ASTRONOMIJA

Naučna otkrića, edukacija, školstvo, univerziteti, fakulteti...
User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#51

Post by NIN » 29/03/2007 21:07

Saturn – prsteni i heksagon

Cassini je fotografirao neobični geometrijski oblik koji okružuje Saturnov sjeverni pol – šesterokut. Znanstvenici iz NASA-e kažu kako ništa slično nisu vidjeli ni na jednom planetu.

Image
Infracrvena slika šesterostrane 'strukture' koja se proteže u promjeru od 25.000 kilometara oko Saturnovog sjevernog pola

Najnovije Cassinijeve fotografije otkrivaju heksagonalnu strukturu koja se nalazi iznad Saturnovog sjevernog pola. Ovaj čudnovati šesterokut gotovo je nepomičan, a možda se radi o valu koji se proteže duboko u divovsku atmosferu prstenastog planeta.
NASA-ine letjelice Voyager 1 i Voyager 2 uočile su dio ove strukture prije gotovo 30 godina, ali zbog kuta pod kojim su snimale, nisu mogle 'uhvatiti' čitavu stvar.
Sada je Cassinijev vizualni i infracrveni spektrometar po prvi put snimio čitav heksagon, zahvaljujući nizu infracrvenih fotografija koje su snimljene u listopadu i studenom 2006., kad se letjelica nalazila točno iznad Saturnovog sjevernog pola.
Heksagon se proteže kroz područje od oko 25.000 kilometara – što je gotovo dvostruki promjer Zemlje – i izgleda kao područje vedrine u oblacima koji se dižu najmanje 75 kilometara iznad površine Saturna.
"Ova je vrlo neobična struktura precizno smještena i ima gotovo geometrijski pravilne stranice", kaže Kevin Baines iz NASA-inog JPL-a. "Nikada ništa slično nismo vidjeli ni na jednom planetu."

Image
Auroralni prsten (plavo) heksagona, snimljen 29. listopada 2006. s udaljenosti od oko 905.000 kilometara iznad oblaka

Razlike drastične
NASA je u službenoj izjavi navela da bi se moglo raditi o "neobično jakom planetarnom valu koji okružuje planet i spušta se duboko u atmosferu".

Čudnovatih pojava ima i na Saturnovom južnom polu – oluja nalik uraganu, velika gotovo kao dvije trećine Zemlje.

"Zapanjujuće je vidjeti takve očite razlike na suprotnim krajevima Saturna", kaže Bob Brown, voditelj Cassinijevog vizualnog i infracrvenog spektrografskog mapiranja sa Sveučilišta Arizona.
"Na južnom polu imamo nešto što izgleda kao uragan s divovskim središtem, a na sjevernom polu imamo ovu geometrijsku strukturu", rekao je.
Trenutno se heksagon može snimiti samo u infracrvenim valnim duljinama jer je na Saturnovoj sjevernoj hemisferi zima – 'godišnje doba' koje traje 15 godina u kojima Sunčeva svjetlost ne pada na pol.
S početkom proljeća, koje se očekuje kroz dvije godine, znanstvenici će početi promatrati šesterokut i u vidljivom spektru.

Image
Vrtlog nalik uraganu na Saturnovom južnom polu, gdje visoka naoblaka baca sjenu na središte

Iskon

Pozdrav...


User avatar
black
Posts: 15574
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#52

Post by black » 11/04/2007 23:46

Image

Plinoviti div HD 209458b ima oko 70% mase Jupitera, a prži ga vrelina njegove zvijezde, oko koje se vrti devet puta bliže nego što je Merkur našem Suncu.

Zato jer je to jedan od rijetkih ekstrasolarnih planeta koji se može promatrati sa Zemlje dok prolazi ispred i iza zvijezde, astronomi su uspjeli skupiti dosta informacija, kao što su veličina i masa, o tom udaljenom svijetu.

U veljači su istraživači infracrvenim svemirskim teleskopom Spitzer promatrali HD 209458b i zaključili da u njegovoj atmosferi nema tragova vodene pare. Zbog obilja molekula u atmosferi ekstrasolarnih planeta, bilo je i pretpostavki da se signal vode sakrio "iza prašne izmaglice".

Sada su promatranja Hubbleom otkrila izgubljenu vodu. Travis Barman, s opservatorija Lowell u Arizoni, računalno je obradio Hubbleove podatke o prethodnoj djelomičnoj pomrčini njegove zvijezde.

Filtrirana zvjezdana svjetlost
Količina svjetla koja je blokirana u toj pomrčini prethodno je poslužila za precizno određivanje radijusa planeta, koji je oko 30% veći od Jupitera.

Hubble je promatrao svjetlo njegove zvijezde koje se filtriralo kroz vanjske slojeve atmosfere. Zbog specifičnog kemijskog sastava, atmosfera je "prozirnija" za neke valne duljine nego za druge.

