Asasini
Moderator: anex
-
walter kurtz
- Posts: 5917
- Joined: 07/11/2014 08:27
- Location: Nung river
#1 Asasini
Ko su bili, sta su radili, kako su ime dobili,.... Ovaj topic je otvoren nakon jedne privatne prepiske izmedju mene i asurbanipala forumasa koji ce vjerujem o ovoj temi puno vise reci
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#2 Re: Asasini
Asasini (od arapske riječi hashshashun – „uživaoci hašiša“, preko lat. assassini, kasnije u značenju ubice). Križari su ovaj naziv preuzeli iz lokalne upotrebe, a označavao je pripadnike nizarijske grane Ismailija. U to vrijeme sekta je bila poznata po izrazitoj ratobornosti. Ovaj historijski period nizarija trajao je od 1090. godine pa sve do pada Alamut utvrde 1256. godine.
Ostaci tvrđave Alamut, blizu Qazwina, Iran
Povezivanje sekte sa uživanjem hašiša nije baš najjasnije; po nekim pričama, droga je korištena kako bi kod sljedbenika potakla što veću pokornost vođama. Ili je jednostavno ovako značenje podrugljiva oznaka sekte od strane sunnita. U Siriji, gdje su asasini okupirali čitav niz utvrda, njihov vođa je bio poznat križarima kao le vieux de la montagne - „starac s planine“. Najpoznatiji sirijski vođa bio je Rašiduddin Sinan, ali su sam pokret predvodili gospodari Alamut tvrđave u Perziji. Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.) je bio prvi od njih. On je preuzeo vođstvo glavne podružnice Ismailija kada je došlo do raskola u fatimijskom Egiptu. Hasan as-Sabah je bio ismailija perzijskog porijekla. Oko 1094. godine posjetio je Egipat, tada središte ismailijskog djelovanja Fatimijske dinastije. Kada se vratio u Perziju, počeo je da se zalaže za Nizara, za kojeg se očekivalo da naslijedi prijestolje Fatimija i ismailijskog imameta. Međutim, u jednoj bici koja je izbila 1095. godine Nizar je bio zarobljen i pogubljen.
Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.)
Naslijedio ga je njegov mlađi brat Al-Musta'li na inicijativu vođe vojske El-Afdala. Hasan as-Sabah iskoristio je priliku što je držao Nizara u ropstvu da prekine sve odnose sa Fatimijama. Još do 1090. godine on je zaposjeo Alamut utvrtu „orlovo gnijezdo“ na sjeveru Perzije blizu Kaspijskog mora. Sa Alamutom kao središtem svoga djelovanja, As-Sabah je uspio da proširi svoju vlast i na planinska plemena koja su bila van bilo kakvih političkih uticaja.
Alamut ili "orlovo gnijezdo"
Svoje carstvo As-Sabah je zasnovao na propovijedanju ismailizma, gnostičko-dualističkog vjerovanja po kojem niz emanacija koje se zovu intelekt, a kulminiraju u stvaranju svijeta, potječe od nespoznatljivog transcendentalnog Boga kao rezultat Njegovog „unutrašnjeg konflikta“ između dobra i zla. Mitska pozadina na kojoj se zasniva ismailijska doktrina tvrdi da su svijet i tijelo zli jer se u njima miješaju svjetlost i tama. Ipak, u nekim ljudima krije se iskra znanja zarobljena i odvojena od svog izvora. Kaže se da će na kraju svijeta svjetlo i tama, koji sami po sebi nisu ni dobro ni zlo, biti razdvojeni. Oni koji su odabrani, oni koji posjeduju tu malu iskru znanja, čut će tajni poziv, postajući svjesni svoje prirode svjetla. Oni će na kraju biti spašeni. Riječi koje se pripisuju Hasan as-Sabahu, a koje su u stvari parafraza riječi šehadeta: „Ništa nije istinito, sve je dozvoljeno“ potječu iz knjige Hammer – Purgstala, koji ih temeljina stihu iz Markizijeve „Topografije Egipta“.
Asasini su pridobijali pristalice tvrdeći da oni posjeduju tajno znanje koje je suština ismailizma. To znanje propovijeda Imam, koji je sama hipostaza Sveznajućeg Boga i posrednik u spasenju. Ismailije su smatrali fatimijske halife Imamima, pa tako i duhovnim vođama sekte.
Marko Polo je ovom regijom prošao 1271. godine i zapisao je ono što je čuo o asasinima. Mongoli su utvrdu Alamut osvojili 1256. godine; stoga su sve priče, po kojima se Marko Polo susreo s vladarom Alamuta, a koje su pripovijedane u Maroku, objektivno nemoguće (i mješavina su novijih evropskih uticaja s onim što bi moglo biti autentična domicilna građa). Međutim, u suštini, marokanske priče otkrivaju ponešto. Po tim pričama, vođa sekte stavio je Marku Polu na glavu krunu od kristala. On ju je samo trenutak izdržao s tim na glavi, jer je kristal, kada bi se od njega kucnulo, proizvodio „zvuk samog iskonskog zla“.
Marco Polo (Korčula 15.9. 1254. - 8./9. januar 1324.), mletački trgovac i putopisac
Asasini Hasan as-Sabaha u islamskom svijetu bili su poznati kao ta'limije (ta'limiyyah) - „ljudi koji podučavaju“, batinije (batiniyyah) - „ljudi koji tvrde da posjeduju unutrašnje /tajno/ znanje“, ili fidaiyyah – „oni koji su samopožrtvovani“.
