Forum Klix.ba

Oprez sa ranim biljkama, mladim lukom (Bosna je zemlja jagnjećeg pečenja i mladog luka), mladog krompira, špinata uzgojenog pod staklenicima/plastenicima. Oprez i sa jagodama krupnim k'o krompir, to su jagode genetski modifikovane, stvorene ''upucavanjem'' u genetsku strukturu nekog drugog gena, recimo, gena neke ribe iz hladnih mora ili pacova.

Farmeri ne poštuju, mada bi morali, karencu.
Karenca je vrijeme koje je potrebno da prođe od momenta tretiranja voćke ili povrtne biljke nekom hemijom do momenta kada bi ona mogla ići na tržište.
Država nema novca da plati laboratorijska testiranja. Ne vjerujem da je budžetom Kantonaa uopšte predviđena ikakva suma novca za provjeru ispravnosti voća i povrća sa pijace.

Rano voće i povrće se dodatno tretira da što sporije truHli. To se čini fungicidima. Po mirisu/vonju u velikim tržnim centrima u uglovima gdje je smješteno južno voće možete prepoznati IMAZALIL, THIABENDAZOL,... fungicidi kojim se tretiraju agrumi i banane. Na nekim original pakovanjima banana i piše da su banane tretirane ovim fungicidima.

Odgovorite na anketu.

U ovo doba je povećan broj pacijenata sa išijalgijama, ili reumi sličnim problemima. Sve zbog pomenutih farmera koji u prodaju šalju rano voće i povrće mimo protoka vremena karence.

Raste broj mrtvih

Krastavci, paradajz i salate krivi za zarazu u Njemačkoj

Sirovi krastavci, paradajz i salate odgovorni su za širenje zaraze opasnom enterehemoragičnom bakterijom E.coli u Njemačkoj, koja je dosad uzela četiri života, rekla je u srijedu njemačka ministrica poljoprivrede i zaštite potrošača Ilse Aigner.
"Inicijalni rezultati ispitivanja s Instituta Roberta Kocha pokazuju da je konzumacija sirovih krastavaca, paradajza i salata uzrok infekcije bakterijom", rekla je Aigner u saopćenju.

Njemačke zdravstvene vlasti objavile su da su dosad umrle četiri osobe zaražene opasnim sojem bakterije E.coli koja izaziva hemolitički uremijski sindrom, iako još uvijek nije službeno laboratorijski utvrđena veza između njihovih smrti i zaraze.

Epidemiološki Institut Roberta Kocha dosad je zabilježio 140 slučajeva zaraze, najviše na sjeveru i sjeveroistoku zemlje. Sumnja se na još nekoliko stotina slučajeva, ponajviše u saveznim pokrajinama Schleswig-Holsteinu, Donjoj Saskoj i Hamburgu.

Bakterija Escherichia coli se nalazi u izmetu preživara, pa se naslućuje da su oboljeli zaraženi nakon konzumacije sirovog povrća koje je bilo gnojeno stajskim gnojivom.

Bakterija uzrokuje krvavu dijareju, velike glavobolje i bolove u trbuhu, a u težim slučajevima i prestanak rada bubrega.
_____________________
Kao da immam neko šesto čulo, pa sam otvaranjem ove teme predvidio probleme sa ranim povrćem i voćem.
Nije mi drago zbog tog.
Govore autori filma ''Food inc.''
http://www.youtube.com/watch?v=wXmF_erEv1o
http://www.youtube.com/user/GalaksijaFo ... ymtVWootLI

meni ovo pipi lici na ciljanu propagandu tipa "nije zdravo djubriti stajskim djubretom! koristite umjetno!"
s'tobom se generalno slazem u vezi gore pomenutog ali njihov clanak ne ide u tom pravcu. po njima je izgleda krivac stajsko djubre i to najvjerovatnije treba zabraniti...
po toj logici bi mi svi po bosni trebali vec biti mrtvi jer do rata su pretezno svi koristili stajsko...