Barman je otkrio tragove vode u toj mješavini tako što je izradio različite modele atmosfere, svaki s drugačijim kemijskim sastavom te je uspoređivao koji najbolje odgovara podacima promatranja.

Negostoljubiv svijet
Kaže da se relativno mala količina svjetla filtrira kroz oko 0,9 mikrona te da to ukazuje na prisutnost vode, koja se apsorbira upravo na toj valnoj duljini.

"Za mene je to dokaz da je voda tamo", rekao je Barman New Scientistu. "Mislim da je ovo prvi čvrsti dokaz da barem na jednom ekstrasolarnom planetu ima vode."

No, unatoč prisutnosti vode, kaže da na planetu prevladavaju temperature od oko 1000 Celzijevih stupnjeva, što baš nije pogodno za život. "Nije to mjesto koje biste voljeli posjetiti", rekao je Barman.

Jednolika temperatura
Mark Swain, član Spitzerovog tima koji nije pronašao tragove vode i znanstvenik iz NASA-inog JPL-a, kaže da bi ovi rezultati mogli baciti novo svjetlo na temperaturu planeta.

Kako bi Spitzer mogao otkriti molekule vode pomoću načina na koji apsorbiraju svjetlo, unutrašnjost planeta mora biti toplija od njegove vanjske atmosfere.

Ima li planet relativno ravnomjernu temperaturu, to bi – a ne prašna izmaglica – moglo objasniti zašto Spitzer nije otkrio vodu.

net.hr

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#53

Post by NIN » 18/04/2007 19:50

Image
Pomrčina crne rupe dogodila se u spiralnoj galaktici NGC 1365

Pomrčina crne rupe

NASA-in rendgenski opservatorij Chandra snimio je veličanstvenu pomrčinu supermasivne crne rupe, zbog čega se prvi put mogla izmjeriti veličina diska vruće materije koji kruži oko crne rupe.

Supermasivna crna rupa nalazi se u spiralnoj galaktici NGC 1365, koja je 60 milijuna svjetlosnih godina udaljena od Zemlje. Rupa ima tzv. aktivni galaktički nukleus ili AGN.
Znanstvenici vjeruju da crnu rupu u središtu AGN-a hrani mlaz materijala koji stalno pritječe iz okolnog diska. Materija koja samo upada u crnu rupu trebala bi biti zagrijana na milijune stupnjeva prije nego padne iza obzora, odnosno točke bez povratka.
Supervrući materijal s diska sjaji u rendgenskom dijelu spektra u kojem Chandra izvrsno vidi.
Disk plina koji okružuje središte crne rupe u NGC 1365 je premali da bi se direktno vidio teleskopom. No, ostao je pomračen uslijed djelovanja oblaka koji se našao između. Mjerenjem vremena koje je potrebno disku da uđe i izađe iz pomrčine, znanstvenici su bili u stanju procijeniti njegov promjer.

"Godinama se trudimo potvrditi veličinu te rendgenske strukture", rekao je Guido Risaliti, koji radi na Centru za astrofiziku Harvard-Smithsoniana te Talijanskom institutu za astronomiju (INAF). "Sada nam je neočekivana pomrčina to i napokon omogućila."
Tim s Chandre direktno je izmjerio promjer rendgenskog izvora kao sedmerostruku udaljenost između Zemlje i Sunca, odnosno sedam astronomskih jedinica (AU).
Kada bi takav disk bio smješten u našem sustavu, progutao bi sve planete do iza Marsa i dobar dio asteroidnog pojasa.

Image
Shematski prikaz (ne odgovara stvarnim omjerima) promatranja pomrčine crne rupe

Prema tim mjerenjima, izvor rendgenskih zraka je oko 2 milijarde puta manji od galaktike NGC 1365 u kojoj se nalazi i oko 10 puta veći od procijenjene veličine crne rupe u njenom središtu. To se sve poklapa s teorijskim predviđanjima.

"Zahvaljujući pomrčini, mogli smo doći bliže rubu te crne rupe nego je to ikada itko uspio", rekao je suautor studije Martin Elvis. "Materijal koji se nalazi tako blizu crne rupe skliznut će iza obzora i nestati iz svemira kroz nekih sto godina, što je treptaj oka u kozmičkim razmjerima."

Osim što su izmjerili veličinu diska, Risaliti i kolege su mogli procijeniti lokaciju gustog oblaka plina koji kruži oko izvora rendgenskih zraka i središta crne rupe. Podaci s Chandre govore da je oblak od obzora crne rupe udaljen jednu stotinku svjetlosne godine, što je puno bliže nego je itko očekivao i što prilično zbunjuje astronome.

"AGN je među najsjajnijim objektima u svemiru i to su moćne sonde u ranu povijest svemira. Vitalno je da razumijemo tu temeljnu strukturu", rekao je Risaliti. "Ispalo je da moramo još puno raditi kako bismo shvatili ta čudovišta."

Iskon

http://chandra.harvard.edu/

Pozdrav...