Marko Polo ovako opisuje kako asasini čine sljedbenike poniznim: kao sastavni dio ulaska u sektu, novajlije koji su željeli postati samodestruktivne fidaye bili su drogirani; budili bi se u bašti užitaka u kojoj su se nalazile fontane iz kojih je teklo vino, mlijeko, med i u kojoj su boravile hurije, džennetske djevice. Nakon što bi iskusili ovakav život, barem u svojim glavama, bili bi ponovo drogirani, a kada bi se doveli u normalno stanje, govorili bi im da su zaista bili u Džennetu. Uvjeravali su ih da ukoliko budu poslušni i pokorni, taj Džennet će pripadati samo njima. Ako se na ovakvu praksu gleda kao na alegoriju, ovako bi izgledao i proces indoktrinacije nekih kultova ili radikalnih pokreta. To je samo jedan od mnogo različitih i tajanstvenih načina viđenja svijeta, otkrivanja „skrivenih istina“ koje objašnjavaju teološke, političke, pa i ekonomske fenomene jednog sistema.
Pokušaj atentata
Konzumiranje droge ima veliki psihološki utjecaj, koji, kada se jednom pojavi, mijenja čovjekovu percepciju zauvijek, tako da je poslije vrlo teško, ako ne i nemoguće, vratiti prvobitnu percepciju stvari. Priča Marka Pola (a ovakva priča nalazi se i u knjizi „Univerzalna historija“ Rašida ad-Dina at-Tatiba) predstavlja tradicionalni model kojim se pokušava izmijeniti nečija percepcija stvari. Danas se to zove „ispiranje mozga“.
Da bi što bolje dočarao moć asasina nad njihovim pristalicama, Ibn al-Jawzi je pisao da su njihovi sljedbenici viđeni kako se na zapovijed svog vođe bacaju u ponor. Najvjerovatnije, ovo je bila odigrana, odglumljena scena, čiji je cilj bio da se prestraši neprijatelj, što je bilo u asasinskom stilu i što se pokazalo učinkovitim. U svakom slučaju fidaye su bile spremne žrtvovati svoj život. Njihova misija je bila da siju strah među neprijateljima putem terorizma i da ubijaju ključne političke ličnosti neprijatelja.
Asasini su se ubacivali u redove svojih protivnika. Najčešće bi se prerušili u derviše ili vjeroučitelje. Kada bi zadobili povjerenje, ubili bi biranu žrtvu radeći to uvijek nožem. Često bi i sami stradali pri obavljanju zadatka na što su i bili spremni. Među njihovim žrtvama našli su se seldžučki vezir Nizam-ul Mulk (prvi koji se pokušao suprostaviti asasinima), kao i njegov brat i njegov sin, Sultan Melik Šah; El-Emir, El-Musta'lijev sin, Fatimija koji je dao pogubiti Nizara; dvojica abasijskih halifa i stotine, ako ne i hiljade drugih. U Siriji, žrtve napada asasina bile su križarske vojskovođe. Uspjeli su ubiti Conrada od Montferrata, kralja Jerusalema dok je Salahuddin (Saladin) Ejjubi uspio izbjeći ubistvo za dlaku. Od tada je uvijek bio pod zaštitom čuvara.
Jedna od poznatih žrtvi asasinskih atentata bio je i Nizam-ul Mulk (10. april 1018. - 14. oktobar 1092. Nahavand (Iran)), poznati seldžučki vezir koji je vladao oko 20 godina. Na drugoj slici ilustracija atentata u manuskripti (Topkapi Palace Museum, Cami Al Tebari TSMK, Inv. No. H. 1653, folio 360b)
Salahuddin (Pravednost vjere) Ejjubi (oko 1137. - 1193.) poznatiji kao Sultan Saladin, porijeklom Kurd. Odbranio je svoje carstvo od upada križara suprostavljajući se Ričardu I.Lavljeg Srca i tako promijenio tok krstaških ratova, osvojivši Jerusalem. Za dlaku izbjegao smrt od asasina.
Putem jake ideologije kojom su njihovi lideri vladali nad njima kao i političke destabilizacije koju su izazivali ubijanjem, asasini su mogli djelovati kao nevidljivo kraljevstvo unutar drugih kraljevstava. Njihove utvrde u sjevernoj Perziji i Siriji bile su gotovo neprobojne zbog svog dobro odabranog položaja. Njihovi protivnici su radije birali kompromis nego da riskiraju da ih povjerljivi sluga, koji je, ustvari, član zastrašujuće sekte, ubije.
Poznati islamski učenjak, teolog, filozof i mistik, El-Gazali (1058. – 1111.) se protiv podučavanja sekte (pod imenom ta'limiyyah) borio pisanjem polemika. Čuveni učenjak Fahruddin Er-Razi javno ih je optuživao sve dok mu nisu zaprijetili smrću. Tražili su od njega da prestane sa optužbama, i rečeno mu je da će dobiti kesu zlata ukoliko se pokori. Kada ih je prestao napadati, njegovi studenti su ga upitali zašto je to uradio, a on im je odgovorio: „Ne želim govoriti ružno o ljudima čija je demonstracija moći jasna, a dokazi za to teški“.
El-Gazali (1058. - 1111.) poznati islamski učenjak, teolog, filozof i mistik.
Fahruddin Ar-Razi (1149. - 1209.), čuveni učenjak, bavio se medicinom, fizikom, astronomijom, filozofijom, historijom i pravom.
Moć asasina završila se kada su Mongoli, pod vodstvom Hulagu hana, uspjeli sa „jednom vojskom prodrijeti u Alamut 1256. godine“, piše historičar Al-Juwayni. Bili su „u tolikom broju da bi i sami Jedžudž i Medžudž (Gog i Magog) bili uništeni pod naletom njihovih bataljona“. Posljedni veliki vođa, Rukn Ad-Din, predao se. Bio je poslan u Karakorum, gdje je i pogubljen. Nedugo nakon pada asasina, egipatski Memluci osvojili su sirijske utvrde. Dok im je moć opadala, asasini su predlagali krstašima savez i da prihvate kršćanstvo. Kršćani su ovaj prijedlog odbili. Shvatili su da, bilo kojoj vjeri pripadali, ona će im služiti samo kao paravan, te da priklanjanje bilo kojoj religiji ne može izmijeniti njihova prava, unutrašnja uvjerenja.
