Forum Klix.ba

Zna li iko da li vrijedi diploma Banjaluckog fakulteta u Svedskoj?

cura kojoj je vrijedila sarajevska FPN diploma je imala njihovo državljanstvo pa nostrificirala

Zavisi kojeg fakulteta.
Mislim da se mora poslati ovjerena kopija dipolome nekoj jjihovoj ustanovi koja ce odrediti koliko se priznaje.
Tehnicki fakulteti OK, medicina isto, ali ovi drustveni, hhmmmm nesto se priznaje ali ne sve.

Ako je zavrsena ekonomija na privatnom u Banjoj Luci hmmm

Tehnoloski fakultet u Banja luci

tanja88 wrote:Tehnoloski fakultet u Banja luci

Pa onda kontam da ima sanse da to verifikujes

Hvala

Trebalo bi da vrijedi. Sto se tice privatnih poslodavaca, nase inzinjerske diplome vrijede bez ikakvih problema

A zna li iko vrijedi li i u jednoj državi van BiH diploma srednje medicinske škole?

prošlo je vrijeme kad se moglo otići sa srednjom tamo...možda negdje...

ali sada pali samo fakultet, i to nekolicina.

amrica wrote:Zavisi kojeg fakulteta.
Mislim da se mora poslati ovjerena kopija dipolome nekoj jjihovoj ustanovi koja ce odrediti koliko se priznaje.
Tehnicki fakulteti OK, medicina isto, ali ovi drustveni, hhmmmm nesto se priznaje ali ne sve.

Ko kaže da se medicina priznaje?

Ništa se ne priznaje po automatizmu. zavisi samo da li će osoba polagati manje ili više predmeta koji su potrebni za ekvavilenciju.

Evo konkretno za medicinu u Švedskoj:

Uvjeti - Doktor Medicine


Lista zanimanja u zdravstvu - linkovi za uvjete za posao

Ridjobrki wrote:Evo konkretno za medicinu u Švedskoj:

Uvjeti - Doktor Medicine


Lista zanimanja u zdravstvu - linkovi za uvjete za posao

"If you are a doctor of medicine trained in another country than the EU/EEA countries, the first thing you need is good knowledge of the Swedish language. If you are a foreign specialist or if you have considerable medical experience you will thereafter be accepted for six months of probationary service in a hospital department or in primary health care. Otherwise you will have to pass a written and oral medical exam in basic clinical subjects to be entitled to an internship. After that you have to pass a course on Swedish medical legislation before you can apply for a Swedish licence to practise."

znati jezik, 6 mjeseci probe, ispit iz osnova... ipak se priznaje specijalizacija

amrica wrote:

Ridjobrki wrote:Evo konkretno za medicinu u Švedskoj:

Uvjeti - Doktor Medicine


Lista zanimanja u zdravstvu - linkovi za uvjete za posao

"If you are a doctor of medicine trained in another country than the EU/EEA countries, the first thing you need is good knowledge of the Swedish language. If you are a foreign specialist or if you have considerable medical experience you will thereafter be accepted for six months of probationary service in a hospital department or in primary health care. Otherwise you will have to pass a written and oral medical exam in basic clinical subjects to be entitled to an internship. After that you have to pass a course on Swedish medical legislation before you can apply for a Swedish licence to practise."

znati jezik, 6 mjeseci probe, ispit iz osnova... ipak se priznaje specijalizacija

Što nije tema današnje emisije zar ne?

