Ne znam koja je to furka da se slavi 100 godina necega sto 80, 90, pa i vise godina, uopste nije postojalo...
Evo u Danima intervju sa Nedzadom Laticem, i logo "Narodna bosnjacka stranka 1906 ... 2006". Sa cim on povezuje ovu stranku koju reaktivira, kad 1906. godine uopstre nije postojala stranka koja se tako zvala?
Ako neko moze copy-paste...
100 godina Laticeve stranke!
-
danas
- Posts: 18796
- Joined: 11/03/2005 19:40
- Location: 10th circle...
#2
evo ti clanak...
meni se najvise svidja naslov: UDBE nema a Boga se ne boje
Intervju Dana: Nedžad Latić
Udbe nema, a Boga se ne boje
Godinama je slovio kao osoba od povjerenja Alije Izetbegovića: bivši ljiljanovac koji se okušao i sa Bošnjačkom televizijom, lojalna opozicija SDA-u, kako sam sebe danas opisuje, najnovije je lidersko ime u stranačkom životu BiH. Ekskluzivno za Dane Nedžad Latić govori zašto se odlučio na oživljavanje Narodne bošnjačke stranke, šta zamjera zelenoj buržoaziji, kad je Alija Izetbegović bio sebičan, kakve su uloge Bakira Izetbegovića, Džemaludina Latića, Zlatka Lagumdžije, Muhameda Filipovića, Harisa Silajdžića?
Vildana Selimbegović
DANI: Bosna i Hercegovina najmanje oskudijeva u političkim strankama. Usto se nacionalne stranke, iako dobijaju izbore, smatraju najvećim krivcima za sadašnji bijedni život. Otkud, onda, odluka o političkom angažmanu i oživljavanju još jedne stranke s nacionalnim prefiksom?
LATIĆ: Istina je da sam prihvatio reaktivirati Narodnu bošnjačku stranku - NBS - nakon što sam razgovarao s Bakirom Tanovićem, predsjednikom NBS-a, i prof. Ibrahimom Bušatlijom. Tome su doprinijela i moja dopisivanja i razgovori s ljudima, mahom mojim vršnjacima, iz dijaspore i BiH koji se žele ozbiljno politički angažirati. Svjestan sam da nemam ni reference ni harizme za političara za kakvim vapi ova zemlja. Stoga se nikad neću kandidirati za izvršnu vlast. Djelovat ću samo unutar stranke kao artikulator njene ideje. Zato sam uvjeren da ćemo promovirati inteligentne, obrazovane i moralne ljude za najozbiljnije političke funkcije i poslove u državi. Svjestan sam i da mnogo rizikujem ovim angažmanom. Ali, dva su presudna motiva zbog kojih sam donio odluku i prihvatio ponudu. Prvo, preživljavam frustracije, pa i poniženja u svojoj zemlji, gdje dominiraju nakazne političke opcije i ideje. To isto doživljavam i od političkih moćnika, da ne kažem bošnjačke elite, koju sam već okvalificirao kao zelenu buržoaziju. Ako tako živim ja, šta je tek onda s mojom generacijom koja je najviše pretrpjela i dala za domovinu?! Stoga ne mislim da mi se išta lošije može desiti transparentnim političkim angažmanom. Drugo, sadašnji lideri bošnjačkih stranaka osiono tvrde kako njihove stranke nemaju alternative, kako ih nema ko pobijediti. Takvi prepotentni lideri računaju na zatečenu moć i brojnost stranke. Dragi Bog daje odgovor takvima, a savjet pametnima kako da prebrode depresivna stanja i frustracije pa kaže: "...Neka se među vama nađe dvadeset odvažnih!" Ovdje je poenta na moralnoj snazi. Ja vjerujem u moralnu snagu svoje generacije, kao što vjerujem u snagu i moć ideje koju promoviram.
DANI: Kakva je to nova ideja i program?
LATIĆ: Radim na staroj ideji i novoj stranci, dakle poslušao sam akademika Muhameda Filipovića. Zagovaram nacionalnu bošnjačku političku ideju. Ona je stara tačno sto godina. Naime, Ali-beg Firdus je osnovao MNO 1906. godine, a to je prva politička organizacija u povijesti Bošnjaka. To je bilo vrijeme kad je Austrougarska dozvolila parlamentarni pluralizam u BiH, kada nastaju i druge političke organizacije poput HDZ-a, SDA i Radničke partije. Zar nije fenomen da se ni nakon sto godina, bar što se tiče iskustva političkog pluralizma u BiH, ništa nije izmijenilo? To su četiri političke opcije koje su i danas dominantne u BiH. Povod političkom organiziranju Bošnjaka bilo je pokrštavanje djevojčice Fate Omanović. Dakle, to je bio politički odgovor, odnosno odbrana Bošnjaka od tadašnjeg evropskog, odnosno katoličkog prozelitizma. Danas takve forme prozelitizma nema. Ali, da li postoji druga forma prozelitizma u Evropi i da li je moguć u novoj formi? Ali-beg Firdus je bio pod utjecajem Ali-efendije Džabića, mostarskog muftije, koji je bio ideolog Vakufsko-mearifskog pokreta. Džabić je bio bošnjački Voltair. On se borio za građanska, vjerska i nacionalna prava Bošnjaka. Iz toga pokreta nastaju prve bošnjačke institucije, kao što je Rijaset IZ-a, ali i pišu se knjige na bosančici, govore hutbe na bosanskom jeziku? Ovaj period označava povijesnu prekretnicu nacionalne svijesti Bošnjaka. Do tada su se Bošnjaci osjećali, onako kako su učili u mektebima, "mumin, muslim, Turčin, elhamdulillah". Od tada, uslijed reforme mektebske nastave, pa sve do političkog organiziranja, Bošnjaci kristaliziraju svoj nacionalni i kulturni identitet. Svoj angažman Đabić je platio zabranom povratka u zemlju, nakon što je otišao u Istanbul da lobira za svoj pokret. I to nam je velika pouka. Ovu ideju preuzeo je Mehmed Spaho 1921. nakon što su srpski monarsi u Kraljevini Jugoslaviji dopustili neki oblik političkog pluralizma. Spaho je JMO učinio najjačom strankom u povijesti Bošnjaka. Za njega je glasalo skoro cijelo bošnjačko biračko tijelo. Zanimljivo je da bi Spaho svoju izbornu kampanju počinjao iz Novog Pazara, a da mu je Tuzla, naprimjer, bila "izborna kula".