ljudi umiru zato jer ne peru sebe ili hranu (dovoljno temeljito). savjetuje se povrce i voce koje se ne guli namociti u vodi bar sat vremena prije konzumiranja, a ovo ostalo detaljno oprati pod mlazom tekuce vode. pomaze i ocat u malim kolicinama...

wewa wrote:ljudi umiru zato jer ne peru sebe ili hranu (dovoljno temeljito). savjetuje se povrce i voce koje se ne guli namociti u vodi bar sat vremena prije konzumiranja, a ovo ostalo detaljno oprati pod mlazom tekuce vode. pomaze i ocat u malim kolicinama...

moze i da se potopi u sodi bikarboni sat vremena. navodno se za nju vezu neke materije...
nije mi ovjde samo jasno zasto krastavac osim da ga mozda ne jedu neoguljenog...
ja u svakom slucaju vec duze vrijeme gulim i paradajz

da, masovno se jede neoguljen krastavac.
kod nas je veci problem ustajala voda u plastenicima - zato svake godine cujemo za nove slucajeve parazitoze, tipa amebe, iz plastenicke zelene salate. a najcesce u hamburgerima - jer se tamo ko zna kako (i da li) pere salata...

uh.....ameba......bolje da ne znate probleme sa amebom.............neoprano povrce je najzasluznije za bakterije

problem pocinje sa nedovoljno informisanim poljoprivrednicima koji, kao sto rece wewa, prskaju u plastenicima sa ustajalom vodom (mozda se tu moze staviti grumen kreca da ubije baje ili nesto drugo...) pa onda nedovoljno informisanim konzumentima koji ce 'ladno kupiti salutu staviti je u lonac vode i promuljati pa servirati potomstvu...
ne jednom gledala i grozila se....
nista bolje nije ni vani. vecina u zapadnoj evropi uopste ne pere voce i povrce koje kupi upakovano u plasticne kesice zatvorene. ubjedjeni su da je to vec oprano...

Odakle su ove tresnje?Da im nije rano?
Jagode sam jela one sitne ,al bogami i one su nekakve plasticne.
Sta cu moram nesto jesti dok ne poraste ovo sto sam uzgojila.

zonna wrote:meni ovo pipi lici na ciljanu propagandu tipa "nije zdravo djubriti stajskim djubretom! koristite umjetno!"
s'tobom se generalno slazem u vezi gore pomenutog ali njihov clanak ne ide u tom pravcu. po njima je izgleda krivac stajsko djubre i to najvjerovatnije treba zabraniti...
po toj logici bi mi svi po bosni trebali vec biti mrtvi jer do rata su pretezno svi koristili stajsko...

i meni..
umjetno je otrov...

mumy wrote:Odakle su ove tresnje?Da im nije rano?
Jagode sam jela one sitne ,al bogami i one su nekakve plasticne.
Sta cu moram nesto jesti dok ne poraste ovo sto sam uzgojila.

Kakvi rano. Ranke.

zonna wrote:

wewa wrote:ljudi umiru zato jer ne peru sebe ili hranu (dovoljno temeljito). savjetuje se povrce i voce koje se ne guli namociti u vodi bar sat vremena prije konzumiranja, a ovo ostalo detaljno oprati pod mlazom tekuce vode. pomaze i ocat u malim kolicinama...

moze i da se potopi u sodi bikarboni sat vremena. navodno se za nju vezu neke materije...
nije mi ovjde samo jasno zasto krastavac osim da ga mozda ne jedu neoguljenog...
ja u svakom slucaju vec duze vrijeme gulim i paradajz

@zonno bona,
jesi li probala prati mrkvu u sodi bikarboni?
Ako nisi, probaj, pa nam dojavi šta se dešava.
Ostavi je petnaestak do dvadeset minuta da stoji nakon pranja u soda-bikarbona vodi.
Kao da se osuši bez da je stružeš, guliš ili pereš običnom vodom.


