Arapske investicije i turistički potencijali KS

[PeppermintSA]

Već nekoliko dana sam studiozno iščitavao sve vezano za arapske investicije na području Kantona Sarajevo, te boreći se sa tonom materijala shvatio da sve ovo može imati ozbiljne, pozitivne posljedice po cijeli kanton. Kao prvo, da se unaprijed ogradim - nisam ljubitelj Arapa - proveo sam dosta godina radeći u zaljevskim zemljama i jako dobro znam kakvi su ljudi; niti sam ljubitelj bilo kojeg segmenta bošnjačke, neosmanske političke klike. Međutim, čovjek mora napraviti korak unazad i s distance sagledati sve ovo što se dešava u kantonu.

Dakle, kao prvo moramo svi sebi priznati jednu notornu istinu. Industrijalizacija kakvu smo poznavali za vrijeme bivše Jugoslavije - sa svojim pozitivnim, ali i negativnim aspektima - nažalost je daleka prošlost. Ubačeni smo u mašineriju liberalne tržišne ekonomije, prošli smo kroz fazu prvobitne akumulacije kapitala koja je iznjedrila ratne i poratne profitere i tajkune; lažne i divlje privatizacije su mahom okončane, te su kompletna društvena dobra razvaljena, odvaljena i ugašena. Planske i djelemično planske ekonomije više nema. Pored toga, za razliku od drugih tranzicijskih zemalja u kojima su novonastale tajkunske elite umnožavale kapital putem poduzetništva, naše elite su se ugradile u zidine birokratske i političke aždaje bez većih, konkretnih izleta u domenu privrede, jer im takav jedan manevar nije bio potreban. Niti ih ko pita za porijeklo imovine, niti se ko van konteksta laprdanja po forumima uopšte i zamara time. No, tu smo gdje smo - narod je nostalgičan za nekim boljim vremenima. Zakoni i regulative ove zemlje onemogućuju pokušaje poduzetništva (ogromni porezi, kafkijansi sistem regulisanja i registrovanja preduzeća..), dok nas, ruku na srce, jebe i socijalistički mentalitet, odnosno njegova ostavština koja je u poratnom periodu čak i pogoršana zahvaljujući enormnim donacijama koje su pristizale. Desetljećima nakon rata socijalni mir se kupovao, a mi smo svi makar u Sarajevu živjeli u nekom balonu. Međutim, kako to biva, stvari će se uskoro početi naglo mijenjati. Usvojen je novi zakon o radu, konstantna su natezanja sa MMF-om i ECB-om, tako da ćemo brzim koracima izgubiti dosadašnje pogodnosti postratne zemlje o kojoj se cijeli svijet brine.

Koje opcije imamo? Ili nastaviti tapkati u mjesto kao što smo do sad, te na kraju doživjeti totalni ekonomski slom i strahovitu društvenu krizu, ili pak razmisliti o nekim drugim smjerovima. Prva stvar jeste da mi moramo početi razmišljati u kontekstu Real politike. Kada pričamo o socioekonomskim prilikama, moramo biti svjesni svih administrativnih granica unutar BiH. Dakle, BiH ima 3,5 miliona stanovnika. Od toga Federacija ima 2,2 miliona stanovnika. Mi smo jako, jako mala zemlja. Mi ne moramo hraniti 80 miliona duša poput Turske, niti možemo pokrenuti industrijsku privredu kakvu smo imali prije rata. Naprosto ne možemo.

Šta možemo? Možemo realpolitično sagledati realnosti, prihvatiti administrativne granice (prvenstveno mislim na entitete) kao olakšavajuću okolnost, jer još više smanjuju obim djelovanja, te se usmjeriti ka turizmu.

Problem na ovim prostorima je da kad neko spomene turizam, prva slika u glavi svakog čovjeka je neki dalmatinac koji izdaje tri sobe preko ljeta, pa preživljava tokom ostatka godine. Opet, moramo napraviti korak unazad i sagledati stvari u postmodernom svjetlu. Mi apsolutno imamo sve turističke potencijale koje bi vremenom omogućile strahovitu akumulaciju kapitala na nivou običnih građana jer - kao što rekoh - malo je građana.

Dakle, imaš olimpijske planine 20 minuta od glavnog grada. Sat i po si od mora. Sat si od Međugorja gdje opet vlada mediteranska klima. U samom gradu imaš sve moguće potencijale za historijski, tzv. city turizam. Imaš banje, imaš prašumu, imaš prirodu. Možeš razviti sve od party turizma kroz festivale, elitnog zimskog turizma kroz arapske investicije vip karaktera, pa sve do ratnog i banjskog turizma. Ali u čemu je poenta?

Slijeva se kapital, startupovi usmjereni ka nosačima toga kapitala se uspostavljaju, pune se fondovi.

Ovo sve što sam napisao je jako paušalno i ishitreno, no mene interesuje kako vi vidite ove arapske invesiticije?

[Grof]

Ne vidim dobro te tzv. investicije jer ni jedna još nije realizirana do kraja. Takve njihove investicije trajat će dok budu imali nafte, a onda će se i sami naći u velikim govnima. Njihove investicije uglavnom su svedene na to da sebi osiguraju smještaj par mjeseci godišnje jer su kod njih ljeta sve toplija. Ovi Arapi što kod nas dolaze su neka njihova srednja klasa koja se nafurala da putuju u Evropu (jer jedino ovdje mogu doći bez vize), te nisu spremni investirati ni u šta osim u nekretninu. Posljedice prodaje naše zemlje i nekretnina osjetit ćemo tek nakon 10-20 godina.

