Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Prije osamstotina ljeta...Na pocetku svijeta, osvanuo divan dan. Dobro jutro Kulin Bane...vice narod na sve strane. Dobro jutro,Dobar dan...odgovara Kulin Ban. Kao da je Sudnji dan. Reci nama Kulin Bane...kakve Bosna ceka dane. Zamisli se Kulin Ban...kao da je Sudnji dan. Kada dodju teski dani - nikom nece teze biti. A kad dodju dani srece - nikom bolje biti nece, rece mudri Kulin Ban...kao da je Sudnji dan. Od Kulina Bana... ...pa do danasnjeg dana.
Kulin Ban je nas Bosanskohercegovacki Kralj svih vremena od postanka BH drzave pa sve do danas a bogami i u buducnosti BiH.
Hvala ti @ Sanjice za ovako lijep prilog.
Vas komentar, pisite sto vise i postavite ovdje sve moguce info, slike, mape itd u vezi Kulin Ban-a.
"Veliki ban bosanski, vladao je od 1180. do 1204. i stekao poštovanje velikog vođe u bošnjačkoj historiji. Sačuvani fragmenti svjedočenja o ban Kulinovoj vladavini govore o 24 godine mira i nastojanja da Bosna ekonomski prosperira. Kulin banov trgovački ugovor s Dubrovnikom, čuvena povelja Kulina bana, sklopljena 1189, poticala je dubrovačke trgovce na eksploataciju bosanskih rudnika. Ovaj ugovor je najstariji poznati državni dokument pisan na narodnom jeziku. Ova povelja nedvosmisleno pokazuje da je u vrijeme njenog izdavanja, krajem XII stoljeća, na tlu Bosne postojala državna sa svojom osobenom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Ugovorom se uređuje jedna već uhodana praksa trgovačkog prometa i veza Bosne sa Dubrovnikom. Tri glavna trgovačka centra u to doba bila su Vrhbosna, Visoko i Drijeva (Narenta), na lijevoj obali Neretve, kod ušća rijeke Krupe. U doba Kulina bana, Bosanska se država prostirala od Drine do Grmeča, sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim Krajima oko Sane. Ban Kulin je vjerovatno najtipičnija ličnost srednjovjekovne Bosne i jedini je Bosanski vladar koji je ostao sačuvan u savremenoj bošnjačkoj tradicionalnoj narodnoj poslovici: "Od Kulina bana i dobrijeh dana."
Ban Kulin je, zajedno sa familijom, i rodbinom, kao i ostali Bošnjaci toga doba, bio pripadnik heretičkog učenja u Bosni. O tome je papu Inocenta III 1199 godine prvi izvijestio zetski knez Vukan, stariji sin velikog raškog župana Stefana Nemanje. Razlog iza Vukanovog čina je bio politički. Naime, do srpske prijestolne krize došlo je kada se 1196 veliki župan Stefan Nemanja, protivno tadašnjem redu naslijeđa, preskočivši najstarijeg sina Vukana, odrekao vlasti u korist srednjeg sina Stefana, koji ja kao zet bizantskog cara imao političku prednost nad starijim bratom. Vukan je od oca umjesto očekivanog prijestolja dobio na upravu Zetu i Trebinje, sa titulom "velikog kneza." Uvrijeđen i nezadovoljan, Vukan se povezao sa ugarskim kraljem Emerikom i uz njegovu podršku nekoliko se godina borio za prijestolje protiv mlađeg brata. U sklopu te borbe treba gledati i Vukanovo pismo papi 1199 u kojemu je iznio čitav niz optužbi protiv plemenitog Bošnjaka, Kulina bana. Iza niza vjerskih optužbi protiv Kulina bana i bosanskih heretika, krili su se i konkretni politički motivi i ciljevi. Ukoliko bi kralj Emerik uspio svrgnuti Kulina, onda bi na mjesto bosanskog bana mogao doći sam Vukan, kao Emerikov saveznik i pravovjernik koji priznaje papu i rimsku crkvu kao pravu i jedinu. Time bi srpski knez Vukan došao u posjedstvo Bosne.