BIO Karotten kupljena u Mercatoru 1-Sarajevo.

zonna wrote:meni ovo pipi lici na ciljanu propagandu tipa "nije zdravo djubriti stajskim djubretom! koristite umjetno!"
s'tobom se generalno slazem u vezi gore pomenutog ali njihov clanak ne ide u tom pravcu. po njima je izgleda krivac stajsko djubre i to najvjerovatnije treba zabraniti...
po toj logici bi mi svi po bosni trebali vec biti mrtvi jer do rata su pretezno svi koristili stajsko...

Potraži negdje film ''Food Inc.'' i sve je objašnjeno kako opasna E-Coli dospijeva u lanac ishrane.Prikazano kako veterinar kroz otvor krave kontroliše rad buraga iste,...Kasnije je objašnjeno sve ostalo...da ne prepričavam.
Nemam linka jer su film ukinuli na Vimeo filmovima.

pipi bolan,

nisam mrkvu potapala. ja sam pricala za salatu. sve sto mogu "debelo" oguliti mislim da nema potrebe potapati...

zonna wrote:pipi bolan,

nisam mrkvu potapala. ja sam pricala za salatu. sve sto mogu "debelo" oguliti mislim da nema potrebe potapati...

Samo ti probaj oprati mrkvu u soda-bikarbona vodi, ostavi da se osuši pola sata, pa dojavi šta se dešava. Bićeš neobično iznenadjena. Vjerovatno soda-bikarbona pospješuje oksidaciju tog nečega,...

Pipi,
koliko košta ta BIO mrkva u Merkatoru? Zemlja porijekla Njemačka?
Šta još bio ima tamo?

jedaniks wrote:Pipi,
koliko košta ta BIO mrkva u Merkatoru? Zemlja porijekla Njemačka?
Šta još bio ima tamo?

Ne, ja mislim da je zemlja porijekla Španija. Ne znam za cijenu, bacio sam račun. Po sjećanju = oko 3,5KM/kg.
Sve to nešto BIO/EKO/ORGANIC,...Sve je to prevara jer kupiš to nešto BIO/EKO/ORGANIC, a ono vamo, genetski modifikovano. Šuti i trpi,...Samo nek ne puca.

Pipi, upravu si!
Mene jako zanima porijeklo hrane koju jedem, pa sam i prilično rigorozna kad kupujem.
Tvoje početno pitanje je da li kupujemo rano povrće i voće?
Ja sama sa porodicom uzgajam povrće i neke voćke za vlastite potrebe, i tako već par godina (ponajviše zbog mog insistiranja i tvrdoglavosti- bilo mi je glupo da imam tamo neko parče zemlje, i da zjapi. Za to vrijeme da kupujem povrće ko zna odakle i ko zna kakvo).
A preko zime salata nam je zimnica od tog istog povrća, tako da smo pokriveni za cijelu godinu.
Što se tiče te mrkve, ko će znati je li sjeme GMO.
Čak ni BIO nije velika sigurnost, ko zna šta se sve može uvesti u Bosnu i kakve su nam kontrole. Ja na svakakve načine nabavljam sjeme, najviše mi šalju prijatelji iz EU, u pismima.
Možeš kupiti recimo bio krastavac koji je premazan "voskom" koji je napravljen od gmo kukuruza (ako ćete poslije Njemačke uopšte i kupovati krastavac, ogulite ga dobro). A većina povrća koje kupujemo je tako "zaštićena".
Dosta toga ima u prerađenim prehrambenim artiklima. Čokoladama, čipsevima, skoro pa ne možeš naći proizvod da nema nešto od kukuruza/soje, najvjerovatnije gmo.
U Hrvatskoj, reče mi čovjek iz Osijeka, u supermarketima imaš kupiti pored običnog sjemena, recimo Semenarna Ljubljana, i Bio sjeme isto od Semenarne. Kod nas toga nema, valjda nema ni potražnje. Hajd što nema u supermarketima, nego nema ni u poljoapotekama.
Da li neko zna ima li se gdje u BiH kupiti bio sjeme povrća?
Mogu ja proizvesti svoje povrće i biti sigurna šta jedem po tom pitanju. Mogu i uzeti mliječne proizvode u selu od krava koje pasu pored mene dok ja čeprkam u bašti. Mogu kupiti meso kad se zakolje tele u selu. I mlin za mljevenje. Da ne kupujem ćevape sa tonom šećera, vinobranom i ko zna još čime.
Ali opet ne mogu za sve biti sigurna, nekad jedem vani, kupim mlijeko, nešto drugo. Ne treba biti paranoičan, samo malo svjesniji.
Jedino što možemo je da kupujemo hranu (ali i sve drugo) što svjesnije. Da čitamo, informišemo se. Kuhamo. Ako imamo nešto zemlje, posijemo šta možemo. Nema većeg zadovoljstva nego jesti vlastitu hranu. Jest ofucano, ali ko je probao, zna o čemu pričam. Ko nema zemlje, ima valjda balkon? Svašta može na balkonu! (o tome drugom prilikom, ako nekoga zanima )
Roditelji, u najobičnijoj čaši sa zemljom pokažite djetetu kako niče biljka. Neka se igra s tim, neka osjeti i vidi kako nastaje hrana. Još nije kasno, tek je juni
Tetrapak ne raste na drvetu. Paradajz miriše.

