Licno bolje poznajem kako funkcionisu studij magistarkog i doktorata u Svicarskoj, no ipak cu poceti od dodiplomskog. No licno bih preporucila dolazak na magistarski jer:
- vec mozete da sami zaradjujete. Imate pravo da radite 15 sati sedmicno, i ako nadjete posao, to vam je dovoljno za osnovne troskove.
- koliko toliko primaju osobe sa zavrsenim fakultetom u Bosni
- dolazak na doktorat je kasno, jer tesko da prime nekoga iz Bosne na doktorat
Inace nasuprot skupoci Svicarske, upisnina je poprilicno jeftina (500-2000), sto je veliki plus. ETH nije jedan Harvard ili MIT, ali je bolji od vecine americkih univerziteta.
Dodiplomski
Svi koji zavrse gimnaziju u Svicarskoj imaju pravo da upisi bilo koji fakultet koji zele. Oni koji nisu zavrsili gimnaziju u Svicarskoj ili im se prizna diploma njihove gimnazije ili imaju priliku da poloze ispit i tako da se upis na fakultet. Informacije o ispitu i inace prijemu na univerzitete u Svicarskoj mozete naci:
http://www.swissuniversity.ch/enrollmen ... ission.htm
Univerziteti u Svicarskoj nude predmete dodiplomskog studija na lokalnim jezicima, tj. ovisno o tome gdje se nalazi fakultet trebate tecno govoriti Njemacki, Francuski ili Talijanski. Lista univeziteta:
http://www.swissuniversity.ch/universit ... erland.htm
Na istoj stranici ima i nesta informacija o stipendijama.
Kada aplicirati
Inace bolje je sto je prije aplicirati, tj. ne ostaviti za zadnji trenutak. Univerziteti ce imati razlicite datume do kada se moze aplicirati. Vecina deadline-a je na proljece. ETH npr. 30. April.
Stil ucenja
Ovo ovisi od univerziteta do univerziteta no razlicito je od americkog sistema. S time da je i bilo dosta promjena u posljednje vrijeme no uglavnom vecina predmeta se polaze na kraju semstra. Znaci dva puta godisnje. I imaju jedni ili dvoje popravnih godisnje ovisno o univerzitetu. Znaci rokovi za normalne ispite i popravne su u razlicito vrijeme. Neki ispiti imaju pola ispita u pola semstra. Polahko neki ispiti imaju dijelove za koje dobijete ocjene unaprijed (slicno americkom sistemu) za svaku vjezbu odvojeno, pa na kraju dobijete ocjenu kao prosjek toga i samog ispita.
Ispiti su ili usmeni (15min-30min ovisno o tome koliko kredita ima predmet) ili pismeni, no vecina dodiplmoskih su pismeni zbog velikog broja studenata.
Za tehnicke i prirodne nauke ili ekonomiju, imate jednom sedmicno vjezbe. Dolazak nije obavezan, a rjesavanje zadaca/vjezbi ovisi od profesora. Neki traze da predate rjesenja, neki ne. A neki i boduju.
Koji univerzitet za sta?
Naj poznatiji univerziteti u Svicarskoj su
ETH (u Cirihu) i
EPFL (Lausanne), tj. Eidgenossische Teschische Hochschule Zurich, i drugi naziv je francuska varijanta toga sa Lausanne na kraju. Ovi univerziteti nude iskljucivo prirodne nauke i tehnicke grane, tj. Matematika, Fizika, Statistika, Informatika, Elektrotehnika (Engineering), itd. Najveci odsjek je Masinstvo koje ima razne zanimljive grane tipa Robotika ili Aeromehanika. No ovi univerziteti nemaju niti Medicinu, niti Ekonomiju, niti neke vise drustvene nauke.
Ciriski univerzitet, nasuprot, ima samo drustvene nauku + medicinu + matematiku. Matematik na Ciriskom univerzitetu je nesta slabija od ETH, ali je OK.
Sto se tice ekonomije najpoznatiji je
St Gallen (HSG). Nekada se navodi da ima najbolji MBA u Njemackom govornom podrucju. Ciriski univezitet je takodjer relativno blizu.
Ima takodjer nekoliko dobrih poznatih univerzitet u Lozan (Lausanne) i Geneve-i. Zatim dolaze Bern i Basel, a ima i univerzitet u Luganu (Universita della Svizzera Italaina).
Budite pazljivi da dobro procijenite vlastite mogucnosti. U Svicarskoj (inace u svijetu) ne mozete polagati jedan te isti ispit po stotinu puta. Na nekim (npr. ETH) imate samo jednom pravo na popravni, a na naekim i po do dva puta. No ako je predmet koji niste polozili dva puta medju obaveznim predmetima, ne mozete nastaviti studij na istom univerzitetu.
