#1 26. godisnjica
Posted: 27/04/2012 13:30
Juce je obiljezena 26. godišnjicu havarije u nuklearnoj elektrani u Černobilu. Poslije eksplozije u reaktoru 26. aprila 1986, radioaktivni oblak proširio se iznad najvećeg dijela sjeverne hemisfere.
Katastrofa je bila zadnji ekser u tabut propalog sovjetskog eksperimenta.
Tehnološka trka Rusije sa Zapadom odvijala se nauštrb tehničke bezbjednosti. Konstrukcija reaktora tipa RBMK, projekat člana Sovjetske akademije nauka Nikolaja Antonoviča Dolešala, nastala je u okviru namjere da se za relativno kratko vrijeme i bez velikih investicija u razvoj novih tehnologija sagradi veći broj reaktora visokog učinka. Ta namjera je do danas koštala života stotine hiljada, a vjerovatno i milione ljudi: nacrte konstrukcionih planova nije analizirala nikakva nezavisna institucija; ako su oni i testirani, to su radili sami konstruktori, površno i služeći se nepotpunom opremom i zastarjelom računarskom tehnikom.
Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da je ova havarija odnijela 8900 života. Organizacija Grinpis smatra da je u pitanju 93.000 mrtvih. Međunarodni ljekari u borbi protiv atomskog rata IPPNW, procjenjuju da je poslije 1986. u Evropi rođeno oko 800.000 djece manje od broja koji je očekivan na osnovu normalne krivulje priraštaja.
Sigurno je da se posljedice ove havarije i danas osjecaju, u Ukraiji, crnomorskoj obali Turske, Rusiji i drugim evropskim zemljama.
U Cernobil je danas moguce otici turisticki, i nadassve je zanimljivo vidjeti materijale koje turisti donose nakon turistickih posjeta tom nesretnom regionu velike i slavne republike Ukrajine
http://www.youtube.com/watch?v=GpTpRVU7wJ4
Katastrofa je bila zadnji ekser u tabut propalog sovjetskog eksperimenta.
Tehnološka trka Rusije sa Zapadom odvijala se nauštrb tehničke bezbjednosti. Konstrukcija reaktora tipa RBMK, projekat člana Sovjetske akademije nauka Nikolaja Antonoviča Dolešala, nastala je u okviru namjere da se za relativno kratko vrijeme i bez velikih investicija u razvoj novih tehnologija sagradi veći broj reaktora visokog učinka. Ta namjera je do danas koštala života stotine hiljada, a vjerovatno i milione ljudi: nacrte konstrukcionih planova nije analizirala nikakva nezavisna institucija; ako su oni i testirani, to su radili sami konstruktori, površno i služeći se nepotpunom opremom i zastarjelom računarskom tehnikom.
Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da je ova havarija odnijela 8900 života. Organizacija Grinpis smatra da je u pitanju 93.000 mrtvih. Međunarodni ljekari u borbi protiv atomskog rata IPPNW, procjenjuju da je poslije 1986. u Evropi rođeno oko 800.000 djece manje od broja koji je očekivan na osnovu normalne krivulje priraštaja.
Sigurno je da se posljedice ove havarije i danas osjecaju, u Ukraiji, crnomorskoj obali Turske, Rusiji i drugim evropskim zemljama.
U Cernobil je danas moguce otici turisticki, i nadassve je zanimljivo vidjeti materijale koje turisti donose nakon turistickih posjeta tom nesretnom regionu velike i slavne republike Ukrajine
http://www.youtube.com/watch?v=GpTpRVU7wJ4