fragola wrote:Dragi forumasi,
Javljam se da vidim imate li neke prakticne savjete kako naplatiti svoja potrazivanja od drzavnih institucija - javnih ustanova. Ja muku mucim, dizem kredite kod banke da isplatim svoja dugovanja prema dobavljacima, a naplatiti zaradjeno od strane kupca je postalo nepodnosljivo tesko... Dugovanja od po par mjeseci pa do pola godine-godinu!I to nisu male cifre. A da ne spominjem da pored dobavljaca, treba izmiriti dugovanja drzavi, sve naravno unaprijed, prije nego dobijem zaradjene pare... Stvarno postaje nepodnosljivo voditi firmu.
Postoji li neko ko moze ovome stati u kraj, ili jedino ostaje ponozno zivkati, slati dopise i moliti za zaradjeno?
Tuziti naravno da nema smisla, gubiti klijenta koji donosi najveci promet, iako dok se profit onako na tenane isplati, isjecka malo pomalo na godinu-dvije, na kraju ne mozes ni uzivati u njemu...
Svi prijedlozi iznad su kratkoročni, i ne osiguravaju trajno rješenje ovakvih problema sa naplatom. Tužba kod suda za posredovanje u naplati je još lošija solucija, jer sud tužbu ne uzima u razmatranje odmah, već po redoslijedu pristizanja, ili ih čak često i preskače iz raznoraznih razloga, tako da tužba postaje besmislena. Znam slučaj u kojem je pravno lice tužbom zahtijevalo isplatu potraživanja od nekih 50-tak hiljada KM. Dok je sud uzeo tužbu i pripremio prvo ročište, dugi vlasnik je firmu već počistio - robu rasprodao i vlasništvo i poziciju direktora prodao nekoj osobi koja ni o čemu pojma nema. Džaba i izvršenje, kad se nema šta izvršiti.
U našim uslovima poslovanja, jedino rješenje je avansno plaćanje, ali - ko kome danas avansno plaća, izuzev ako nema i sopstvenog interesa
Drugi način naplate potraživanja je ugovaranje obezbjeđenja mjenicama. Protestirati mjenice nakon isteka roka je rješenje koje će kako-tako omogućiti prodavcu nastavak ekonomskog poslovanja, i vjerovatno izgubiti kupca za stalno, ali je i tako bolje, nego pasti u stečaj, ostati dužan svima redom, i onesposobiti mnoge...
Država svakako treba pristupiti izmjenama i dopunama pojedinih zakona iz oblasti polovanja privrednih subjekata. Prvenstveno, po mom mišljenju, treba drastično podići visinu osnivačkog kapitala za d.o.o. kao najčešći oblik vlasništva (
Danas vlasnik odgovara za svoje društvo do visine osnivačkog uloga, najčešće su to 2.000 KM!. Prije 10-tak godina čak je sličan zakon bio pripremljen i stavljen u parlamentarnu proceduru, ali je naprasno - nestao sa dnevnog reda. Tada je visina osnivanja d.o.o. bila predviđena na 50.000 KM.), i taj kapital imati kao stalno sredstvo obezbjeđenja poslovanja, u svakom smislu.
Država takođe treba izvršiti izmjene i dopune zakona o sudovima, treba odrediti rokove u kojima će se procesuirati privredne tužbe, i odrediti odgovornost suda u suprotnostima takvog zakona. Da sud, npr. u roku 30 dana od dana utuženja, uzme predmet u razmatranje, da u narednih 30 dana zakaže pripremno ročište, i u narednih 30 dana glavno, tako da se presuda, u najjednostavnijem postupku izvrši u min. roku od 120 dana, a ne kao danas - u roku od 2-3 godine.