Ubistvom Spahe 1939. ova ideja ponire. Oživjet će je Alija Izetbegović, koji je sam priznao da je namjeravao svojoj stranci dati ime JMO, a akademika Filipovića vidio je kao lidera. Smrću Izetbegovića, a mnogi će se složiti da se to desilo i nekoliko godina prije njegove smrti, ova ideja opet ponire. Gubi se sa političke scene. U svojoj knjizi Boja povijesti napisao sam kako je njegova SDA danas poput korica iz kojih je izvučen mač. Naime, prema svjetskim analitičarima događaja prošloga stoljeća, među stotinu koji su obilježili to stoljeće je i pojava SDA. To je stvarno 1991. bio veoma jak politički pokret. Njegova je snaga bila u ideji i harizmi Izetbegovića, koji je prilično inteligentno artikulirao tu ideju. Eto, to je ideja koju mi želimo oživjeti. Ona nosi autentično bošnjačko političko iskustvo i smatramo da samo ova ideja može dati odgovore na politička pitanja i probleme pred kojima se ovaj narod nalazi.
DANI: Zar ovdašnji analitičari tu ulogu kontinuiteta ne vide u Bakiru Izetbegoviću?
LATIĆ: Bakira kao osobu cijenim. Međutim, u politici, pa i u stranci do sada, čini mi se da biologija više govori od ideje. I Spaho je imao sina koji se angažirao u MBO-u. Pa šta? Sjećate li se neke njegove izjave ili stava?
Ostali (su)osnivači SDA su eliminirani i već su ih nazvali "okorcima SDA". Ne sišem informacije iz prsta, ali i ne razmišljam sâm na ovakav način. Čuo sam Emina Granova, naprimjer, drugog po rangu ideologa Mladih Muslimana, da kaže: "Nema ovom narodu selameta. Ovi (SDP) ne vjeruju u Boga, a ovi (SDA) ga se ne boje!" Nije bitno mišljenje Granova o SDP-u, već njegovo razočarenje u SDA. To je u mojim ušima odzvanjalo beketovskim povikom: "Endgame!" Komunisti su se bojali Udbe i nije bilo toliko kriminala i lopovluka u strukturama vlasti kao danas, jer ovi, ako se Boga ne boje, a nema Udbe, nemaju se koga bojati!
DANI: Koje biste karakteristike tog stogodišnjeg političkog iskustva Bošnjaka posebno izdvojili?
LATIĆ: Prvo, ta je ideja u sebi nosila i ispoljavala veoma visok stepen političke tolerancije i želje za suživotom. Nju nisu zagovarali i za nju se nisu borili samo tri lidera koja sam spomenuo. Tu je cijela plejada političara, intelektualaca, alima i veleposjednika. Isto kao što ni sam Spaho nije platio životom zbog svoje ideje boreći se protiv podjele Bosne. Mnogi su Bošnjaci protjerani, ubijeni, uhapšeni i progonjeni dok su se borili za ovu ideju. Vrlo su često, zajedno s drugima, Srbima ili Hrvatima, stajali u zaštitu i drugih naroda. Sakib Korkut, urednik Parvade, lista JMO-a, javno je stao u zaštitu Srba od "šuckora" nakon atentata 1914. godine. Štitili su Jevreje. Pisali su proklamacije, peticije i rezolucije. Borili su se političkim sredstvima jer nikad nisu imali druge moći. Ta je ideja koalirala i s drugim partijama. Naprimjer, JMO je koalirala s liberalima Ljube Davidovića, kao i sa strankom slovenačkog lidera dr. Antona Korošeca. Nikad nije vezala zastavu s okupatorima, progoniteljima drugih i fašistima. To je bila i antifašistička ideja. Rukovodstvo JMO-a, preostalo iza Spahe, podržalo je partizanski pokret. Bošnjaci sela Gornjevrbaske doline i Neretvice spasili su Titov pokret uoči bitke na Neretvi! Učestvovali su na ZAVNOBiH-u, jedinom autentičnom narodnom sporazumu o viziji Bosne koji je sačinjen u BiH. Kroz povijest je bilo i kolaboracionaista od Mešića i Mulalića, do Abdića.
Napravljene su dvije velike povijesne greške. Formiranje Handžar divizije i priznavanje odreda El-Mudžahid u jedinicama Armije BiH. Zabludu Handžar divizije platilo je nekoliko hiljada muslimanske sirotinje svojim životima, a u povijesti je ostala tamna mrlja na bosanskim muslimanima. Zanimljivo je da je Handžar divizija formirana nakon sloma Hitlerove vojske kod Staljingrada. Hitler je njima popunio svoje redove na istočnom frontu. Ako muslimanska sirotinja nije znala za Staljingrad, gdje je bila ulema i inteligencija da im to kaže? Uz sve uvažavanje stotinjak šehida iz islamskih zemalja, stranci nisu smjeli biti legitimirani kao borci Armije BiH. Pa ni ta ideologija i koncept džihada nije smio biti involviran u bosansko društvo. To su morale znati umne bošnjačke glave. Kasnije se kukavički distanciraju, ali...
DANI: Zanimljivo je da se Vi pozivate na ZAVNOBiH.
LATIĆ: ZAVNOBiH je jedina autentična bosanska vizija države i društva koju su izrazili svi njeni narodi i narodnosti, odnosno jedini sporazum koji je sačinjen na tlu Bosne. Ima desetak sporazuma, tajnih ili javnih, o Bosni, koji su se desili po pravilu u svjetskim metropolama, od Berlina, Londona, Istanbula, Jalte, Bona, Daytona i Pariza. Upravo tu i jeste povijesni fenomen Bosne! Sve su velike svjetske sile, osim Kine, doslovno pokazale interes za tom malom zemljom na Balkanu. Nažalost, u njima Bosna nije imala prijatelje. Zbog takvog povijesnog konteksta nikad se narodima BiH nije dalo da se sami sporazumijevaju. Osim u Mrkonjić-Gradu. Zato je to veoma važan dokument i događaj. Nažalost, oni koji su ga organizirali prvi su ga i derogirali. Čim su zaposjeli moć, nametnuli su komunističku, a srušili narodnu viziju Bosne.
DANI: Današnja BiH rezultat je Daytona: kako biste Vi mijenjali Dejtonski mirovni sporazum?
