Forum Klix.ba

http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2512 wrote:«Poznavanje odlika zatečene arhitekture uočava se najviše na onim objektima čija je namjena imala izvjesnu tradiciju u Bosni. To je najočitije na zgradi Isa-begova kupatila, arhitekte Josipa Vancaša, iz 1890. kod koje elevacija glavnog pročelja nosi odlike prvenstveno maurske arhitekture, ali zato namjena prostorija i njihov raspored, pa čak i proporcije i dekoracije pojedinih potkupolnih prostora, pokazuju da su arhitekti, pored funkcije, bile dobro poznate odlike klasičnog stila osmansko-turske arhitekture. Razlike u odnosu na dispoziciju hamama rezultat su šireg programa i primjene za to vrijeme savremenih instalacija za grijanje vode i zraka. To je i prvi objekt u arhitekturi Sarajeva sa ravnim krovom (Holzcement).(221)»

Korpus objekta je rašlanjen na tri dijela: središnji dio gabarita 16,10x16,70 m visine cca 11 m; dva bočna krila visine cca 6,50 m, lijevo gabarita 16,70x11,10 i desno gabaritnih dimenzija cca 17,10x11,70 m. Na udaljenosti od 1,50 m od lijevog krila objekta, iza objekta, jugoistočno od njega je izgrađen dimnjak zidan ciglom. Postament dimnjaka paralelopipedne forme ima osnovu 2,75x2,75 m i visinu od cca 4,50 m, a na postamentu je prelazni dio sa kvadratične u kružnu formu visine cca 3 m i tijelo dimnjaka cilindrične forme(222), visine cca 10 m, tako da ukupna visina dimnjaka iznosi cca 17,50 m.

U funkcionalnom smislu, objekat ima pet cjelina: 1) podrum, u kojem su smještene mašinske instalacije i tehnička oprema potrebna za funkcioniranje banje; 2) ulaznu partiju sa zajedničkim komunikacijama (12,90 m2), vestibulom (11,00 m2), recepcijom (2,50 m2), prodavnicom (23,30 m2), i bosanskom kafanom (20,26 m2); 3) prostorijama za higijensko kupanje i kupanje u «kacama» (91,50 m2), sobama za kupanje (52,40 m2), čekaonicom (17,30 m2), hodnikom i sanitarijama (17,45 m2), smještenim u prizemlju desnog krila objekta; 4) prostorima turske znojne kupelji sa garderobama i sanitarijama (33,00 m2), toplim bazenom (40,10 m2), znojnom (30,45 m2) i parnom kupelji (22,20 m2), bazenom (34,60 m2), prostorima za odmor (12,00 m2), masažu i inhalaciju (13,80 m2), feniranje (33,00 m2), kao i komunikacijama (44,60 m2) i sanitarijama (5,52 m2), smještenim u prizemnom dijelu srednjeg dijela objekta i lijevog krila; 5) uredima (162,55 m2), sanitarijama (7,52 m2), komunikacijama (25,80 + 39,35 m2) i salom za sastanke (33,60 m2) smještenim na spratu srednjeg dijela i desnog krila objekta.

Volumen prostorije toplog bazena ima zračni prostor koji prolazi etažom sprata, a također se i garderobni blok, u središnjem dijelu objekta, provlači kroz dvije etaže.

Na kopiji katastarskog plana, urađenoj oko 1940.(223) godine, evidentno je da desno krilo Isa-begove banje nije imalo jugoistočnu dogradnju, koja je rezultat neke kasnije intervencije na proširenju objekta.

Prilikom rješavanja fasade, koja je orijentirana na današnju ulicu Bistrik, arhitekta Josip Vancaš je primijenio maurski slog sa alternacijom različito obojenih horizontalnih fasadnih traka, a ponuđeno je simetrično rješenje fasadnih ravni. Prema originalnom projektu, potkovičasti prozorski otvori su bili naglašeni potkovičastim lukom, sa alternacijom, radijalno postavljenih, bojenih segmenata. Vijenac atike središnjeg dijela objekta izveden je od kamena, sa zoborezom koji ima dekoracije sa floralnim motivima, a uglovni završeci krova centralnog dijela su naglašeni fijalama u formi osmougaonih prizmatičnih tijela sa kapom u formi osmoplošne lukovice. Ispod atike, u tri polja, na tri različita jezika (njemački, arapski, bosanski(224)), bilo je upisano Gazi Isa-begova banja. Središnji dio ima pet prozorskih osovima, postavljenih na osovinskim međurazmacima od 2,65 m, a u središnjoj osovini prizemlja ulaznim stepeništem naglašena su ulazna vrata u objekat, dimenzija 1,85x4,30 m. Na spratu središnjeg dijela se pojavljuje šest slijepih prozorskih niša koje imaju istu formu i dimenzije kao i prozorski otvori sprata središnjeg dijela. Na bočnim krilima postavljene su po četiri prozorske osovine na osovinskim međurazmacima od 4,35 m.