Opsada Alamuta od strane Mongola kojeg su osvojili 1256. godine
Mongolski vojskovođa Hulagu Khan
Asasini nisu bili posvećeni samo terorizmu. Tragajući za znanjem, stvorili su veliki broj biblioteka te su priskrbili mnoge znanstvene instrumente. Oni nisu čak nisu ni oklijevali, ako je vjerovati slučaju Nasiruddina Tusija, ni da kidnapuju neke učenjake koji bi mogli doprinijeti njihovim kosmološkim znanjima. Nestorijanci i ši'ije, koji su zajedno sa Mongolima prodrli u Alamut, pronašli su knjige i instrumente koji su pokazali da je Alamut, osim što je bio središte ubijanja bio i središte učenja, nauke. Korijeni asasinske fascinacije naukom mogu se naći u samoj prirodi ismailizma. Metafizika dualizma, kako u ismailizmu tako i u valentinskom gnosticizmu, ne može se odvojiti od kosmologije, jer fizički univerzum, onaj nama vidljiv, predstavlja samog Boga, neku vrstu sjene metafizički nepoznatog „Bezdana“.
Asasinska utvrda Lambsar u Perziji
Asasinska utvrda Masyaf u Siriji
Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.) ubio je i vlastitog sina zbog neposlušnosti. Na samrti je izabrao novog vođu Alamuta i ismailija, svog vojnog komandanta i zapovjednika asasinske utvrde Lambsar, Kiya Buzurg Ummida (umro 1138.). Svoju propagandu Hasan As-Sabah je nazivao „Novim Propovijedanjem“ (ad-d'wah al-jadidah). Ta nova propaganda označila je prekid sa ismailijama Kaira, Fatimidima. Nasljednici Alamuta nastavili su sa očuvanjem tradicije koju je započeo As-Sabah. Onda se Hasan, unuk Buzurg Ummida, proglasio ismailijskim imamom i na misteriozan način, potomkom Nizara, svrgnutog Fatimije (Fatimida).
Dok je bio živ, Hasanov otac Muhammed nije prihvatao tvrdnje svoga sina i dao je pogubiti njegovih 250 sljedbenika ili se barem tako priča. Kada je Hasan opet preuzeo vlast, nastavio je da zastupa svoje tvrdnje o imametu. Dvije godine nakon njegovog dolaska na vlast, tokom mjeseca Ramazana 1164. godine objavio je nizarijskim vođama iz Horosana, Iraka, Sirije i Kaspijske regije i „džinnima, melekima i ljudima“ da će biti spašeni samo ako se budu pokoravali samo njemu i da je islamski vjerski zakon, Šerijat, ukinut. Klanjao je dva rekata označavajući na taj način raniji završetak mjeseca posta. Taj dan nazvao je Id al-Qiyamah „Praznik proživljenja, Kijametskog dana“, a ne samo krajem mjeseca Ramazana. Prisutni su mu se pridružili u jelu, piću i slavlju kako bi obilježili ukidanje Svetog zakona. Jedan putnik namjernik zabilježio je da su na vratima biblioteke u Alamutu bile ispisane sljedeće riječi: „Uz Božiju pomoć, vladar univerzuma uništio je okove zakona“ 'ala dhikrihi-s-salam (neka je mir pri spomenu na njega). U gnostičkoj teozofiji, vjerski zakon se često smatra zlom.
Jedan od asasinskih vođa nakon Hasan as-Sabaha, Kiya Buzurg Ummid (um. 1138.)
Nedugo nakon što je Hasan ubijen, njegovu politiku nastavio je njegov sin Muhammed. Ali njegov unuk Jalal ad-Din napravio je potpuni preokret. Ponovo je uveo u upotrebu islamski zakon, proglasio se sunnitom, javno je prokleo svoje pretke i dao zapaliti sve knjige Hasana as-Sabaha. Sklopio je savez sa abbasijskim halifom dajući mu na raspolaganje svoje vojne trupe. Kada je Jalal ad-Din umro, njegov sin Ala ad-Din, vrlo korumpirana ličnost, vratio se nakratko temeljnim načelima svoga pradjeda. Po tim načelima, islamski zakon, kao „kosmička iluzija“ bio je samo „ruho ili odora“ koja se mogla po volji navlačiti i skidati.
S Hasanom i njegovom doktrinom, učenjem o Kijametu, podigao se veo sa unutrašnje asasinske doktrine, učenja. Sa Jalalom (Džalalom) ad-Dinom taj je veo ponovo spušten, te je tako započeo period poznat kao Satr „prekrivanje velom“. Taj je period doživio kratki prekid tokom Ala ad-Dinova vremena. Pojava nesuglasica među imamima doprinijela je potpunom razilaženju Nizarija i Fatimija iz Kaira. U Egiptu, gdje je sekta i nastala, vođa je bio Nizarov brat. Oni su se nazvali Musta'li ismailije. Sam Nizar, njegov sin, a vjerovatno i unuk, umrli su u Egiptu. Međutim, smišljeno je nekoliko objašnjenja kojim se objašnjava iznenadno pojavljivanje Nizara u Alamutu. Po jednoj priči, robinja Nizara ili njegovog sina, kada je bila trudna, otišla je u Alamut. Ona je tako tamo donijela još nerođenog imama, koji je, došavši na svijet, zamijenjen za sina Velikog učitelja asasina.
Fatimidi
Fatimidski vladar ili halifa Al-Hakim (985. - 1021.)
Nakon smrti Al-Musta'lijevog sina El-Emira, koji je ubijen po naredbi iz Alamuta, musta'lijski ogranak je nestao. Ipak, neki musta'lije ismailije vjeruju da je El-Emirov navodni unuk, Et-Tajjib, živ i da se nalazi u „nevidljivom svijetu“, kao skriveni imam duodecimalnih ši'ija. Oni iščekuju njegov povratak na Kijametski dan. Drugi opet vjeruju da postoje potomci Et-Tajjiba, ali se njihovo postojanje čuva u tajnosti. Musta'li ismailije u Jemenu i Bohora iz Indije nastavili su sa djelovanjem ovog ogranka ismailija, ali bez pojavnog imama. Umjesto imama predvodnik je „Vrhovni propagator“ Da-i-Mutlaq.