I sam kralj Emerik je imao negativan stav prema Kulinu banu, te se u jednom pismu žalio papi da je ban Kulin upao u Srbiju i odveo "neke kršćane" u ropstvo kao podanike ugarske krune, te da prijeti da će i "preostali dio zemlje uzeti." Jasno je da Kulin ban nije bio nikakav ugarski vazal, nego, za razliku od svog prethodnika bana Borića, nije bio ni politički povezan sa ugarskim kraljem. Nakon što je 1202 pomogao Vukanu da zbaci Stefana, ugarski kralj je smatrao da se može okrenuti Bosni i dovesti je u svoju političku zavisnost. Da zaobiđe mogući križarski rat, lukavi i oprezni bošnjački vođa Kulin ban, odmah je pokazao volju da u pogledu vjere prihvati sve što od njega traži rimska kurija. Papa je početkom aprila 1203 godine poslao svog izaslanika u Bosni da ukaže na bosansko navodno krivovjerje. Na Bilinom polju (kod Zenice) održan je sabor sa starješinama krstjana, banom Kulinom, njegovim časnicima i brojnim bošnjacima. Papa je pod prijetnjom križarskog rata i istrebljena bošnjačkih heretika tražio da se Bošnjaci odreknu svog heretičkog učenja i prakse. Time je mudri Kulin ban potpisao akt o odbacivanju heretičkog učenja u Bosni. Čin odricanja od heretizma pokazao se samo kao Kulin banov taktički potez, povučen u samoodbrani da bi se izbjegla opasnost križarskog rata protiv bošnjačkih heretika. Treba imati u vidu da je Sabor na Bilinom Polju održan u vrijeme IV. križarskog rata 1202-1204 i mudri taktički potezi Kulina bana spasili su Bosnu od križara. Uslijed svih ovih prijetnji i vanjskih pritisaka, bošnjački narod se ipak nije odrekao svog vjerskog učenja."
Univerzitetski profesor iz Tuzle "otkrio" je 1991. godine u ruskom muzeju povelju Kulina bana, trgovački dokument u kojem je prvi put spomenuta Bosna kao država.
Zasto niko iz nadleznih institucija ne trazi povrat ovog izuzetno vaznog dokumenta?
Veliki Vladar kojeg moramo uvijek pamtiti... Na nama je da njegovo nasljedstvo drzave ocuvamo. A htio bih i znati vise o njemu ali se bas nezna toliko...
Univerzitetski profesor iz Tuzle "otkrio" je 1991. godine u ruskom muzeju povelju Kulina bana, trgovački dokument u kojem je prvi put spomenuta Bosna kao država.
Zasto niko iz nadleznih institucija ne trazi povrat ovog izuzetno vaznog dokumenta?
Zato sto je pisana na bosancici, a mi se osipamo od svega sto podsjeca na cirilicu.
Kulin ban je bio bosanski ban koji je vladao Bosnom od 1180. do 1204. godine. Poznat je po svojoj povelji. Bio je jako značajan vladar. Za vrijeme njegove vladavine Bosna doživljava razvoj. Ostao je jako upamćen u narodu, pa tako postoji izreka Od Kulina bana i dobrijeh dana. Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument nego i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda i država.
Jeli to onaj Ban kome su u Tuzli izbacili u ime oca i sina i svetoga duha te evanđelje sa kraja povelje...da slučajno netko nebi pomislio da je bio kršćanin
Kolinda wrote:Jeli to onaj Ban kome su u Tuzli izbacili u ime oca i sina i svetoga duha te evanđelje sa kraja povelje...da slučajno netko nebi pomislio da je bio kršćanin
Kolinda wrote:Jeli to onaj Ban kome su u Tuzli izbacili u ime oca i sina i svetoga duha te evanđelje sa kraja povelje...da slučajno netko nebi pomislio da je bio kršćanin
To na početku ''U ime Oca i Sina i Svetog Duha'' i na kraju spominjanje Ivana Krstitelja i Evanđelje je sporno. Tko zna tko je to kasnije nadodao...ili je lukavi ban htio zavarati još lukavije Dubrovčane. Jer i najmanje maksumče zna da Kulin nije bio kršćanin, već pripadnik Bosanske crkve koja je po svojem teološkom diskursu i filozofski formuliranim uvjerenjima bila najbliža Islamu, kako danas govore domaći stručnjaci.