Pozdrav!

Znači ima za kupiti u Hrvatskoj to potpuno prirodno sjeme (NON-GMO) u redovnoj prodaji?

Spomenula si i GMO kukuruz. Dragi forumaši, proguglajte da vidite koliko je taj kukuruz opasan. U sebi sadrži, postupkom genetske modifikacije ''ubrizgan'' mu je gen Baccilus Thourogensis-a tako da se sama biljka štiti od štetočina jer luči neki pesticid. Dodatna oznaka tog GMO kukuruza je Bt. Zabranjen je u skoro svim državama na svijetu. Kod nas u BiH nije zabranjen, što opet znači, da JESTE DOZVOLJEN! Prije nekoliko godina sva polja u Slavoniji su bila preorana jer su otkrili da im je firma PIONEER podvalila taj GMO kukuruz kao sjeme. Guglati!

Nadam se će se u ovoj diskusiji javiti i @Banksy-ca, i @shafrani-ca, davnašnje diskutantice - baštovanke.
Članice FSR = Fine Seljačke Raje.

wewa wrote:ljudi umiru zato jer ne peru sebe ili hranu (dovoljno temeljito). savjetuje se povrce i voce koje se ne guli namociti u vodi bar sat vremena prije konzumiranja, a ovo ostalo detaljno oprati pod mlazom tekuce vode. pomaze i ocat u malim kolicinama...

svako voce perem deterdzentom za sudje,cak i prije guljenja

Ima se kupiti sjeme tamo. Tipa Semenarne Lj: http://www.semenarna.si/ekolosko-seme-vrtnin
Moglo bi se naručiti i na netu, neki moji prijatelji su naručivali sa http://www.seedsofchange.com, ili sa seeds of exchange (oni su, iz više izvora, autoritet što se tiče sjemena). Opet, navedeni su iz SAD. Ako je neka recimo sjemenara iz Iowe, gdje je poprilična površina u GMO biljkama, najviše kukuruzu, to mi ne ulijeva povjerenje.
Čitala sam forume u kojima ljudi govore o tome da je dosta tih "heirloom seed kompanija" ustvari u vlasništvu Monsanto-a, sve na nivou špekulacija.
Mogu se naći slične stranice i u EU, što bi opet po meni bilo prihvatljivije. Općenito se može nabaviti na netu dosta toga, ko zna da se bakće sa internet kupovinom. Ja ne znam.

Dobro si to napisao vezano za Bt kukuruz.
Ja sam se prvi put upoznala sa time preko knjige Michaela Pollana "The Omnivore’s Dilemma", naravno knjiga je pisana popularno pa se svako može uputiti, ako ga interesuje. Inače, preporučujem sve njegove knjige, ako je kome mrsko tražiti po netu, neka se javi, ja ću mu poslati u .pdf-u, na engleskom. Kasnije se može i dalje čitati, stručna literatura je neiscrpna.