da bi se doslo do specijalizacije mora se diplomirati

Od moje stare, njena neka prijateljica je bila specialista u nekom medicinskom podruciju i koliko zanm imala je teskoca sa priznavanjem diplome iz SFRJ u Svedskoj. Ja ipak mislim, ali nisam siguran, da ta proba od 6 mjeseci te sve ostalo najvjerovatnije vazi za recimo spacijalistu iz Kanade i ako to naravno nigdje nepise! Ta prijateljica od mame mi je dobila radnu dozvolu i stepen nize priznanatu diplomu, jer u to vrijeme nije imala vise od nekoliko godina iskustva sto nije bilo dovoljno za priznavanje pune diplome. Ali nemoj te me uzimati 100% za rijec. Ja bi ipak na tvom mjestu se uputio do Svedske ambasade u Sarajevu pa tamo temeljito se raspitao. Koliko se sijecam prica je bila oko 1991 godine. U Ceskoj su sve Sfrj diplome koje su postignute do kraja 1991 priznali ko noz kroz puter! A ove nove nista. Tu i tamo neku su u po cijene priznali a vecina je morala ponove pisati radove ili se pomiriti sa cinjenicom. puno srece zelim

Naucite jezik i sve ce vam priznati.
Odrasle osobe mogu nauciti samo "dobar dan" svedski tako da ce godine proci dok se ne zaposlite. Hvatajte se Amerike i Engleske. Sam odlazak na zapad nece vas spasiti indijanskog engleskog.

Sta je sa ekonomijom Univerzitet sarajevo, stari plan i program...
Gdje se tacno moze provjeriti validnost diplome?

tanja88 wrote:Zna li iko da li vrijedi diploma Banjaluckog fakulteta u Svedskoj?

Bez poznavanja jezika ne vrijedi a ako poznas jezik onda vrijedi. To je taj proces. Poneke firme (tj. pretezno internacionalne companije) ce uzeti radnike na podlozi engleskog jezika, a postepeno traziti od osobe da uce oficielni jezik drzave gdje rade. Za ostale trazi se poznavanje jezik odnosno odredjeni stepeni jezika. Znaci polaganje ispita koji odprilike traju 3 godine. Znaci kad trazis posao prilozis verifikovanu diplomu te dokumentacuju o znanju jezika ako vec nisi recimo zavrsila gimnaziju u Svedskoj, jer onda se podrazumjeva da znas jezik.

Verifikovanje diplome ima samo znacaj ako zelis da ti se prefiksa, pa da tvoja diploma bude priznata od druge drzave, jer smatras da ces tako imati bolje mogucnosti itd. Inace nije nuzno ako firma priznaje tvoj trud i rad jer onda je i originalna tj. iz BiH dovoljna.

Verifikovanje diplome tj. diplome iz druge zemlje znaci da drzava prema svom poslodavcu izdaje garanciju, da osoba sa verifikovanom diplomom je ostvarila jednake kvalitete tokom studija kao sto bi ta ista osoba to ostvarila da je studirala u toj drzavi od koje trazi verifikaciju. Zato vecina diploma nece biti 100% priznata/verifikovana, jer svaka drzava ima svoje zakone za skolovajne i odrede sta i koji predmeti su oblikatorni.

Konkretno ponzma par slucajeva iz CZ (pe eto i unutar te Europske unije itd.) ali opet islis u detalje vezano za diplome. Znaci da li su predmenti sa fakulteta bili isti ili slicni te ako ima manjka sto znaci ako neki predmeti vezani za tu diplomu nisu postojali u drzavi porijekla diplome, drzava koja verifikuje dilopmu ce napisati - priznata uz manjak - i traziti ce dopunu tj. da te predmete koji su oblikatorni npr. u Svedskoj za tu diplomu, opet polozis.

Provejerena infomacija vezano na kojoj se osnovi priznaje/verifikuje diploma. A neke drzave imaju bilateralne odnose vezano za ovo tako da su diplome odmah priznate 1/1.

hrle1976 wrote:

tanja88 wrote:Zna li iko da li vrijedi diploma Banjaluckog fakulteta u Svedskoj?

Bez poznavanja jezika ne vrijedi a ako poznas jezik onda vrijedi. To je taj proces. Poneke firme (tj. pretezno internacionalne companije) ce uzeti radnike na podlozi engleskog jezika, a postepeno traziti od osobe da uce oficielni jezik drzave gdje rade. Za ostale trazi se poznavanje jezik odnosno odredjeni stepeni jezika. Znaci polaganje ispita koji odprilike traju 3 godine. Znaci kad trazis posao prilozis verifikovanu diplomu te dokumentacuju o znanju jezika ako vec nisi recimo zavrsila gimnaziju u Svedskoj, jer onda se podrazumjeva da znas jezik.

