Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[RJ57]

Kad kazu suplja je ba da je kod nas teško graditi autoput

ja definitivno neću imati dobar osjećaj kada ako bogda budem vozio tuda. sva ova "nova" rješenja na ovoj dionici mi ni sekunde ne izgledaju smisleno. ovdje ostaju kosine isto kao i prije ulaza u tunel stara stanica sa strane vranduka ...sve se to moglo puno bolje napraviti.
osim tunela stara stanica ja nikakvu smislenu razliku u odnosu na prvobitni projekat ne vidim.

[tuitamo]

Kad kazu suplja je ba da je kod nas teško graditi autoput

Kad je pljuvanje nacionalni sport i ovo je jedna laganija dionica.

[-Chesterfield-]

Kad kazu suplja je ba da je kod nas teško graditi autoput

Kad je pljuvanje nacionalni sport i ovo je jedna laganija dionica.

Ja bih za dvije godine ručno, krampom približno zgulio ove kosine.

[tuitamo]

Kad kazu suplja je ba da je kod nas teško graditi autoput

Kad je pljuvanje nacionalni sport i ovo je jedna laganija dionica.

Ja bih za dvije godine ručno, krampom približno zgulio ove kosine.

Pola države ima frakcije u avliji, nepokošenu travu, drva na sve strane a kuka na kapitalne projekte kao da ih se radi na ravnici u poljima.

[Haris033]

Gdje ne zapelo na izgradnji priključka Mostarsko raskršće - Vlakovo?

[Dzontra_Volta]

https://chatgpt.com/share/679f5554-ddac ... c6ef3ab92e

[neki]

https://chatgpt.com/share/679f5554-ddac ... c6ef3ab92e

Realno...ipak ako uzmeš u obzir da je 2040. za 15 godina a prije 15 godina je bila 2010. a znamo koliko je od tad urađeno, moglo bi se reći i optimistično...

[laserShow]

Nisam stigao pisati kada je bila ova akcija moderatora. Pravila kazu da se njihov rad ne komentarise. I ne komentarise se, nema se sta komentarisati subjektivne odluke, koje nisu javne i ne zele da su javne. No nema veze, mozda se Dario i Mario sjete foruma, ili ostane "nezavisan" od politike portala. Ko zna sta je bolj? Cenzura tamo ili ovdje?

Imam pitanje za ove bukobrane sto rade oko visokog. Zar je ono potrebno? Ako jeste i smeta, onda ce se raditi i na drugoj strani? To znaci da cemo imati par kilometara bukobrana sa obje strane?

Vise pitam jer mi jer mi je intersantno da se radi tek sada i da se radi na desnoj strani, dok na lijevoj isto ima objekata i kuca iste blizine i ne radi se? Ili ce se i na toj strani raditi?

[Haris033]

TEME
Autoputevi spašavaju živote, smanjuju zagađenje i donose ekonomsku korist
Ono što je sigurno je to da autoputevi spašavaju živote, što se može zaključiti nakon usporedbe iz BiH između 2005. i 2023. godine.



Jedan od mostova na autotrasi Vc, most Počitelj, blizu Bijače, graničnog prelaza između BiH i Hrvatske (Armin Durgut/PIXSELL)
Mirza Softić
Published On 02 Feb 2025
02 Feb 2025
Krajem 2019. godine Al Jazeera je objavila infografiku o tome koliko koja država regiona ima kilometara autoputa. Na tadašnjoj infografici se moglo vidjeti kako najviše kilometara autoputa ima Hrvatska, a najmanje Crna Gora, koja tada nije imala niti jedan jedini kilometar.

U međuvremenu, stanje se nije mnogo promijenilo, osim što Crna Gora sada ima 40-ak kliometara autoputa, a ostale zemlje tek nešto više nego te 2019. godine.

Hrvatska počinje gradnju autoputa od Dubrovnika do Metkovića
end of list
Hrvatskim autoputevima upravljaju tri kompanije, dok je u Bosni i Hercegovini riječ o dvije koje su entitetski podijeljene. Bosna i Hercegovina ima ukupno 230 km autoputeva, koji su međusobno nepovezani, a plan je da do 2028. godine bude završen koridor Vc, koji spaja Budimpeštu i Ploče. Taj koridor kroz Bosnu i Hercegovinu povezuje granične prijelaze Svilaj na sjeveru i Bijaču na jugu zemlje.