U neke manje investicije još i vjerujem (poput zabavnog parka na Trebeviću), ali pričati o nekim investicijama koje vrijede milijarde (poput one u Trnovu, ili još gore one "Beograd na vodi") je potpuno smiješno.

[cenecimoveocino]

http://www.klix.ba/biznis/investicije/n ... /160220073

[BAK-eV]

Cuj sat i po od mora?????

A moze se eko turizam razviti, to stoji.

[Grean]

Ovo sve što sam napisao je jako paušalno i ishitreno, no mene interesuje kako vi vidite ove arapske invesiticije?

Vidim prije svega zemlju koja podize 500 milionske kredite za isplate penzija, zemlju kojoj je deficit svakodnevnica, zemlju kojoj je uvoz pokriven izvozom nekih 60% sto znaci konstantno odlijevanje para.

Taj deficit se velikim dijelom amortizovao od strane dijaspore koja je ulagala u BiH, kupovala stanove, donosila pare za vrijeme godisnjih ali ta dijaspora koja je bila zainteresovana za BiH stari, vec su kupili sto su kupiti trebali a njihova djeca su sve manje zainteresovana da uopste dolaze ovamo. Taj izvor para ce sa godinama biti sve manji i manji.

Sad se pojavljuju Arapi, koji po prici ljudi iz struke, bankara, onih koji rade sa mjenjacnicama, drze manje biznise tipa trgovine, suveniri, hoteli mijenjaju dolare nemilice i trose ih nemilice gledano nekim nasim standardima (sigurno su sire ruke nego Cesi ili Slovaci koji ljetuju u Hrvatskoj).

Mi kao turisticka destinacija smo qurac od ovce. Nemamo vode u hotelima, aerodrom ne radi u zimskim mjesecima, prljavo je kao da si u Africi a ne u Evropi, taksisti i konobari pljackaju kao nigdje drugo, kriminal na svakom koraku, nemali broj turista opljackan na ulicama a nismo bas ni gostoljubljivi.

Znaci ne mozemo birati, nismo Monako i trebamo biti sretni da iko dolazi.

[Truba]

nisam pametan
profitira konzum koji radnicima daje 650 minus topli na pika karticu
ilegalni izdavaci bicikala i automobila
ilegalni vodiči
politicari koji zemlju prodaju za dz
pokoja zena ce se udati
neki se prostituisu
gradjevinci...znamo kakva je to mafija

negativnosti...
voda za pice ce biti pitka dokle?
saobracajni kaos vidim da iznajmljuju tenkove na cestama sta kad ih bude 10%
kad izgrade te gradjevine ko kaze da nece novac oploditi prodajom trećim osobama... kad izgustiraju bih...to bi onda bilo izvblacenje love iz bih

sada necu o vakcinaciji i bolestima

[Rubaija]

Šta možemo? Možemo realpolitično sagledati realnosti, prihvatiti administrativne granice (prvenstveno mislim na entitete) kao olakšavajuću okolnost, jer još više smanjuju obim djelovanja, te se usmjeriti ka turizmu...

Ovo sve što sam napisao je jako paušalno i ishitreno, no mene interesuje kako vi vidite ove arapske invesiticije?

Rasprodaja zemlje je samo i isključivo dokaz naše sebičnosti, ljenoguzosti i neinventivnosti. Ima ona čuvena priča o poduzetničkim porodicama (nije univerzalna, ali je česta) - prva generacija napravi, sljedeća krene rasprodavati, treća propadne. Tako i mi - Jugoslavija napravila, ovi rasprodaju, poslije njih - potop, ako se stvari ne budu strateški mijenjale i planirale, naravno. A mogu. Za početak možemo (odnosno moramo) sprovesti reforme koje se od nas traže, pa da otvorimo šire polje za ulaganje - u privredu. Dulume, rijeke i šume rasprodaje onaj koji nema ni alata, ni zanata.

[Truba]

sad mi je pričala frizerka bila kod arapkinje kuci da je farba
djeca vise po veluks prozorima
bacaju voce i povrce po zidovima
ropkinje iz azije cuvaju djecu

vjerujem da kuce poslije njih trebaju dobar remont

ja imam cijenu za svojih 3300 kvadrata zemlje u istocnoj ilidzi

999 000 maraka

[PeppermintSA]

Šta možemo? Možemo realpolitično sagledati realnosti, prihvatiti administrativne granice (prvenstveno mislim na entitete) kao olakšavajuću okolnost, jer još više smanjuju obim djelovanja, te se usmjeriti ka turizmu...

Ovo sve što sam napisao je jako paušalno i ishitreno, no mene interesuje kako vi vidite ove arapske invesiticije?