Verifikovanje diplome ima samo znacaj ako zelis da ti se prefiksa, pa da tvoja diploma bude priznata od druge drzave, jer smatras da ces tako imati bolje mogucnosti itd. Inace nije nuzno ako firma priznaje tvoj trud i rad jer onda je i originalna tj. iz BiH dovoljna.

Verifikovanje diplome tj. diplome iz druge zemlje znaci da drzava prema svom poslodavcu izdaje garanciju, da osoba sa verifikovanom diplomom je ostvarila jednake kvalitete tokom studija kao sto bi ta ista osoba to ostvarila da je studirala u toj drzavi od koje trazi verifikaciju. Zato vecina diploma nece biti 100% priznata/verifikovana, jer svaka drzava ima svoje zakone za skolovajne i odrede sta i koji predmeti su oblikatorni.

Konkretno ponzma par slucajeva iz CZ (pe eto i unutar te Europske unije itd.) ali opet islis u detalje vezano za diplome. Znaci da li su predmenti sa fakulteta bili isti ili slicni te ako ima manjka sto znaci ako neki predmeti vezani za tu diplomu nisu postojali u drzavi porijekla diplome, drzava koja verifikuje dilopmu ce napisati - priznata uz manjak - i traziti ce dopunu tj. da te predmete koji su oblikatorni npr. u Svedskoj za tu diplomu, opet polozis.

Provejerena infomacija vezano na kojoj se osnovi priznaje/verifikuje diploma. A neke drzave imaju bilateralne odnose vezano za ovo tako da su diplome odmah priznate 1/1.

Slazem se sa tobom, ljudi u cijelom svijetu samo traze vrhunsko znanje i vrhunske strucnjake, ako si expert za IT i pokazes se na testu u firmi, mozes radit perfektan posao unutar iste firme i da ti ne priznaju fakultet, imat ces odlicno platu, spram toga koliko si efikasan i koliko produktivan.

09.07.2012 Deutsche Welle

Nepriznate diplome privatnih fakulteta iz BiH

Collegium Bosniacum, udruženje studenata iz BiH u Austriji, ukazuje na sve veći broj studenata iz BiH koji u Austriji ne mogu nastaviti školovanje – jer su im diplome nevažeće.

Svoj boravak u Beču za vrijeme ljetnjeg raspusta, Amila K. zamišljala je kao turističku posjetu za koje će obaviti i sve formalnosti neophodne za upis magistarskog studija, kojeg je kanila pohađati na Bečkom univerzitetu. No za diplomiranu ekonomisticu, barem prema diplomi koju je donijela iz BiH, ljetni raspust pretvorio se u ljetnu moru. „To je za mene bio nevjerovatan šok, nešto neopisivo, jer su mi rekli da ja ovdje ne mogu upisati master studij, jer oni moju diplomu ne priznaju. Ne samo, dakle, da se programi ne poklapaju, već da je diploma kao takva za njih nevažeća. Mislim, šta da kažem, bila sam bijesna, ogorčena, jednostavno nisam znala šta da radim“, priča Amila.

Fakuktet koji je Amila završila kako kaže, „u jednom od tri najveća grada u BiH“ je privatni i u imenu sadrži riječ „internacionalni“, tako je studentica tim više bila iznenađena ocjenom svoje diplome od strane referenata na Bečkom univerzitetu. „Kad sada smirenije o tome razmislim, najgore od svega je što su me na fakultetu držali u ubjeđenju da sa njihovom diplomom školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu, dok je oni očigledno nigdje na svijetu nisu verfikovali“, konstatuje razočarano Amila K.