Upitna isplativost
Na stranici preduzeća Autoputevi Republike Srpske trenutno stoji mapa postojećih autoputeva, te onih koji su „u planu“, kao i brzih cesta koje su planirane mahom kroz istočni dio entiteta RS. Sve će to u budućnosti, ako bude ostvareno, činiti jednu lijepu mrežu autoputeva, ali je veliko pitanje koliko će sve to biti isplativo, s obzirom da zemlje regije nemaju toliko stanovnika koji bi ih mogli koristiti.

Slično je i u Hrvatskoj, pa je tako van sezone autocesta Zagreb – Ploče vrlo često pusta, posebno u Dalmaciji, gdje nema gužve kao u ljetnim mjesecima.

Srbija zato ima jedan vrlo prometan autoput, od juga do sjevera zemlje, te se tuda uglavnom ide ukoliko se putuje iz Grčke i Turske prema zapadnim i sjevernim zemljama Evrope. Nepostojanje drugih autoputeva na toj ili obližnjim relacijama, pa čak ni unutar Šengen zone u koju su sada ušle Bugarska i Rumunija, će vjerovatno autoputu u Srbiji još dugo donositi profit.

Albanija ima 200 kilometara autoputa, s tim da je u planu još toliko, ali bitno je napomenuti da neki albanski autoputevi ne bi ispunjavali kriterije u drugim zemljama, nego bi se smatrali brzim cestama, pošto su na nekim mjestima prekinuti raskrsnicama i kružnim tokovima, a često nemaju ni zaustavnu traku. Put od Drača do granice sa Kosovom i dalje do Prištine je uglavnom sličan autoputevima u regiji, i to je jedini albanski autoput koji se trenutno naplaćuje, dok su svi ostali besplatni.

Kosovo, u odnosu na površinu, ima relativno veliki broj kilometara autoputa i trenutno vožnju autoputem i dalje nije potrebno platiti.

Hrvatska ima jedan od skupljih autoputeva u Evropi
Za razliku od Albanije i Kosova, gdje su autoputevi uglavnom besplatni, Hrvatska ima jedan od najskupljih autoputeva u Evropi, zato što se naplata vrši po prijeđenom kilometru, te je i dalje uposlen veliki broj ljudi. Autoputevi u zemljama s vinjetama su obično jeftiniji, pa je tako u Sloveniji godišnja cijena jednaka onoj u kojoj samo triput odete od Zagreba do Ploča ili obrnuto.

Koliko autoputevi utiču na okoliš, razgovarali smo s Damirom Petrovićem, pravnikom za okoliš, koji nam je rekao kako autoputevi mogu imati uticaj na biodiverzitet, zatim na tlo i vodu ili emisije buke. Zbog toga se često pored autoputeva mogu vidjeti branici buke pored same ceste, a ponekad je slučaj i da se snizi ograničenje brzine. Petrović kaže kako su autoputevi predmet postupka procjene uticaja na okoliš sukladno EU propisima (Direktivi 2011/92/EU) koji su obavezni u EU i, obično, preneseni u propise zemalja regije. Tokom postupka, koji uključuje učešće javnosti, utvrđuje se uticaj na okoliš i, u slučaju značajnih štetnih učinaka, uvode se mjere za sprečavanje ili njihovo ublažavanje.

„Tako, recimo, trasa autoputa može biti korigovana kako bi se izbjegao negativan uticaj na biodiverzitet, zatim autoputevi moraju imati sisteme prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, kao i pregrade za zaštitu od buke“, dodaje Petrović.

Presječeno životinjsko stanište
Jedan od negativnih uticaja autoputa može biti npr. na populaciju određenih životinja.

Po podacima stranice hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, medvjedi su neke od životinja koje često stradaju na cestama ili prugama. Zbog toga na autoputu možemo vidjeti životinjske prelaze koji izgledaju kao tuneli oko kojih nema brda, a to se gradi upravo zbog toga što se u prošlosti životinjama presijecalo stanište, pa su samim tim brže izumirale. Mrki medvjedi su inače zaštićena vrsta i na našim prostorima ih je ostalo između 900 i 1.000.

Po podacima Autocesta Federacije BiH i njihovom izvještaju studija bioraznolikosti, ne postoji rizik da se njihovo stanište poremeti u ovom dijelu regije, što zvuči prilično čudno, s obzirom da ih u Dalmaciji itekako ima, a to nije tako daleko od autoputa Vc koji gradi bh. entitet Federacija BiH.

