Forum Klix.ba

Kako je ublaziti, kako se nositi s njom?
Nastala jos u djetinjstvu iz osjecaja: "Biti repa bez korijena".
Unaprijed hvala na eventualnim odgovorima i savjetima.

drug, na takvo pitanje nema jednostavnih odgovora ali ti mogu savjetovati da se pocnes baviti sportom (bilo kojim),da se uhvatis muzike ili ucenja stranog jezika ili neke slicne aktivnosti. mozda je u pitanju samo vrijeme (jer sunce, odnosno nedostatak sunca uticu na raspolozenje), a u krajnju ruku mozes pokusati da razgovaras sa nekim u koga imas povjerenje ili cak sa terapeutom.

jedno je sigurno, budi oprezan prije nego sto krenes sa svojom zivotnom pricom na forumu jer dosta ljudi ima tendenciju da budu supci

pozdrav i glavu gore

Vade mecum hvala na iskrenom odgovoru. Sve to znam a zivotnu pricu ne mislim iznositi ovdje jer iz iskustva znam da nikoga i ne interesuje.
Sport je moja svakodnevnica a najbolji terapeut su knjige iz tih oblasti.
Ipak razmjena misljenja sa ljudima koji imaju iskustva s tim ( ponekad je bolje razgovarati s nekim koga i ne poznajes ) bi dobro dosla.
Hvala jos jednom drug, pozdrav i tebi

htjedoh staviti kraj, ali kontam spoiler

Ne sjećam se tačno u kojem svom djelu, romanu ili pripovijetci je Isak Baševic Singer napisao otprilike ovo: "Sjeta (tuga, melanholia) je suptilna i toj suptilnosti se krije njena demonska snaga".

(ovo tuga i melanholija sam dodao ja)

djani s wrote:Kako je ublaziti, kako se nositi s njom?
Nastala jos u djetinjstvu iz osjecaja: "Biti repa bez korijena".
Unaprijed hvala na eventualnim odgovorima i savjetima.

1. dosta sunca
2. spavati u hladnim prostorijama.
3. promjena izhrane
4. nadji sebi jednu dragu osobu kojoj mozes povjerovati i ispricaj joj svoje probleme.
5. izbjegavati lijekove od farmaindustrije i vise prirodne lijekove traziti.
sve najbolje ti zelim!

Nema povratka, cak i kad uspijes nesto to ce biti trenutno zadovoljstvo.
Moras zaglupiti da bi izbjegao melanholiju.

melanholija je ništa drugo do umišljenost ega da jeste. a da nam se svima dešava, dešava. aaj śto volim misliti da sam ja netko. (autorska prava naravno pripadaju Davorinu )

TEBE JEDINOG

Tebe Jedinog od cijelog svijeta odabrah;
zar ćeš dopustiti da sjedim ovako čemeran?
Moje srce je pero u Tvojoj ruci,
Ti si razlog sto sam veseo il sjetan.
Mimo onog sto sto Ti riješiš, kakvu ja volju imam?
Osim onog sto Ti pokazuješ, šta ja vidim?

činis da iz mene izraste cas trn, a cas ruža.
čas mirišem ruže a čas vadim trnje.
Ako odlučišda da budem nešto-to sam.
Ako bi da nešto drugo sam-drugo sam.
U posudi u kojoj bojiš duše
-ko sam pa ja, sta su moja ljubav i mržnja?

Bio si prvi, i poslednji ćeš biti.
Ucini moj kraj bolji od početka.
Kada si skriven, ja pripadam bezbožnicima.
Kada si očevidan, vjernicima.
Nemam ništa sem onog što mi Ti darova.
šta to traziš u mojim njedrima i rukama?

Hzr. Mevlana Dzelaluddin Rumi

Jedno je osjecanja melanholije a drugo je depresija koja se naziva melanholija.

Osjecanja ili emocije bi bilo nesto i prihvatljivo, a stanje depresije ili teske depresije je ozbiljna stvar.
Cesto se mjesaju te dvije stvari neko zna reci danas sam u depresiji, a ustvari nalazi se u stanju neraspolozenja kao nesto normalno, kao reakcija ili emocionalna ekspresija na neki dogadaj ili dozivljaj koji nije nesto bitno izmjenio psihicko funkcionisanje.
Stanje neraspolozenja ili osjecaja da nisam zadovolčjan ili da sam tuzan ili da nema neko volje ni za sta nije patolosko ukoliko nije veceg intenziteta, to je sasvim normalna reakcija. Ali ako predje u afektivno stanje sa jakim emocionalnim tomom sa niz drugih depresivnih simptoma, tad cesti nije moguce sam sa tim izaci na kraj pa je potrebna pomoc sa strane od strucne osobe.
Prave depresije treba razlikovati od neurotskih depresija i reaktivnih depresija, pa i od rektivnih stanja pracene normalnim osjecanjim neraspolozenja ili osjecanjim tuge za voljenim objektom, ili stanje sjete, tuge, placa itd... Samo intenzitet ovih stanja odredjuje dali je to ozbiljan poremecaj, psihicki poremecaj.