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#54

Post by NIN » 25/04/2007 21:36

Image
Otkriven potencijalno nastanjiv planet
Da možete stati na površinu tog planeta, njegova bi vam zvijezda izgledala deset puta veća od našeg Sunca

Izvan Sunčevog sustava otkriven je prvi planet pogodan za život, koji ima temperaturu nalik Zemljinoj, a znanstvenici to opisuju kao veliki korak u potrazi za životom u svemiru.

Planet 581 c je baš prave veličine, gotovo je pet puta masivniji od Zemlje, mogao bi imati tekuću vodu, a u galaktičkim razmjerima i relativno je blizu – oko 200 bilijuna kilometara.

No, njegova je orbita kraća, 14 puta je bliže je zvijezdi, crvenom patuljku, koji je, pak, bljeđi i manji od našeg Sunca. Planet ga obiđe za trinaest dana.

Planet se nalazi u, tzv. nastanjivoj zoni oko ultralakog crvenog patuljka Gliese 581 (Gl 681), za kojeg se čini da je dom još dvaju planeta.

Taj egzoplanet ili ekstrasolarni planet udaljen je 20,5 svjetlosnih godina od Zemlje prvi je od dvjestotinjak do sada poznatih planeta koji "imaju čvrstu ili tekuću površinu i temperaturu sličnu Zemljinoj", tvrde znanstvenici, i najlakši je među njima.

Ima osobine koje nam "omogućuju da zamislimo postojanje eventualnog života izvan Zemlje", ističe u priopćenju Državnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), čija su tri laboratorija sudjelovala u otkriću zajedno sa stručnjacima iz Ženevskog opservatorija i Astronomskog središta u Lisabonu.

Prosječna temperatura te "Superzemlje je između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što omogućuje postojanje vode u tekućem stanju na njezinoj površini", tvrdi voditelj istraživanja Stephane Udry iz Ženeve.

Usto, dodaje, "njezin je polumjer 1,5 puta veći od našeg planeta", što upućuje "ili na kamenit sastav (kao kod Zemlje) ili na površinu prekrivenu oceanima".

Gravitacija na površini je 2,2 puta veća nego na površini Zemlje, a masa joj je vrlo mala.

Planet koji je otkriven pomoću teleskopa Harps 3,6 m Europskog južnog opservatorija (ESO) u La Silli u Čileu, koji ima specijalni instrument koji dijeli svjetlo kako bi se uočila kolebanja u raznim valnim duljinama. Ta kolebanja mogu otkriti postojanje drugih planeta.

Još uvijek ima dosta nepoznanica o tom planetu, koji bi ipak mogao ispasti nenastanjiv, jednom kad o njemu saznamo više.

No, vrijedi znati da znanstvenici u kategoriju nastanjivih planeta ubrajaju i Mars, koji je veličinom manji od Zemlje, ali ima temperature koje omogućavaju da vode bude u tekućem stanju.

Ipak, ovo je prvi planet izvan Sunčevog sustava koji zadovoljava sve uvjete.

"To je značajni korak na putu pronalaska mogućeg života u svemiru", rekao je astronom Sveučilišta u Ženevi Michel Mayor, jedan od 11 europskih znanstvenika koji su sudjelovali u otkriću. "No, još uvijek imamo bezbroj pitanja."

Alan Boss, s Carnegievog instituta u Washingtonu, gdje američki znanstvenici trgaju za planetima nalik Zemlji, nazvao je otkriće "velikim putokazom u ovom biznisu".

Znanstvenici za sada nisu sigurni radi li se o stjenovitom planetu kao što je Zemlja ili, pak, o smrznutoj kugli s tekućom vodom na površini.

Ako je stjenovit, što je u skladu s više teorija, tada mu je promjer 1,5 puta veći od Zemljinog. A, ako pak je smrznuta kugla, što zagovara Mayor, tada bi mu promjer mogao biti i još veći.

"Prema teoriji, 581 c bi trebao imati atmosferu, no čega ima u njoj još je uvijek nepoznato. A ako pak je predebela, temperatura na površini planeta mogla bi biti previsoka", kaže Mayor.

No, istraživači su zaključili da bi mogla biti baš između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što je izazvalo momentalnu proslavu.

Svi otkriveni planeti i do sada su imali tzv. Goldilocks problem: ili su bili prevrući, ili prehladni, ili jednostavno preveliki i plinoviti, kao nenastanjivi Jupiter.

"Ovo je vrlo značajno", rekao je astrobiolog iz NASA-e Chris McKay, koji nije bio dio istraživačkog tima. "Ne mora tamo biti života, ali je nalik Zemlji u smislu moguće nastanjivosti".

Na kraju će astronomi otkriti desetine i stotine planeta na kojima bismo mogli živjeti, no, ovaj, jednostavno nazvan "c"– ulazi u kozmičku povijest kao broj 1.

Iskon

Pozdrav...