Smanjenje buke i zagađenja zraka
Petrović dodaje kako autoputevi mogu imati i pozitivan uticaj, kada npr. zaobilaznica oko grada može smanjiti buku i zagađenje zraka u urbanim sredinama. Većina evropskih gradova ima tzv. autoput prsten, dok u našoj regiji to baš i nije slučaj, pa tako jedino Zagreb ima nešto kao polukrug, dok autoput kroz Beograd prolazi kroz sam grad. Sarajevska zaobilaznica se gradi već decenijama i nema naznaka da će uskoro biti završena.

Ipak, ono što je možda najzanimljivije za našu priču je broj smrti na cestama, koji je nekako proporcionalan količini autoputeva u zemljama, pa je tako u 2022. godini u Evropskoj uniji Rumunija prednjačila po broju smrtnih slučajeva, dok su u vrhu bile ili zemlje sa velikom mrežom autoputeva, poput Holandije ili Danske, ili one s veoma malom populacijom u odnosu na površinu, poput Norveške.


Po podacima Eurostata, Rumunija je u 2022. godini imala najviše smrtnih slučajeva u saobraćaju, foto: Eurostat
Ono što je sigurno je to da autoputevi spašavaju živote. Po podacima bh. autokluba BiHAMK, između 2005. i 2023. godine se broj smrtnih slučajeva relativno smanjivao na cestama, s određenim porastima u određenim godinama.

Godine 2005. je broj smrtnih slučajeva iznosio 375, dok je u 2023. godini 255 osoba izgubilo život. U međuvremenu je izgrađen dobar dio autoputa, kojeg prije nije bilo, mada su vjerovatno i drugi faktori uticali na smanjenje smrtnosti.

[Dr Arsla]

https://tip.ba/2025/02/03/najsporiji-pr ... ridora-5c/

[markmark]

Tako ćemo u ovoj godini dobiti nove kilometre Koridora 5C. Tačnije, 31 kilometar autoputa.

[Bobi]

https://chatgpt.com/share/679f5554-ddac ... c6ef3ab92e

Ovaj Temu AI dižu ga u nebesa

Kad će biti gotova izgradnja autoceste na Koridoru Vc?
Do sadašnjeg trenutka (oktobar 2023), izgradnja autoceste na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini je u toku, ali postoji više dionica koje su još uvijek u fazi izgradnje ili planiranja. Koridor Vc je dio panevropskog koridora Vc koji povezuje Mađarsku sa Hrvatskom preko Bosne i Hercegovine.

Neke dionice su već puštene u promet, poput dijelova između Dobruna i Tarčina, dok su druge dionice, poput onih u blizini Mostara ili na dionici Zenica - Drivuša, još uvijek u izgradnji. Predviđeni rokovi završetka pojedinih dionica variraju, a često postoje kašnjenja zbog financijskih, administrativnih ili tehničkih izazova.

Prema najnovijim informacijama, očekuje se da će većina dionica biti dovršena do 2025. godine, ali ta procjena može varirati ovisno o napretku radova i dostupnosti sredstava.

Za najtočnije i najaktualnije informacije, preporučuje se pratiti službene izvore, poput JP Autoceste FBiH ili nadležnih ministarstava.

Kad će biti gotova izgradnja autoceste na Koridoru Vc, ali realno?
Realno, izgradnja autoceste na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini je dugotrajan i kompleksan proces koji se suočava s brojnim izazovima, uključujući financijska ograničenja, administrativne procedure, tehničke poteškoće i katkad sporost u realizaciji projekata. Iako su neke dionice već puštene u promet (npr. dio od Dobruna do Tarčina), ostali dijelovi su još uvijek u izgradnji ili u fazi planiranja.

Ključne dionice i njihov status:
Dionica Zenica – Drivuša: Ovo je jedna od najzahtjevnijih dionica zbog kompleksne geografije i potrebe za izgradnjom brojnih tunela i mostova. Radovi su u toku, ali postoje kašnjenja. Realno, ova dionica bi mogla biti gotova do 2026. godine, ali ne isključujem daljnja kašnjenja.

Dionica Mostar – Počitelj: Ova dionica također ima tehničke izazove, a radovi su u toku. Očekuje se da bi mogla biti dovršena do 2025–2026. godine, ovisno o dinamici radova.