Novo učenje nije izgubljeno tokom mongolskog unštavanja Alamuta. Doduše, neki stari nazivi izašli su iz upotrebe, ali je sekta preživjela. Ponovo su uspostavili sistem vladavine imama, te su pronašli svoje mjesto u Perziji, a uz svoju moć uvjeravanja i u Indiji među Khojama.
Al-Musta'lijev dinar
Simbol Ismailija
Ostaci tvrđave Alamut, blizu Qazwina, Iran
Povezivanje sekte sa uživanjem hašiša nije baš najjasnije; po nekim pričama, droga je korištena kako bi kod sljedbenika potakla što veću pokornost vođama. Ili je jednostavno ovako značenje podrugljiva oznaka sekte od strane sunnita. U Siriji, gdje su asasini okupirali čitav niz utvrda, njihov vođa je bio poznat križarima kao le vieux de la montagne - „starac s planine“. Najpoznatiji sirijski vođa bio je Rašiduddin Sinan, ali su sam pokret predvodili gospodari Alamut tvrđave u Perziji. Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.) je bio prvi od njih. On je preuzeo vođstvo glavne podružnice Ismailija kada je došlo do raskola u fatimijskom Egiptu. Hasan as-Sabah je bio ismailija perzijskog porijekla. Oko 1094. godine posjetio je Egipat, tada središte ismailijskog djelovanja Fatimijske dinastije. Kada se vratio u Perziju, počeo je da se zalaže za Nizara, za kojeg se očekivalo da naslijedi prijestolje Fatimija i ismailijskog imameta. Međutim, u jednoj bici koja je izbila 1095. godine Nizar je bio zarobljen i pogubljen.
Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.)
Naslijedio ga je njegov mlađi brat Al-Musta'li na inicijativu vođe vojske El-Afdala. Hasan as-Sabah iskoristio je priliku što je držao Nizara u ropstvu da prekine sve odnose sa Fatimijama. Još do 1090. godine on je zaposjeo Alamut utvrtu „orlovo gnijezdo“ na sjeveru Perzije blizu Kaspijskog mora. Sa Alamutom kao središtem svoga djelovanja, As-Sabah je uspio da proširi svoju vlast i na planinska plemena koja su bila van bilo kakvih političkih uticaja.
Alamut ili "orlovo gnijezdo"
Svoje carstvo As-Sabah je zasnovao na propovijedanju ismailizma, gnostičko-dualističkog vjerovanja po kojem niz emanacija koje se zovu intelekt, a kulminiraju u stvaranju svijeta, potječe od nespoznatljivog transcendentalnog Boga kao rezultat Njegovog „unutrašnjeg konflikta“ između dobra i zla. Mitska pozadina na kojoj se zasniva ismailijska doktrina tvrdi da su svijet i tijelo zli jer se u njima miješaju svjetlost i tama. Ipak, u nekim ljudima krije se iskra znanja zarobljena i odvojena od svog izvora. Kaže se da će na kraju svijeta svjetlo i tama, koji sami po sebi nisu ni dobro ni zlo, biti razdvojeni. Oni koji su odabrani, oni koji posjeduju tu malu iskru znanja, čut će tajni poziv, postajući svjesni svoje prirode svjetla. Oni će na kraju biti spašeni. Riječi koje se pripisuju Hasan as-Sabahu, a koje su u stvari parafraza riječi šehadeta: „Ništa nije istinito, sve je dozvoljeno“ potječu iz knjige Hammer – Purgstala, koji ih temeljina stihu iz Markizijeve „Topografije Egipta“.
Asasini su pridobijali pristalice tvrdeći da oni posjeduju tajno znanje koje je suština ismailizma. To znanje propovijeda Imam, koji je sama hipostaza Sveznajućeg Boga i posrednik u spasenju. Ismailije su smatrali fatimijske halife Imamima, pa tako i duhovnim vođama sekte.
Marko Polo je ovom regijom prošao 1271. godine i zapisao je ono što je čuo o asasinima. Mongoli su utvrdu Alamut osvojili 1256. godine; stoga su sve priče, po kojima se Marko Polo susreo s vladarom Alamuta, a koje su pripovijedane u Maroku, objektivno nemoguće (i mješavina su novijih evropskih uticaja s onim što bi moglo biti autentična domicilna građa). Međutim, u suštini, marokanske priče otkrivaju ponešto. Po tim pričama, vođa sekte stavio je Marku Polu na glavu krunu od kristala. On ju je samo trenutak izdržao s tim na glavi, jer je kristal, kada bi se od njega kucnulo, proizvodio „zvuk samog iskonskog zla“.
Marco Polo (Korčula 15.9. 1254. - 8./9. januar 1324.), mletački trgovac i putopisac
Asasini Hasan as-Sabaha u islamskom svijetu bili su poznati kao ta'limije (ta'limiyyah) - „ljudi koji podučavaju“, batinije (batiniyyah) - „ljudi koji tvrde da posjeduju unutrašnje /tajno/ znanje“, ili fidaiyyah – „oni koji su samopožrtvovani“.
Marko Polo ovako opisuje kako asasini čine sljedbenike poniznim: kao sastavni dio ulaska u sektu, novajlije koji su željeli postati samodestruktivne fidaye bili su drogirani; budili bi se u bašti užitaka u kojoj su se nalazile fontane iz kojih je teklo vino, mlijeko, med i u kojoj su boravile hurije, džennetske djevice. Nakon što bi iskusili ovakav život, barem u svojim glavama, bili bi ponovo drogirani, a kada bi se doveli u normalno stanje, govorili bi im da su zaista bili u Džennetu. Uvjeravali su ih da ukoliko budu poslušni i pokorni, taj Džennet će pripadati samo njima. Ako se na ovakvu praksu gleda kao na alegoriju, ovako bi izgledao i proces indoktrinacije nekih kultova ili radikalnih pokreta. To je samo jedan od mnogo različitih i tajanstvenih načina viđenja svijeta, otkrivanja „skrivenih istina“ koje objašnjavaju teološke, političke, pa i ekonomske fenomene jednog sistema.