Rasprodaja zemlje je samo i isključivo dokaz naše sebičnosti, ljenoguzosti i neinventivnosti. Ima ona čuvena priča o poduzetničkim porodicama (nije univerzalna, ali je česta) - prva generacija napravi, sljedeća krene rasprodavati, treća propadne. Tako i mi - Jugoslavija napravila, ovi rasprodaju, poslije njih - potop, ako se stvari ne budu strateški mijenjale i planirale, naravno. A mogu. Za početak možemo (odnosno moramo) sprovesti reforme koje se od nas traže, pa da otvorimo šire polje za ulaganje - u privredu. Dulume, rijeke i šume rasprodaje onaj koji nema ni alata, ni zanata.

Pa da, sve što sam napisao prvenstveno podrazumijeva neko šire strateško planiranje i reforme.

Opet kažem, bošnjački dio BiH ukupno ima oko 2 miliona stanovnika (gledajući popis), a najvjerovatnije i manje budući da je bilo dosta fantomskog popisivanja. Ako se stvari postave na zdrave temelje i ako budemo dovoljno pametni, možemo ovu priliku iskoristiti i u potpunosti se turistički razviti od čega veliki procenat ovog dijela BiH može da živi, a s ulaskom kapitala se vremenom i razviti u drugim smjerovima.

Dakle, najbanalnije rečeno - Bogate zaljevske zemlje imaju kapital, ovdje su prepoznali resort prostor gdje bi provodili vrela ljeta. Za razliku od Zapadne Evrope, ovdje je sve jeftinije, a pri tom im je olakšan dolazak zbog viznog režima. S pravim planiranjem možemo to iskoristiti i tuđim parama razviti sve moguće i nemoguće kapactitete i potencijale za 1) gradski, 2) zimski, 3) festivalski, 4) health, 5) eko turizam. Imamo olimpijske planine, imamo strahovito kulturno-historijsko blago, imamo već jedan ozbiljan festival, imamo ljekovite banje i termalne rivijere, imamo netaknuta prirodna blaga.

Opet, uprostio sam stvari, ali ne vidim zašto ne možemo postati mini Dubaji za turiste iz tog dijela svijeta. Kada to postanemo, počećemo privlačiti i turiste iz Zapadne Evrope kao što su recimo Antalija i Alanija uradile isto s ljetnim turizmom.

Ulaz velikog stranog kapitala, uz navedene reforme i sistematizaciju bi omogućilo veće koristi od inovacije. Već sada, u ovakvom divljezapadnom ambijentu, naši ljudi otvaraju agencije za prevoz, za smještaj, za noćne provode. Sve se to može širiti, usistemiti, uozbiljiti. Možeš vremenom doći u situaciju da strani kapital počne ulaziti i mimo turizma. Obezbijedi životne kapacitete i sadržaje, uz geogradski položaj zemlje i grada, počeće startapovi iz inostranstva se ovdje seliti. Tako su se Emirati proširili, tako je Kipar od vukojebine postao centar međunarodnog kapitala, tako je Malta od običnog kamena u sredozemlju postala jedna ozbiljna, razvijena zemlja.

Možda djeluje ušećereno, ali budimo iskreni i hajmo se prisjetiti Sarajeva do prije 6-7 godina. Kada upoznaš turistu bude ti drago jer su bili rijetki k'o polarni medvjedi - sada su na svakom koraku. Nisi imao gdje majicu da kupiš osim u Terranovi i na sirano pijaci - a sad niću tržni centri na svakom koraku. Nisi imao hotela da ispunjava elementarne uslove za 4*, a sad ozbiljni hoteli niču širom grada. Ilidža je bila u totalnom raspadu, a sada je jedno veliko gradilište.

Dakako, to je sve u sferi konzumerizma, dok real sektor jenjava, međutim real sektor može izrasti iz ovakvog jednog procesa. Turizam i ulazak stranog kapitala, opet uz ozbiljan plan i sistematizaciju na opštinom, gradskom, kantonalnom i federalnom nivou može dovesti do ozbiljnih promjena. Za sad dolazi jedan profil turista iz arapskom svijeta - srednja klasa. Ali ako projekti pored Buroj Ozonea prorade, zašto ne bi počela i viša klasa dolaziti. To dovodi do više inovacija, do većeg prometa novca, do ekskluzivnijeg ugostiteljskog sektora, do mnogo većeg ulaganja u prometnu infrastukturu, aerodrom.

Jedno vuče drugo.

[delllboy79]

Legalizacija prostitucije pod hitno.

Drzava gubi desetine miliona.
Nedavno je rasturena grupa od dvadesetak djevojaka iz Istocnog Sarajeva i to kad je Arap otisao u policiju i prijavio da mu je jedna maznula gold karticu.

Arapi placaju od 500 e do par hiljada za noc .
Pa prosta racunica kaze da je ova grupa samo vikenom pravila promet od 20000-50000 eura.

Kad bi se sva ova elitna prostitucija legalizovala to bi znacilo desetine miliona poreza .

[Toto]

dupli..

[Toto]

Ovo sve što sam napisao je jako paušalno i ishitreno, no mene interesuje kako vi vidite ove arapske invesiticije?

Jako lose mislim o investitorimaa koji obecavaju 4 miijarde a onda sve izdusi na 400 000.
OK je da se neko promovise ali je sumljivo da laze i petlja.