User avatar
Fiore
Posts: 1154
Joined: 28/03/2007 15:18
Location: IRRIDUCIBILI

#55 we

Post by Fiore » 27/04/2007 15:37

To ce biti u mogucnosti ,to ce razmatrati civilizacije poslije nase.. mora se puno toga mijenjat pa i sama genetika covjeka.. :(

Maksim
Posts: 931
Joined: 18/11/2006 03:25
Location: Bec, Austrija
Contact:

#56

Post by Maksim » 27/04/2007 16:44

Mozda..... tamosnje sunce koje nazivaju "Crveni patuljak" je znatno manje i hladnije od naseg, tako da se planet nalazi u "zivotnoj zoni"...... plus valja se naviknuti na tamosnji zivot, jer tamosnja godina traje 13 dana.

Voda tamo je ili kao kod nas ili zamrznuta....

User avatar
Sensei
Posts: 1049
Joined: 04/04/2005 19:01

#57

Post by Sensei » 01/07/2007 06:18

Za sve ljubitelje astronomije

Stellarium is a free open source planetarium for your computer. It shows a realistic sky in 3D, just like what you see with the naked eye, binoculars or a telescope.
It is being used in planetarium projectors. Just set your coordinates and go.
http://stellarium.org/

Image Image Image

Ovih dana je moguće posmatrati i lahko pronaći Saturn, nalazi se tik uz Veneru na zapadnom nebu. Veneru je jednostavno locirati, najsjajniji objekat na zapadu, odmah poslije zalaska Sunca. Istočnije se nalazi Jupiter i vidljiv je sa svoja 4 velika satelita. Jupiter se moze posmatrati i golim okom, a za satelite je potreban teleskop ili kakav dvogled, što jači to bolji.

Hendrix
Posts: 3495
Joined: 27/02/2004 00:00

#58

Post by Hendrix » 01/07/2007 10:01

Odličan program :)

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#59

Post by NIN » 05/07/2007 03:27

.... :roll: ...

...nismo ni svjesni svog "mjesta" u prostranstvu svemira...

Pogledajte ovo:
http://www.nikon.co.jp/main/eng/feelnik ... ndex_f.htm

Pozdrav...

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#60

Post by NIN » 05/07/2007 03:48

The Hubble Deep Field: The Most Important Image Ever Taken

http://www.youtube.com/watch?v=mcBV-cXV ... ed&search=

Pozdrav...

Princess Fiona
Posts: 313
Joined: 16/03/2007 20:45
Location: far far away

#61

Post by Princess Fiona » 05/07/2007 04:52

Nin, hvala na tekstovima i interesantnim linkovima! :)


Prilog temi - program nedavno prikazan na BBC Horizon


The Six Billion Dollar Experiment


In the coming months (November 2007) the most complex scientific instrument ever built will be switched on. The Large Hadron Collider promises to recreate the conditions right after the Big Bang. By revisiting the beginning of time, scientists hope to unravel some of the deepest secrets of our Universe.

Within these first few moments the building blocks of the Universe were created. The search for these fundamental particles has occupied scientists for decades but there remains one particle that has stubbornly refused to appear in any experiment. The Higgs Boson is so crucial to our understanding of the Universe that it has been dubbed the God particle. It explains how fundamental particles acquire mass, or as one scientist plainly states: "It is what makes stuff stuff..."


Link za video

http://www.videosift.com/video/Horizon- ... ocumentary



Image

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#62

Post by NIN » 06/07/2007 03:18

@Fiona,

dobar documentary, hvala! :-D

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#63

Post by NIN » 06/07/2007 23:20

Image

Earth is smaller than we thought

BONN, Germany: In this high-tech age, you'd think we'd have the know-how to accurately measure the width of our planet, but researchers now reveal it's smaller than we thought.

Experts who took the last measurement five years ago, weren't that far out though – the difference is only half a centimetre.

German scientists from the University of Bonn took part in an international project to measure the diameter of the world and came up with the 5 mm increase.

The scientists rounded the diameter of the Earth up to 12,756.274 kilometres (7,926.3812 miles) for the general public....

http://www.cosmosmagazine.com/node/1428

Pozdrav...

loonja
Posts: 51
Joined: 22/01/2006 15:46

#64

Post by loonja » 23/07/2007 11:22

mozda je vec i postavljena ova info iz proslog mjeseca (ne provjerih prethodne 2 str.)... u svakom slucaju, u blizini (BiH) je i mozda nekome i bude usput da posjeti neki od najavljenih dogadjaja...

pozz :)


Dalmatinsko svemirsko ljeto


Nova generacija naših svemirskih znanstvenika, okupljena oko Zavoda za fiziku na Sveučilištu u Splitu i Društva znanost.org pokrenula je, zajedno sa stranim stručnjacima, Astrofizičku inicijativu u Dalmaciji.