Na ETH otprilike 50% ucenika prve godine ne uspje se upisati na drugu godinu. Slican omjer vazi i za upis sa druge na trecu. U svakom slucaju, nisu ispiti nikakvi preteski, no zahtjevaju dobro predznanje (pogotovo ako imate predmete tipa matematika gdje se znanje nadovezuje jedno na drugo) i solidnu kolicinu truda. No mozete naci neke ispite na samoj stranici univerziteta. Preporucila bih vam da pogledate prvogodisnje predmete fakulteta gdje bih se htjeli studirati, i razmislite koliko vam truda treba, je li to to. Ne svi, ali mnogi predmeti ce imati vjezbe, ili liste citanja (za drustvene predmete) na webstranicama, pa pogledajte.
Ostali univerziteti su razlicitih tezina, ali rekla bih da za dodiplomski univerzitet u Luganu nije tezak, no opet, imate priliku da sami pogledate za neke predmete. Ali obratite paznju na to da se univerziteti razlikuju po tezini, ali i po prihvacenosti diplome. Sa svim diplomama mozete naci posao u Svicarskoj (ako dobijete dozvolu za rad, o tome kasnije), ali ne za svaku firmu/drzavu.
Finansije
Pogledajte neke odgovore koje sam prije pisala. No zakonski vam treba da prikazete da imate 21000CHF za prvu godinu ili da ce vas neko iz Svicarske finansijski pogrzati da biste uopce dobili dozvolu za broavak. Nakon toga ovisi od kantona do kantona. U Svicarskoj svaki kanton odlucuje za sebe, u neku ruku su ko zasebne drzave, i promijeniti kanton cak nije bas najjednostavnija stvar. U Cirihu traze da svake godine prikazete iznova po 21000CHF, a u Lugano ne traze. Ne znam za druge kantone. Za stipendije pogledajte sta je napisano u prethodnim postovima.
Ovih 21000CHF je dovoljno, mozete i sa manje, no to nece biti nikakav ugodjaj. Neki troskovi su:
- Hrana: u kantini univerziteta hrana je 6-10fr ovisno o tome koji meni uzimate, tj. da li je vegeterian, ima li supe, ima li mesa. Ako je bio (organska hrana), moze biti i malo skuplje. Najjeftinija je kantina Ciriskog univerziteta, na nekim drugim najjeftiniji meni je 8fr. Hljeb 300gr kosta 1.2fr-5fr ovisno od kvaliteta, naravno jos skuplje u pekarama. Vecina povrca kilogram je oko 5fr. Paradaiz 3-5fr (ima i skupljih uvijek naravno). Mlijeko litar obicno je 1.2fr, bio 1.7fr, sir je poskup (najjeftiniji je 10fr/kg, ide do 100fr/kg). Meso - fasirano oko 18fr/kg, ostalo 25-70fr.
- Prevoz: Najskuplji je Cirih, no za studente je mjesecna karta 56fr prije 3 godine, ako nije poskupila. No bilo koji grad mjesecna nece biti ispod 35, ocekujte oko 50. Ako ne zivite u gradu, vec u predgradju, trebate platiti vise, uglavnom oko 100-150 mjesecno, naravno sto dalje od grada, to skuplje
- Smjestaj: Min 400 mjesecno za sobu ako uspijete naci univerzitetsku. Ako ste primljeni na neki fakultet odmah aplicirajte za to jer ne samo da su ostale sobe puno skuplje, vec ih je veoma tesko naci. Inace ostale sobe su oko 550-600. Jednosoban stan od 1000nadalje. Jeste moguce naci jeftinije, cak i za 650, no 1200 je realna cijena.
- Zdravstveno osiguranje: 100fr mjesecno. No ipak placate 10% kada odete doktoru (a doktori su veoma skupi, ako ste imali gripu i otisli doktoru ocekujte racun od 500-1000, tj. vi da platite 50-100). Zubar popravak jednostavna plomba je 300fr, kanal 1000fr.
- Knjige, odjeca.... Ok... ovisno od toga sta studirate moze vam trebati puno ili nimalo ovoga. Npr. ako studirate matematiku, informatiku, solidna je vjerovatnoca da vam uopce nece trebati knjige, tj. da cete moci uciti iz skripiti koje su besplatne. Ako studirate Medicinu, moze vam trebati stosta...
- Skolarina: najjeftiniji su ETH i EPFL sa po oko 650fr po semestru, najskuplji Lugano sa 4000 po semestru, detaljnije:
http://www.swissuniversity.ch/grants-sc ... p-fees.htm
Kako naci posao nakon zavrsenog fakulteta
Nije lahko, ali nije nemoguce. U stvari, trebate praviti dobre poteze. Savjeti:
1. Odaberite studij sa kojim mozete naci posao. Sta ide u Svicarskoj:
prvestveno: Masinstvo (ABB, Alstom, Oerlikon, Holcim ...), Informatika (Google, ogromni IT odjeli velikih banaka i osiguravajucih drustava)
zatim: Farmacija (i vezane struke sa kojima mozete raditi u Novartisu ili Roche), Statistika (sa time imate pravo puno mogucnosti, istrazite)
Uglavnom, imajte na umu da su glavne djelatnosti u Sivcarskoj FInanskiski sektor, Tehnoligija, Farmacija. No ima pravo puno ekonomista, pa ne bih preporucila Ekonomiju. A i Matematicari, Statisticari mogu takodjer raditi u tom sektoru.