LATIĆ: Razgovarao sam s Izetbegovićem, na njegovu inicijativu, o Daytonu. Imao sam osjećaj da ga potpis na taj sporazum jako muči. Rekao sam mu da bih i ja to isto učinio. On nije volio podilaženje i tražio je argumente. Naveo sam mu primjer Palestinaca. Njima je pedesetih godina nuđen sporazum sa 60 posto teritorije. Arapi se, mislim zbog njihove sujete, što je politički iracionalno i sa čime su, u to sam ubijeđen, i kalkulirali Jevreji i Englezi prilikom ponude, odbili ponudu. Šta imamo danas? Palestinci bi bili sretni da uspostave kakvu-takvu državu na samo dva posto teritorija. Zato mislim, ovo nije fraza, da je mir veoma dobar rezultat Daytona. I mi Bošnjaci, po svojoj tradiciji, ne smijemo kršiti sporazume. Makar u datom trenutku bili i štetni po nas. Odlika agresivnih ideja i politika jeste kršenja dogovora. Bošnjaci su propustili šansu da, u miru i s takvim ustavom, kreiraju političke vrijednosti koje bi bile superiorne u odnosu na RS. Oni to nisu učinili. Ovdje mislim prije svih na lidere SDA i SBiH kao na potpisnike sporazuma. Umjesto da svoju energiju usmjere ka prosperitetu zemlje i društva u svom okruženju, oni se samo bave jadikovkama kako iz RS-a vrše opstrukciju, kako ih ne razumije međunarodna zajednica? To im je opravdanje za bijedno stanje građana i bijednu poziciju države. Da su oni ozbiljni i da su posvećeni političkim ciljevima i idealima prosperiteta Bosne, dakle da su uspješni na svom terenu, RS bi ostala u političkom karantinu. I kao takvu ne bi je trebalo rušiti sve dok iz nje sâme, iz glava njenih lidera, ne odstranimo virus fašizma.
DANI: Znači li to da Vi niste za ukidanje RS-a?
LATIĆ: Ne znači. Mi smo za sve promjene koje odgovaraju državi i narodu Bosne. Problem je u tome što su oni, koji se u predizbornim kampanjama zaklinju da će srušiti RS, izabrali pogrešan i nelogičan put. Zar nije nelogično odbiti ponudu ukidanja SDS-a, a tražiti ukidanje RS-a?! Holbrooke tvrdi da je tako nešto ponudio Izetbegoviću, a ovaj to odbio.
DANI: Šta mislite zašto?
LATIĆ: Po mom sudu, on je tad bio sebičan. Više je mislio na SDA nego na Bosnu. Jer ukoliko bi se ukinuo SDS, pretpostavljam da je Izetbegović rezonovao da će doći na red i ukidanje drugih nacionalnih stranaka, pa i SDA. Zašto pretpostavljam da je Izetbegović ovako rezonovao? Jer je takvo nešto pokazao i sa svojim ličnim progoniteljima. To što se nije svetio udbašima i kosovcima, koji su progonili i druge građane, a ne samo njega i njegove istomišljenike, može se ocijeniti pohvalnim političkim gestom. Ali to što im je omogućio da uđu u njegovu stranku i u državnu vlast, nije problem samo revanšizma, nego se to smatra političkim mazohizmom. Još radikalnije i pogubnije jeste koaliranje SDA sa SDS-om. Uz sve uvažavanje političkog realiteta, to je za Bošnjake politički mazohizam.
DANI: Zar nije degutantno da danas tako o Izetbegovićevoj politici govori autor panegirika o njemu i podržavalac i njega i njegove politike?
LATIĆ: Nekad sam rekao da bih želio piti kahvu s njime u džennetu. Danas, kad ga nema, još više to želim. Takvo je moje mišljenje o rahmetli Aliji. Ali, bez obzira na moju ljubav i poštovanje prema Aliji, uvijek sam ovako razmišljao, jer sam bio lojalna opozicija SDA-u. Ali, moje se nije pikalo. Za čovjeka koji je izgovorio veliku rečenicu u Foči, kako za njega postoje samo dvije nacije - žrtve i dželati, nije primjereno da u političkoj pragmi te dvije nacije idu ruku pod ruku. Ali, to je politički usud da je veoma teško pomiriti principe i političku pragmu. Očito je ovdje rahmetli Izetebegović išao nauštrb principa i svojih političkih uvjerenja.
DANI: Koji su Vaši odnosno osnovni politički principi stranke?
LATIĆ: Naši politički ciljevi su cjelovitost države; uređeno privatno vlasništvo; građanske slobode i vjerska i nacionalna autonomnost naroda i religijskih manjina u sekularnoj državi. Da pojasnim: pitanje privatnog vlasništva, kao sveti princip svih razvijenih društava, usko je vezano s pitanjima privatne imovine, koje opet rješava probleme nacionalizacije, odnosno restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine pojedincu i institucijama, pa i vraćanja državne imovine državi. Dugo se godina ovdje vršila pljačka privatnog vlasništva. U praktičnom smislu, Bošnjacima su oduzimana materijalna dobra od svih mogućih režima. Isto tako, ako ne izglasamo zakon o nelegalno stečenoj imovini, ratni profiteri se zadovoljno mogu smješkati iz svojih vila, jer je njihov ratni motiv i cilj završen. Ali, ne može na usvajanju tog zakona i posebno na taj način insistirati Lagumdžija, čija je partija kroz nacionalizaciju opljačkala narod i ta ista partija od te pljačke ima nekretnine koje koristi i od kojih ubire enormnu kiriju. Zakon o nelegalno stečenoj imovini mora se odnositi na sve pa i na SDP. Oni se zalažu za reviziju porijekla imovine. Kategorično smo za to. Ali taj zakon ne može tretirati pljačku samo u vrijeme rata i poslije, nego i prije. Neka i SDP dokaže porijeklo svojih nekretnina. Što se tiče autonomnosti nacionalnih i vjerskih prava, tu Bošnjaci moraju raditi na svom identitetu, da ne kažem imidžu. Na lice islama danas je navučena ružna maska koja govori o nasilju, svireposti, isključivosti, mržnji itd. Mnogo je razloga doprinijelo tako pogrešnoj slici islama. I neophodno je mukotrpno i mudro raditi na ispravljanju te greške.
DANI: Zašto se fokusirati na nacionalni identitet Bošnjaka?