Primijenjeni su prozori dimenzija 1,85x3,90 m, sa potkovičastim završecima (natsvjetlima), a na bočnim krilima objekta, između glavnih prozorskih osovina, u zoni ispod atike krova(225), postavljeni su okulusi dijametra od 50 cm. Parapet objekta je izveden od kamena hreše, a prema originalnom nacrtu, fasadno platno je bilo obojeno alterniranim slojevima.

sarajevsko_pivo wrote:Imali ista od ovoga?

HomeArt wrote:...Zemaljska vakufska komisija je početkom 1890. godine odlučila da iz sredstava Gazi Isa-begova vakufa sagradi parnu banju prema zahtjevima novog vremena i opšte zdravstvenosti i to na zemljištu nekadašnjeg hamama pokraj Careve džamije...
... Banja je 1958. godine od strane Komunističke vlasti nacionalizovana i u toku agresije na BiH 1992-1995. godine pretrpila je teška oštećenja. Isa-begova banja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Odluka br. 06.1-2-206/04-7 od 03. novembra 2004. godine. Općina Stari Grad Sarajevo je 2005. godine banju vratila u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo.

Upravljanje i raspolaganje banjom nakon obnove biće u nadležnosti Vakufske direkcije.

Direkcija vakufa Republike Turske će do kraja ove godine izvršiti sve neophodne pripreme kako bi obnova banje započela početkom 2012. godine...

poznanik wrote:

HomeArt wrote:...Zemaljska vakufska komisija je početkom 1890. godine odlučila da iz sredstava Gazi Isa-begova vakufa sagradi parnu banju prema zahtjevima novog vremena i opšte zdravstvenosti i to na zemljištu nekadašnjeg hamama pokraj Careve džamije...
... Banja je 1958. godine od strane Komunističke vlasti nacionalizovana i u toku agresije na BiH 1992-1995. godine pretrpila je teška oštećenja. Isa-begova banja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Odluka br. 06.1-2-206/04-7 od 03. novembra 2004. godine. Općina Stari Grad Sarajevo je 2005. godine banju vratila u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo.

Upravljanje i raspolaganje banjom nakon obnove biće u nadležnosti Vakufske direkcije.

Direkcija vakufa Republike Turske će do kraja ove godine izvršiti sve neophodne pripreme kako bi obnova banje započela početkom 2012. godine...

Nekoliko pitanja za bolje poznavaoce:

1.- Slijedom kojeg zakona i kojim aktom je Općina Stari Grad vratila ovaj objekat u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo?
2.- Kojim pravnim aktom je Vakufska direkcija Sarajevo postala pravni sljednik "Zemaljske vakufske komisije"?
3.- Koju ulogu i funkciju u adaptaciji ("rehabilitaciji") ovog objekta ima Direkcija vakufa Republike Turske?

Filter wrote:

poznanik wrote:

HomeArt wrote:...Zemaljska vakufska komisija je početkom 1890. godine odlučila da iz sredstava Gazi Isa-begova vakufa sagradi parnu banju prema zahtjevima novog vremena i opšte zdravstvenosti i to na zemljištu nekadašnjeg hamama pokraj Careve džamije...
... Banja je 1958. godine od strane Komunističke vlasti nacionalizovana i u toku agresije na BiH 1992-1995. godine pretrpila je teška oštećenja. Isa-begova banja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Odluka br. 06.1-2-206/04-7 od 03. novembra 2004. godine. Općina Stari Grad Sarajevo je 2005. godine banju vratila u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo.

Upravljanje i raspolaganje banjom nakon obnove biće u nadležnosti Vakufske direkcije.

Direkcija vakufa Republike Turske će do kraja ove godine izvršiti sve neophodne pripreme kako bi obnova banje započela početkom 2012. godine...

Nekoliko pitanja za bolje poznavaoce:

1.- Slijedom kojeg zakona i kojim aktom je Općina Stari Grad vratila ovaj objekat u posjed Vakufskoj direkciji Sarajevo?
2.- Kojim pravnim aktom je Vakufska direkcija Sarajevo postala pravni sljednik "Zemaljske vakufske komisije"?
3.- Koju ulogu i funkciju u adaptaciji ("rehabilitaciji") ovog objekta ima Direkcija vakufa Republike Turske?

drug, vakuf je poklopio sve sto je mogao poklopiti. sve nacionalizovano i zahvaceno exproprijacijom su sebi pritefterili. kako i kojim zakonima, to samo oni znaju
bice svega ako se ikad proglasi restitucija... a znamo da nece, jer im ovakva postavka savrseno odgovara.