Ostale manje dionice: Neki manji dijelovi su u završnoj fazi ili će biti gotovi u narednih godinu-dvije, ali sve zavisi od finansijskih tokova i političke volje.

Realni rok za cijeli Koridor Vc:
Ako uzmemo u obzir sve navedene čimbenike, realno je očekivati da će većina dionica biti dovršena do 2027. godine, s tim da neki zahtjevniji dijelovi mogu potrajati i do 2028. godine. Nažalost, iskustvo pokazuje da se takvi projekti često odugovlače, pa ne bi bilo iznenađenje da se rokovi još pomaknu.

Šta ovisi o brzini izgradnje?
Finansiranje: Dostupnost sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora (EU, EBRD, AIIB itd.).

Politička volja: Koordinacija između različitih nivoa vlasti u BiH.

Tehnički izazovi: Kompleksna geografija i potreba za velikim infrastrukturnim objektima (tuneli, mostovi).

Za najpreciznije informacije, preporučujem praćenje službenih izvora, poput JP Autoceste FBiH ili Federacijnog ministarstva prometa i komunikacija.

Kad će biti gotova izgradnja autoceste na Koridoru Vc, ali realno izuzimajući šupljiranja uprave JP Autoceste FBiH?
The server is busy. Please try again later.

Kad će biti gotova izgradnja autoceste na Koridoru Vc, ali realno izuzimajući šupljiranja uprave JP Autoceste FBiH?
Ako izuzmemo "šupljiranja" i optimistične izjave uprave JP Autoceste FBiH, te se fokusiramo na realne čimbenike kao što su dosadašnji napredak radova, tehnički izazovi, finansijska situacija i dinamiku izgradnje na sličnim projektima u regiji, realan rok za završetak izgradnje autoceste na Koridoru Vc je između 2027. i 2030. godine.

Zašto tako dugo?
Tehnički izazovi: Koridor Vc prolazi kroz izuzetno zahtjevne terene, što zahtijeva izgradnju brojnih tunela, mostova i nasipa. Primjerice, dionica Zenica – Drivuša je sama po sebi ogroman izazov zbog potrebe za izgradnjom više od 20 tunela i brojnih mostova. Ovi objekti zahtijevaju puno vremena, a često se javljaju i nepredviđeni geološki problemi.

Finansijska ograničenja: Iako se koriste sredstva iz međunarodnih institucija (EBRD, AIIB, EU itd.), često postoje kašnjenja u isporuci sredstava ili dodatni zahtjevi za revizijom projekata. Ovo usporava napredak.

Spori procesi nabave i nadzora: Bosna i Hercegovina ima složen sistem javnih nabava, što često dovodi do kašnjenja u odabiru izvođača i početku radova. Također, nadzor nad radovima može biti spor i birokratski zahtjevan.

Politički faktori: Koridor Vc prolazi kroz više kantona i entiteta, što zahtijeva koordinaciju između različitih nivoa vlasti. Ovo često dovodi do dodatnih kašnjenja zbog nesuglasica ili sporih odluka.

Realni rokovi po dionicama:
Dionica Zenica – Drivuša: Ovo je najzahtjevnija dionica. Realno, može biti gotova do 2028–2030. godine, s obzirom na tehničke izazove i dosadašnji tempo radova.

Dionica Mostar – Počitelj: Ova dionica bi mogla biti gotova do 2026–2027. godine, ali opet, sve zavisi od dinamike radova.

Ostale dionice: Manje dionice bi mogle biti dovršene do 2025–2026. godine, ali neke manje radove mogu potrajati i duže.

Zaključak:
Ako sve ide relativno glatko (što je rijetkost za projekte ove veličine), većina Koridora Vc mogla bi biti gotova do 2028. godine. Međutim, s obzirom na sve navedene izazove, ne bi bilo iznenađenje da se cijeli projekt završi tek oko 2030. godine. Nažalost, iskustvo pokazuje da infrastrukturni projekti u BiH često traju duže od planiranog, pa je važno biti realan u očekivanjima.

[tramvajtrojka]

Nisam stigao pisati kada je bila ova akcija moderatora. Pravila kazu da se njihov rad ne komentarise. I ne komentarise se, nema se sta komentarisati subjektivne odluke, koje nisu javne i ne zele da su javne. No nema veze, mozda se Dario i Mario sjete foruma, ili ostane "nezavisan" od politike portala. Ko zna sta je bolj? Cenzura tamo ili ovdje?