LATIĆ: Ima gorljivih pristalica da se i ime stranke promijeni u bosansku narodnu stranku. Ta će opcija biti otvorena. Moguće je da na konvenciji, koju ćemo, ako Bog da, organizirati u maju, i to usvojimo. Do tada u fokusu će nam biti identitet Bošnjaka. Jer Bošnjaci su se samo formalno izjasnili ko su. Suštinski, oni u svom kulturnom identitetu nazaduju. I nazadovat će sve dok ih oni koji idu na izbore s pričom da brinu o njihovim nacionalnim interesima budu zavodili. Još nemamo ni definicije ko je Bošnjak, kao što nemamo konsenzus o nacionalnim simbolima, naprimjer.
DANI: Pa, ko su, po Vama, Bošnjaci?
LATIĆ: Bošnjaci su svi građani koji pripadaju islamskoj kulturi i tradiciji, a govore jedan od pet dijalekata bosanskog jezika.
DANI: Ko čini vrh NBS-a? Je li tu Vaš brat Džemaludin?
LATIĆ: Što se tiče vodećih ljudi u stranci, sami će se predstavljati javnosti shodno njihovim afinitetima i stručnosti. Za sada, reći ću samo da je u fokusu prof. Bušatlija sa svojom vizijom gradnje luke u Neumu, odnosno Koridora 5C. Ne vjerujem da će se moj brat angažirati u stranci: sjećam se, kad ga je Izetbegović molio da pristupi u SDA, rekao mu je kako nema afiniteta za politiku i kako je njegov san pisati poeziju i tefsire. Onda ga je Izetbegović zamolio da mu pozajmi samo ime. Zašto bi danas kvario svoj san pisanja tefsira i pjesama?
DANI: Na koju od stranaka tipujete da biste mogli surađivati i eventualno formirati vlast?
LATIĆ: Ovdje se danas, nažalost, prvo kaže s kime nećemo. Dakle, ni u snu ne bismo surađivali sa zločinačkim strankama, poput SDS-a i Šešeljevih radikala. Uvažavamo HDZ-ov izlazak na referendum o nezavisnosti BiH. Ali, koncetracioni logori i zločini su na duši HDZ-u i mora se odrediti prema njima. Sa ovakvim SDA-om, koju je već zahvatila ganagrena korupcije i nepotizma, jednostavno je neprofitabilno ulaziti u bilo kakav aranžman. Ne mogu SDA-u oprostiti da je Mehmed Alagić umro kao lopov, dakle ostao jedina SDA-ova žrtva korupcije i kriminala, a da ta stranka nikad nikoga, ni najobičnijeg referenta nije smijenila, a kamo li krivično gonila zbog lopovluka! Isto tako, omjer nezaposlenih supruga, snaha i zetova članova GO SDA jednak je omjeru zaposlenih Bošnjaka. Ta stranka i ta politika, ma ko je kao takvu vodio i ma šta zagovarala, mora se skinuti s grbače naroda kako bi bar nakon dvadeset godina vidio bijeli dan. Lideri SDP-a su se stvarno odrekli socijalizma i komunizma. Ali, nikako da se odreknu komunističkih materijalnih dobara. To nas sprečava da u principu ne možemo s njima dijeliti odgovornost vlasti pred narodom. I nek SBiH promijeni imidž i oslobodi se lovaca na tendere, skupa ćemo kreirati političke vrijednosti za BiH. Što se mene lično tiče, uvijek sam sa dr. Silajdžićem imao odličnu komunikaciju. Imamo i karakternih sličnosti, pa mi on ima običaj reći kako smo slični po tome što ni pred "svojima nismo savili šiju". Nadam se da će me on i ovaj put razumjeti.
meni se najvise svidja naslov: UDBE nema a Boga se ne boje
Intervju Dana: Nedžad Latić
Udbe nema, a Boga se ne boje
Godinama je slovio kao osoba od povjerenja Alije Izetbegovića: bivši ljiljanovac koji se okušao i sa Bošnjačkom televizijom, lojalna opozicija SDA-u, kako sam sebe danas opisuje, najnovije je lidersko ime u stranačkom životu BiH. Ekskluzivno za Dane Nedžad Latić govori zašto se odlučio na oživljavanje Narodne bošnjačke stranke, šta zamjera zelenoj buržoaziji, kad je Alija Izetbegović bio sebičan, kakve su uloge Bakira Izetbegovića, Džemaludina Latića, Zlatka Lagumdžije, Muhameda Filipovića, Harisa Silajdžića?
Vildana Selimbegović
DANI: Bosna i Hercegovina najmanje oskudijeva u političkim strankama. Usto se nacionalne stranke, iako dobijaju izbore, smatraju najvećim krivcima za sadašnji bijedni život. Otkud, onda, odluka o političkom angažmanu i oživljavanju još jedne stranke s nacionalnim prefiksom?
LATIĆ: Istina je da sam prihvatio reaktivirati Narodnu bošnjačku stranku - NBS - nakon što sam razgovarao s Bakirom Tanovićem, predsjednikom NBS-a, i prof. Ibrahimom Bušatlijom. Tome su doprinijela i moja dopisivanja i razgovori s ljudima, mahom mojim vršnjacima, iz dijaspore i BiH koji se žele ozbiljno politički angažirati. Svjestan sam da nemam ni reference ni harizme za političara za kakvim vapi ova zemlja. Stoga se nikad neću kandidirati za izvršnu vlast. Djelovat ću samo unutar stranke kao artikulator njene ideje. Zato sam uvjeren da ćemo promovirati inteligentne, obrazovane i moralne ljude za najozbiljnije političke funkcije i poslove u državi. Svjestan sam i da mnogo rizikujem ovim angažmanom. Ali, dva su presudna motiva zbog kojih sam donio odluku i prihvatio ponudu. Prvo, preživljavam frustracije, pa i poniženja u svojoj zemlji, gdje dominiraju nakazne političke opcije i ideje. To isto doživljavam i od političkih moćnika, da ne kažem bošnjačke elite, koju sam već okvalificirao kao zelenu buržoaziju. Ako tako živim ja, šta je tek onda s mojom generacijom koja je najviše pretrpjela i dala za domovinu?! Stoga ne mislim da mi se išta lošije može desiti transparentnim političkim angažmanom. Drugo, sadašnji lideri bošnjačkih stranaka osiono tvrde kako njihove stranke nemaju alternative, kako ih nema ko pobijediti. Takvi prepotentni lideri računaju na zatečenu moć i brojnost stranke. Dragi Bog daje odgovor takvima, a savjet pametnima kako da prebrode depresivna stanja i frustracije pa kaže: "...Neka se među vama nađe dvadeset odvažnih!" Ovdje je poenta na moralnoj snazi. Ja vjerujem u moralnu snagu svoje generacije, kao što vjerujem u snagu i moć ideje koju promoviram.