Protiv sam masovnog turizma. Takav turizam trajno unistava najvaznij resusrs koji imamo: lijepu prirodu. a nememo ni kapaciteta za to.
Turizam nam treba kao i svaka privredna grana koja bi nam donijela razvjoj.
Eko turizam nam daje mogucnost da dizajniramo novi sopstveni koncept turizma. To sto smo zaostali moze biti prednost jer mozemo postaviti potpuno nove standarde i dijanirati potpuno nove proizvode prema poterbama modrnih turista te ne ciniti greske koje su drugi radli prvenstveo unistavajuci prirodu kao najvrijedniji resurs.

Ono sto je za dalmaciju more i obala, to je za nas suma i livada. Planinska jezera bi bila kao otoci.
Stres je najmsovnija bolest moderog zapada na cijim obroncim zivimo. Ljeci se tako: sto sva cuda moderne tehnologije treba udaljiti od sebe 1-3 sedmice i otici u prirodu i seoske zajednie koje zive usporenijim ritmom i bez velike guzve. Guzva je uzrocnik stresa i treba se izvucu iz nje

Mi mozemo graditi vazdusne banje i oaze tisine za ljecenje stresa na bazi postojecih seoskih zajednica kao logisticke podrske u smjestaju i prehrani po modelima shearing economy.
Kao turisticki proizvod nuditi antistres arazmane na bazi prirode, "zdravog" odmora i organske tradicionalne kuhinje.
Setnja, dzoging, mountin biking, kursevi slikanja u prirodi, ribolov na planinskim potocima i jezerima, berba sumskog voca, organska prehrana u seoskim zajednicama.

Protiv sam gigantskih objekata koji bi narusili prirodu.
Svaku planinu proglasiti nacionlnim parkom i zabraniti dalju gradnju cvrstih objekata, samo dozvoliti montazne objekte kao sto su Krivajine montazne kuce brvare i bungalovi i infrastruktura: putevi vodovod za bungalove.
Nikako ne dozvoiti kopiranje vec postojecih propalih koncepata iz svijeta, vec projektovati sopstveni koncept eko turizam na bazi rasposlozivih reursa.

[dustaban]

Arapin u Tivtu ostavi 35 000 € baksisa!
A ovi nasi arapski turisti gledaju gdje ce sjesti da ne plate nista! A "investitori"... e to je posebna prica.

Ispasce da je bolje prosla Evropa sa Sirijskim izbjeglicama nego mi sa Arapskim "turistima & investitorima"

[PeppermintSA]

Arapin u Tivtu ostavi 35 000 € baksisa!
A ovi nasi arapski turisti gledaju gdje ce sjesti da ne plate nista! A "investitori"... e to je posebna prica.

Ispasce da je bolje prosla Evropa sa Sirijskim izbjeglicama nego mi sa Arapskim "turistima & investitorima"

Tu opet dolazimo do suštine.

Koga to privlačimo, odnosno čime ih privlačimo? Mi nemamo more pa će primorski gradovi uvijek biti u prednosti po tom pitanju, međutim mi imamo niz drugih prednosti koje bi trebali iskoristiti.

Ako želimo privući te arapske turiste koji će ostaviti 35k eura bakšiša, moramo razviti usluge koje bi privukle takve lovatore. Šta privlači takve lovatore u gradove? Ekskluzivni noćni život, ekskluzivni shopping, ekskluzivna kazina, ekskluzivni hoteli, ekskluzivne žene itd. Ne možeš očekivati lovatora iz Dubajia da ti dođe u Sarajevo i ostavlja 35k bakšiša u Barhani ili City Pubu. Budimo ozbiljni. S druge strane, Crna Gora se upravo usmjerila na high-end turizam, privlačeći ruski i arapski kapital, gradeći ekskluzivne marine, kazina, hotele; organizujući ekskluzivne ljetne festivale; žmireći na elitnu prostituciju itd.

Da smo pametni, sve bi usistemili, napravili razvojne planove na kantonalnom i federalnom nivou, te na bazi arapskog kapitala pokušali napraviti ''the millionaire's playground'' od Sarajeva. Čim privučeš taj najviši sloj, privlačićeš i srednje slojeve, tako da ćeš raspolagati cijelom lapezom kapaciteta i ponuda uperenih ka različitim profilima turista. Svakako će ovaj dio BiH uvijek imati prednost nad ostatkom jugoistočne Evrope kada je riječ o Arapima i Turcima čisto zato što nemamo vizni režim s tim zemaljama, te imamo 50% muslimanskog stanovništva. Kada bi se to razvilo, vremenom bi se počelo prelivati i na Zapadnjake. Nek ti Arap razvije turističke kapacitete i potencijale olimpijskih planina na način na koji bogate arapske zemlje to i inače čine, pa ti neće holandski penzioneri zimovati u preskupoj Austriji, već će ti dolaziti na Bjelašnicu i Jahorinu. Pandan nek ti bude hrvatsko ili crnogorsko primorje.

Čak je i ovaj post iznad tačan. U sklopu sistema i programa legalizovati prostituciju, dekriminalizovati A i B kategorije droga, unaprijediti kockanje, bataliti se društvenog konzervativizma i anahronosti, jer faktički bi cijelo Sarajevo moglo živjeti od takvog jednog projekta. A pri tom bi bilo zdravo i za našu sopstvenu samosvijest jer smo duboko zaglibili u tvrdim anahronizmima kao plod naše odbačenosti iz svjetskih tokova i trendova.