Sviđa mi se ta sintagma, šta smo ako nismo Fina Seljačka Raja.
Pipi, reci mi šta ti siješ ako siješ, koliko, kako?

ljubav_aha wrote: svako voce perem deterdzentom za sudje,cak i prije guljenja

Nije ti to najsretnije rješenje. Evo ti bolja opcija, u omjeru voda:sirće= 3 (4):1 namoči povrće/voće desetak minuta. A normalno da ćeš oprati prije guljenja, na nećeš valjda poslije?
Kad sam već ovde, evo jedan interesantan pregled istraživanja koje voće i povrće imaju najviše pesticida, a koje najmanje. Čisto kao orjentacija, nije zgoreg baciti pogled:
http://www.foodnews.org/methodology.php

jedaniks wrote:

ljubav_aha wrote: svako voce perem deterdzentom za sudje,cak i prije guljenja

Nije ti to najsretnije rješenje. Evo ti bolja opcija, u omjeru voda:sirće= 3 (4):1 namoči povrće/voće desetak minuta. A normalno da ćeš oprati prije guljenja, na nećeš valjda poslije?
Kad sam već ovde, evo jedan interesantan pregled istraživanja koje voće i povrće imaju najviše pesticida, a koje najmanje. Čisto kao orjentacija, nije zgoreg baciti pogled:
http://www.foodnews.org/methodology.php

kod nas prodaju sprejeve koji grantiraju nakon spricanja cisto i sterilno voce ,ali dzaba,perem i lubenice prije pranja a salatu i slicno,natipom i perem mjenajnem vode

Kod nas nisam vidjela taj "sterilizator" Šta sad, da uzmem alkohola i umočim jabuku?
Meni se opet to ne sviđa, ja sam za sirće, ako se zeznem pa kupim šta od voća, pogotovo tropskog.
(Nešto mi ne uspijeva na mojim koordinatama )
Nimalo me ne iznađuje da su breskve najviše tretirane. Uvijek sam tako i mislila.
Na ovom linku su obrađeni pesticidi i njihove rezidue, šta ćemo sa fungicidima i prskanjima za skladištenje, voskovima i sl.
Namačite, perite, ribajte, gulite

A sirće koristim za čišćenje svega živog.

jedaniks wrote:Kod nas nisam vidjela taj "sterilizator" Šta sad, da uzmem alkohola i umočim jabuku?
Meni se opet to ne sviđa, ja sam za sirće, ako se zeznem pa kupim šta od voća, pogotovo tropskog.
(Nešto mi ne uspijeva na mojim koordinatama )
Nimalo me ne iznađuje da su breskve najviše tretirane. Uvijek sam tako i mislila.
Na ovom linku su obrađeni pesticidi i njihove rezidue, šta ćemo sa fungicidima i prskanjima za skladištenje, voskovima i sl.
Namačite, perite, ribajte, gulite

A sirće koristim za čišćenje svega živog.

u pravu si,kucni recept :voda,sirce i spray flasha

i dalje perem sa deterdzentom za sudje

100% Natural Ingredients: Veggie Wash is made of 100% natural vegetable and fruit-base ingredients taken from citrus fruit, corn, and coconut. This unique, patented product is biodegradable and contains no preservatives.

Made with the magic of citrus...from the makers of Citrus Magic®

http://www.drugstore.com/veggie-wash-fr ... y/qxp72125

Prvi put vidim ovu tipu "sredstava"

Veggie Wash is 300%+ More Effective Than Water Alone!

Hell yeah!

Mrzim kad sastav nije po INCI i kad piše "natural". Natural me baška nervira

Water, Cleaners (Natural) (made from corn and coconut), Lemon (Citrus Medica Limonium) Oil, Sodium Citrate (a natural derivative of citrus fruit), Glycerin (from coconut oil)

Po sastavu nije loše, samo ne kontam zašto glicerin? Treba voće njegovat prije no ga izlučimo?


Wiki:

In foods and beverages, glycerol serves as a humectant, solvent, and sweetener, and may help preserve foods.