DANI: Kakva je to nova ideja i program?
LATIĆ: Radim na staroj ideji i novoj stranci, dakle poslušao sam akademika Muhameda Filipovića. Zagovaram nacionalnu bošnjačku političku ideju. Ona je stara tačno sto godina. Naime, Ali-beg Firdus je osnovao MNO 1906. godine, a to je prva politička organizacija u povijesti Bošnjaka. To je bilo vrijeme kad je Austrougarska dozvolila parlamentarni pluralizam u BiH, kada nastaju i druge političke organizacije poput HDZ-a, SDA i Radničke partije. Zar nije fenomen da se ni nakon sto godina, bar što se tiče iskustva političkog pluralizma u BiH, ništa nije izmijenilo? To su četiri političke opcije koje su i danas dominantne u BiH. Povod političkom organiziranju Bošnjaka bilo je pokrštavanje djevojčice Fate Omanović. Dakle, to je bio politički odgovor, odnosno odbrana Bošnjaka od tadašnjeg evropskog, odnosno katoličkog prozelitizma. Danas takve forme prozelitizma nema. Ali, da li postoji druga forma prozelitizma u Evropi i da li je moguć u novoj formi? Ali-beg Firdus je bio pod utjecajem Ali-efendije Džabića, mostarskog muftije, koji je bio ideolog Vakufsko-mearifskog pokreta. Džabić je bio bošnjački Voltair. On se borio za građanska, vjerska i nacionalna prava Bošnjaka. Iz toga pokreta nastaju prve bošnjačke institucije, kao što je Rijaset IZ-a, ali i pišu se knjige na bosančici, govore hutbe na bosanskom jeziku? Ovaj period označava povijesnu prekretnicu nacionalne svijesti Bošnjaka. Do tada su se Bošnjaci osjećali, onako kako su učili u mektebima, "mumin, muslim, Turčin, elhamdulillah". Od tada, uslijed reforme mektebske nastave, pa sve do političkog organiziranja, Bošnjaci kristaliziraju svoj nacionalni i kulturni identitet. Svoj angažman Đabić je platio zabranom povratka u zemlju, nakon što je otišao u Istanbul da lobira za svoj pokret. I to nam je velika pouka. Ovu ideju preuzeo je Mehmed Spaho 1921. nakon što su srpski monarsi u Kraljevini Jugoslaviji dopustili neki oblik političkog pluralizma. Spaho je JMO učinio najjačom strankom u povijesti Bošnjaka. Za njega je glasalo skoro cijelo bošnjačko biračko tijelo. Zanimljivo je da bi Spaho svoju izbornu kampanju počinjao iz Novog Pazara, a da mu je Tuzla, naprimjer, bila "izborna kula".
Ubistvom Spahe 1939. ova ideja ponire. Oživjet će je Alija Izetbegović, koji je sam priznao da je namjeravao svojoj stranci dati ime JMO, a akademika Filipovića vidio je kao lidera. Smrću Izetbegovića, a mnogi će se složiti da se to desilo i nekoliko godina prije njegove smrti, ova ideja opet ponire. Gubi se sa političke scene. U svojoj knjizi Boja povijesti napisao sam kako je njegova SDA danas poput korica iz kojih je izvučen mač. Naime, prema svjetskim analitičarima događaja prošloga stoljeća, među stotinu koji su obilježili to stoljeće je i pojava SDA. To je stvarno 1991. bio veoma jak politički pokret. Njegova je snaga bila u ideji i harizmi Izetbegovića, koji je prilično inteligentno artikulirao tu ideju. Eto, to je ideja koju mi želimo oživjeti. Ona nosi autentično bošnjačko političko iskustvo i smatramo da samo ova ideja može dati odgovore na politička pitanja i probleme pred kojima se ovaj narod nalazi.
DANI: Zar ovdašnji analitičari tu ulogu kontinuiteta ne vide u Bakiru Izetbegoviću?
LATIĆ: Bakira kao osobu cijenim. Međutim, u politici, pa i u stranci do sada, čini mi se da biologija više govori od ideje. I Spaho je imao sina koji se angažirao u MBO-u. Pa šta? Sjećate li se neke njegove izjave ili stava?
Ostali (su)osnivači SDA su eliminirani i već su ih nazvali "okorcima SDA". Ne sišem informacije iz prsta, ali i ne razmišljam sâm na ovakav način. Čuo sam Emina Granova, naprimjer, drugog po rangu ideologa Mladih Muslimana, da kaže: "Nema ovom narodu selameta. Ovi (SDP) ne vjeruju u Boga, a ovi (SDA) ga se ne boje!" Nije bitno mišljenje Granova o SDP-u, već njegovo razočarenje u SDA. To je u mojim ušima odzvanjalo beketovskim povikom: "Endgame!" Komunisti su se bojali Udbe i nije bilo toliko kriminala i lopovluka u strukturama vlasti kao danas, jer ovi, ako se Boga ne boje, a nema Udbe, nemaju se koga bojati!
DANI: Koje biste karakteristike tog stogodišnjeg političkog iskustva Bošnjaka posebno izdvojili?
LATIĆ: Prvo, ta je ideja u sebi nosila i ispoljavala veoma visok stepen političke tolerancije i želje za suživotom. Nju nisu zagovarali i za nju se nisu borili samo tri lidera koja sam spomenuo. Tu je cijela plejada političara, intelektualaca, alima i veleposjednika. Isto kao što ni sam Spaho nije platio životom zbog svoje ideje boreći se protiv podjele Bosne. Mnogi su Bošnjaci protjerani, ubijeni, uhapšeni i progonjeni dok su se borili za ovu ideju. Vrlo su često, zajedno s drugima, Srbima ili Hrvatima, stajali u zaštitu i drugih naroda. Sakib Korkut, urednik Parvade, lista JMO-a, javno je stao u zaštitu Srba od "šuckora" nakon atentata 1914. godine. Štitili su Jevreje. Pisali su proklamacije, peticije i rezolucije. Borili su se političkim sredstvima jer nikad nisu imali druge moći. Ta je ideja koalirala i s drugim partijama. Naprimjer, JMO je koalirala s liberalima Ljube Davidovića, kao i sa strankom slovenačkog lidera dr. Antona Korošeca. Nikad nije vezala zastavu s okupatorima, progoniteljima drugih i fašistima. To je bila i antifašistička ideja. Rukovodstvo JMO-a, preostalo iza Spahe, podržalo je partizanski pokret. Bošnjaci sela Gornjevrbaske doline i Neretvice spasili su Titov pokret uoči bitke na Neretvi! Učestvovali su na ZAVNOBiH-u, jedinom autentičnom narodnom sporazumu o viziji Bosne koji je sačinjen u BiH. Kroz povijest je bilo i kolaboracionaista od Mešića i Mulalića, do Abdića.
