#1 EUROSONG
Posted: 23/11/2011 01:19
Eurovision Song Contest (kraće Eurosong, poznat i kao Evrovizija) je muzičko takmičenje nacionalnih radiotelevizija Evrope okupljenih oko Evropske radiodifuzne unije EBU. Festival je osnovan sredinom 1950-ih godina, a prvo takmičenje je održano 1956. godine u švicarskom Luganu.
Na prvom održanom Eurosongu takmičilo se sedam zemalja, a od tada, pa do danas, barem po jednu pjesmu na ovo takmičenje poslala je 51 zemlja. Rekordni broj zemalja učesnica zabilježen je 2008. i 2011. godine kada su po 43 zemlje poslale predstavnike na ovo najveće muzičko takmičenje na svijetu.
Eurosong je doživio brojne promjene formata takmičenja. Sve je to ovisilo o broju zemalja učesnica, a kako je zainteresiranost bila sve veća i veća, pored finalne večeri EBU odlučuje uvesti i polufinalnu, kvalifikacionu večer. Od 2004. godine na Eurosongu gledamo i polufinale, a 10 zemalja s najviše bodova u istom dobivaju kartu za finale. No, ni to nije bilo dosta. Zbog brojke od preko 40 zainteresiranih zemalja, odlučeno je da će umjesto dosadašnjeg jednog polufinala biti održanja njih dva. Na Eurosongu u Beogradu, 2008. godine, po 19 zemalja je učestvovalo u svakom polufinalu. Direktni finalisti bili su tzv. BIG 4 (Francuska, Njemačka, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo - zemlje koje izdvajaju najviše novaca za organizaciju Eurosonga) te zemlja domaćin. Povratkom Italije na Eurosong, 2011. godine, broj direktnih finalista povećan je za jednu zemlju obzirom da su Talijani ušli u sadašnji tzv. BIG 5.
Zemlje sudionice [uredi]
Tamno zelena - zemlje učestvovale barem jedanput na takmičenju Eurosonga Svijetlo zelena - izabrale pjesmu i predstavnika, ali se naknadno povukle s takmičenja
Eurosong nikada nije bio takmičenje isključivo evropskih zemalja ili onih zemalja koji imaju manji dio teritorija na evropskom kontinentu. Eurosong je takmičenje radio-televizija koje su aktivne članice EBU-a. Prema tome, na ovom takmičenju smo do danas vidjeli nastupe sljedećih zemalja koje ne pripadaju evropskom kontinentu: Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Izrael i Maroko.
Od 1956. godine, otkada se održava Eurosong, 51 zemlja je nastupila barem jedanput. Najviše nastupa je skupila Njemačka, njih 54, a odmah iza je Ujedinjeno Kraljevstvo s jednim nastupom manje. Još dvije zemlje su pokušale učestvovati na ovom festivalu. Libanon i Tunis su jednih prilika bile odabrale pjesme i predstavnike, ali su se kasnije odlučile povući i ne nastupiti na Eurosongu. Valja napomenuti da učestvovanje Izraela, zemlje koju mnoge arapske zemlje Bliskog Istoka ne priznaju, na neki način blokira dolazak arapskih zemalja na ovo takmičenje. Najbolji primjer za to je Libanon koji je tražio dozvolu da u toku nastupa Izraela pusti reklamni blok na svojoj nacionalnoj televiziji. To se svakako protivilo pravilima i nije im bilo dozvoljeno.
Glasanje
Sistem glasanja kakvog danas poznajemo na Eurosongu (bodovi: 12, 10, 8, pa sve do 1) uveden je 1975. godine. Dvanaest bodova se daje prvoplasiranoj zemlji, 10 drugoplasiranoj, 8 trećeplasiranoj i tako sve dalje do jednog boda koji ide desetoplasiranoj zemlji. Od samog početka Eurosonga pa sve do kraja 90-tih, glasao je isključivo žiri. Od tada se u pojedinim zemljama uvodi televoting, koji će u potpunosti zaživjeti 2004. godine i trajati do 2009. Naime, kako bi se glasanje učinilo zanimljivijim i manje predvidljivim, EBU odlučuje vratiti žiri na Eurosong 2009. godine. Po pet stručnjaka iz svake zemlje glasa tijekom generalnih proba Eurosonga i čini 50% glasova jedne zemlje. Preostalih 50% je, svakako, na televotingu.
Popularnost takmičenja
Svake godine Eurosong bilježi sve veću gledanost. Godine 2011. učestvovale su čak 43 zemlje, a isti je pratilo 114,5 miliona ljudi. Eurosong se uživo prenosi u zemljama učesnicama, kao i u Australiji. Snimke Eurosong se emitiraju u još par desetina zemalja diljem svijeta.
Od 2004. godine uvedeno je polufinale na ovom takmičenju. Od tada, pa do danas, nastup u finalu niti jednom nisu propustile sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka, Rumunija, Rusija i Ukrajina. U ovu listu nisu uračunate zemlje direktne finalistice (tzv. BIG 5).