Koji je kurac to Prag bolji od Sarajeva kad je riječ o gradskom turizmu? Koji su kurac to Alpe toliko bolje od naših planina? Oni kamenjari u Međugorju su uspjeli stotine miliona izvući iz Gospe. Kako? Sve podredili tome, a mi još uvijek nemamo gradsku turističku zajednicu. Imamo apsolutno sve temelje - glavni grad jedne države 20min udaljen od olimpijskih planina na kojima uslovi za zimovanje traju 6 mjeseci u godini; kulturno-historijsko blago koje obuhvata četiri vjere i jednu sektu, tri imperije, jednu kraljevinu, jednu socijalističku republiku, te najsvježiji rat na tlu Evrope. Na to još samo razradi kvalitetniju turističku ponudu, smisli festivale, uozbilji industriju zabave i konzumerizma i ti si na konju. Dovoljno je pogledati koliko Split zgrče para zahvaljujući Ultra Europe festivalu, Novi Sad zahvaljujući Exitu, a Beograd zahvaljujući Beer Festu. Jesu to i oni pametni od nas?

Vremenom to povuče i druge sfere real sektora, klasična ponuda i potražnja. Velik kapital i high-end ponuda po automatizmu stvara industriju zabave - idu modne agencije, event agencije, marketinške agencije, manekenske i hostess agencije, što vuče financijski sektor, zatim multimedijalni projekti jačaju što po inerciji vuče našu filmsku industriju koja svakako donosi isključivo prihode; inovacije u polju ugostiteljstva i planiranja sadržaja eksplodiraju što se automatski veže i za informatičke novine; konzumerizam povlači import-export, postaneš regionalno sjedište uvoza, stvaraju se monopoli, licenciranja, pokreće se imenentna proizvodnja dobara; domaći proizvođači osnovnih potrepština poput piva, vina, gaziranih sokova, tjestenina, voća i povrća, mesa povećavaju proizvodnju jer je potražnja mnogo veća, a ti se proizvodi neće uvoziti. Država od poreza daje subvencije poljoprivrednicima kako bi se smanjio uvoz elementarnih proizvoda, ustanovi fondacije za davanje grantova malim poduzetnicima koji će imati napokon neko tržište za razliku od sada. Startapovi se počnu pokretati, počnu se doseljavati Zapadnjaci i thrill seekeri, kao što se doseljavaju na Tajland ili u Indoneziju. Dalje, razgranaš se u sportski turizam i postaneš pandan Antaliji. Počnu ti profesionalne sportske ekipe najvišeg nivoa dolaziti na pripreme kao što su dolazile prije rata, dodatno popuniš kapacitete njima, a ujedno time postaneš popkulturalni evropski centar, jer da ti dođe Bayern u Buroj Ozone, eto i dodatnih turista, hiljade novinara, tv ekipa itd. Slijede masmediji, već si sjedište Al Jazeere i na isti način postaneš regionalne sjedište za druge velike medijske kuće. Počneš ulagati u filmska studija - zašto da se holivudski blockbusteri i serije snimaju po šumama Škotske kad mogu u našim? Imaš uspješne ljude u tim vodama, sve se to ugovori, a eto još desetine hiljada poslova na tim projektima.

Sve ovo možda zvuči kao naučna fantastika, ali opet kažem, naš ključni problem je što nismo u stanju nas same kontekstualizirati u svjetske okvire. Sve što sam naveo ima tačne, konkretne reference u nekim drugim, donedavno izrazito nerazvijenim zemljama. Mi smo kao neki prostor koji funkcioniše sam za sebe i ništa što se dešava bilo gdje u svijetu nije primjenjivo na nas. Kada vidimo primjere nekih zemalja koje su doživjele bilo kakav bum, mi to gledamo bez da izvučemo pouke, a zapravo bi trebali shvatiti da smo mi izrazito mala zemlja koja ima izrazito malo stanovništvo za hraniti, a koja ima strahovite potencijale za ovakav jedan proces razvitka u srazu s postmodernizmom.

Na kraju krajeva, ako uzmemo samo sarajevski kanton - on maksimalno ima do pola miliona ljudi. To je otprilike stanovništvo jedne Malte koja živi od turizma, ali se ujedno razgranala na milion drugih strana zahvaljujući činjenici da je turistička zemlja pa samim tim primamljiva za popularno nazvane expats. Zato sad na Malti cvjeta malo poduzetništvo, industrija zabave, informatički i programerski startapovi isl. Na kraju krajeva, zašto ne iskoristiti činjenicu da nam je nacionalni sport lov u mutnom, pa ne razvijemo tzv. offshore financijski sektor poput Kipra. Šta mislite da ovi silni njemački call centri po Sarajevu rade? To samo dići na još viši nivo i eto ogromnog kapitala.