Napravljene su dvije velike povijesne greške. Formiranje Handžar divizije i priznavanje odreda El-Mudžahid u jedinicama Armije BiH. Zabludu Handžar divizije platilo je nekoliko hiljada muslimanske sirotinje svojim životima, a u povijesti je ostala tamna mrlja na bosanskim muslimanima. Zanimljivo je da je Handžar divizija formirana nakon sloma Hitlerove vojske kod Staljingrada. Hitler je njima popunio svoje redove na istočnom frontu. Ako muslimanska sirotinja nije znala za Staljingrad, gdje je bila ulema i inteligencija da im to kaže? Uz sve uvažavanje stotinjak šehida iz islamskih zemalja, stranci nisu smjeli biti legitimirani kao borci Armije BiH. Pa ni ta ideologija i koncept džihada nije smio biti involviran u bosansko društvo. To su morale znati umne bošnjačke glave. Kasnije se kukavički distanciraju, ali...
DANI: Zanimljivo je da se Vi pozivate na ZAVNOBiH.
LATIĆ: ZAVNOBiH je jedina autentična bosanska vizija države i društva koju su izrazili svi njeni narodi i narodnosti, odnosno jedini sporazum koji je sačinjen na tlu Bosne. Ima desetak sporazuma, tajnih ili javnih, o Bosni, koji su se desili po pravilu u svjetskim metropolama, od Berlina, Londona, Istanbula, Jalte, Bona, Daytona i Pariza. Upravo tu i jeste povijesni fenomen Bosne! Sve su velike svjetske sile, osim Kine, doslovno pokazale interes za tom malom zemljom na Balkanu. Nažalost, u njima Bosna nije imala prijatelje. Zbog takvog povijesnog konteksta nikad se narodima BiH nije dalo da se sami sporazumijevaju. Osim u Mrkonjić-Gradu. Zato je to veoma važan dokument i događaj. Nažalost, oni koji su ga organizirali prvi su ga i derogirali. Čim su zaposjeli moć, nametnuli su komunističku, a srušili narodnu viziju Bosne.
DANI: Današnja BiH rezultat je Daytona: kako biste Vi mijenjali Dejtonski mirovni sporazum?
LATIĆ: Razgovarao sam s Izetbegovićem, na njegovu inicijativu, o Daytonu. Imao sam osjećaj da ga potpis na taj sporazum jako muči. Rekao sam mu da bih i ja to isto učinio. On nije volio podilaženje i tražio je argumente. Naveo sam mu primjer Palestinaca. Njima je pedesetih godina nuđen sporazum sa 60 posto teritorije. Arapi se, mislim zbog njihove sujete, što je politički iracionalno i sa čime su, u to sam ubijeđen, i kalkulirali Jevreji i Englezi prilikom ponude, odbili ponudu. Šta imamo danas? Palestinci bi bili sretni da uspostave kakvu-takvu državu na samo dva posto teritorija. Zato mislim, ovo nije fraza, da je mir veoma dobar rezultat Daytona. I mi Bošnjaci, po svojoj tradiciji, ne smijemo kršiti sporazume. Makar u datom trenutku bili i štetni po nas. Odlika agresivnih ideja i politika jeste kršenja dogovora. Bošnjaci su propustili šansu da, u miru i s takvim ustavom, kreiraju političke vrijednosti koje bi bile superiorne u odnosu na RS. Oni to nisu učinili. Ovdje mislim prije svih na lidere SDA i SBiH kao na potpisnike sporazuma. Umjesto da svoju energiju usmjere ka prosperitetu zemlje i društva u svom okruženju, oni se samo bave jadikovkama kako iz RS-a vrše opstrukciju, kako ih ne razumije međunarodna zajednica? To im je opravdanje za bijedno stanje građana i bijednu poziciju države. Da su oni ozbiljni i da su posvećeni političkim ciljevima i idealima prosperiteta Bosne, dakle da su uspješni na svom terenu, RS bi ostala u političkom karantinu. I kao takvu ne bi je trebalo rušiti sve dok iz nje sâme, iz glava njenih lidera, ne odstranimo virus fašizma.
DANI: Znači li to da Vi niste za ukidanje RS-a?
LATIĆ: Ne znači. Mi smo za sve promjene koje odgovaraju državi i narodu Bosne. Problem je u tome što su oni, koji se u predizbornim kampanjama zaklinju da će srušiti RS, izabrali pogrešan i nelogičan put. Zar nije nelogično odbiti ponudu ukidanja SDS-a, a tražiti ukidanje RS-a?! Holbrooke tvrdi da je tako nešto ponudio Izetbegoviću, a ovaj to odbio.
DANI: Šta mislite zašto?
LATIĆ: Po mom sudu, on je tad bio sebičan. Više je mislio na SDA nego na Bosnu. Jer ukoliko bi se ukinuo SDS, pretpostavljam da je Izetbegović rezonovao da će doći na red i ukidanje drugih nacionalnih stranaka, pa i SDA. Zašto pretpostavljam da je Izetbegović ovako rezonovao? Jer je takvo nešto pokazao i sa svojim ličnim progoniteljima. To što se nije svetio udbašima i kosovcima, koji su progonili i druge građane, a ne samo njega i njegove istomišljenike, može se ocijeniti pohvalnim političkim gestom. Ali to što im je omogućio da uđu u njegovu stranku i u državnu vlast, nije problem samo revanšizma, nego se to smatra političkim mazohizmom. Još radikalnije i pogubnije jeste koaliranje SDA sa SDS-om. Uz sve uvažavanje političkog realiteta, to je za Bošnjake politički mazohizam.
DANI: Zar nije degutantno da danas tako o Izetbegovićevoj politici govori autor panegirika o njemu i podržavalac i njega i njegove politike?