Savjetovalište ima pune ruke posla

Slučajeva poput njenog sve je više, a diplome iz BiH koje su puno obećavale a koje u Austriji ne važe, gotovo svakodnevno su tema u savjetovalištu udruženja Collegium Bosniacum, udruženju studenata iz BiH u Austriji. Članica uprave i jedna od savjetnica novopridošlih studenata iz BiH je i Sanja Muratović. „Stvar je u principu jednostavna: ukoliko univerzitet ili fakultet u BiH nisu priznati u Evropi, student sa diplomom te ustanove u Austriji ne može npr. upisati magisterij, niti se, ukoliko je na bachelor studiju, može prebaciti na fakultet u ovoj zemlji. I sve je više studenata iz BiH koji u Beču žele magistrirati, ali sa velikim žaljenjem moraju konstatovati da im diploma ne vrijedi onoliko koliko su mislili da vrijedi. Smatramo da nije fer da se ljudima daje lažno obećanje kako sa diplomom nekog privatnog univerziteta školovanje mogu nastaviti bilo gdje na svijetu i smatramo da nije pošteno da se iskorištava njihov duh i njihova volja i želja da se školuju, jer ti univerziteti obično jako puno koštaju - i truda, i vremena, i najprije novca“, kaže Sanja Muratović.

Funkciju savjetnice u studentskom udruženju Muratović obavlja od početka ove godine, no već duže je i savjetnica pri Austrijskoj uniji studenata, udruženju studenata na državnom nivou, gdje je zadužena za savjetovanje svih stranih studenata u Austriji. Za studente iz BiH, ali nerijetko i za one iz Srbije i Hrvatske, često je veliki šok kada shvate da su tri ili četiri godine školovanja u domovini proveli na pogrešnoj obrazovnoj ustanovi.

„To, naravno, izaziva mnogo ljutnje, a i nepovjerenja i prema nama. Studenti od silnog bijesa i nevjerovanja da nakon tri, četiri godine studiranja, završenog bachelor studija, nemaju uopšte pravo da upišu svoj magistarski, ljuti na sve, pa i na nas. Onda se obično obrate raznim institucijama, dok se ne vrate ponovo na isto, a to je, nažalost, ta činjenica da ti fakulteti koje su završili, jednostavno nisu priznati“, objašnjava Muratović.

Oprez pri upisu na fakultet

Principijelno važi da se školovanje u Beču može nastaviti tek nakon upisa na fakultet u BiH; studenti koji u BiH upišu fakultet koji je priznat od strane austrijskih institucija, dodaje Muratović, školovanje u Austriji mogu nastaviti bez problema. U slučaju završenog bachelora upoređuju se plan i program na datom fakultetu iz BiH sa planom i programom fakulteta u Austriji - ponekad se dešava da nekoliko ispita ne postoje u BiH i da moraju naknadno biti položeni u Austriji. Što načelno nije problem. “Problem je u samom priznavanju pojedinih institucija iz BiH, jer same diplome i sam rad tih ustanova, nisu validni. Pri tome se najčešće radi o diplomama pojedinih privatnih univerziteta u BiH”, kaže Muratović.

Priznati i nepriznati univerziteti

No o kojim ustanovama je konkretno riječ? Dr. Heinz Kasparovsky, predsjednik austrijskog odjeljenja evropskog Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, kaže da se austrijske institucije pri priznavanju ili odbijanju diploma iz BiH, drže liste koja se može naći na internet stranici bh. odjeljenja ove evropske organizacije. „Kada odete na stranicu www.enic-naric.net i od navedenih zemalja odeberete Bosnu i Hercegovinu, pod tačkom `Priznate više obrazovne institucije` (Recognized Higher Education Institutions) možete naći sve institucije koje i za nas važe kao priznate. Sve institucije sa te liste kod nas načelno imaju zeleno svijetlo. Naravno da se pri priznavanju upoređuju programi i da neki ispiti možda dodatno moraju biti položeni, ali načelno diplome tih institucija za nas važe kao priznate“, objašnjava Kasparovsky. Sa druge strane, dodaje on, studenti institucija koje nisu na toj listi, mogu biti sigurni da neće moći nastaviti školovanje u Austriji ili u Njemačkoj.