Društvo znanost.org je predstavilo manifestaciju Dalmatinsko svemirsko ljeto koja će se održati u Splitu od 1. do 31. kolovoza. Manifestacija obuhvaća niz događanja i aktivnosti vezanih za razne svemirske teme, s ciljem promocije Astrofizičke inicijative u Dalmaciji (ApID) te prezentacije Splita kao budućeg međunarodnog centra za edukaciju i istraživanja u svemirskim znanostima.

Organizator Dalmatinskog svemirskog ljeta je Društvo znanost.org u suradnji sa Zavodom za fiziku Sveučilišta u Splitu, a pokrovitelj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.

Riječ je o jedinstvenom događanju koje po prvi put na jednom mjestu okuplja astronaute, znanstvenike, stručnjake i zaljubljenike u svemir, s namjerom da građanima približi svemirske znanosti i potakne interes za razvoj svemirskih znanosti i domaće znanstvene projekte koji se bave svemirom.

"Astrofizička inicijativa u Dalmaciji se zasniva na tri komponente: edukacija studenata, znanstvena istraživanja i djelovanje u javnosti. Edukacija se obavlja kroz diplomski studij astrofizike na splitskom Sveučilištu, istraživanja kroz Zavod za fiziku i Društvo znanost.org, a djelovanje u javnosti kroz edukacijske projekte u školama te razne druge aktivnosti na popularizaciji znanosti. Smatramo da ApID strateški ne može opstati ukoliko sve tri komponente ne profunkcioniraju", pojasnio je doc.dr.sc. Dejan Vinković, docent na Zavodu za fiziku Sveučilišta u Splitu, jedan od osnivača Društva znanost.org i trenutni predsjednik Društva.

Program Dalmatinskog svemirskog ljeta počinje Svemirom izbliza koji objedinjava brojne izložbe, popularno-znanstvena predavanja i javna promatranja neba koja će se održavati kroz cijeli kolovoz.

Tradicionalno okupljanje domaćih i stranih profesionalnih astronoma, 3. ljetni sastanak Foruma hrvatskih astronoma, održava se 4. i 5. kolovoza. Kroz predavanja astronomi će razmijeniti međusobna iskustva, saznanja i gledišta o astronomiji danas, a okupljanje donosi i dogovore o suradnji na znanstvenim projektima.

"ApID je prije svega suradnja velikog broja ljudi koji kroz svoje projekte i institucije dijele želju za unapređenjem znanosti i školstva u Hrvatskoj i tako žele doprinijeti razvoju Hrvatske, a u njoj sudjeluju i astronomi amateri i nastavnici u školama i općenito svi zainteresirani za razvoj ovih znanstvenih disciplina te znanosti i školstva općenito. Dalmatinsko svemirsko ljeto je prva manifestacija koja objedinjuje sve tri komponente ApID-a, s posebnim naglaskom na populariziranju znanosti", rekao je dr.sc. Bojan Pečnik, koordinator organizacijskog odbora Dalmatinskog svemirskog ljeta.

Ljetna škola astrobiologije Neba na poklon traje od 5. do 15. kolovoza, a objedinjava izvannastavni rad s darovitim učenicima i obuku znanstvenika za prenošenje znanja na nadarene i motivirane učenike. Učenici osnovnih i srednjih škola koji su se posebno istaknuli kvalitetom svojih radova na teleskopima projekta Nebo na poklon, imat će priliku raditi u grupama pod vodstvom znanstvenika i astronoma.

"Najatraktivnije događanje, forum Ljudski boravak u svemiru traje od 24. do 26. kolovoza i otvoren je za sudjelovanje svim ljubiteljima svemirskih tema. Forum donosi niz javnih rasprava i predavanja koja će se baviti osnovnim problemima u ljudskom osvajanju svemira, uz sudjelovanje astronauta koji će iznijeti svoja iskustva leta u svemir. Interaktivnost Foruma će se postići kroz javne rasprave koje će publici omogućiti da postavlja pitanja i sudjeluje", naglasio je koordinator Foruma mr.sc. Vladimir Ivković.

Konferencija Modeliranje zvjezdanih sustava odvija se u zadnjem tjednu Dalmatinskog svemirskog ljeta, od 25. do 31. kolovoza. Riječ je o znanstvenoj konferenciji na temu računalnih simulacija gustih zvjezdanih skupova, koja će okupiti četrdesetak domaćih i svjetskih stručnjaka iz nekoliko područja najnaprednijih računalnih simulacija.

Predstavljanju Dalmatinskog svemirskog ljeta su, pored trojice mladih znanstvenika, prisustvovali i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, predstojnik Zavoda za fiziku Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Mile Đelalija i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu prof.dr.sc. Slavko Kulić.

http://www.astrofizika.org/

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#65

Post by NIN » 24/07/2007 11:25

@loonja, hvala na ovom infu!

loonja
Posts: 51
Joined: 22/01/2006 15:46

#66

Post by loonja » 24/07/2007 16:52

NIN wrote:@loonja, hvala na ovom infu!
nema na cemu! :) hvala svima vama na dosadasnijm zanimljivim postovima - ovo je jedna od interesantnijih tema na sa-x forumu!