LATIĆ: Nekad sam rekao da bih želio piti kahvu s njime u džennetu. Danas, kad ga nema, još više to želim. Takvo je moje mišljenje o rahmetli Aliji. Ali, bez obzira na moju ljubav i poštovanje prema Aliji, uvijek sam ovako razmišljao, jer sam bio lojalna opozicija SDA-u. Ali, moje se nije pikalo. Za čovjeka koji je izgovorio veliku rečenicu u Foči, kako za njega postoje samo dvije nacije - žrtve i dželati, nije primjereno da u političkoj pragmi te dvije nacije idu ruku pod ruku. Ali, to je politički usud da je veoma teško pomiriti principe i političku pragmu. Očito je ovdje rahmetli Izetebegović išao nauštrb principa i svojih političkih uvjerenja.
DANI: Koji su Vaši odnosno osnovni politički principi stranke?
LATIĆ: Naši politički ciljevi su cjelovitost države; uređeno privatno vlasništvo; građanske slobode i vjerska i nacionalna autonomnost naroda i religijskih manjina u sekularnoj državi. Da pojasnim: pitanje privatnog vlasništva, kao sveti princip svih razvijenih društava, usko je vezano s pitanjima privatne imovine, koje opet rješava probleme nacionalizacije, odnosno restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine pojedincu i institucijama, pa i vraćanja državne imovine državi. Dugo se godina ovdje vršila pljačka privatnog vlasništva. U praktičnom smislu, Bošnjacima su oduzimana materijalna dobra od svih mogućih režima. Isto tako, ako ne izglasamo zakon o nelegalno stečenoj imovini, ratni profiteri se zadovoljno mogu smješkati iz svojih vila, jer je njihov ratni motiv i cilj završen. Ali, ne može na usvajanju tog zakona i posebno na taj način insistirati Lagumdžija, čija je partija kroz nacionalizaciju opljačkala narod i ta ista partija od te pljačke ima nekretnine koje koristi i od kojih ubire enormnu kiriju. Zakon o nelegalno stečenoj imovini mora se odnositi na sve pa i na SDP. Oni se zalažu za reviziju porijekla imovine. Kategorično smo za to. Ali taj zakon ne može tretirati pljačku samo u vrijeme rata i poslije, nego i prije. Neka i SDP dokaže porijeklo svojih nekretnina. Što se tiče autonomnosti nacionalnih i vjerskih prava, tu Bošnjaci moraju raditi na svom identitetu, da ne kažem imidžu. Na lice islama danas je navučena ružna maska koja govori o nasilju, svireposti, isključivosti, mržnji itd. Mnogo je razloga doprinijelo tako pogrešnoj slici islama. I neophodno je mukotrpno i mudro raditi na ispravljanju te greške.
DANI: Zašto se fokusirati na nacionalni identitet Bošnjaka?
LATIĆ: Ima gorljivih pristalica da se i ime stranke promijeni u bosansku narodnu stranku. Ta će opcija biti otvorena. Moguće je da na konvenciji, koju ćemo, ako Bog da, organizirati u maju, i to usvojimo. Do tada u fokusu će nam biti identitet Bošnjaka. Jer Bošnjaci su se samo formalno izjasnili ko su. Suštinski, oni u svom kulturnom identitetu nazaduju. I nazadovat će sve dok ih oni koji idu na izbore s pričom da brinu o njihovim nacionalnim interesima budu zavodili. Još nemamo ni definicije ko je Bošnjak, kao što nemamo konsenzus o nacionalnim simbolima, naprimjer.
DANI: Pa, ko su, po Vama, Bošnjaci?
LATIĆ: Bošnjaci su svi građani koji pripadaju islamskoj kulturi i tradiciji, a govore jedan od pet dijalekata bosanskog jezika.
DANI: Ko čini vrh NBS-a? Je li tu Vaš brat Džemaludin?
LATIĆ: Što se tiče vodećih ljudi u stranci, sami će se predstavljati javnosti shodno njihovim afinitetima i stručnosti. Za sada, reći ću samo da je u fokusu prof. Bušatlija sa svojom vizijom gradnje luke u Neumu, odnosno Koridora 5C. Ne vjerujem da će se moj brat angažirati u stranci: sjećam se, kad ga je Izetbegović molio da pristupi u SDA, rekao mu je kako nema afiniteta za politiku i kako je njegov san pisati poeziju i tefsire. Onda ga je Izetbegović zamolio da mu pozajmi samo ime. Zašto bi danas kvario svoj san pisanja tefsira i pjesama?
DANI: Na koju od stranaka tipujete da biste mogli surađivati i eventualno formirati vlast?
LATIĆ: Ovdje se danas, nažalost, prvo kaže s kime nećemo. Dakle, ni u snu ne bismo surađivali sa zločinačkim strankama, poput SDS-a i Šešeljevih radikala. Uvažavamo HDZ-ov izlazak na referendum o nezavisnosti BiH. Ali, koncetracioni logori i zločini su na duši HDZ-u i mora se odrediti prema njima. Sa ovakvim SDA-om, koju je već zahvatila ganagrena korupcije i nepotizma, jednostavno je neprofitabilno ulaziti u bilo kakav aranžman. Ne mogu SDA-u oprostiti da je Mehmed Alagić umro kao lopov, dakle ostao jedina SDA-ova žrtva korupcije i kriminala, a da ta stranka nikad nikoga, ni najobičnijeg referenta nije smijenila, a kamo li krivično gonila zbog lopovluka! Isto tako, omjer nezaposlenih supruga, snaha i zetova članova GO SDA jednak je omjeru zaposlenih Bošnjaka. Ta stranka i ta politika, ma ko je kao takvu vodio i ma šta zagovarala, mora se skinuti s grbače naroda kako bi bar nakon dvadeset godina vidio bijeli dan. Lideri SDP-a su se stvarno odrekli socijalizma i komunizma. Ali, nikako da se odreknu komunističkih materijalnih dobara. To nas sprečava da u principu ne možemo s njima dijeliti odgovornost vlasti pred narodom. I nek SBiH promijeni imidž i oslobodi se lovaca na tendere, skupa ćemo kreirati političke vrijednosti za BiH. Što se mene lično tiče, uvijek sam sa dr. Silajdžićem imao odličnu komunikaciju. Imamo i karakternih sličnosti, pa mi on ima običaj reći kako smo slični po tome što ni pred "svojima nismo savili šiju". Nadam se da će me on i ovaj put razumjeti.
-
forUMASH
- Posts: 2180
- Joined: 24/01/2006 04:12
- Location: Razjedinjene Drzave BIH
#3
....zanimljiv interview....pogotovu su mi zanimljivi stavovi vezani za ZAVNOH, handzar diviziju i El-Mudzahid odred kao i analiza Alijinog odbijanja zabrane rada SDS-a, te koaliranje SDA sa SDS-om.....
