Forum Klix.ba

ovako, u svijetlu ovih događaja sa popuštanjem konstrukcija, mene zanima koji se kriteriji uzimaju kod projektovanja krovova?

koliko bi po metru kvadratnom jedan normalan krov trebao da izdrži tereta? posebno me zanimaju drvene konstrukcije - na primjer stare AU zgrade gdje su krovne konstrukcije napravljene od drveta.

da li mislite da će izdržati ovaj snijeg?

ima li arhitekata ili građevinaca na forumu? hvala!

joj šuti.... uhh..., samo o krovu mislim
kubni metar suhog snijega iznosi 60 kg, a kubni metar leda 900 kg
mislim da ti niko ne može dati precizan odgovor, jer sve zavisi od konstrukcije krova, oblika krova, itd....

Prije je vazio zakon za krovove nagiba manjeg od 20 stepeni 0,75KN/m2, medjutim po novom zakonu a koliko se sjecam to je bilo i za vrijeme olimpijade, u kontinentalnom dijelu iznosi 1,25kN/ m2 ili 125 kg/ m2.

a juce negdje citam da ja ovaj snijeg 168kg/m2

Specifična gustoća snijega je ca. 770 kg/ m3 (ovisno od vlažnosti), dok zbijeni- vlazni snijeg snijeg ima specifičnu gustoću i do 870 kg/ m3.

Ja koliko vidim sa slika, ove resetke se nisu prelomile, nego su izgleda oslonci istih popustili, vjerovatno nisu bili dobro izvedeni da preuzmu pomjeranja konstrukcije, ali ne mogu nista def. reci dok ne odem na lice mjesta.

znaci nisam lud
sinoc citam i kontam kako m2 zar ne bi trebalo biti m3
nejse
posto kupio po tom prodo

Tezina snijega jako varira ... frisak snijeg se krece od 70 - 125 kg/m^3 ...

Odstajali snijeg se krece od 125-200 kg/m^3... odstajali "ljetni snijeg" po vrhovima visokih planinan moze biti 400-500 kg

Al sve je jako varijabilno i zavisi od temperature i ostalih atmosferskih parametara


A kad procitam ovako nesto

iz Federalnog staba Civilne zastite: "Tražili smo od Hidrometeorološkog zavoda FBiH da nam do srijede dostavi PROCJENU VREMENSKIH PRILIKA ZA NAREDNIH MJESEC DANA kako bismo znali da li nas očekuje naglo topljenje snijega. Nakon toga bismo održali sastanak sa nadležnim ministarstvima o planovima zaštite od eventualnih poplava i klizišta"

smijem glavu dati da 9/10 "experata" iz CZ nebi znalo ugrubo proracnati tezinu snijega ni na pravougaonom ravnom krovu

headbanger wrote:znaci nisam lud
sinoc citam i kontam kako m2 zar ne bi trebalo biti m3
nejse
posto kupio po tom prodo

Pa kad se govori generalno izrazava se u m^3 ... ako pricamo konkretno o ovom snijegu ... onda je neko dao procjenu tezine po m^2 za odredjenu visinu snijega ... cime opet dodjemo na isto jer pricamo o tri dimenije tj zapremini

Ne terba se tu sta pametovati, na gradjevinskom i arhitektonskom fakultetu ima dosta dobrih staticara koji mogu izvrsiti uvidjaj i procjeniti uzroke rusenja.

Evo nađoh ove Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije. Na 11. strani ima kako se računa opterećenje od snijega. http://www.grad.hr/gukov/pdf/djelovanja.pdf Istina, ovdje je karta opterećenja za Hrvatsku, ali to je tu negdje (bolje je uzeti u razmatranje najnepovoljniji sljučaj).
Međutim, kod A-U zgrada postoji još nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir:
- je li objekat rađen prema nekom projektu (standardu) ili ne,
- kvalitet drveta i dimenzije nosivih elemenata,
- u kakvom je stanju konstrukcija (je li oštećena u ratu, je li prepravljana, ima li trulih greda)
I ono što je nepoznanica svima nama - koliko će snijega još pasti i koje će težine biti taj snijeg (suhi ili mokri).
Ko god može, neka čisti snijeg sa svog krova. Evo, ko bi mogao i pomisliti da će pasti krov na Skenderiji. Bolje ga očistiti iako može izdržati opterećenje, nego sanirati štetu u slučaju da ne izdrži.

http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php
evo ovdje piše da je težina snijega u sarajevu po m2 160 kg jer ne vrijedi da nam daje podatke po m3 kada ne znamo koliko je snijega ukupno palo, možda 1,50 m a možda i više. Težina snijega je ovakva:

30…50 kg·m-3 suh, rastresit snijeg
50…100 kg·m-3 čvrst snijeg
100…200 kg·m-3 nabijen snijeg
200…400 kg·m-3 suh stari snijeg
300…500 kg·m-3 vlažan stari snijeg
150…300 kg·m-3 bljuzgavica
500…800 kg·m-3 višegodišnji snijeg
800…900 kg·m-3 led
pa sad računajte.