Imam pitanje za ove bukobrane sto rade oko visokog. Zar je ono potrebno? Ako jeste i smeta, onda ce se raditi i na drugoj strani? To znaci da cemo imati par kilometara bukobrana sa obje strane?

Vise pitam jer mi jer mi je intersantno da se radi tek sada i da se radi na desnoj strani, dok na lijevoj isto ima objekata i kuca iste blizine i ne radi se? Ili ce se i na toj strani raditi?

Raditi ce se obje strane do josanice sve, jer kada je gradjena ta dionica prije 20+ godina drugačiji standardi su primjenjivani, tako da na tim dionicama do visokog nije bilo bukobrana, promjenjive signalizacije, sos telefona, video nadzora, optičkih kablova,sve je to ugradjeno naknadno u prethodnih nekoliko godina da se te dionice tehnološki dovedu na nivo ostatka autoceste

[escobar__]

Toliko dugo grade autocestu da je razlika između početnih i današnjih dionica u tehnološkom smislu vijek i po.

[zastavnik22]

Bas su ga ubrzali, ko brzi voz Zenica- Mostar.

E vala bas vidim 1-2 kamiona i to je to, valjda ce se uozbiljiti

[tramvajtrojka]

Toliko dugo grade autocestu da je razlika između početnih i današnjih dionica u tehnološkom smislu vijek i po.

pa to je tako kad tada nismo imali pravilnike sta treba koristiti od opreme pri izgradnji autoceste u federaciji i tek sredinom 2010ih smo preuzeli hrvatske standarde u tome, pa nas autoput tj. zaustavna traka izgleda ista u hrvatskoj jer smo od njih preuzeli taj dio od dvije vrste asfalta, pa znakovi staticni i dinamicki, odvodnja , bukobrani, sos telefoni, širina autoceste itd.itd.

Tek kad vidiš dionice nove izgradjene u Srbiji vidis koliko su njihovi projekti siromasni , oni su tek sada dosli na nasu standardnu sirinu cestovne trake, sve dionice koje su oni gradili osim ove zadnje otvorene sirina cestovne trake im je bila uza nego kod nas

[Haris033]

Najsporiji projekt u BiH: Nakon 24 godine ni 50 posto Koridora 5C

VIJESTI Autor: Azur Delić 03. feb 202507:07 0 komentara
Podijeli :
N1
Skoro 30 godina vlasti u Bosni i Hercegovini poručuju kako je izgradnja Koridora 5C ključna investicija za državu koja jača ekonomiju i regionalnu integraciju. Dosad su od 325 kilometara izgradili samo 143. Od završetka izgradnje još smo daleko, a tek predstoji izgradnja tunela Prenj, što se smatra najtežim izazovom.


Na dijelu Koridora 5C od Zenice do Doboja trenutno je aktivno šest gradilišta od Putnikovog Brda do Vraca. U ovoj godini očekuje se završetak 8,5 kilometara kod Tešnja, zatim 10 kilometara kod Zenice. U promet će biti puštena i Dobojska obilaznica, a na jugu dionica Buna-Počitelj.

Tako ćemo u ovoj godini dobiti nove kilometre Koridora 5C. Tačnije, 31 kilometar autoputa. Sjeverni dio bi trebao, uvjeravaju iz Autocesta Federacije BiH, biti završen do 2026. godine.

N1

To bi značilo putovanje autoputem od Sarajeva do Budimpešte. Ekonomski benefiti bi bili ogromni, kao i veći priliv turista.

“Zainteresovanost ljudi iz Mađarske za BiH je velika obzirom na zajedničku historiju i prošlost. Kada bi bio autoput sve do Sarajeva mnogo turističkih grupa bi došlo, mogli bi tada organizovati redovne dolaske. U biti i danas se puno ljudi odlučuje doći u BiH, ali svi su nezadovoljni putevima jer gube puno vremena”, kaže Csilla Gyore, turistički vodič iz Mađarske.