Tako da ne treba da čudi zašto se ovdje Islam najdublje implementirao, za razliku recimo od Hrvatske, Gčke, Srbije, Bugarske, Rumunije, i ostalih dijelova bivšeg otomanskog carstva, jer su tu prije Turaka bile već ukorjenjene kršćanske religije sa svojim snažnim utjecajem .
A kako su ovi ''stručnjaci'' zadnjih godina počeli razvlačiti u sve dalju prošlost dolazak islama na ove prostore, nije isključeno da je Kulin ban u stvarnosti bio musliman Hanefijskog mezheba koji je za potrebe napretka svoje banovine u kontaktima sa susjedima ponekad znao glumiti kršćanina.
Otuda i ovo ''u ime Oca i Sina i Duha svetoga u dokumentima.
Hafis wrote:A kako su ovi ''stručnjaci'' zadnjih godina počeli razvlačiti u sve dalju prošlost dolazak islama na ove prostore, nije isključeno da je Kulin ban u stvarnosti bio musliman Hanefijskog mezheba koji je za potrebe napretka svoje banovine u kontaktima sa susjedima ponekad znao glumiti kršćanina.
Otuda i ovo ''u ime Oca i Sina i Duha svetoga u dokumentima.
Kolinda wrote:Jeli to onaj Ban kome su u Tuzli izbacili u ime oca i sina i svetoga duha te evanđelje sa kraja povelje...da slučajno netko nebi pomislio da je bio kršćanin
To na početku ''U ime Oca i Sina i Svetog Duha'' i na kraju spominjanje Ivana Krstitelja i Evanđelje je sporno. Tko zna tko je to kasnije nadodao...ili je lukavi ban htio zavarati još lukavije Dubrovčane. Jer i najmanje maksumče zna da Kulin nije bio kršćanin, već pripadnik Bosanske crkve koja je po svojem teološkom diskursu i filozofski formuliranim uvjerenjima bila najbliža Islamu, kako danas govore domaći stručnjaci.
Tako da ne treba da čudi zašto se ovdje Islam najdublje implementirao, za razliku recimo od Hrvatske, Gčke, Srbije, Bugarske, Rumunije, i ostalih dijelova bivšeg otomanskog carstva, jer su tu prije Turaka bile već ukorjenjene kršćanske religije sa svojim snažnim utjecajem .
Ma dobro sve to kraju, nego zašto oni izbaciše ovo s početka i ono s kraja? Ipak se Tuzla pored toga što glasi za kraj sa najviše smoga u Europi po m3 prostora nakon Sarajeva i Zenice i dalje smatra za no.1 po multikulturalnosti ali u Stocu na centrali što bi kazali kod nas...
Kolinda wrote:
Ma dobro sve to kraju, nego zašto oni izbaciše ovo s početka i ono s kraja? Ipak se Tuzla pored toga što glasi za kraj sa najviše smoga u Europi po m3 prostora nakon Sarajeva i Zenice i dalje smatra za no.1 po multikulturalnosti ali u Stocu na centrali što bi kazali kod nas...
Ma nije baš tako sve crno bilo. Moram priznati da se domaća javnost pobunila, pa i u Tuzli. Sjećam se toga dobro.
Meni su Bogu mili zakon... baš mi se sviša... imal še njihovo kakvo Udruženje, NVO... otišao bi im da budem aktivisata... zavakufio bih im komad zemlje i manji kamenolom...
