedina razlika je da ga nema toliko koliko dolara.
Stoga, ako se vec kacam na falsifikat bolje da onda da pravim svoj vlastiti i jos ne placam pri tome.

[stochar]

Balkan pred depresijom? hahahahaha pa Balkan je u depresiji još od vremena dolaska juznih slovena na ovo podrucje...

[Lesli Eldridž]

A kad Balkan nije bio u depresiji odgovorite mi? Djeco draga ovde je permanentna kriza vijekovima...

[Liberalism]

Depresija je prije svega ekonomski, a ne politicki termin.

Laicki receno, depresija predtavlja nagitivnu stranu ekonomskog ciklusa kada zaposlenost, investicije, stednje, pa i cijene imaju negativne stope rasta, drugim rijecima kada je svake godine sve manje radnih mjesta, sve manje para na racunima kod banaka (i u jastucima), sve manje investicija.

valjda je toliko jasno svima da je Bosna svake godine od dejtona imala vise zaposlenih, vise stednje, vise investicija u odnosu na predhodnu. Za to vam ne treba studij ekonomije, pogledajte jel se u sarajevu grade ili ruse zgrade poslovne ili stambene svejedno.

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

[Utokkha]

@straight

hvala za tekst.

a ne, zapravo svi mi koji redovno pratimo vijesti i analize smo zapravo veliki paničari, unosimo nemir među ljude.
promaknu mi ko je predložio da se ukine Currency Board
fiskalno smo totalno neefikasni, pa valjda da kompenziramo preko monetarne politike. koja bi to koma bila.
pad priljeva deviza ove godine je garantovan. dijasporamaraka će biti manje, sigurno.

ja zaista očekujem depresiju. svi trendovi idu u prilog toj činjenici, ali je zaista nezahvalno prognozirati koliko jaka će ona biti, koliko će trajati.

Sta imamo od currency boarda?Unistenu domacu proizvodnju mozda. Izvoz nikakav. Trgovinski deficit sa inostranstvom koji se nadamo pokriti novcem dijaspore?
Preko monetarne politike ovako kako jeste punimo samo kase BCE, jer onaj ko se kaci na tudju monetu kao bazu (koja je i sama bez realne podloge) gubi pravo na seignorage. Eno Argentine kako zavrsi kad uzese americki dolar za podlogu svoje monete (i ne samo oni). Isto sranje - drugo pakovanje. Tamo dolarizacija - ovdje currency board.
Politku zemlje mi ne odredjuje parlament vec Frankfurt i MMF. Prvo treba od njih treba dobiti zeleno svjetlo da bi mogao bilo sta uraditi a njihov recept je vise nego jednostavan - udji, zaduzi, unisti domace, istovari svoje smece u tonama, poharaj.
Sto rece neko - prodali smo livadu na kojoj jabuka raste.

Stoga, sta ce mi koji kurac currency board? Na cemu se to euro za koji smo vezani bazira? Sta je njemu podloga? Realno? Zlato, srebro?

Nista vise od cinjenice da masa ljudi ne zna da novac nema podlogu vec mu vrijednost odrzava uvjerenje da novac vrijedi bas onoliko kolika mu je nominalna vrijednost.
Fiat money isto kao i dolar samo kako se dolar stanca u industrijskim kolicinama skoro vise od 50 godina jedina razlika je da ga nema toliko koliko dolara.
Stoga, ako se vec kacam na falsifikat bolje da onda da pravim svoj vlastiti i jos ne placam pri tome.

ne volim ekonomiju, radi ovakvih konfrontacija mišljenja. u pravu si ti, ali zanemaruješ dvije stvari:

- snažan utjecaj potopa iz kraja devedesetih, opšteg nepovjerenja prema domaćoj valuti.
- bitnije od svega, činjenica je da nemamo osobu koja bi bila sposobna upravljati monetarnom politikom. nemamo svog Rohatinskog, Perišina... sad da bi stekao jasnu sliku, moram ti reći ko su savjetnici Kemala Kozarića, zašto je Peter bio prvi guverner, a stvarno nema potrebe za tim.

svaka čast na komentaru. slažem se u potpunosti s njim, ali znaš kako se odlučuje u ekonomiji.

[Utokkha]

Depresija je prije svega ekonomski, a ne politicki termin.

Laicki receno, depresija predtavlja nagitivnu stranu ekonomskog ciklusa kada zaposlenost, investicije, stednje, pa i cijene imaju negativne stope rasta, drugim rijecima kada je svake godine sve manje radnih mjesta, sve manje para na racunima kod banaka (i u jastucima), sve manje investicija.

valjda je toliko jasno svima da je Bosna svake godine od dejtona imala vise zaposlenih, vise stednje, vise investicija u odnosu na predhodnu. Za to vam ne treba studij ekonomije, pogledajte jel se u sarajevu grade ili ruse zgrade poslovne ili stambene svejedno.