Pokušaj atentata
Konzumiranje droge ima veliki psihološki utjecaj, koji, kada se jednom pojavi, mijenja čovjekovu percepciju zauvijek, tako da je poslije vrlo teško, ako ne i nemoguće, vratiti prvobitnu percepciju stvari. Priča Marka Pola (a ovakva priča nalazi se i u knjizi „Univerzalna historija“ Rašida ad-Dina at-Tatiba) predstavlja tradicionalni model kojim se pokušava izmijeniti nečija percepcija stvari. Danas se to zove „ispiranje mozga“.
Da bi što bolje dočarao moć asasina nad njihovim pristalicama, Ibn al-Jawzi je pisao da su njihovi sljedbenici viđeni kako se na zapovijed svog vođe bacaju u ponor. Najvjerovatnije, ovo je bila odigrana, odglumljena scena, čiji je cilj bio da se prestraši neprijatelj, što je bilo u asasinskom stilu i što se pokazalo učinkovitim. U svakom slučaju fidaye su bile spremne žrtvovati svoj život. Njihova misija je bila da siju strah među neprijateljima putem terorizma i da ubijaju ključne političke ličnosti neprijatelja.
Asasini su se ubacivali u redove svojih protivnika. Najčešće bi se prerušili u derviše ili vjeroučitelje. Kada bi zadobili povjerenje, ubili bi biranu žrtvu radeći to uvijek nožem. Često bi i sami stradali pri obavljanju zadatka na što su i bili spremni. Među njihovim žrtvama našli su se seldžučki vezir Nizam-ul Mulk (prvi koji se pokušao suprostaviti asasinima), kao i njegov brat i njegov sin, Sultan Melik Šah; El-Emir, El-Musta'lijev sin, Fatimija koji je dao pogubiti Nizara; dvojica abasijskih halifa i stotine, ako ne i hiljade drugih. U Siriji, žrtve napada asasina bile su križarske vojskovođe. Uspjeli su ubiti Conrada od Montferrata, kralja Jerusalema dok je Salahuddin (Saladin) Ejjubi uspio izbjeći ubistvo za dlaku. Od tada je uvijek bio pod zaštitom čuvara.
Jedna od poznatih žrtvi asasinskih atentata bio je i Nizam-ul Mulk (10. april 1018. - 14. oktobar 1092. Nahavand (Iran)), poznati seldžučki vezir koji je vladao oko 20 godina. Na drugoj slici ilustracija atentata u manuskripti (Topkapi Palace Museum, Cami Al Tebari TSMK, Inv. No. H. 1653, folio 360b)
Salahuddin (Pravednost vjere) Ejjubi (oko 1137. - 1193.) poznatiji kao Sultan Saladin, porijeklom Kurd. Odbranio je svoje carstvo od upada križara suprostavljajući se Ričardu I.Lavljeg Srca i tako promijenio tok krstaških ratova, osvojivši Jerusalem. Za dlaku izbjegao smrt od asasina.
Putem jake ideologije kojom su njihovi lideri vladali nad njima kao i političke destabilizacije koju su izazivali ubijanjem, asasini su mogli djelovati kao nevidljivo kraljevstvo unutar drugih kraljevstava. Njihove utvrde u sjevernoj Perziji i Siriji bile su gotovo neprobojne zbog svog dobro odabranog položaja. Njihovi protivnici su radije birali kompromis nego da riskiraju da ih povjerljivi sluga, koji je, ustvari, član zastrašujuće sekte, ubije.
Poznati islamski učenjak, teolog, filozof i mistik, El-Gazali (1058. – 1111.) se protiv podučavanja sekte (pod imenom ta'limiyyah) borio pisanjem polemika. Čuveni učenjak Fahruddin Er-Razi javno ih je optuživao sve dok mu nisu zaprijetili smrću. Tražili su od njega da prestane sa optužbama, i rečeno mu je da će dobiti kesu zlata ukoliko se pokori. Kada ih je prestao napadati, njegovi studenti su ga upitali zašto je to uradio, a on im je odgovorio: „Ne želim govoriti ružno o ljudima čija je demonstracija moći jasna, a dokazi za to teški“.
El-Gazali (1058. - 1111.) poznati islamski učenjak, teolog, filozof i mistik.
Fahruddin Ar-Razi (1149. - 1209.), čuveni učenjak, bavio se medicinom, fizikom, astronomijom, filozofijom, historijom i pravom.
Moć asasina završila se kada su Mongoli, pod vodstvom Hulagu hana, uspjeli sa „jednom vojskom prodrijeti u Alamut 1256. godine“, piše historičar Al-Juwayni. Bili su „u tolikom broju da bi i sami Jedžudž i Medžudž (Gog i Magog) bili uništeni pod naletom njihovih bataljona“. Posljedni veliki vođa, Rukn Ad-Din, predao se. Bio je poslan u Karakorum, gdje je i pogubljen. Nedugo nakon pada asasina, egipatski Memluci osvojili su sirijske utvrde. Dok im je moć opadala, asasini su predlagali krstašima savez i da prihvate kršćanstvo. Kršćani su ovaj prijedlog odbili. Shvatili su da, bilo kojoj vjeri pripadali, ona će im služiti samo kao paravan, te da priklanjanje bilo kojoj religiji ne može izmijeniti njihova prava, unutrašnja uvjerenja.
