Forum Klix.ba

Ovaj pozar u Konjicu me zaintegrirao naime zanima me kakvo je ustrojstvo vatrogasnih jedinica i slicno u BIH pocevsi od Drzave pa do opcina i nize.

Ako sam dobro shvatio bar za Sarajevo je da su Vatrogasci podjeleni na opcine i oni su finansirani od strane opcine u kojoj se nalaze i da nema neke vece instance npr kantonalne ni drzavne.

Takodjer kako sam primjetio da je vecina vatrogasnih drustava itd veoma slabo opremljena pa cak i u Sarajevu.

Kako su ta drustva formirana to jest sta su oni po zakonu?

Znam da imaju Dobrovoljni vatrogasci i Profesionalni koja je ili koje su razlike?

I znam da svake pozarne sezone imamo teske stete jer nemozemo ni govoriti da imamo avijaciju za gasenje pozara (Hrvatska je u tom pogledu svjetlosnim godinama ispred nas)

I naposlije sta bi vi uradili da poboljsate Stanje ovog sektora?

Niko???

Ma šta će Hrvatska ušminkana. Levati. Pogledaj temu ekonomija Hrvatske i naša

amko76 wrote:Ma šta će Hrvatska ušminkana. Levati. Pogledaj temu ekonomija Hrvatske i naša

Haha,da

aveos wrote:

amko76 wrote:Ma šta će Hrvatska ušminkana. Levati. Pogledaj temu ekonomija Hrvatske i naša

Haha,da

Pa da, ja malo čitao i pozlilo mi.

stanje:

U kantonu Sarajevo ima profesionalna brigada, koja broji oko 200 vatrogasaca, odnosno 46% od potrebnog kapaciteta, a to je 1 vatrogasac na 1000 stanovnika. Svaku općinu sljeduje po jedna ispostava PVB-a i ako to nije dovoljno, onda prema procjeni ugroženosti te općine formiraju svoju vatrogasnu jedinicu koja je na budžetu te općine.

Na Kantonu također ima i 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava. To su kao udruženja građana, koja imaju svoju vatrogasnu jedinicu, podmladak i ostale članove, te vatrogasna vozila i opremu za gašenje. Članovi dobrovoljne vatrogasne jedinice su ljudi različitih zanimanja i profesija, koji imaju položen vatrogasni ispit u dobrovoljnom vatrogastvu i angažuju se po potrebi u akcijama gašenja i spašavanja, a posebnu ulogu imaju u preventivnom radu i protivpožarnoj zaštiti u građanstvu. Otprilike u tim jedinicama je oko 50 vatrogasaca, odnosno 10-15 koji se stalno pozivaju na požare, a drugi su drugostepeni, odnosno rezerva za veće požare ili više istodobnih.
Vatrogasna društva rade na principu druženja i kroz to ljudi volontiraju u akcijama gašenja. Oni koji gase, plati im se nakanada oko 30 KM po danu, a oni koji izostanu ili budu dignuti sa posla njima se uplaćuje na račun firme gdje taj vatrogasac radi, a vlasnik firme je po zakonu dužan prihvatiti (odobriti) taj izostanak.
Većina vatrogasni društava u kantonu imaju i po 2 profesionalno uposlena (vozaći, komandiri i sl.) i dežure dobrovoljnih članova.
DVD-ovi se finansiraju iz budžeta općine i od kantonalne uprave civilne zaštite, koji daju godišnje sredstva za projekte zaštite od požara.

Profesinalna vatrogasna brigada je brojčano slaba, pa u nekim općinama u samo malim požarima mogu djelovati samostalno, ali u većim požarima se angažuju dobrovoljci. Recimo u ispostavi Hadžići u smjeni imaju samo dvojica profesionalaca, od toga jedan je vozač i faktički jedan gasi požar, a drugi opslužuje vozilo.