A ima tu puno faktora, ali nemojte misliti da se računa samo na neku predviđenu težinu snijega, na to ide i koeficijent sigurnosti, npr. za betonske konstrukcije ide 1,8 na pokretna opterećenja, znači uveća se za 80% od početne vrijednosti opterećenja.

Hendrix wrote:A ima tu puno faktora, ali nemojte misliti da se računa samo na neku predviđenu težinu snijega, na to ide i koeficijent sigurnosti, npr. za betonske konstrukcije ide 1,8 na pokretna opterećenja, znači uveća se za 80% od početne vrijednosti opterećenja.

Slažem se, ali to važi za novije objekte koji su rađeni prema projetima koje je računao statičar (a i to zavisi ko je računao i kako i je li se štedilo). Kod objekata starih 100 i više godina u većini slučajeva ne možemo znati ko je radio objekat i je li ko tu šta računao, i u kakvom stanju je konstrukcija.
A-U zgrade bi trebalo da imaju dobru krovnu konstrukciju i da mogu izdržati ovaj snijeg, ali ponavljam - ne možemo biti 100% sigurni - ne znamo koliko će i kakvog snijega još napadati i koliko će se zadržati na krovu prije nego se otopi.

Pa fino je sve objasnio juce arhitekt Mufid Garibija u razgovoru za ovaj portal:
"Velika je sreća da se urušavanje dogodilo jučer kada nije bilo nikoga. Ovi snjegovi su pokazatelji dobrih i slabih konstrukcija..."

"Naš sagovornik pojašnjava kako se željezo na ovako niskim temperaturama skuplja.

"Konstrukcije moraju imati zglobove. Kad su niske temperature, cijela konstrukcija se skuplja prema zglobu. Ali, ovdje nije bilo zgloba. Vjerovatno se radilo o krutoj konstrukciji zbog čega je došlo do pada krova", kaže ovaj arhitekt. "

te dodaje:

"Mufid Garibija kaže da je u ratu došlo do velikog oštećenja konstrukcije i da je, vjerovatno, korozirala na glavnim mjestima pa i tu možemo tražiti jedan od razloga rušenja.

"Ona je bila osuđena da padne. Ovdje možemo govoriti i o ljudskom faktoru, o lancu krivaca od njenog građenja do danas". "

Garibija je dobar arhitekta ali veze nema sa statikom, tako da je bolje stvar prepustiti staticarima- gradjevincima.
Garibija kao i mnogi arhitekti su jedva statiku polozili.

NightSky wrote:

Hendrix wrote:A ima tu puno faktora, ali nemojte misliti da se računa samo na neku predviđenu težinu snijega, na to ide i koeficijent sigurnosti, npr. za betonske konstrukcije ide 1,8 na pokretna opterećenja, znači uveća se za 80% od početne vrijednosti opterećenja.

Slažem se, ali to važi za novije objekte koji su rađeni prema projetima koje je računao statičar (a i to zavisi ko je računao i kako i je li se štedilo). Kod objekata starih 100 i više godina u većini slučajeva ne možemo znati ko je radio objekat i je li ko tu šta računao, i u kakvom stanju je konstrukcija.
A-U zgrade bi trebalo da imaju dobru krovnu konstrukciju i da mogu izdržati ovaj snijeg, ali ponavljam - ne možemo biti 100% sigurni - ne znamo koliko će i kakvog snijega još napadati i koliko će se zadržati na krovu prije nego se otopi.

Zar ovdje nije bitniji investitor... Pricaju profe kad se BBI radio... Elem, po njihovim proracunim treba toliko i toliko para za zeljezo, a investitor im rekao "smanjite to za 30%"... A kasnije dolaze ploce za Trg iz Italije koje su bruku para placene...