Opsada Alamuta od strane Mongola kojeg su osvojili 1256. godine
Mongolski vojskovođa Hulagu Khan
Asasini nisu bili posvećeni samo terorizmu. Tragajući za znanjem, stvorili su veliki broj biblioteka te su priskrbili mnoge znanstvene instrumente. Oni nisu čak nisu ni oklijevali, ako je vjerovati slučaju Nasiruddina Tusija, ni da kidnapuju neke učenjake koji bi mogli doprinijeti njihovim kosmološkim znanjima. Nestorijanci i ši'ije, koji su zajedno sa Mongolima prodrli u Alamut, pronašli su knjige i instrumente koji su pokazali da je Alamut, osim što je bio središte ubijanja bio i središte učenja, nauke. Korijeni asasinske fascinacije naukom mogu se naći u samoj prirodi ismailizma. Metafizika dualizma, kako u ismailizmu tako i u valentinskom gnosticizmu, ne može se odvojiti od kosmologije, jer fizički univerzum, onaj nama vidljiv, predstavlja samog Boga, neku vrstu sjene metafizički nepoznatog „Bezdana“.
Asasinska utvrda Lambsar u Perziji
Asasinska utvrda Masyaf u Siriji
Hasan as-Sabah (oko 1050. - 1124.) ubio je i vlastitog sina zbog neposlušnosti. Na samrti je izabrao novog vođu Alamuta i ismailija, svog vojnog komandanta i zapovjednika asasinske utvrde Lambsar, Kiya Buzurg Ummida (umro 1138.). Svoju propagandu Hasan As-Sabah je nazivao „Novim Propovijedanjem“ (ad-d'wah al-jadidah). Ta nova propaganda označila je prekid sa ismailijama Kaira, Fatimidima. Nasljednici Alamuta nastavili su sa očuvanjem tradicije koju je započeo As-Sabah. Onda se Hasan, unuk Buzurg Ummida, proglasio ismailijskim imamom i na misteriozan način, potomkom Nizara, svrgnutog Fatimije (Fatimida).
Dok je bio živ, Hasanov otac Muhammed nije prihvatao tvrdnje svoga sina i dao je pogubiti njegovih 250 sljedbenika ili se barem tako priča. Kada je Hasan opet preuzeo vlast, nastavio je da zastupa svoje tvrdnje o imametu. Dvije godine nakon njegovog dolaska na vlast, tokom mjeseca Ramazana 1164. godine objavio je nizarijskim vođama iz Horosana, Iraka, Sirije i Kaspijske regije i „džinnima, melekima i ljudima“ da će biti spašeni samo ako se budu pokoravali samo njemu i da je islamski vjerski zakon, Šerijat, ukinut. Klanjao je dva rekata označavajući na taj način raniji završetak mjeseca posta. Taj dan nazvao je Id al-Qiyamah „Praznik proživljenja, Kijametskog dana“, a ne samo krajem mjeseca Ramazana. Prisutni su mu se pridružili u jelu, piću i slavlju kako bi obilježili ukidanje Svetog zakona. Jedan putnik namjernik zabilježio je da su na vratima biblioteke u Alamutu bile ispisane sljedeće riječi: „Uz Božiju pomoć, vladar univerzuma uništio je okove zakona“ 'ala dhikrihi-s-salam (neka je mir pri spomenu na njega). U gnostičkoj teozofiji, vjerski zakon se često smatra zlom.
Jedan od asasinskih vođa nakon Hasan as-Sabaha, Kiya Buzurg Ummid (um. 1138.)
Nedugo nakon što je Hasan ubijen, njegovu politiku nastavio je njegov sin Muhammed. Ali njegov unuk Jalal ad-Din napravio je potpuni preokret. Ponovo je uveo u upotrebu islamski zakon, proglasio se sunnitom, javno je prokleo svoje pretke i dao zapaliti sve knjige Hasana as-Sabaha. Sklopio je savez sa abbasijskim halifom dajući mu na raspolaganje svoje vojne trupe. Kada je Jalal ad-Din umro, njegov sin Ala ad-Din, vrlo korumpirana ličnost, vratio se nakratko temeljnim načelima svoga pradjeda. Po tim načelima, islamski zakon, kao „kosmička iluzija“ bio je samo „ruho ili odora“ koja se mogla po volji navlačiti i skidati.
S Hasanom i njegovom doktrinom, učenjem o Kijametu, podigao se veo sa unutrašnje asasinske doktrine, učenja. Sa Jalalom (Džalalom) ad-Dinom taj je veo ponovo spušten, te je tako započeo period poznat kao Satr „prekrivanje velom“. Taj je period doživio kratki prekid tokom Ala ad-Dinova vremena. Pojava nesuglasica među imamima doprinijela je potpunom razilaženju Nizarija i Fatimija iz Kaira. U Egiptu, gdje je sekta i nastala, vođa je bio Nizarov brat. Oni su se nazvali Musta'li ismailije. Sam Nizar, njegov sin, a vjerovatno i unuk, umrli su u Egiptu. Međutim, smišljeno je nekoliko objašnjenja kojim se objašnjava iznenadno pojavljivanje Nizara u Alamutu. Po jednoj priči, robinja Nizara ili njegovog sina, kada je bila trudna, otišla je u Alamut. Ona je tako tamo donijela još nerođenog imama, koji je, došavši na svijet, zamijenjen za sina Velikog učitelja asasina.
Fatimidi
Fatimidski vladar ili halifa Al-Hakim (985. - 1021.)
Nakon smrti Al-Musta'lijevog sina El-Emira, koji je ubijen po naredbi iz Alamuta, musta'lijski ogranak je nestao. Ipak, neki musta'lije ismailije vjeruju da je El-Emirov navodni unuk, Et-Tajjib, živ i da se nalazi u „nevidljivom svijetu“, kao skriveni imam duodecimalnih ši'ija. Oni iščekuju njegov povratak na Kijametski dan. Drugi opet vjeruju da postoje potomci Et-Tajjiba, ali se njihovo postojanje čuva u tajnosti. Musta'li ismailije u Jemenu i Bohora iz Indije nastavili su sa djelovanjem ovog ogranka ismailija, ali bez pojavnog imama. Umjesto imama predvodnik je „Vrhovni propagator“ Da-i-Mutlaq.