....da se Latic pod anonimnim nickom pridruzio nasoj forumskoj zajednici, nakon samo par postova ponio bi epitet komunjare .... ...a za "zelenu burzoaziju" nebi mu ginuo jedan od naziva koji se zavrsava na *fobicar....
....da se Latic pod anonimnim nickom pridruzio nasoj forumskoj zajednici, nakon samo par postova ponio bi epitet komunjare ....
...a za "zelenu burzoaziju" nebi mu ginuo jedan od naziva koji se zavrsava na *fobicar.... -
digger
- Posts: 2925
- Joined: 03/12/2004 02:10
- Location: blizina Toronta
#4 Re: 100 godina Laticeve stranke!
Babi milo pa joj se i snilo...kub lajkan wrote:Ne znam koja je to furka da se slavi 100 godina necega sto 80, 90, pa i vise godina, uopste nije postojalo...
A mozda je nekada bila takva "minderusa partija", ko zna.
-
kub lajkan
- Posts: 3514
- Joined: 03/12/2004 19:20
#5 Re: 100 godina Laticeve stranke!
Ma evo objasnjavao veceras u CD-u... Kao on probrao ideje koje ce bastiniti...digger wrote:Babi milo pa joj se i snilo...kub lajkan wrote:Ne znam koja je to furka da se slavi 100 godina necega sto 80, 90, pa i vise godina, uopste nije postojalo...
A mozda je nekada bila takva "minderusa partija", ko zna.
Jebote, pa mogu i ja (gluho bilo!) sad registrovati stranku koja bastini Sokratovu mudrost i reci SPS (Sokratova politicka stranka
) ove godine slavi 2.400 godina postojanja... najstarija u Bosnjaka... -
kekec
- Posts: 4854
- Joined: 18/05/2004 15:40
- Location: EU
#6 Re: 100 godina Laticeve stranke!
kub lajkan wrote:Jebote, pa mogu i ja (gluho bilo!) sad registrovati stranku koja bastini Sokratovu mudrost i reci SPS (Sokratova politicka stranka
Dobar !
-
senada
- Posts: 2838
- Joined: 08/12/2005 13:18
#8
Na ime Ibrahim Busatlija procitah da se radi o sedamdesetsest-o godisnjaku a o Bakiru Tanovicu na blogu zedanpravde procitah sljedece
E MOJA GRANICO
Problem prvi
Hrvatska je sporazumom Tudjman –Izetbegovic trebala dobiti slobodan provoz robe i ljudi kroz Neum, a BiH bi trebala zauzvrat dobiti znatno veća prava na luku Ploče tvoreći svojevrsnu slobodnu zonu nad kojom bi BiH trebala imati znatan dio u upravljanju.
Hrvatska vrlo brzo realizira slobodan prolaz kroz Neum, ali BiH ne dobivaju ni L od Luke Ploče iako je Hrvatska dužna vratiti bar dio skladišta poduzećima iz BiH jer su ih poduzeća iz BiH gradila. Ovo je vrlo malo poznata činjenica u javnosti i naša Vlada je nikada ne spominje da ne bi izgubila potporu hrvatske javnosti, kao ni činjenicu da je BiH znatno učestvovala u gradnji te luke
Problem drugi
Hrvatska gradi most Pelješac-Komarna s visinom koja bi trebala zadovoljiti i više nego što trenutno Neum može primiti u svojim vodama. Međutim BiH se poziva na međunarodno pravo mora i obvezu da joj se omogući nesmetan prolaz kroz hrvatske vode za sve brodove bez obzira što Neum vjerojanto nikada neće moći primiti brodove čija je visina veća od par metara. Prof. Bakir Tanović i niz drugih istaknutih intelektualaca u BiH idu toliko daleko da traži da Neum izgradi luku i da time zamjeni Ploče, očito ne znajući da je takvo istraživanje provedeno već davnih 50-ih i 60-ih, ali se ustanovilo da je to potpuno nemoguće.
Problem treći
BiH je u fazi realizacije projekta ???Gornji Horizonti“ o kojoj hrvatska javnost ne zna ama baš ništa. I nije to niša čudno za Hrvatsku, ali je za Neretvu to iznimno opasan projekt. Naime tim projektom bi se dio voda iz Neretve preusmjerio na Republiku Srpsku prema Trebinju, a za potrebe navodnjavanja i stvaranja ogromnih poljoprivrednih povrsina u Trebinjskom kraju, uz gradnju jedne hidroelektrane. Oduzimanjem dijela vode iz rijeke Neretve doći će do smanjenja pritoka slatke vode, što će dovesti do dodatnog povlačenja mora (slane vode) u Neretvu i u konačnici za posljedicu imati potpuno uništenje kompletne neretvanske poljoprivrede zbog zaslanjenja tla, a time i cijelog našeg kraja. BiH ne smije raditi takve projekte bez suglasnosti Hrvatske, ali nadležne institucije još ne reagiraju na ovakav razvoj događaja.
Da li je Neretva žrtva neznanja, nesposobnosti ili je pak prodana ostaje tek za vidjeti!
-
senada
- Posts: 2838
- Joined: 08/12/2005 13:18
#10
Vec se svi nagledasmo tako raznih podrzaca i podrski zakonu, posebno o protuzakonitom bogacenjuPrenj wrote:Cim vidim pojmove kao "zelena burzoazija", podrska zakonu o povratu nelegalno stecene imovine, ... sve je jasno.
Treba pozdraviti pojavu jos jednu jedne LIJEVU stranke u BiH!
... huh... mislim na cijele armije kontrarevizionih jedinica angaziranih u odbrani ratom i mukom stecene imovine...nevjerovatan i fasinantan je taj entuzijazam i optimizam jer im osim u gluposti ne vidim realno pokrice
-
kub lajkan
- Posts: 3514
- Joined: 03/12/2004 19:20
#11
prije bih rekao da je ovo pojava jos jedne LEVATSKE stranke...Prenj wrote:Cim vidim pojmove kao "zelena burzoazija", podrska zakonu o povratu nelegalno stecene imovine, ... sve je jasno.
Treba pozdraviti pojavu jos jedne LIJEVE stranke u BiH!
-
Bosanski Zmaj
- Posts: 160
- Joined: 27/01/2006 22:27
#12
Ova stranka vec postoji... ako dovedu jos par ljudi od formata, mozda bude sta zasad nista...