Opet ovo što sam naveo, u Kantonu Sarajevo to poprilično dobro funkcioniše i izrađen je novi plan zaštite od požara, koji će se ubrzo primjeniti, pa će to biti još bolje. Po novom zakonu postoji mogućnost upošljavanja u ispostave PVB-a na sezonski rad, pa bi se tu primali nezaposleni članovi DVD-ova, koji bi radili u ljetnom periodu, i onda kada je veći rizik od izbijanja požara.

U drugim kantonima je to katastrofalno, na primjer Hercegovina nema niti jednog dobrovoljnog vatrogasca, već samo profesionalno uposlene, koji su na nivou općine, ali ne kantona, kao što je to slučaj u Sarajevu.

U Evropskim državama se praktikuje da gotovo svaka veća mjesna zajednica ima DVD-ove. U Hrvatskoj ima preko 1800 dobrovoljnih društava.

Primjetio sam takodjer u Hercegovini da ako je pozar vecih razmjera nemaju uopste pomoci od drugih vatrogasnih jedinica, npr gori u stocu a nemaju dovoljno ljudstva i vozila a niko im ne pomaze iz npr Mostara i dalje pa cak i Sarajeva i dalje... Znam da u Americi u jeku sezone pozara se oformiraju tkz task force gdje skupe ljudstvo, vozila i tehniku u vece grupe koje se sele po pogodjenom podrucju po potrebi i dignu svoj kamp i gase.... e tu je organizacija na vrhuncu.

Stvarno u cijeloj BIH bi se trebalo proraditi na boljoj organizaciji svih vatrogasaca i spojiti to s civilnom zastitom koja prima ogromneee pare iz budzeta BIH, uvezati i Oruzane snage BIH takodjer. Mnogo postojeceg potencijala a zbog slabe ama bas slabe organizacije gdje je svako prepusten sam sebi imamo situaciju kao u konjicu gdje molimo drugu drzavu za pomoc umjesto npr Sarajevske vatrogasce koje imaju u BIH najbolju opremu i ljudstvo (iako je i to veoma veoma slabo)

Ocigledno nismo mnogo naucili u ovom polju isticem dan kad je Sarajevo izgorilo do temelja....

Ja se sjecam davno jos mozda 98 ili 99 vozili smo kroz neki predio hercegovine sve je gorilo cijela suma kilometrima ma put je gorio a mi kroz tu vatru prolazili niko je nije gasio a nije ni bilo policije da zabrani prolaz na put mogli smo izginuti.


Takodjer bas jucer samo vidio helikopter OSBIH kako poljece iz rajlovca s onom korpom prema konjicu, ona korpa je toliko mala nevjerujem da prima vise od 200 litara vode, i ono da gasi vatru? pa 1000 preleta i jos uvijek bi gorila....

zar drzava nemoze kupiti bar jedan jedini kanader dati ga OSBIH pa nek gasi pomoglo bi strasno.

Kompletan sistem ustrojstva vatrogasnih jedinica na teritoriji BiH je podređen dejtonskoj teritorijalnoj podjeli a u Federaciji BiH se jedinice se formiraju na nivou općina.
Jedino je PVB Sarajevo fukcionira kao kantonalna vatrogasna jedinica.
Brojno stanje i tehnička opremljenost jedinica zavisi jednim dijelom od financijske mogućnosti općine a drugim dijelom (većim) od razvijene svijesti organa lokalne samouprave o potrebnoj snazi te jedinice.
Ta nerazvijena svijest pojedinaca u organima lokalne samouprave smatra vatrogastvo skupim sportom i nužnim zlom.
Ulaganja u opremu i obuku su nikakva ili minimalna i uglavnom se koriste sredstva prikupljenja po osnovu opterećenja na plate od 0,5%.
Finansiranje PVJ općine je predviđeno da ide iz budžeta što se čini samo u dijelu plaća i naknadana na plaće.
Brojno stanje jedinica je od 5 - 29 prosjek, starost vatrogasaca oko 45 godina a vozila 30-tak.
Nisu rijetke jedinice koje imaju jednog vatrogasca u smjeni i samo jedno vozilo u jedinici.
Centri za obuku u realnim uslovima nepostoje niti se provode interni planovi i programi obuke.