Lista o kojoj govori Dr. Kasparovsky može se naći ovdje.

U austrijskom Centru za priznavanje dokumenata višeg obrazovanja dodatno se služe i listom koju su izradili njemačko i austrijsko Ministarstvo obrazovanja (www.anabin.de), mada se ova lista, kažu u Centru, često aktualizira i moguće je da su neke institucije čije diplome bile nevažeće (sa naznakom H-) svoje diplome u međuvremenu verifikovale. U Centru Enic/Naric kažu da je u svakom slučaju dobro stupiti u kontakt sa saradnicima Centra (u Njemačkoj ili Austriji), jer se tako direktno može doći do informacija, kako o samoj diplomi, tako i o usporedbi programa sa ustanovom na kojoj se u Austriji ili Njemačkoj planira nastaviti školovanje. Načelno, međutim i ovdje vrijedi, kaže Kastovsky, da su diplome institucija sa naznakom H+ priznate, a one sa neznakon H- nepriznate.

Ova lista može se naći ovdje.

Studentima su potrebne tačne informacije

Ovom listom služe se pri savjetovanjima studenata i u udruženju Collegium Bosniacum, a sve te informacije, kaže Sanja Muratović, mogu se dobiti i na internet stranici samog udruženja. „Ljudi se, kada upisuju fakultete u BiH, prvenstveno trebaju informisati. Oni moraju prikupiti informacije i trebaju im se dati tačne informacije o njihovim budućim diplomama, da jednostavno znaju na čemu su“, kaže Muratović.

Sve je više studenata iz BiH koji u Beču žele magistrirati, ali sa velikim žaljenjem moraju konstatovati da im diploma ne vrijedi onoliko koliko su mislili da vrijedi

No nije li upravo obaveza obrazovnih ustanova da svoje studente informišu o tome koliko vrijede njihove buduće diplome i šta o tome kažu oni koji te informacije nisu na vrijeme dobili? „Kako da vam kažem“, objašnjava Amila K. „kada idete na fakultet koji se zove internacionalni, onda polazite od toga da je i diploma internacionalna. Ali ja sam očigledno nasjela na lijepe slike i slatka obećanja. A ja sam uzalud potrošila i vrijeme i novac.“ Amila K. je prvenstveno bila spremna navesti i ime fakulteta na kojem je studirala – u muđuvremenu je mišljenja da je bolje „ne zamjeriti se dalje sa osobljem dotičnog fakulteta i sa diplomom kakva jeste pokušati dobiti posao u BiH.“

Članovi udruženja Collegum Bosniacum u međuvremenu su o problemima sa kojima se suočavaju studenti iz BiH u Austriji pismeno izvjestili i nadležna ministarstva u BiH i nadaju se da će taj dopis biti shvaćen kao konstruktivna kritika i kao poziv na saradnju. Do tada, oni će nastaviti sa informisanjem studenata i stajaće im na usluzi – kako studentima iz BiH u Austriji, tako, ukoliko je to potrebno, i studentima u samoj BiH.

Autor: Emir Numanović

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić

Mislim da je sve receno sa ovim clankom DW-a - zalosno, skolovali se cetri godine i na kraju ne priznaju ih!

vrijedi, ako si u deficitarnoj struci (ljekar, inzinjer) sa nekog poznatijeg fakulteta (Beograd, Zagreb, Sarajevo), i ako mozes da dokazes plan nastave itd. U nekim slucajevima ces buti prinudjen da kompletiras par predmeta na njihovom fakultetima (stvari koje se razlikuju, koji oni drukcije rade, to uglavnom za ljekare, psihologe itd.)

Diplome sa novokomponovanih privatnih "fakulteta" iz donjih Cekrcica nisu vrijedne nista. Pogotovo ako se radi o struci koju je testo definisati...recimo ekonomiju.

Naravno, da bih uopste imao priliku da iskoristis diplomu, moras imati dozvolu boravka.

evo iskustva sa jednog naseg fakulteta

http://www.studiraj.eu/ba/iskustva/771- ... -njemackoj