[mali_balon]

Dajte BA kakvi arapi i investicije....to sto arap dodje otvori firmu, jer mora inace ne moze nista kupiti da bi bio on vlasnik, ne znaci nista....ima ih koji grade neka naselja od 30ak kuca, ali ni to ne pocnu graditi dok ih "tamo" prvo ne rasprodaju, isto ko i kod nas, eto tibra je prvo sve iskesirao i napravio pa onda prodavao stanove.....tako da vecina tih naselja od 30 kuca ima nekih 5 do 10, vrh glave gotovih useljivih kuca, mozda i manje....
Ali meni vise "zapinje" za zivac nasa neka furka da ce oni djelit pare..eto nako....mislim wtf.....jel mi to idemo ulicom i ko god naidze tutenmo mu stoju u ruku...eto nako.....pa arapima se teze odvojit od marke nego skotu....njemu njegova marka vrijedi ko vama vasih 1000.....i to sto eto oni su braca muslimani pa im se moze svasta progledat kroz prste....ahaaaaaa...de malo ih pritisnite sa pricom pa da vidite kakvo misljenje imaju o nama.....mi smo njima ko oni cigani kojima su nas strasili u djetinstvu
Naravno, ima posla sa njima radi se ali ne upola koliko se to pokusava predstaviti....e sad kada bi se sve sto je iligalno pokusalo staviti pod kontrolu pa mi bi ko drazva rasturali.......
Sve te "velike" investicije su pranje sda para nista vise....

[Toto]

tema bi mogla ici u dva smejra. Jedan je investicije a druga turisti.
Dok se te mega, giga, sega investicije realizuju: dolazit ce turista i turista.
Ove price o investicijama, nekretninama su prenapuhane od carsije a onda novinari i portali kvadriraju carsijske price i to ode u urbane legende.
Treblo bi se prvo posvetiti turistima.
Ja mislim da turiste treba prepustiti malom bizniu. shearing ekonomiji. Smjestaj AirB&B.
Imamo dosta mlada obrazovana i nezaposlena svijeta, nek se organizuju u startup-ove, nek prostudiraju kulturu, navike, potrebe, Pa nek se organizuju i podjele poslove/usluge, neko organizuje izlete, neko prevodilacku agenciju, neko taksi itd.
Ovi ljudi trebaju neki informativni pool, koji ima odgovor: sta da radi neko kome se djete razboli; da se imaju adrese privatnih pedijatara, lijecnika, zubara itd. Sto ne bi bila i neka pametna aplikacija na arapskom koju turista kupi kad dodje na aerodrom.

Za zene ovoriti krojacke salone u kojima im se za dvije probe i dva dana mogu sasiti odjevni predmeti po mjeri.
Na izletistima organizovati grupne aktivnosti za djecu: skola plivanja, skola fudbala, skola sportskog ribolova itd.

Starijim osobam ponuditi banjska lijecilista. Sa mnom se u Fojnici ljecio jedan mladic i kuvajta. imao saobracajni udes. Fojnica ga podigla na noge poslije tri godine bec trecu godinu dolazio u fojnicu. Bio je odusevljen klimom, prirodnim ljepotama, rijekama. Arapi su jako familijarni. Mos milist koliko punaca i punica ima onaj sto ima 4 zene. Odmah na aerodromu docekas porodicu. Dedo i nena u Fojnicu a mladjarija na dernek po Seheru.

Mnogi od njih su i neki poslovni ljudi, uglavnom iz domena sitna bizisa, pa vidjti da boravak ovdje iskoriste za povezivanje sa domacim biznisima ako imaju intersa.


ne zamjerite mi: ali zelim da se na ovoj temi prisjetim i pomenem rahmetli @pipidugadevetka
stariji forumasi znaju i zasto

[SSemir]

sad mi je pričala frizerka bila kod arapkinje kuci da je farba
djeca vise po veluks prozorima
bacaju voce i povrce po zidovima
ropkinje iz azije cuvaju djecu

vjerujem da kuce poslije njih trebaju dobar remont

ja imam cijenu za svojih 3300 kvadrata zemlje u istocnoj ilidzi

999 000 maraka

jesi li imao kakvih ponuda za zemlju?

[Truba]

nisam jer je ne prodajem
nadam se da nikad ni neću jer tu kontam u penziju

[crno_sa_zlatnim]

Lokacije koje oni kupuju su haman pa halka oko grada, Donji Vakuf su pokupovali sve oko Vrbasa, u USK oko Une... ovo najmanje ima veze i sličnosti sa investicijama, a lokacija i položaj čuka (čitaj:kota) koje kupuju više liči na kote za kojekave kampove...
U svemu ovome je od rasprodaje grunta strašnija samo tišina i zastrašivanje onih koji vide kuda ovo vodi.

[dustaban]

Ne valja ovo nista, al svi sute da ih se ne bi proglasilo islamofobima & rasistima.
A svi vidimo svojim ocima da je ovo najezda arapskog primitivizma i okupacija pod plastom nakih investicija...

Kako je krenulo, RS i Treci entitet koji ce neminovno nastati ponajvise zbog ovoga, bice nam utociste od arapiziranog Bosnjakistana...

[Banksy]

Lokacije koje oni kupuju su haman pa halka oko grada, Donji Vakuf su pokupovali sve oko Vrbasa, u USK oko Une... ovo najmanje ima veze i sličnosti sa investicijama, a lokacija i položaj čuka (čitaj:kota) koje kupuju više liči na kote za kojekave kampove...
U svemu ovome je od rasprodaje grunta strašnija samo tišina i zastrašivanje onih koji vide kuda ovo vodi.

Tačno, slijepac vidi. Naselja s ogromnim brojem smještajnih jedinica koja izgrađena, poput onog u Oseniku, zasad stoje prazna. Ilijaš, Vogošća, Rakovica, Hadžići, Trnovo, Bjelašnica, sve redom, i nigdje manje od 50 dunuma u komadu...