Novo učenje nije izgubljeno tokom mongolskog unštavanja Alamuta. Doduše, neki stari nazivi izašli su iz upotrebe, ali je sekta preživjela. Ponovo su uspostavili sistem vladavine imama, te su pronašli svoje mjesto u Perziji, a uz svoju moć uvjeravanja i u Indiji među Khojama.
Al-Musta'lijev dinar
Simbol Ismailija
Last edited by asurbanipal on 24/10/2015 14:09, edited 2 times in total.
-
splinter
- Posts: 7522
- Joined: 08/10/2011 12:28
#3 Re: Asasini
Dobra tema, nek si je pokrenuo, nisam sve prelistao pa ću kasnije. Koliko sam upućen "starac s planine " je bio iznimno lijep kad je bio mlad i svojom ljepotom i bojom glasa je privlačio slijedbenike a ne drogom,
-
insomnia78
- Posts: 61961
- Joined: 03/04/2011 14:43
#4 Re: Asasini
Alija, daj srk hasisa 
Zanimljiva tema, pratim
Zanimljiva tema, pratim
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#5 Re: Asasini
Ima evo i vrlo dobar dokumentarac. Tvrdnje o drogiranju i korištenju hašiša kod asasina po čemu su navodno i dobili ime, kao što kolega gore reče, vjerovatno spadaju u domen legendi i "rekla kazala". Cilj je vjerovatno bio da se dodatno demoniziraju i ocrne, mada same stvari koje su radili nisu bile baš dobre. Uglavnom, radilo se o spretnim atentatorima sa jasnim ciljem, i uglavnom su ciljevi atentata bile poznate ličnosti, vladari, vojskovođe, zbog čega su i postali ozloglašeni.
-
zvizdan
- Posts: 935
- Joined: 06/11/2006 20:33
#6 Re: Asasini
Zanimljivo da je slovenacki knjizevnik Vladimir Bartol jos 1938. objavio roman "Alamut", romansiranu pripovjest o Hasanu Sabahu i njegovim asasinima. Inace, za pricu o Hasanu Sabahu ga je zainteresirao Josip Vidmar. Onda se poklopio atentat na kralja Aleksandra, pojava Musolinija, pa je sve dobro posluzilo kao alegorija na tadasnji politicki trenutak. Prevod na italijanski je imao predgovor Umberta Eca.Roman je ne tako davno preveden na engleski i nadahnuo je kreatore kompjuterske igrice Assassins Creed. Nekad osamdesetih je prevod na nas jezik objavio "Veselin Maslesa", na to se izdanje i sada da naici po antikvarnicama.
I Amin Maluf je roman "Samarkand" izgradio oko price o Hasanu Sabahu, tacnije oko odnosa izmedju Hasana Sabaha, Nizamul-Mulka i Omera Hajjama. I zanimljivo je to odradio.
I Amin Maluf je roman "Samarkand" izgradio oko price o Hasanu Sabahu, tacnije oko odnosa izmedju Hasana Sabaha, Nizamul-Mulka i Omera Hajjama. I zanimljivo je to odradio.
-
walter kurtz
- Posts: 5917
- Joined: 07/11/2014 08:27
- Location: Nung river
#7 Re: Asasini
asure naklon do poda nekoliko puta sam procitao ovaj tekst zanimljivije sekte mislim da istorija nije zapisala jos jednom hvala ti za ovaj post
-
KUZNETSOV
- Posts: 1078
- Joined: 04/07/2015 15:57
- Location: nosač aviona
#8 Re: Asasini
cuj asasini, to neka sektaška verzija specnaza 
-
Eborg
- Posts: 10629
- Joined: 20/09/2006 20:58
- Location: Tamo gdje je Sunce,tamo gdje su zvijezde...
#10 Re: Asasini
Dosta se u zadnje vrijeme priča o njima, pogotovo nakon Assassin's Creeda. 
-
jao_situacije
- Posts: 17965
- Joined: 29/03/2014 19:20
#11 Re: Asasini
azure ima li kakvih naznaka da su dolazili i u evropu i tamo ubijali ili je to samo fikcija i moderna komercijalizacija
-
SmokingMan
- Posts: 18954
- Joined: 08/07/2012 18:11
- Location: I am back!
#12 Re: Asasini
Dugo vrtermena sam tražio ispravnu literaturu koja se dotiče ove sekte,međutim to su uglavnom bile knjige sa samo egozičnim naslovima,bez neke adekvatne podloge.
-
zvizdan
- Posts: 935
- Joined: 06/11/2006 20:33
#13 Re: Asasini
Farhad Daftary, sa Instituta za ismailitske studije u Londonu, posvetio je dobar dio zivota izucavanju tog pokreta i napisao nekoliko jako autoritativnih knjiga i dosta tekstova, recimo knjigu The Assassin Legends: Myths of The Isma'ilis. Vjerujem da se neke njegove radove na tu temu moze naci na netu.SmokingMan wrote:Dugo vrtermena sam tražio ispravnu literaturu koja se dotiče ove sekte,međutim to su uglavnom bile knjige sa samo egozičnim naslovima,bez neke adekvatne podloge.
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#14 Re: Asasini
zvizdan wrote:Farhad Daftary, sa Instituta za ismailitske studije u Londonu, posvetio je dobar dio zivota izucavanju tog pokreta i napisao nekoliko jako autoritativnih knjiga i dosta tekstova, recimo knjigu The Assassin Legends: Myths of The Isma'ilis. Vjerujem da se neke njegove radove na tu temu moze naci na netu.SmokingMan wrote:Dugo vrtermena sam tražio ispravnu literaturu koja se dotiče ove sekte,međutim to su uglavnom bile knjige sa samo egozičnim naslovima,bez neke adekvatne podloge.
Farhad Daftary
Govori i u onom dokumentarcu što sam ga u postavio. Pored njega, istakao bih još i Bernarda Lewisa, Marshall Hodgsona, Vladimir Ivanova i Wilferd Madelunga od autora koji su ozbiljnije pristupili izučavanju Asasina, Amin Malouf je solidan, imaš još nekih naučnih radova i članaka, ostalo, koliko znam je manje više li-la, fikcija pomiješana sa realnošću...