Neko u stanju neraspolozenja moze biti zato sto je nenaspavan, iscrpljen, problemi ili kriza, stres, gubitak objekta simbolocno ili konkretno, apstinencijalni sindrom zbog fizioloskih razloga, hormonalni poremecaji..itd..itd..
Ovo moze biti privremeno i samo od sebe se povoci za nekoliko dana, ali ako potraje moze biti uvod u depresivni poremecaj ili neki drugi psihicki poremecaj.

Nije problem reci treba uraditi to i to , ali uciniti to i to je itekako problem narocito za onog ko se nalazi u stanju ''neraspolozenja''.
Sjeta ili melanholija nekad vise lici na raspolozenje iako je to neraspolozenje zato sto osoba ima osjecaj da uziva u tom stanju ona ga prizeljkuje, i rado se vraca na scene koje proizvode taj osjecaj-osjecanja. To je posebna tema zasto se to dogadja !
Koliko se moze voljom postici pozitivan ucinak je jako relativna stvar i individualna stvar. Neko svoje stanje cesto ne vidi da je ikakav poremecaj, a okolina vidi da je to nesto sega se odmah treba rijesiti.
Za sezonsku depresiju je jasno da treba vise sunca i svijetla a manje magle i tumornog sivog neba.
Redovan ritam spavanja i dnevnog djelanja, sa vise pozitivnih emocija.
Za neurotske depresije treba raditi na sebi u pravcu razvoja licnosti.
Generalno znati ko sam i sta treba da sam je najvaznija stvar u svemu ovome a to se postize ozbiljnim radom na sebi i svom zivotu.
Sve je relativno.

Moraš oglupiti samo tako jedino to pomaže

Također, kloni se negativnih ljudi, ako možeš.

I slušaj ovo...

Vijetnamac13 wrote:Moras zaglupiti da bi izbjegao melanholiju.

ExNihilo wrote:I slušaj ovo...

Negdje sam procitala da je melanholija "prirodno stanje za nekog", i da od nje ne treba bjezat. Ukratko, i melanholicni ljudi (melanholican karakter) moze biti sretan.

Postavi ciljeve i radi na njima. Nemoj ruminirati nad svojim stanjem.
Teza da moras biti glup da bi izbjegao melanholiju i sve njene sinonime je prica za nadobudne ljencuge i egoiste.
Viktor Frankl je napisao odlicnu knjigu na ovu temu.

Nemoj citati existencijaliste jer sve su to supci osim ovog Frankla. Vezi se za tradicionalne vrijednosti i nemoj umisljati da si poseban. Jer nisi.

Stoner wrote:Postavi ciljeve i radi na njima. Nemoj ruminirati nad svojim stanjem.
Teza da moras biti glup da bi izbjegao melanholiju i sve njene sinonime je prica za nadobudne ljencuge i egoiste.
Viktor Frankl je napisao odlicnu knjigu na ovu temu.

Nemoj citati existencijaliste jer sve su to supci osim ovog Frankla. Vezi se za tradicionalne vrijednosti i nemoj umisljati da si poseban. Jer nisi.

Dobra je Franklova knjiga. Kaze, otprilike, da nas zadatak nije da budemo sretni, vec da nadjemo smisao i u ‘nesreci’.

Inace, ima jos jedan dobar ciko za procitati - William Glasser “Teorija izbora”, ta je knjiga zanimljiva jer tvrdi da je izvor nase ‘nesrece’ to sto se nesreci svjesno vracamo i svjesno je ponovo prozivljavamo i ucvrscujemo … kaze da je sustina ‘srece’ u dobrim odnosima sa drugim ljudima (i zanimljivo to razradjuje), i da je odustati od svoje nesrece zapravo izbor nase svijesti (pri cemu on ide i dalje, pa tvrdi da su sva mentalna oboljenja psihosomatska i u tom smislu ‘odabrana’).

Nadjoh ovaj PPT na temu njegovog ucenja … ovo je vrlo uprosceno … Glasser vulgaris … daje neko porvrsno objasnjenje …

http://www.slideshare.net/vesna.janko/t ... esentation

V frankl je jako dobar -vapaj za smislom..

Nesto mi pade napamet jedan psihoanal.iz schwize, kaze :