No, problem se pojavio na dionici Ozimice – Poprikuše, a ovom trasom od Maglaja do Žepča, bila bi zaokružena izgradnja autoceste na sjevernom dijelu. U toku su tenderske procedure za odabir izvođača radova kao i za usluge nadzora. Prethodni tender je poništen zbog, kako su istražili mediji, sumnje da je zamijenjena ponuda kako bi drugorangirani ponuđač dobio posao. Na naš upit o tome iz Autocesta FBiH kratko odgovaraju:

“JP Autoceste FBiH dužne su provoditi proces u skladu s procedurama i pravilima Banke koja je kreditor ovog projekta”, rekli su kratko iz Autocesta FBiH.

Očekuje se da u martu budu potpisani ugovori za ovu važnu dionicu. Također, završava se izgradnja tunela Golubinja, koji se nalazi između Zenice i Žepča i dug je 3,6 kilometara. U toku su radovi na dionici tunel Kvanj – Buna. Gradi se i na području drugog bh. entiteta. Iako su iz Republike Srpske najavljivali završetak radova na svim dionicama do 2026. godine – poruka je sada drugačija.

“Ostalo je još definisanje finansijskog okvira i izbor izvođača radova za treću dionicu, na pravcu od Tovire do Vukosavlja u dužini od 36 kilometara, tako da je izvjesno očekivati da bi Koridor 5C u Republici Srpskoj, ukoliko prethodni uslovi budu ispunjeni do kraja ove ili početkom sljedeće godine, mogao biti završen najdalje do 2030. godine”, izjavili su iz Autoputeva RS.

Da li će sve biti završeno do tada uveliko zavisi i od izgradnje Tunela Prenj. Tender je u završnoj fazi, a izgradnja ovog 10,9 kilometara dugog tunela skratila bi putovanje od Sarajeva do Mostara za sat vremena.

“S obzirom na to da putujem puno mogu reći da što se tiče Koridora 5C moglo bi puno brže. Ove ceste druge su prilično loše. Koliko se ulaže u puteve od registracije i svega, trebalo bi da bude mnogo bolje”, mišljenja je vozač Radivoje Simić.

U završnoj fazi je i tenderska procedura za dionicu Mostar sjever-Mostar jug. Prvi ugovor za izgradnju autoputa 5C potpisan je daleke 2001. godine. Nakon 24 godine nije izgrađeno ni 50%. Ukoliko sve bude završeno 2030. godine to će značiti da je bilo potrebno čak 10.585 dana za samo 325 kilometara autoputa.

[klixoris]

Interesantno je kako u posljednje vrijeme u vecini ovih tekstova pricaju o “zavrsetku kompletnog autoputa do sjevera”, nekad kazu i “do Save”, a o dijelu koji se tek treba (ko zna kada) izgraditi kroz RS, od Doboja do Odzaka, niko ni rijeci. To su izgleda “halalili” pa se rijetko i spomene…

[mk ultra]

ma laže taj novinar, redovni pljuvač

[drug_profi]

Doboj-Vukosavlje će vjerovatno biti izgrađen prije mnogih drugih dionica.
Prosto jer je to dio Autoputa Banja Luka-Bijeljina (Beograd).
Naće međed pare za to.

[Haris.ba]

Interesantno je kako u posljednje vrijeme u vecini ovih tekstova pricaju o “zavrsetku kompletnog autoputa do sjevera”, nekad kazu i “do Save”, a o dijelu koji se tek treba (ko zna kada) izgraditi kroz RS, od Doboja do Odzaka, niko ni rijeci. To su izgleda “halalili” pa se rijetko i spomene…

Dodik to pokusava sa Kinezima, a i ne bi odbio ni od EU pare. Prvo ce ici trasa kroz Brcko, pa tek onda da se Brcko spoji sa Dobojem. Takvi su mu prioriteti.

[RJ57]

kako vidimo to sa kinezima im jako dobro fercera na svim ostalim dionicama

[Ozimician]

Interesantno je kako u posljednje vrijeme u vecini ovih tekstova pricaju o “zavrsetku kompletnog autoputa do sjevera”, nekad kazu i “do Save”, a o dijelu koji se tek treba (ko zna kada) izgraditi kroz RS, od Doboja do Odzaka, niko ni rijeci. To su izgleda “halalili” pa se rijetko i spomene…

Pa zar od Doboja do Save nije vec zavrseno sve? Vozim se redovno tim putem.

[izbjeglica_iz_besmisla]

Pa zar od Doboja do Save nije vec zavrseno sve? Vozim se redovno tim putem.

Autoput Doboj-Gradiska ide do Save al nije dio Koridora Vc.

[nineinchnails]

...