[kox]

tema bi mogla ici u dva smejra. Jedan je investicije a druga turisti.
Dok se te mega, giga, sega investicije realizuju: dolazit ce turista i turista.
Ove price o investicijama, nekretninama su prenapuhane od carsije a onda novinari i portali kvadriraju carsijske price i to ode u urbane legende.
Treblo bi se prvo posvetiti turistima.
Ja mislim da turiste treba prepustiti malom bizniu. shearing ekonomiji. Smjestaj AirB&B.
Imamo dosta mlada obrazovana i nezaposlena svijeta, nek se organizuju u startup-ove, nek prostudiraju kulturu, navike, potrebe, Pa nek se organizuju i podjele poslove/usluge, neko organizuje izlete, neko prevodilacku agenciju, neko taksi itd.
Ovi ljudi trebaju neki informativni pool, koji ima odgovor: sta da radi neko kome se djete razboli; da se imaju adrese privatnih pedijatara, lijecnika, zubara itd. Sto ne bi bila i neka pametna aplikacija na arapskom koju turista kupi kad dodje na aerodrom.

Za zene ovoriti krojacke salone u kojima im se za dvije probe i dva dana mogu sasiti odjevni predmeti po mjeri.
Na izletistima organizovati grupne aktivnosti za djecu: skola plivanja, skola fudbala, skola sportskog ribolova itd.

Starijim osobam ponuditi banjska lijecilista. Sa mnom se u Fojnici ljecio jedan mladic i kuvajta. imao saobracajni udes. Fojnica ga podigla na noge poslije tri godine bec trecu godinu dolazio u fojnicu. Bio je odusevljen klimom, prirodnim ljepotama, rijekama. Arapi su jako familijarni. Mos milist koliko punaca i punica ima onaj sto ima 4 zene. Odmah na aerodromu docekas porodicu. Dedo i nena u Fojnicu a mladjarija na dernek po Seheru.

Mnogi od njih su i neki poslovni ljudi, uglavnom iz domena sitna bizisa, pa vidjti da boravak ovdje iskoriste za povezivanje sa domacim biznisima ako imaju intersa.


ne zamjerite mi: ali zelim da se na ovoj temi prisjetim i pomenem rahmetli @pipidugadevetka
stariji forumasi znaju i zasto

Odličan post u moru primitivizma i ksenofobije na ovoj i sličnim temama. Ima ljudi koji rade nešto od ovoga što si napisao ali bi bilo izvrsno kada bi se bolje uvezali kako za njih tako i za turiste.

[wunderbaum]

Tu opet dolazimo do suštine.

Koga to privlačimo, odnosno čime ih privlačimo? Mi nemamo more pa će primorski gradovi uvijek biti u prednosti po tom pitanju, međutim mi imamo niz drugih prednosti koje bi trebali iskoristiti.

Ako želimo privući te arapske turiste koji će ostaviti 35k eura bakšiša, moramo razviti usluge koje bi privukle takve lovatore. Šta privlači takve lovatore u gradove? Ekskluzivni noćni život, ekskluzivni shopping, ekskluzivna kazina, ekskluzivni hoteli, ekskluzivne žene itd. Ne možeš očekivati lovatora iz Dubajia da ti dođe u Sarajevo i ostavlja 35k bakšiša u Barhani ili City Pubu. Budimo ozbiljni. S druge strane, Crna Gora se upravo usmjerila na high-end turizam, privlačeći ruski i arapski kapital, gradeći ekskluzivne marine, kazina, hotele; organizujući ekskluzivne ljetne festivale; žmireći na elitnu prostituciju itd.

Da smo pametni, sve bi usistemili, napravili razvojne planove na kantonalnom i federalnom nivou, te na bazi arapskog kapitala pokušali napraviti ''the millionaire's playground'' od Sarajeva. Čim privučeš taj najviši sloj, privlačićeš i srednje slojeve, tako da ćeš raspolagati cijelom lapezom kapaciteta i ponuda uperenih ka različitim profilima turista. Svakako će ovaj dio BiH uvijek imati prednost nad ostatkom jugoistočne Evrope kada je riječ o Arapima i Turcima čisto zato što nemamo vizni režim s tim zemaljama, te imamo 50% muslimanskog stanovništva. Kada bi se to razvilo, vremenom bi se počelo prelivati i na Zapadnjake. Nek ti Arap razvije turističke kapacitete i potencijale olimpijskih planina na način na koji bogate arapske zemlje to i inače čine, pa ti neće holandski penzioneri zimovati u preskupoj Austriji, već će ti dolaziti na Bjelašnicu i Jahorinu. Pandan nek ti bude hrvatsko ili crnogorsko primorje.

Čak je i ovaj post iznad tačan. U sklopu sistema i programa legalizovati prostituciju, dekriminalizovati A i B kategorije droga, unaprijediti kockanje, bataliti se društvenog konzervativizma i anahronosti, jer faktički bi cijelo Sarajevo moglo živjeti od takvog jednog projekta. A pri tom bi bilo zdravo i za našu sopstvenu samosvijest jer smo duboko zaglibili u tvrdim anahronizmima kao plod naše odbačenosti iz svjetskih tokova i trendova.