-
SmokingMan
- Posts: 18954
- Joined: 08/07/2012 18:11
- Location: I am back!
#15 Re: Asasini
Malouf je sa ovom temom bio jako skroman,na žalost,prteskočit ću sve to što ste mi preporučili...
-
Bodkin
- Posts: 21581
- Joined: 03/09/2008 00:48
- Location: Overseas
#16 Re: Asasini
Plan bio je bio da odem u siriju i posjetim srednjovijekovne ostatke. Izmedju ostalih asasinsku tvrdjavu masyaf. Nevjerovatno koliko ima spomenika u siriji, npr krak de sevalije, krstaska tvrdjava. Nazalost sad je kasno. Ona kozojebska govna su to onemogucila za duzi vremenski period
-
insomnia78
- Posts: 61961
- Joined: 03/04/2011 14:43
#17 Re: Asasini
Jos uvijek se mozes prikljuciti SAA falangama
-
Bodkin
- Posts: 21581
- Joined: 03/09/2008 00:48
- Location: Overseas
#18 Re: Asasini
Evo sad cu. da mi neko pistolj stavi na glavu ne bih znao reci ko je gori doleinsomnia78 wrote:Jos uvijek se mozes prikljuciti SAA falangama
-
Tesla10
- Posts: 1894
- Joined: 14/05/2013 14:44
#19 Re: Asasini
Tko nije neka pročita knjigu od Normana Mekenzija "Tajna društva". Tu je dosta toga objašnjeno o njima 
.
.-
walter kurtz
- Posts: 5917
- Joined: 07/11/2014 08:27
- Location: Nung river
#20 Re: Asasini
Meni je zanimljivija ta enteogena strana religija negdje sam nekad naletio da je osnivac sufizma bio pravi hasisar ali bi o tome mozda salik vise znao 
-
TheMule
- Posts: 3764
- Joined: 04/05/2009 03:34
#21 Re: Asasini
Alamut je vrlo dobar romanzvizdan wrote:Zanimljivo da je slovenacki knjizevnik Vladimir Bartol jos 1938. objavio roman "Alamut", romansiranu pripovjest o Hasanu Sabahu i njegovim asasinima. Inace, za pricu o Hasanu Sabahu ga je zainteresirao Josip Vidmar. Onda se poklopio atentat na kralja Aleksandra, pojava Musolinija, pa je sve dobro posluzilo kao alegorija na tadasnji politicki trenutak. Prevod na italijanski je imao predgovor Umberta Eca.Roman je ne tako davno preveden na engleski i nadahnuo je kreatore kompjuterske igrice Assassins Creed. Nekad osamdesetih je prevod na nas jezik objavio "Veselin Maslesa", na to se izdanje i sada da naici po antikvarnicama.
I Amin Maluf je roman "Samarkand" izgradio oko price o Hasanu Sabahu, tacnije oko odnosa izmedju Hasana Sabaha, Nizamul-Mulka i Omera Hajjama. I zanimljivo je to odradio.
-
Bosh_Pumpa
- Posts: 253
- Joined: 31/01/2016 17:26
#22 Re: Asasini
Zanimljiva tema.
Asur,da li si svoj tekst uzeo iz Enciklopedije islama? Autor Cyril Glasse
Knjiga u 5 dijelova sve objašnjeno i Islamu od A do Ž (doslovno)
Imam knjige preporučio bih svima
Asur,da li si svoj tekst uzeo iz Enciklopedije islama? Autor Cyril Glasse
Knjiga u 5 dijelova sve objašnjeno i Islamu od A do Ž (doslovno)
Imam knjige preporučio bih svima
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#23 Re: Asasini
Bosh_Pumpa wrote:Zanimljiva tema.
Asur,da li si svoj tekst uzeo iz Enciklopedije islama? Autor Cyril Glasse
Knjiga u 5 dijelova sve objašnjeno i Islamu od A do Ž (doslovno)
Imam knjige preporučio bih svima
Izvinjavam se što ranije nisam odgovorio.
:
Većinom sam se služio enciklopedijom Cyrila Glassea i fragmentima i člancima od Bernarda Lewisa i Farhada Daftarya koji je po meni i najkompetetniji za ovu tematiku. Složio bih se da je Glasse prva liga
i također bih toplo preporučio tu enciklopediju, da se onako, više od prve ruke upozna sa svime što je vezano za islam. U međuvremenu sam skupio još knjiga i članaka o ovoj interesantnoj organizaciji, pa ću neke od naslova staviti i ovdje:Farhad Daftary - The Assassin Legends: Myths of the Isma'ilis, (I.B. Tauris & Co. Ltd: London, 1994.)
Farhad Daftary - The earliest Isma'ilis, Source: Arabica, T. 38, Fasc. 2 (Jul., 1991.)
Farhad Daftary - A Short History of the Ismailis (Traditions of a Muslim Community), Markus Wiener Publishers, Princeton
Bernard Lewis - Saladin and the Assassins (Source: Bulletin of the School of Oriental and African Studies, University of London, Vol. 15,), Published by: Cambridge University Press on behalf of School of Oriental and African StudiesStable
Bernard Lewis - The Assassins: A radical sect in Islam (Weidenfeld & Nicolson, London, 1967.)
Mark Sedgwick - Sects in the Islamic World
Marshall G. S. Hodgson - The order of Assassins (The struggle of the early Nizari Isma'ilis against the islamic world)
Anthony Campbell - The Assassins of Alamut
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#24 Re: Asasini
Book Synopsis: The Assassin Legends: Myths of the Ismailis ~ IIS
https://essentialismaili.com/2015/06/04 ... ailis-iis/
-
asurbanipal
- Posts: 6702
- Joined: 28/06/2010 15:54
- Location: opet sam ti u kafani
#25 Re: Asasini
Ancient Black ops - The Assassins
Alamut Castle in Iran
Alamut Castle in Iran