za oko mi zapade zadnja rijec u tekstu: vjerska zajednica kao asocijacija?
Na osnovu cega se pojedine osobe, a pogtovo u Oslobodjenju(a cini mi se da su i prije par puta napisali da je IZ samo udruzenje) donose takav sud?
Zasto npr. nisu napisali kad je umro Pavle: ''Umro predsjednik asocijacije zvana SPC?''.
Zasto nikad ne napisu: '' Glavni predsjednik asocijacije Katolicka Crkva Benedikt XVI''. ili ''Predsjednik asocijacije poznata kao ''Jevrejska zajednica''?
Zar ustav BH ne tretira vjerske zajednice kao posebne kategorije odnosno organizacije?
ne znam sad u kojem paragrafu dejtonskog sporazuma pise: BH je sekularna drzava....sa posebnim obzirom prema vjerskim zajednicama....
(kolko se ja sjecam sa casa o demokratiji iz srednje skole)Samo da sebe, vas a i gospoju tetu Uvijek Islamofobicnu podsjetim da je IZ osnovana od drzave- naime Austro-Ugarske monarhije
p.s. Nemam nista protiv KC po ovom pitanju, ne smatram je udruzenjem, stavio sam naslov takav da bude privlacan
SABOR ISLAMSKE ZAJEDNICE BIH
13.04.2012. | PIŠE: Vildana SELIMBEGOVIĆ
Cerić bi doživotni mandat, sabornici traže izbore
Otkud jugonostalgija u Rijasetu IZBiH? • Kome treba Islamska zajednica u tranziciji? • Ko se zalaže za kontinuitet reisul-uleme i diskontinuitet Islamske zajednice BiH? • Kako Cerić pokušava obezbijediti novi mandat? • Zašto nisu imenovane muftije?
Mustafa ef. Cerić: Reisul-ulema već 19 godina i dva-tri mandata, hoće još 7 godina?!
Poštari su ovih dana imali pune ruke posla: prvo su sabornicima Islamske zajednice Bosne i Hercegovine raznijeli materijale za sutrašnju sjednicu, a odmah su potom pisma krenula u suprotnom pravcu. Ka Rijasetu. I predsjedniku Sabora Safetu Softiću.
Sve sa zahtjevom da se najavljeni dnevni red sutrašnje sjednice obogati jednom tačkom: pokretanjem procedure za izbor reisul-uleme i njegovog zamjenika.
Pojedinačne želje i zajednica
Kako doznaje Oslobođenje, pod ovaj zahtjev su se potpisali gotovo svi članovi Sabora iz Sarajeva. Oni očekuju slične reakcije i iz ostatka Bosne i Hercegovine, mada neki od njih sumnjaju da materijali za Sabor nisu slučajno pristigli samo koji dan prije same sjednice.
Šta se zapravo dogodilo pa su se sabornici tako uznemirili? Razlog je, naoko, banalan, i ušuškan je u šestu tačku dnevnog reda: Inicijativa Rijaseta Islamske zajednice u pogledu promjene Ustava Islamske zajednice.
Da bi se razumjelo o čemu je riječ, valja podsjetiti da je još prije nekoliko mjeseci formirana komisija koja je radila na amandmanima na Ustav IZBiH. Iako ni formiranje ove komisije nije bilo predviđeno dnevnim redom Sabora, pa je zato i izazvalo stanovite sumnje u krajnje motive, angažman dr. Fikreta Karčića, koji slovi za najboljeg poznavatelja šerijatskog prava, prilično je umirio duhove. Tim prije što se i kroz rad Komisije, a i kroz javne istupe, ispostavilo da samo Edhem Bičakčić, i sam nekadašnji predsjednik Sabora IZBiH, zastupa tezu o produženju mandata reisa i njegovog zamjenika.
Vodeći stručnjaci za Šerijat, poput već pominjanog dr. Karčića, ali i fetva-i -emina IZBiH dr. Enesa Ljevakovića jasno su upozorili da u islamu nema doživotnih mandata. Predsjednik Sabora mr. Safet Softić također je javno zastupao stav da se zakonski propisi ne donose zbog pojedinaca, pa bi bilo i neozbiljno očekivati da se Ustav IZBiH mijenja po pojedinačnim željama. Profesor Fakulteta islamskih nauka dr. Hilmo Neimarlija, također nekadašnji predsjednik Sabora IZBiH, objasnio je kako su "ograničenje mandata reisa i zamjenika samo jedan od izraza osnovnog konstitucionog načela u organizaciji IZ-a u kojoj djelatnosti podliježu načelima zakonitosti, a rukovodne dužnosti načelima izbornosti i ograničenog trajanja, što je najvažnija tekovina vanjske autonomije i unutarnje demokratizacije Islamske zajednice".
Stoga i nije bilo neočekivano što je Komisija napravila prijedlog amandmana koji su bili u javnoj raspravi i koji su pokazali da nema ni govora o bilo kakvom produženju mandata, kako reisa, tako i njegovog zamjenika. No, uslijedio je zajednički sastanak Rijaseta IZBiH, Ustavne komisije i, kako piše u Inicijativi, "nekoliko profesora FIN-a" (Rijaset očito nije imao potrebu da kaže ni koliko, a kamoli koji su to). Po našim saznanjima, kriterij za odabir bio je naklonost ef. Ceriću, no u Fojnici se ispostavilo da je ta naklonost presušila.
Na rečenom sastanku samo su naibu-reis Ismet ef. Spahić i muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić, kandidat za predsjednika Srbije, pokušali isposlovati suglasnost za doživotni mandat reisu Ceriću, pa je čak došlo do verbalnog obračuna naibu-reisa i sarajevskog muftije. Ipak, iako u Fojnici nije bilo niti formalnog prijedloga, a kamoli njegovog usvajanja, Rijaset je, sve s potpisom reisa Cerića, dostavio sabornicima Inicijativu za izmjenu Ustava IZBiH kojom bi se zapravo postavila posve nova definicija IZBiH, pa samim tim napravila i nova IZBiH "po uzoru na IZ u SFRJ, koja bi bila ustavno uređena kao jedinstvena zajednica sa vrhovnim organima, jedinstvenim za cijelu IZ i, uslovno rečeno, republičkim organima koje bi imala svaka od autonomnih IZ u granicama države u kojoj djeluje"?! Svoju jugonostalgiju Cerić pravda time što ponuđeni amandmani na Ustav IZ-a nisu definirali novu organizaciju IZ-a (nešto prije, baca se i floskulama o "jedinstvenom duhovnom okviru ove hlabave asocijacije").
