[quote="ins"][quote="Honda NSX"]Pozdrav,
Želio bih uvoziti određeni artikal u BiH. Iz Kine. Ne nije neko toksično kancerogeno smeće (prije nego što na me krenete sa vilama i bakljama). Imam d.o.o. firmu registrovanu za uvoz, ali se nisam nikada prije tim bavio. Zanima me kako sve funkcioniše?
Imam vrlo malo znanja o tome, pa ako neko ima konkretnog iskustva s time, molim neka me uputi malo, bio bih vrlo zahvalan.
Kupio bih šta me zanima preko jedne web-stranice, oni bi to dostavili do neke luke ovdje ja mislim, najvjerovatnije u hrvatskoj, italiji ili slično. Kako dalje? jel ja to moram pokupiti? kako carina, porez itd?
Je li trebaju još neke posebne dozvole za uvoz?
Jel artikal sam od sebe mora proći neke testove, odobrenja i sl? Artikal je znači okvir za slike, od metala i stakla i to je to? malo je drugačijeg dizajna neg što ima kod nas?
Ja bih to htio onda prodavati Mercatoru, Konzumu, Obiju, Pennyju i sličnima. Kako to funkcioniše?
Eto, neću više, da ne budem bezobrazan sa nekih tamo 4t4734 pitanja. Hvala unarpijed!!!![/quote]
Ispravan redoslijed:
1. Objavis konkurs za prijem uposlenika, u kojem pojasnis da trazis strucnu osobu za poslove nabavke i uvoza
2. Od prijavljenih 100-200 koje ces dobiti, proberes 10-ak najboljih
3. Obavis interview sa njima
4. Sa najboljim dogovoris uslove rada, preporucujem probni rad 3 mjeseca + ugovor na odredjeno 12 mjeseci pa tek poslije toga na neodredjeno.
5. Pocnes sa poslom
Puno srece zelim 
PS: uh, zaboravih ono pod "0":
0. NE pokreci biznis ako ga mislis voditi tako sto ces na forumima traziti savjete 
[/quote]
Ispravan način ulaska u neki vanjskotrgovinski posao, u naj-najkraćem opisu, bi bio sljedeći:
1.- Istraživanje ciljnog tržišta:
– analiza ponude i potražnje proizvoda koje namjeravaš uvoziti u BiH, selekcija mogućih kupaca;
– izrada ulaznih troškova i utvrđivanje moguće cijene,
2.- Istraživanje nabavnog tržišta:
- analiza proizvoda u ponudi, selekcija,
- kontakt sa dobavljačima, istraživanje mogućih rabata u nabavnoj cijeni,
- narudžba uzoraka
3.- Ponuda kupcima u BiH:
- konkretna ponuda proizvoda mogućim kupcima – opis proizvoda, karakteristike, namjena, cijena, uslovi plaćanja, dostava uzoraka;
Pod pretpostavkom prihvaćanja ponude – zaključenja ugovora o kupoprodaji, postupak je sljedeći:
4.- Razrada i zaključenje konkretnog ugovora o kupoprodaji:
- razmatranje načina plaćanja (avans ili odgođeno, s kojim rokom...),
- obezbjeđenje uslova plaćanja (mjenice, akreditiv, garancija banke),
- formiranje pred-računa, ugovaranje pariteta isporuke, osiguranje od rizika za obje strane,
- razmatranje i ugovaranje obezbjeđenja certifikata i ostale dokumentacije koja dokazuje kvalitet i sl. osobine za proizvode koji su predmet kupoprodaje,
- ugovaranje uslova povrata u slučajevima tehničkih i sl. nedostataka na robi („garancija“)
- ugovaranje svih ostalih uslova, bitnih za kupoprodaju
5.- Nabavka robe od dobavljača iz inostranstva:
- paralelno s ugovaranjem kupoprodaje na domaćem tržištu, bitna je i obavezna stalna komunikacija i ugovaranje kupoprodaje robe na inostranom tržištu, na isti način i, ukoliko je moguće, pod istim uslovima kao na domaćem tržištu,
- ugovaranje uslova plaćanja i transporta robe od mjesta prodaje do mjesta isporuke,
- ugovaranje plaćanja troškova i usluga „špedicije“ u otpremi i dopremi, i svih drugih uslova bitnih za uredan transport robe do odredišta (ovo je poseban ugovor)
6.- Prihvat robe i njena distribucija do kupca:
7.- Plaćanje prodajne cijene za robu.
Vanjskotrgovinski posao je kompleksan, zahtijeva odlično poznavanje zakona i propisa iz oblasti međunarodne trgovine, poznavanje inostranog i domaćeg tržišta, transportne infrastrukture, itd., itd.
Pored ovih, osnovnih uslova, za uspješno vanjskotrgovinsko poslovanje neophodno je i poznavanje kulturnih i tradicijskih osobina određene države ili čak i regije iz koje se roba nabavlja, poznavanje istorije, običaja, geografskog područja (ukoliko se na tom području nalazi sirovina za proizvodnju i sl.), poznavanje ekonomske situacije u državi, stanja društvene ili korupcije pojedinaca, poznavanje bitnih zakona i domicilnih trgovačkih propisa, itd., itd.
Ova oblast je preobimna da bi mogla biti opisana u nekoliko forumskih rečenica, a iskrivljenu sliku o „uvozu“, kakva je i ovdje primjetna u nekoliko postova iznad, pa i kroz cijeli ovaj forum, što, zapravo, oslikava neznanje širih razmjera našeg društva, u BiH javnost unijeli su poslijeratni, tranzicijski trgovački mešetari „svim i svačim“, robama raznog i sumnjivog porijekla, kvaliteta, cijena, i sl., podržani od pojedinaca – moćnika, pozicioniranih u organima i institucijama vlasti, koji su imali jedan jedini, zajednički cilj – sopstveno bogaćenje, čime je načinjena ogromna šteta BiH društvu i privredi.
Nekada davno, firme, koje su bile opredjeljenje za vanjskotrgovinsko poslovanje, prije svega, morale su biti registrirane za te poslove, i morale su zapošljavati određen broj stručnjaka iz oblasti vanjske trgovine, koji su morali imati položen državni ispit, tzv. „zeleni karton“ (danas je to pojednostavljeno i uprošćeno, i ne postoje slični uslovi za firme). U bivšoj državi, po ostvarenju i realizaciji vajskotrgovinskih poslova najpoznatiji je bio „Feroelektro“, bio je gigant u toj branši. No, tada je i Privredna komora morala biti jedan od bitnih nosilaca razvoja robne razmjene državnih firmi sa inostranim. U mnogim državama svijeta bili su formirane kancelarije Privredne komore, preko kojih su naše firme imale pravo i mogućnost dobijanja raznoraznih informacija, potrebnih za ideju ili realizaciju vanjskotrgovinskog posla, za razliku od danas... Da je nastavljena takva praksa, danas bi „Honda NSX“ jednostavno kontaktirao predstavnika Privredne komore u Kini, i iz prve ruke saznao sve potrebno, ili bi slične informacije saznao iz Privredne komore u BiH (ah da, zaboravih - sve takve informacije već imaju Duljko Hasić i Igor Gavran, sorry...
)