Koji je kurac to Prag bolji od Sarajeva kad je riječ o gradskom turizmu? Koji su kurac to Alpe toliko bolje od naših planina? Oni kamenjari u Međugorju su uspjeli stotine miliona izvući iz Gospe. Kako? Sve podredili tome, a mi još uvijek nemamo gradsku turističku zajednicu. Imamo apsolutno sve temelje - glavni grad jedne države 20min udaljen od olimpijskih planina na kojima uslovi za zimovanje traju 6 mjeseci u godini; kulturno-historijsko blago koje obuhvata četiri vjere i jednu sektu, tri imperije, jednu kraljevinu, jednu socijalističku republiku, te najsvježiji rat na tlu Evrope. Na to još samo razradi kvalitetniju turističku ponudu, smisli festivale, uozbilji industriju zabave i konzumerizma i ti si na konju. Dovoljno je pogledati koliko Split zgrče para zahvaljujući Ultra Europe festivalu, Novi Sad zahvaljujući Exitu, a Beograd zahvaljujući Beer Festu. Jesu to i oni pametni od nas?

Vremenom to povuče i druge sfere real sektora, klasična ponuda i potražnja. Velik kapital i high-end ponuda po automatizmu stvara industriju zabave - idu modne agencije, event agencije, marketinške agencije, manekenske i hostess agencije, što vuče financijski sektor, zatim multimedijalni projekti jačaju što po inerciji vuče našu filmsku industriju koja svakako donosi isključivo prihode; inovacije u polju ugostiteljstva i planiranja sadržaja eksplodiraju što se automatski veže i za informatičke novine; konzumerizam povlači import-export, postaneš regionalno sjedište uvoza, stvaraju se monopoli, licenciranja, pokreće se imenentna proizvodnja dobara; domaći proizvođači osnovnih potrepština poput piva, vina, gaziranih sokova, tjestenina, voća i povrća, mesa povećavaju proizvodnju jer je potražnja mnogo veća, a ti se proizvodi neće uvoziti. Država od poreza daje subvencije poljoprivrednicima kako bi se smanjio uvoz elementarnih proizvoda, ustanovi fondacije za davanje grantova malim poduzetnicima koji će imati napokon neko tržište za razliku od sada. Startapovi se počnu pokretati, počnu se doseljavati Zapadnjaci i thrill seekeri, kao što se doseljavaju na Tajland ili u Indoneziju. Dalje, razgranaš se u sportski turizam i postaneš pandan Antaliji. Počnu ti profesionalne sportske ekipe najvišeg nivoa dolaziti na pripreme kao što su dolazile prije rata, dodatno popuniš kapacitete njima, a ujedno time postaneš popkulturalni evropski centar, jer da ti dođe Bayern u Buroj Ozone, eto i dodatnih turista, hiljade novinara, tv ekipa itd. Slijede masmediji, već si sjedište Al Jazeere i na isti način postaneš regionalne sjedište za druge velike medijske kuće. Počneš ulagati u filmska studija - zašto da se holivudski blockbusteri i serije snimaju po šumama Škotske kad mogu u našim? Imaš uspješne ljude u tim vodama, sve se to ugovori, a eto još desetine hiljada poslova na tim projektima.

Sve ovo možda zvuči kao naučna fantastika, ali opet kažem, naš ključni problem je što nismo u stanju nas same kontekstualizirati u svjetske okvire. Sve što sam naveo ima tačne, konkretne reference u nekim drugim, donedavno izrazito nerazvijenim zemljama. Mi smo kao neki prostor koji funkcioniše sam za sebe i ništa što se dešava bilo gdje u svijetu nije primjenjivo na nas. Kada vidimo primjere nekih zemalja koje su doživjele bilo kakav bum, mi to gledamo bez da izvučemo pouke, a zapravo bi trebali shvatiti da smo mi izrazito mala zemlja koja ima izrazito malo stanovništvo za hraniti, a koja ima strahovite potencijale za ovakav jedan proces razvitka u srazu s postmodernizmom.

Na kraju krajeva, ako uzmemo samo sarajevski kanton - on maksimalno ima do pola miliona ljudi. To je otprilike stanovništvo jedne Malte koja živi od turizma, ali se ujedno razgranala na milion drugih strana zahvaljujući činjenici da je turistička zemlja pa samim tim primamljiva za popularno nazvane expats. Zato sad na Malti cvjeta malo poduzetništvo, industrija zabave, informatički i programerski startapovi isl. Na kraju krajeva, zašto ne iskoristiti činjenicu da nam je nacionalni sport lov u mutnom, pa ne razvijemo tzv. offshore financijski sektor poput Kipra. Šta mislite da ovi silni njemački call centri po Sarajevu rade? To samo dići na još viši nivo i eto ogromnog kapitala.

pozdrav prijatelju doista inspirativno razmisljanje
ako imas nekih konkretniji ideja i planova slobodno se javi na pp
ja bi volio da investiram

[JBT]

Mogu li Bosanci i Hercegovci iste projekte ostvarivati u drzavama odakle ovi Arapi dolaze? AKo ne mogu onda je svaka naredna diskusija suvisna.

[Ommadawn]

Sta to ima Prag sto Saraj´vo nema? Ah...

Sve mi se cini da ce se neko Arapima najebat majke kroz zube...