User avatar
black
Posts: 15574
Joined: 19/06/2004 16:00
Location: ispod tresnje

#68

Post by black » 04/08/2007 21:38

Image
NASA-in Mars lander Phoenix poletio je prema Crvenom planetu. Putovanje koje je počelo na lansirnoj rampi 17A svemirskog centra Cape Canaveral, završit će na Marsovom arktiku.


Phoenix, vrijedan 420 milijuna dolara, trebao bi doći do sjeverne polarne regije Marsa 25. svibnja sljedeće godine, nakon 680 milijuna kilometara puta.

"Divno jutro za krenuti na Mars", rekao je projektni menadžer Phoenixa Barry Goldstein.

Lander bi trebao kopati u Marsovo tlo i led u arktičkom području te ugrađenim znanstvenim instrumentima analizirati skupljene uzorke.

Eksperiment će znanstvenicima reći nekoliko stvari o ledu na Marsu, uključujući i to je li nekad bio u tekućem stanju te sadrži li bilo kakve organske molekule.

Ta dva uvjeta značajno bi povećala izglede da je Mars pogodan za razvoj života.

Hina
04.08.2007.

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#69

Post by NIN » 13/08/2007 16:47

Napokon planet sličan Zemlji

Image
Oko bijelog patuljka GD 362 kruži uski disk ostataka bivšeg planeta. To bi moglo objasniti visoki postotak teških elemenata u mrtvoj zvijezdi. Dalje, prema rubovima diska, moglo bi biti još nekih starih planeta.

Tragovi planeta nalik Zemlji pojavili su se na vrlo neobičnom mjestu – unutar zvijezde. Otkriće ide u prilog teorijama da solarni sustavi nalik našem moraju postojati i oko drugih zvijezda. Unatoč velikoj brzini kojom se u posljednje vrijeme otkrivaju egzosolarni planeti, astronomi se još uvijek muče s pronalaskom planeta sličnog našem. Od oko 240 poznatih planeta koji kruže oko drugih zvijezda, samo ih je manji broj malen i stjenovit poput Zemlje. Ostatak su masivni plinoviti divovi koji podsjećaju na Jupiter. Sada su planeti nalik Zemlji napokon dobili društvo i zahvaljujući promatranju neobične zvijezde GD 362.

Većina malih, vrućih zvijezda – pozatih kao bijeli patuljci – ima atmosfere koje su gotovo čitave sastavljene od helija i vodika.
No, GD 362 je drugačija. Pomoću spektrometara kojima su opremljeni teleskopi Keck I i Keck II na Opservatoriju Mauna Kea na Havajima, te zahvaljujući još nekim teleskopima, skupina astronoma identificirala je "potpise" 17 elemenata u GD 362, među kojima natrij, magnezij, aluminij, željezi i nikal.

Štoviše, razine tih elemenata u atmosferi GD 362 slične su razinama tih elemenata u atmosferi Zemlje. To najvjerojatnije znači da je GD 362 u svom životnom vijeku progutala planetoid puno manji od Zemlje.

"Otkriće je uzbudljiv razvoj stvari", kaže astrofizičar Alan Boss s Instituta Carnegie u Washingtonu. "Daje nam još novih dokaza da su planetarni sustavi koji podsjećaju na naš vlastiti uobičajeni u galaktici te da bi život mogao biti opća stvar u svemiru".

Net.hr

Pozdrav...

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#70

Post by NIN » 16/08/2007 16:45

Zvijezda s repom kometa

Image
Mira na latinskom znači 'prekrasna'

Astronomi su otkrili nešto nevjerojatno: zvijezdu s repom kometa. Još je čudnije što je otkriveni rep 'nastavak' jedne od najpopularnijih zvijezda na nebu, crvenog diva imena Mira.

Astronomi amateri i profesionalci promatraju Miru već 400 godina, no masivni rep je tek nedavno uočio NASA-in svemirski teleskop Galaxy Evolution Explorer. Galaxy Evolution Explorer – GALEX – "uhvatio" je popularnu zvijezdu tijekom promatranja čitavog neba u ultraljubičastom spektru. Astronomi su lako uočili nešto što je izgledalo kao komet s divovskim repom. Zapravo, materijal koji izbacuje Mira stvara repinu dugačku 13 svjetlosnih godina ili oko 20.000 prosječnih udaljenosti od Sunca do Plutona. Ne treba posebno isticati kako takvu zvijezdu nitko nikada prije nije vidio.

"Ostao sam šokiran kad sam ugledao potpuno neočekivani, orijaški rep iza dobro poznate zvijezde", rekao je Christopher Martin s Kalifornijskog instituta za tehnologiju.

"Zanimljivo je kako Mirin rep ostavlja trag koji je u međuzvjezdanim razmjerima sličan repu mlaznog motora ili valu brzog glisera".