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

prosto.

recesija = opšti pad ekonomske aktivnosti na posmatranom području u posmatranom periodu (godinu dana).
ekonomska depresija = recesija duža od godinu dana.

zašto depresija? psihološki! pad ekonomske aktivnosti uzrokuje promjene ponašanja učesnika na tržištu, ili sve opuca kolektivna depresija.

[sasa_t]

Depresija je prije svega ekonomski, a ne politicki termin.

Laicki receno, depresija predtavlja nagitivnu stranu ekonomskog ciklusa kada zaposlenost, investicije, stednje, pa i cijene imaju negativne stope rasta, drugim rijecima kada je svake godine sve manje radnih mjesta, sve manje para na racunima kod banaka (i u jastucima), sve manje investicija.

valjda je toliko jasno svima da je Bosna svake godine od dejtona imala vise zaposlenih, vise stednje, vise investicija u odnosu na predhodnu. Za to vam ne treba studij ekonomije, pogledajte jel se u sarajevu grade ili ruse zgrade poslovne ili stambene svejedno.

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

Kada se razlika izmedju realnog i potencijalnog GDP-a produbljuje u silaznoj putanji i dolazi do posustajanja svih ekonomskih aktivnosti u svim sektorima onda mozemo govoriti od depresiji.

Pasus drugi.
U pravu si ako GDP BiH posmatras samo od Dejtona ali kad ga uporedis sa onim prije rata vidis da je to daleko od istine, jer privreda je radila smanjenim kapacitetom, a pored stranih investicija(koje su manje vise bile pomoc, tako da to mozemo nazvati samo ulaganje) najvece investicija je bila drzavna potrosnja...

Te zgrade u Sarajevu koje se prave, naravno kao i ostatku zemlje postace investicijom onoga dana kada prihod nadmasi ulaganje, naravno ako uzmemo amortizacioni period moguce je da nece nikada. Naravno aktivnosti koje se obavljaju u tim zgradama donose profit ali bojim se jos uvijek znaemariv...

Depresija je u pravu si gora od rata jer za vrijeme rata imas i motiv i neprijatelja tako da ti je se lakse boriti, lakse ti se suprostaviti cijeloj situaciji. Medjutim sa druge strane rat ima gore posljedice..

Depresija je u biti jedan izuzetno tezak period u kojem je potrebno odredjeno vrijeme da bi privredna aktivnost nosena novim valom kreativnosti uspjela potaknuti privredu na razvoj.

Jedina jos gora stvar koja je moguca, a to je stagflacija... Kombinacija stagniranja privrede i visokih stopa rasta inflacije.... primjer zimbabve gdje hiperinflacija hara tako da je novac izgubio na upotrebnoj vrijednosti...

Kako se boriti protiv recesije...
Drzava ce govoriti da trosimo, a mi cemo stedjeti
Neminovno je da ce odredjene grane industrije cucnuti, pogotovo ona koja je zivjela od ulaganja obicnih ljudi u ovom slucaju gradjevinska.
Oni koji izvoze mogli bi se naci u problemu ako dodje do slabljenja ostalih valuta u odnosu na euro jer ce njihovi proizvodi postati preskupi. U tom slucaju izvoznici na bliski istok bi mogli pretrpjeti znacajne gubitke sto ce se naravno drasticno odraziti na domace trziste.
Gradjevinska industrija manje vise u BiH i nije imala nekog posla. Jos uvijek je ovo bila neka pocetna trzavica tj. ekspanzija jer je trziste nekretnina jos uvjek zivjelo na stanovima onih koji su otisli u ratu i nisu se namjeravali vracati.
U prvoj polovini sljedece godine poljorprivrednici bi mogli ostati bez znacajnih poticaja od drzave, jer ce se priliv novaca od PDV-a smanjiti (koliko to je jos suludo prognozirati, ali bice znacajno) tako da ce i drzava raditi na rezervi. U tom horor scenariju doci ce do znacajnog poskupljenja hrane a samim tim i bitne inflacije.

Jedan od izlaza je nazalost hitna privatizacija telekom operatera koji bi u ovom slucaju posluzili za nedaj Boze sto bi se rekl...
Takodjer u slucaju duze recesije drzava ce morati poceti izdavati koncesije za izgradnju energetskih objekata tj. hidrocentrala sto bi potaklo privredni rast u ovoj drzavi znacajno.

Dakle predstoji nam tezak period ali oni koji su se snasli od 92-95 snaci ce se opet....

[ibrotuzla]

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

A puca li se u toj depresiji? Granatira li nas ko? Nista nije gore nego rat!

[sasa_t]

Depresija je prije svega ekonomski, a ne politicki termin.

Laicki receno, depresija predtavlja nagitivnu stranu ekonomskog ciklusa kada zaposlenost, investicije, stednje, pa i cijene imaju negativne stope rasta, drugim rijecima kada je svake godine sve manje radnih mjesta, sve manje para na racunima kod banaka (i u jastucima), sve manje investicija.

valjda je toliko jasno svima da je Bosna svake godine od dejtona imala vise zaposlenih, vise stednje, vise investicija u odnosu na predhodnu. Za to vam ne treba studij ekonomije, pogledajte jel se u sarajevu grade ili ruse zgrade poslovne ili stambene svejedno.