Na prvom održanom Eurosongu takmičilo se sedam zemalja, a od tada, pa do danas, barem po jednu pjesmu na ovo takmičenje poslala je 51 zemlja. Rekordni broj zemalja učesnica zabilježen je 2008. i 2011. godine kada su po 43 zemlje poslale predstavnike na ovo najveće muzičko takmičenje na svijetu.
Eurosong je doživio brojne promjene formata takmičenja. Sve je to ovisilo o broju zemalja učesnica, a kako je zainteresiranost bila sve veća i veća, pored finalne večeri EBU odlučuje uvesti i polufinalnu, kvalifikacionu večer. Od 2004. godine na Eurosongu gledamo i polufinale, a 10 zemalja s najviše bodova u istom dobivaju kartu za finale. No, ni to nije bilo dosta. Zbog brojke od preko 40 zainteresiranih zemalja, odlučeno je da će umjesto dosadašnjeg jednog polufinala biti održanja njih dva. Na Eurosongu u Beogradu, 2008. godine, po 19 zemalja je učestvovalo u svakom polufinalu. Direktni finalisti bili su tzv. BIG 4 (Francuska, Njemačka, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo - zemlje koje izdvajaju najviše novaca za organizaciju Eurosonga) te zemlja domaćin. Povratkom Italije na Eurosong, 2011. godine, broj direktnih finalista povećan je za jednu zemlju obzirom da su Talijani ušli u sadašnji tzv. BIG 5.
Zemlje sudionice [uredi]
Tamno zelena - zemlje učestvovale barem jedanput na takmičenju Eurosonga Svijetlo zelena - izabrale pjesmu i predstavnika, ali se naknadno povukle s takmičenja
Eurosong nikada nije bio takmičenje isključivo evropskih zemalja ili onih zemalja koji imaju manji dio teritorija na evropskom kontinentu. Eurosong je takmičenje radio-televizija koje su aktivne članice EBU-a. Prema tome, na ovom takmičenju smo do danas vidjeli nastupe sljedećih zemalja koje ne pripadaju evropskom kontinentu: Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Izrael i Maroko.
Od 1956. godine, otkada se održava Eurosong, 51 zemlja je nastupila barem jedanput. Najviše nastupa je skupila Njemačka, njih 54, a odmah iza je Ujedinjeno Kraljevstvo s jednim nastupom manje. Još dvije zemlje su pokušale učestvovati na ovom festivalu. Libanon i Tunis su jednih prilika bile odabrale pjesme i predstavnike, ali su se kasnije odlučile povući i ne nastupiti na Eurosongu. Valja napomenuti da učestvovanje Izraela, zemlje koju mnoge arapske zemlje Bliskog Istoka ne priznaju, na neki način blokira dolazak arapskih zemalja na ovo takmičenje. Najbolji primjer za to je Libanon koji je tražio dozvolu da u toku nastupa Izraela pusti reklamni blok na svojoj nacionalnoj televiziji. To se svakako protivilo pravilima i nije im bilo dozvoljeno.
Glasanje
Sistem glasanja kakvog danas poznajemo na Eurosongu (bodovi: 12, 10, 8, pa sve do 1) uveden je 1975. godine. Dvanaest bodova se daje prvoplasiranoj zemlji, 10 drugoplasiranoj, 8 trećeplasiranoj i tako sve dalje do jednog boda koji ide desetoplasiranoj zemlji. Od samog početka Eurosonga pa sve do kraja 90-tih, glasao je isključivo žiri. Od tada se u pojedinim zemljama uvodi televoting, koji će u potpunosti zaživjeti 2004. godine i trajati do 2009. Naime, kako bi se glasanje učinilo zanimljivijim i manje predvidljivim, EBU odlučuje vratiti žiri na Eurosong 2009. godine. Po pet stručnjaka iz svake zemlje glasa tijekom generalnih proba Eurosonga i čini 50% glasova jedne zemlje. Preostalih 50% je, svakako, na televotingu.
Popularnost takmičenja
Svake godine Eurosong bilježi sve veću gledanost. Godine 2011. učestvovale su čak 43 zemlje, a isti je pratilo 114,5 miliona ljudi. Eurosong se uživo prenosi u zemljama učesnicama, kao i u Australiji. Snimke Eurosong se emitiraju u još par desetina zemalja diljem svijeta.
Od 2004. godine uvedeno je polufinale na ovom takmičenju. Od tada, pa do danas, nastup u finalu niti jednom nisu propustile sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka, Rumunija, Rusija i Ukrajina. U ovu listu nisu uračunate zemlje direktne finalistice (tzv. BIG 5).
Zapravo bi najjednostavnije bilo da ne odemo... Ne bi morali slusati, kako neko vec rece, kako stojimo na kladionicama, kako su nas svi pohvalili nakon kojekakvih press konferencija....S izvodjacem uvijek ide bar 20 ljudi smijesno, i sad kao propala tv?!?!?! 