Sto rece buduci kolega @Hendrix, ima tu jos dodatnih opterecenja prilikom proracuna, sto se skolski kaze "stalno i pokretno"

Opterecenje snijegom ravnih krovova i krovova do 20* uzima se za osnovu 0.75 kN/m2. Za krovove nagiba vecih od 20* (20 stepeni) radi se prema tabeli i on se krece od

20* - 0,75 kN/m2
25* - 0,70 kN/m2
30* - 0,65 kN/m2
35* - 0,60 kN/m2
40* - 0,55 kN/m2
45* - 0,50 kN/m2
50* - 0,45 kN/m2
55* - 0,40 kN/m2
60* - 0,35 kN/m2...


ako je objekat negdje u planini nadmorske visine >500 m uzima se u obzir i ti faktori a za primorske krajeve opet drugi...

ja miline za naprdjivanje sad raznih strucnjaka i kvazi strucnjaka


Sto rece @kurty ... dje su faktori koji nemaju veze sa naukom i razumom ... investitor kaze rezi za 30% ... kasnije na odrzavanju opet kaze rezi ljude, rezi budzet ... itd itd ... i onda potrose x3 vise na pjevaljku koja ce pjevati na otvaranju ...

kurty wrote:
Zar ovdje nije bitniji investitor... Pricaju profe kad se BBI radio... Elem, po njihovim proracunim treba toliko i toliko para za zeljezo, a investitor im rekao "smanjite to za 30%"... A kasnije dolaze ploce za Trg iz Italije koje su bruku para placene...

Sto rece buduci kolega @Hendrix, ima tu jos dodatnih opterecenja prilikom proracuna, sto se skolski kaze "stalno i pokretno"

atko wrote:ja miline za naprdjivanje sad raznih strucnjaka i kvazi strucnjaka


Sto rece @kurty ... dje su faktori koji nemaju veze sa naukom i razumom ... investitor kaze rezi za 30% ... kasnije na odrzavanju opet kaze rezi ljude, rezi budzet ... itd itd ... i onda potrose x3 vise na pjevaljku koja ce pjevati na otvaranju ...

Dobro, nisam se precizno izrazila - naravno, ne štedi statičar nego investitor. I sve je to tačno, štedi se na svemu, na armaturi, profilima, održavanju, požarnim stepeništima (to je, je li, "nekoristan" prostor koji se ne može izdati/prodati) itd. Međutim, rezultat je isti - objekat koji ne može izdržati ono što bi trebalo da izdrži, ili koji se ne može propisno evakuirati u slučaju protrebe i sl. zato jer je neko htio uštediti.

Međutim, samo konstatirati da se ne gradi po propisima ili konstatirati očito što svako vidi - da se konstrukcija srušila jer nije bila dobra (kao u slučaju Skenderije) je manje važno jer tu mi sad kao građani i pojedinci ne možemo ništa promjeniti. Kako je napravljeno - napravljeno je i trenutno se to ne može ispraviti, možda kad prođe elementarna nepogoda, ako bude volje. Ili će se sve zaboraviti uz obrazloženje da je sad pao ovoliki snijeg, pa ko zna kad opet, za 100 godina...

No, ono što ja smatram da je bitno je biti svjestan da objekti u kojima boravimo možda (vjerovatno) imaju nedostatke i da treba preduzeti mjere, kao što je skidanje snijega sa krovova u cilju smanjenja opterećenja, da bi se rizik od stradanja ljudi minimizirao. To većina nas može uraditi, angažirati upravitelja (do kojeg je istina trenutno skoro nemoguće doći) ili angažirati nekoga privatno da očisti snijeg sa krova ili uraditi to sam, ukoliko se posjeduje zaštitna oprema i potrebno znanje.

Na kraju krajeva, taj snijeg će opet biti opasnost za prolaznike i stanare kada se počne topiti i slijetati sa krovova.

Hadzi Lojo wrote:Garibija je dobar arhitekta ali veze nema sa statikom, tako da je bolje stvar prepustiti staticarima- gradjevincima.
Garibija kao i mnogi arhitekti su jedva statiku polozili.

meni je većina današnjih arhitekata copy paste debilna generacija (mladji od 35)

nešto ko mi novinari

@NightSky... moj komentar se odnosio na ove sto sad po novinama i portalima prosipaju pamet
a tebi je svaka na mjestu

Mene zanima jel RAD, meteo-sluzba (posebno), CZ i ostali kojima je u opisu posla da reaguju na nepogodu jos uvijek rade kako su radili prije 40 godina ...
...pa danas i djeca mogu bolje doci do informacija o vremenskoj prognozi od gospodina Majstorovica kojem je specijalnost da naprdjuje o klimatskim promjenama

Meni je samo žao da se mlati prazna slama, što atko kaže, te slaba kontrukcija na Skenderiji, te klimatske promjene, a pokretač teme je je jasno postavio pitanje, iz bojazni šta se može desiti sa krovovima starih A-U zgrada.

Za sutra su najavljene nove padavine i trajat će tri dana. Sva teorija ovog svijeta neće sačuvati krovove na našim zgradama. Uz znanje da rizik postoji, svako treba procijeniti za sebe kako će postupiti.

Da su Bogdo svi ovog nagiba i ove visine, kao na ovoj stali... Za 20minuta je ocistili