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

prosto.

recesija = opšti pad ekonomske aktivnosti na posmatranom području u posmatranom periodu (godinu dana).
ekonomska depresija = recesija duža od godinu dana.

zašto depresija? psihološki! pad ekonomske aktivnosti uzrokuje promjene ponašanja učesnika na tržištu, ili sve opuca kolektivna depresija.

Recesija oznacava silaznu fazu poslovnog cikulsa. To je razdoblje u kojem se GDP smanjuje tokom BAREM DVA UZASTOPNA TROMJESJECJA. U slucaju da se GDP smanjuje manje od dva tromjesjecja ta pojava se u ekonomiji naziva KONTRAKCIJA....

[sasa_t]

E sad malo o posljedicama i mogucim prilikama.....

Da i treba dodatno napomenuti da su velika preduzeca u ovoj drzavi teski monopolisti u svojim sektorima....

[Utokkha]

Depresija je prije svega ekonomski, a ne politicki termin.

Laicki receno, depresija predtavlja nagitivnu stranu ekonomskog ciklusa kada zaposlenost, investicije, stednje, pa i cijene imaju negativne stope rasta, drugim rijecima kada je svake godine sve manje radnih mjesta, sve manje para na racunima kod banaka (i u jastucima), sve manje investicija.

valjda je toliko jasno svima da je Bosna svake godine od dejtona imala vise zaposlenih, vise stednje, vise investicija u odnosu na predhodnu. Za to vam ne treba studij ekonomije, pogledajte jel se u sarajevu grade ili ruse zgrade poslovne ili stambene svejedno.

depresija vam dodje nesto kao rat, svaki dan sve manje i manje svega.... a potrebe ostaju iste i ne smanjuju se drasticno (kao u ratu), tako da je depresija i gora nego rat, za one koji bi mozda pomislili ako sam rat prezivio prezivicu i depresiju.

prosto.

recesija = opšti pad ekonomske aktivnosti na posmatranom području u posmatranom periodu (godinu dana).
ekonomska depresija = recesija duža od godinu dana.

zašto depresija? psihološki! pad ekonomske aktivnosti uzrokuje promjene ponašanja učesnika na tržištu, ili sve opuca kolektivna depresija.

Recesija oznacava silaznu fazu poslovnog cikulsa. To je razdoblje u kojem se GDP smanjuje tokom BAREM DVA UZASTOPNA TROMJESJECJA. U slucaju da se GDP smanjuje manje od dva tromjesjecja ta pojava se u ekonomiji naziva KONTRAKCIJA....

i radi ovoga ne volim ekonomiju...

RECESIJA

Wikipedia

In economics, the term recession generally describes the reduction of a country's gross domestic product (GDP) for at least two quarters.[1][2] The usual dictionary definition is "a period of reduced economic activity", a business cycle contraction.[3][4]

The United States-based National Bureau of Economic Research (NBER) defines economic recession as: "a significant decline in [the] economic activity spread across the country, lasting more than a few months, normally visible in real GDP growth, real personal income, employment (non-farm payrolls), industrial production, and wholesale-retail sales."[5] The NBER's Business Cycle klix Committee is generally seen as the authority for klix US recessions. Academic economists, policy makers, and businesses all usually refer to recessions as determined by the NBER.

A malo više kad kopaš - članak http://www.businessandmedia.org/comment ... 44413.aspx

i iz njega: There are a few things to notice about the definition of a recession. First, it is not a slowing of growth of GDP. The Committee puts it this way: “It’s more accurate to say that a recession – the way we use the word – is a period of diminishing economic activity rather than diminished activity.”

Keep posting

P.S. godinu dana navedeno samo kao ekonomski obračunski period zarad depresije.
područje - zemlja, regija, carinska integracija, unija... no matter

[sasa_t]

To kaze wikipedija ono moje kaze Paul Samuelson manje vise otac onog sto mi svi zovemo Makroekonomija
Gledaj svako drugacije gleda na recesiju, ali cinjenica je jedina da se ona ogleda kao i ekspanzija u ponasanju GDP-a....

Posto se GDP sastoji od: osobne potrosnje, privatnih domacih investicija, drzavne potrosnje roba i usluga i neto izvoza.
Jasno je sta sve treba poticati da bi GDP poceo rasti...

[Utokkha]

ma dobro drug. Samuelson je kod nas papa ekonomije, ali idemo dalje uz temu.

šta uraditi u ovakvim vremenima? totalno restruktuiranje - fizičko i psihičko.
ja se pucam terminom žrtva generacije.

trebala bi nastati žrtva generacije, kompletna jedna generacija (ili bar većina) nas da se žrtvuje za radi budućih naraštaja. međutim, ona se odgađa od 95. radi socijalnog mira u zemlji. s tim, što je rekao Ante Marković - ko god uradi to garantovano gubi vlast na ovim prostorima (ne samo BiH).