'' Nije bitno dali imamo neke konflikte ili komplekse koji su dugotrajni sadrzaj psihe, bitno je kako se odnosimo prema njima''.
Kompleks je nesto sto je nastalo iz nekog konflikta i ima jako emocionalnu podlogu, nevazno jeli to manja vrijednost ili nesto sasvim dr. bitno je da ima jak upliv na svakodnevno ponasanje i funkcionisanje svjesne psihe.
Ego koji je nosilac svijesti ne moze da se pomiri sa nekim djelovima utisaka ili dozivljaja i nastoji ih sklanjati odbacivati( potiskivanje). sto vise ima nagomilanog odbacenog materijala to je opasnije za cijelu psihu, demonski dobija pozadina snagu i ometa svjesno funkcionisanje. To nesvjesno, odbaceno bi se moglo bnazvati alter ego i nikako ne treba da se prema tome ponasa odbacujuce, treba ga prihvatiti i konfrontirati se s timi tako izbjeci raskol svijest-nesvjesno i tako izbjeci disocijaciju koja je uzrok neuroza ili psihoza ili funkcijonisanja licnosti u drugom obliku.
''Imati komplekse nije nista strasno svako ih ima, ali ako imaju kompleksi nas onda je ozbiljan problem'' Kaze ovaj psiholog.
Komplekse treba nekako pustiti da budu dio nas i nagoditi se sa njima jer su oni dio cijelog sistema psihe, prihvacanje i pomirenje sa sobom i svemu onome sto odbacujemo od samih nas.

Kako oni uopste ( hr.uopce) nastaju? Ako svijest raste i napuhava se ego kroz egoisticno-narcisticke namjere ( inflacija ega) kroz pretjerano osvjescivanje nacitavanje svega i svacega pa ode pamet, kroz raskol izmedju onoga sto jesmo i onoga sto zelimo da budemo( kompleks manje vrijednosti), kroz titule i profesiju koja nam daje polet da nosom paramo nebo, kroz ljepotu ili ruznosu koju nosimo( povodi za ispadanje iz kolosjeka), kroz iznenadno saznanje da smo Tesla ili Einstain, kroz pretjerane introvertnosti koja onemogucuje da normalno i zdravo ispoljavamo zivotne emocije pa se one nagomilavaju i raste pozadina ..itd..itd.. Ovo je povod da se dobije raskol sa ego-svijest i nesvjesna dinamika koja bi bila alter ego.
Sto vise jednostrano ego tjera inat i hoce da bude vise nego sto jeste to pozadina psihe vise uzima maha i preuzima kontrolu ..
Sto je veci nesklad sa cjelokupnim sistemom psihe to je veca labavost ravnoteze i narcisticki slom koji vodi u depresivnost.
Razbijanje ravnozeze je opasna disocijacija licnosti a blagi gubitak je krizno stnje ispoljeno depresivnoscu ili problemima. Nisu samo vanjski problemi povod za ovo ( iako i toga jako puno ima) Unutrasnje pomenuto ustrojstvo daje povod za ovo. ( dispozicija)
Zasto od npr. 100 ljudi koji su prosli istu krizu konc.logora nekoliko njih zapada u histeriju, nekoliko u depresiju i suicid, neko u prolongiranu psihozu reaktivno stanje, a neko ostane potpuno uredu sa prilicno ocuvanom psihom ?
Odgovor je konstitucija (temperament), dispozicija( ustrojstvo licnosti tokom odrastanja i sposobnosti suocavanja sa stresovima i krizama) i specificna tezina stresne situacije ili pritiska koji traumatizira.
Ko se uspje razviti ojacati taj ce imati dobre odbrambene funkcije ega i bice otporniji na stresove i izbjeci se depresivne pomake i lakse ce nalaziti rijesenje iz krizne situacije. Sto je ego labilniji ili nedovoljno jak to ce biti vise patologije sirokog spektra.
Katarza je isto tako bitna stvar mentalne higijene, kao i specificna izbjegavanja stresnih situacija, a ako se nadje tri ili vise razlicitih stresora odjednom to je malo teze.

Neko ima jake komplekse, pretjerane ambicije koje ne moze ostvariti, uz to slucajno dodje dan da nema platu da kupi hljeb a kamo li da kupi parfem od 200 mar.koji inace kupuje i voli, tada je stres jako izrazena, jos uz to nema grijanje kuci pa ga zima posebno crpi kao treci faktor pritiska, pa problemi sa prijateljem ili na poslu dodatni stres sve to pojaca i imamo jako napeto i stresno stanje koje samo jake licnosti mogu nositi na ledjima kao 2 vrece sirovog krompira koje ce kad tad skinuti kad dodju vedri dani. Ali neko ne moze da nosi ovaj krompir i klecaju noge dok se ne srusi.Ovo cesto vodi u tesko anksiozno stanje strepnje ili tjeskobe koja se smjenjuje sa agresivnoscu i depresivnoscu, ako potraje duze pada se u depresiju.Zivot je cudna dinamika svakakvih iznenadjenja i tesko je zamisliti jedan ravan plan i put po kojem ce neko nasmijan ici. Novac cesto ravnja sve neravnine i daje neku srecu pa makar laznu koja cesto postaje vremenom smetnja a nekad ni to ne pomaze.Sredina je svetinja.

ja ću upis ostvariti jednom pjesmom za nadobudne ljenčuge i egoiste u ćošku.. živjeli..

Okreni se Allahu dž.š.
Ja sam stalno bio u depresiji, otkad sam krenuo klanjati, otkrio sam šta znači biti sretan.
U Njemu je jedini spas sve ostalo je šarena laža.
Dovoljna ti je samo jedna knjiga, Časni Kur'an, vrijednija od svih ostalih.