Martin je vodeći istraživač na teleskopu Galaxy Evolution Explorer i glavni autor teksta u magazinu Nature, u opisano neobično otkriće. Astronomi kažu da Mirin rep pruža jedinstvenu priliku za proučavanje kako umiru zvijezde nalik Suncu i kako na kraju siju sjeme novog sustava. Mira je starija zvijezda, kakve se nazivaju crveni divovi, koja gubi ogromne količine površinskog materijala. S brzim kretanjem Mire njezin rep rasipa ugljik, kisik i druge važne elemente potrebne za nastanak novih zvijezda, planeta, a možda čak i života. Ovaj neviođeni rep nastao je u posljednjih 30.000 godina.

"To je potpuno nova pojava i još uvijek pokušavamo shvatiti fiziku koja je iza toga", rekao je suautor Mark Seibert iz Opservatorija instituta Carnegie. "Nadam se da ćemo uspjeti pročitati Mirin rep i tako naučiti više o životu same zvijezde".

Image

Prije milijardi godina Mira je bila nalik našem Suncu. Vremenom se počela pretvarati u zvijezdu koja se naziva varijabilni crveni div – pulsirajuću zvijezdu koja "otpuhuje" materijal i povremeno postane dovoljno sjajna da se vidi golim okom.

Mira će na kraju izbaciti sav preostali plin u svemir, što će stvoriti raznobojnu školjku nazvanu planetarna maglica. I maglica će vremenom izblijedjeti, ostavljajući iza sebe samo potrošenu jezgru originalne zvijzede, koja se naziva bijeli patuljak U usporedbi s drugim crvenim divovima Mira putuje nevjerojatno brzo, vjerojatno zbog gravitacijskog poticaja od drugih zvijezda s kojima se sretala u svom životu. Sada juri brzinom od 130 kilometara na sekundu. S njom se utrkuje i mali, udaljeni pratitelj za kojeg se vjeruje da je bijeli patuljak. Taj par, poznat kao Mira A (crveni div) i Mira B (bijeli patuljak), sporo kruže jedan oko drugog dok zajedno jure zviježđem Cetus, udaljenom oko 350 svjetlosnih godina od Zemlje.

Osim Mirinog repa GALEX je otkrio i nakupljanje vrelog plina ispred zvijezde te dva sinusoidna mlaza materijala, koji izlaze s prednje i stražnje strane zvijezde. Astronomi misle da taj vreli plin zagrijava plin koji izbacuje zvijezda zbog čega svijetli s ultraljubičastim svjetlom. Taj se blještavi materijal tada uvija iza zvijezde stvarajući turbulentni rep. Činjenica da je Mirin rep vidljiv samo u UV spektru može objasniti zašto ga drugi teleskopi nisu vidjeli do sada. GALEX je vrlo osjetljiv na UV svjetlo i ima jako široki kut što mu omogućuje potragu za neobičim ultraljubičastim aktivnostima na nebu.

"Ovo je čudesno otkriće te velika i važna spoznaja o nebeskom tijelu koje je poznato i proučavano već 400 godina", rekao je James D. Neill s Caltech-a. "To je točno takva vrsta iznenađenja kakvo očekujete u misiji poput Galaxy Evolution Explorerv".

net.hr

Pozdrav...

User avatar
Arminovski
Posts: 1023
Joined: 30/09/2005 19:05
Location: Norma cluster

#71 "Nista"

Post by Arminovski » 28/08/2007 01:02


walkabout
Posts: 7869
Joined: 19/05/2007 00:46

#72

Post by walkabout » 28/08/2007 23:06

Kako je posmatrati kroz teleskope...


Sinoc smo isli u obliznji planetarij/zvjezdarnicu/observatory da posmatramo totalno pomracenje punog Mjeseca, dogadjaj koji se desi jednom u ~7 godina. Planetarij je privatni i nema bas mocne teleskope, 3 manja i samo jedan veci ali i to je bilo dovoljno da nam pruzi nesvakidasnji dozivljaj.

Prezentacija i gledanje kroz teleskope su trajali ~ 2.5 sata (19.30-20.00), bilo je oko 50-ak posjetilaca sto nam je dosta ogranicilo pojedinacno vrijeme za gledanje kroz teleskope ali ne moze sve biti potaman. Vrijeme je bilo idealno, nigdje oblacka, cisto nebo, dovoljno hladno.

Poceli smo sa gledanjem Mjeseca kroz manji teleskop, pomracenje je bilo skoro potpuno dok je na mene dosao red ali sam ipak uhvatio zadnji tracak svijetlog obrisa dok Mjesec nije bio potpuno prekriven sjenkom nase planete. Zatim smo okrenuli teleskop prema Alfa Centaury, dvojne zvijezde udaljene ~ 4 svjetlosne godine koje se nisu bas najbolje vidjele.