2. Ucestvujte na "career events" vec od prve godine studija i saznajte sta mozete raditi.
3. uradite barem jedan internship, ako mozete i dva
4. Uvijek postoje neke specijalne struke gdje treba ljudi, npr. biti pattent attorney, no morate istraziti i vidjeti sta ima.
5. dobro naucite lokalni jezik, cak ako mozete i sa Svicarskim dialektom (kad je Svicarski Njemacki u pitanju, poprilicno se razlikuje od Hoch-Deutsch i nekada se osobe iz dva razlicita grada ne mogu sporazumjeti. Francuski i Talijanski se ne razlikuju toliko).
6. Ucestvujte u vannastavnim aktivnostima.
Eh sada tezi dio... Dozvola za rad. Po novom zakonu, osobe iz zemalja treceg svijeta (tj. i Bosna) imaju pravo da pola godine nakon sto zavrse studij da ostaju i da traze posao. Ako je od koristi za Svicarsku, daju dozvolu. Ovo malo olaksava, ali ne previse. Mnoge firme se nece htjeti baviti ovim, zato trebate stoprije naci posao, prije zavrsetka fakulteta. Uglavnom veca vjerovatnoca je da se srednje firme bave ovim. Drugo je ako imate doktorat, tad je lakse, iako se desavalo da ne dobiju dozvolu za rad (konkretno osoba je bila iz Afrike), no sto visi stupanj, to lakse.
Pazite i kada aplicirate. Svaki kanton ima odredjeni broj dozvola koje moze izdati u jednoj godini. Ako ste na pocetku tog perioda, lakse vam je.
Najgore, ako ne mozete naci posao zbog dozvole za rad, to ide znatno lakse u Njemackoj. I ako ste zavrsili univerzitet iz Njemackog govornog podrucja, oni ce znati te univerzitete i lakse ce vam biti naci posao. Ako se tacno sjecam, Njemacka je nedavno usvojila zakon da ako nadjete posao sa platom cini mi se iznad 40000Eura (nije previse) da vam automatski daju dozvolu za rad.
Inace u Svicarskoj ako imate posao iznad 150 000 fr automatski dobijate dozvolu boravka C koja je dugorocna dozvola i imate vecinu prava ko Svicarci osim glasanja, odlaska u vojsku i rada u policiju. No vecina (pocetnih) plata nakon zavrsetka magistarskog su oko 80-90 000 godisnje (prije poreza).
Minusi
Licno mislim da unveirzitetima fali studentskog zivota. Imate partys i slicne stvari, ali malo je stvari koje imate na Ivy League univerzitetima ili npr. na Cambridge-u ili Oxfordu. Nema puno studentskih udruzenja, bilo politickih, sportskih, ili za neki hobi.
Nema puno tradicije. Npr. na dodjeli diploma neki cak ni prozovu da dodijele u ruke, vec procitaju imena samo. Nema nikakve specijalne odjece za dodjelu...
Univerziteti iz Njemackog dijela su poznati u Njemackoj i Austriji i veoma cijenjeni. No isto ne vazi za Englesku ili Ameriku. Mnogi poslodavci nece imati pojma sta je ETH, EPFL ili St Gallen, da ne govorim o ostalim univerzitetima. No mnogo svjetski poznatih firmi ce dolaziti na ove univerzitete u potrazi za buducim uposlenicima.
Onako 
U Svicarskoj je mnogo toga tesko, pogotovo birokratski poslovi. Ali u neku ruku je drzava prilika. Npr. ima venture capital koji nudi pare (ne dug) da sami osnujete posao. Jeste studiranje i nalazak posla tezi nego u Njemackoj ili Austriji, ako nista zbog finansija, no nagrada je takodjer velika. Samo pazite da dobro odaberete. Znam da je to veoma tesko nekome ko tek zavrsava gimnaziju, no raspitajte se.
Jeste da vam i roditelji mogu dati korisne savjete, ali u drugim drzavama stvari znaju funkcionisati drugacije. Ono sto je nekada bilo korisno, ne mora i dalje biti. Predmet koji ste imali u gimnaziji nije isti kao onaj na fakultetu. Moze vam se svidjeti ili ne.
U Bosni se na fakultetu uci pomalo kao u gimnaziji. To nije svugdje tako. Sto je visi nivo, to je vise drugacije. Vise toga trebate zapamtiti, vise toga trebate shvatiti, a ne samo zapamtiti. Nekada trebate imati vise svojih ideja.
Fakultet je gdje sami morate donositi svoje odluke koje ce utjecati na vas zivot.
Nadam se da je ovo barem malo korisno. Ako ste zahvalni onda molim da jednog dana pomognete onima kojima ce tada trebati, jer je to najljepsi nacin da se zahvali (zivotu).
Uglavnom sretno gdjegod kakogod
Kasnije o magistarskom i doktoratu, ali dosta toga odavde se odnosi i na njih.