Drugi teleskop nije bas pruzio mnogo ali na trecem je bilo par zanimljih stvari. Opet smo prvo posmatrali Mjesec (koji je jos uvijek bio potpuno pomracen) i uspio sam (jedva) spaziti jedan krater i linije koje idu od njega, otprilike kao na poziciji 10 na satu sa kazaljkama. Prezenter se isto zagledao i on je primijetio isto, kaze da im se to nije prije desilo da spaze ovaj krater za vijeme totalne pomrcine i sa ovim malim teleskopom. Kaze da je taj krater dubok 5 km, precnik je mozda 50 km (zaboravio sam podatak) a napukline/kraci od njega idu nekih 1500-2000 km. Zatim je teleskop okrenut prema Jupiteru, koji je najsjajniji objekat na nebu poslije Mjeseca u ovom periodu. Bilo ja zaista iskustvo vidjeti Jupiter i njegova 4 mjeseca - Ganimed i Kalipso sa "gornje" strane i Europa i Io sa "donje" strane ako zamislite pravu liniju koja ide pravcem 45-225 stepeni. Vidjela se i jedna crna linija na Jupiteru, u istom pravcu takodje (ove linije nastaju zbog toga sto se srediste planete brze okrece od polova i to uzrokuje turbulencije). Za trenutak sam imao predstavu kako se ushiceno osjecao Galilej kad je on prvi put vidio slican prizor nekih 500 godina ranije sa svojim, jos slabijim teleskopom.

Zadnji teleskop je bio i najveci i kada je na nas dosao red, Mjesec je vec poceo izlaziti iz pomrcine te smo morali malo brze ici da bi na kraju prezenter morao postaviti i filter da bi zastitio nase oci (ovaj teleskop skuplja oko 10 000 puta vise svjetlosti nego nase oko - sto je dovoljno da uzrokuje ostecenje makar svjetlost dolazila i od Mjeseca). Prizor je bio zadivljujuci - onaj krater od maloprije se sada puno jasnije vidio a i drugi su se obrisi ukazali (jedno mi se brdo ucinilo da lici na piramidu "al sam zaboravio pitat" :D ). Ovim smo teleskopom vidjeli i jednu nebulu, druga najveca na "juznom" nebu i sa skupinom zvijezda koje su relativno stare - oko 10 milijardi godina.

Zaboravih reci da se pripema misija za Jupiterov mjesec Europu, trenutno se izvode pokusi na Antarktiku. Posto Europa ima ledenu koru debelu oko 10 km sa svim indikacijama da postoji tecna voda ispod, cilj je naci nacin da se led probusi, sonda posalje dolje ispod, prikupi i analizira uzorke te rezultate emituje gore na povrsinu. Jako slozen poduhvat, ne pranira se nista posebnije prije 2010, samo putovanje ce uzeti 5-6 godina.

Vratili smo se natrag kuci, "u ovozemaljski zivot", oko 22.30.

User avatar
triton
Posts: 520
Joined: 09/08/2006 13:42

#73

Post by triton » 30/08/2007 10:56

postoji li nasa stranica/forum .ba o astronomiji teleskopima ... ili klub astronoma amatera, nesto slicno

razmisljam da nabavim teleskop, mrcinu promjera objektiva 250 mm, pa bih zelio da znam mjesto gdje bih se mogao obratiti u slucaju problema, savjeta, razmjene informacija, a i druzenja

pozdrav

a evo i bebe

Image

Brzaner
Posts: 357
Joined: 29/01/2007 19:06

#74

Post by Brzaner » 31/08/2007 02:41

triton wrote:postoji li nasa stranica/forum .ba o astronomiji teleskopima... ili klub astronoma amatera, nesto slicno...
Pa i ovdje mozes dosta saznati, vidi jos na:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Portal:Astronomija
http://bs.wikipedia.org/wiki/Astronomija
http://bs.wikipedia.org/wiki/Teleskop

PS. Upitao bih znalce: Nesto kontam, znamo da su galaksije tzv. jata zvijezda, ali postoje li zvijezde izmedju galaksija, dakle, moze li se sresti u praznom prostoru poneka usamljena i ako moze, kako je to moguce?

Tnx :-D

User avatar
NIN
Posts: 6190
Joined: 15/02/2006 20:18
Location: Via Lactea, Orion Arm

#75

Post by NIN » 31/08/2007 09:18

Brzaner wrote:PS. Upitao bih znalce: Nesto kontam, znamo da su galaksije tzv. jata zvijezda, ali postoje li zvijezde izmedju galaksija, dakle, moze li se sresti u praznom prostoru poneka usamljena i ako moze, kako je to moguce?

Tnx :-D
Ne postoje!

Galaksije su skupovi zvijezda okupljenih uzajamnim gravitacionim djelovanjem i kao takve su zasebno kosmicko tijelo koje ima svoj gravitacioni uticaj na okolinu, tj. susjedne galaksije. Postoje jos veca gravitaciona tijela koja nazivamo jata galaksija.

Dakle, ocigledno je da u medjugalaktickom prostoru jednostavno nije moguca geneza zvijezda radi insuficijencije materije.

Pozdrav...

Post Reply