Skijash wrote:konrad wrote:Hajde jedna tema cisto o ekonomskim aspektima stanja u BiH, u vezi sa politickim uredjenjem u cisto ekonomskom aspektu. Npr poreska politika, penzioni fondovi, zdravstveni fondovi, investicije, krediti, privatizacija, monopoli, carinska politika i sve ono sto direktno utice na standard stanovnistva.
Npr da li je bolje ici na smanjivanje poreza velikim firmama sa nadom da ce na taj nacin da pojacaju ulaganje ili ici na smanjivanje poreza tzv maloj privredi, da se racuna da ce manje firme prije u ovoj situaciji da budu motor razvoja.
Moje misljenje je da je cekanje na velike kompanije gubljenje vremena i da se treba stimulisati tzv mala privreda.
Slažem se. Ali naš je ključni problem nedostatak radne navike i inventivnosti. Svako danas može prodati stan ili kuću u gradu i za te pare kupiti čitavo domaćinstvo u nekom od prigradskih naselja, a onda se orijentisati na proizvodnju hrane. Čitam neki dan u novinama, neka porodica od jednog stabla duda zaradi 10.000 maraka godišnje. Naprave te marmelade, sokove, šta li i prodaju. Na stranu što se još može držati i koke, što se može posaditi maline, jabuke, čitav vrt, od paradajza do luka. Naši autolimari zarađuju više nego autolimari u Srbiji i Hrvatskoj, što znači da ih nema dovoljno i da nema neke konkurencije. A taj zanat nije težak za naučiti. Dalje, uzgoj šarana je prilično jednostavan. Iskopaš rupu tri sa tri, metar dubine i eto ti ribnjaka. Šaranu ne treba puno kisika a ni bistra voda. A prodaj ga po pijacama po upola cijene po kojoj ide pastrmka i eto ti solidne zarade. Onda iskopaš rupu 12 sa 12 i tako se širiš dok možeš. Ima na stotine projekata koje mogu obezbjediti pristojan život, ali treba raditi.
Pored svega ovoga mora postojati povoljan ambijent i pomoć države (prihvatljiva poreska politika i podsticaji). Kako bi svi imali koristi od male privrede i ovaj segment mora biti oporezovan (nadam se da pri otvaranju ove teme niste mislili na "rada na crno"). Poreska politika u našoj državi je užasna a pomoć države se ogleda u uzimanju svega što se može uzeti, jer se "dnevno" izmišljaju kojekakve obaveze, koje više niko ne može izdržati. Posljednja od tih je fiskalizacija, pa da bi registrovali firmu potrebno je umjesto 2000KM ulagačkog kapitala, najmanje 3000KM u zavisnosti od fiskalne kase, plus mjesečni troškovi telekoma i servisera. Da bi sebi i svojim radnicima podjelili platu morate na svaku platu dati oko 70% državi. Svaki mjesec morate plaćati akontaciju poreza na dobit, ako ste poslovali pozitivno (ovaj porez se plaća unaprijed!?). Na svaku izdatu fakturu (račun) morate odmah uplatiti 17% PDV-a bez obzira kada će te vi naplatiti taj račun. Ako ove fakture ispostavljate budžetskim korisnicima, možete čekati i po godinu (pa i dvije) dok ne naplatite svoju uslugu ili proizvod. E, sad pored svega ovoga morate imati poslovno sjedište (trošak), telefon i fax (trošak), pa morate platiti taksu turističkoj zajednici, koja se plaća na bruto dobit (to nema nigdje na svijetu), taksu za šume (isto na bruto dobit), pa morate platiti taksu na isticanje rekleme (općini), komunalnu taksu... Ako svemu ovome dodate da morate ispuniti minimalne tehničke uslove, odnosno platiti komisiju koja to procjeni, morate platiti obuku za protivpožernu zaštitu i zaštitu na radu, morate platiti da vam neko napravi pravilnik, statut i sve ovo održavati jer vam prijete kaznama, onda vam se smuči život. Naravno to nije sve, firma mora voditi knjigovodstvo, bilo da zaposli knjigovođu ili da plaća knjigovodstveni servis i još more drugih stvari. Posljednja od dosjetki države za povećanje budžeta je izmjena šifre djelatnosti, naime uvedene su nove šifre djelatnosti, te sve firme moraju izvršiti promjenu tog broja, do kraja godine, a to faktički znači preregistraciju i to vas košta oko 500KM. Isto važi ako promjenite sjedište firme (adresu) ili direktora firme (svaka firma ga mora imati). Eto to je naša ekonomska politika i pomoć razvoju malih firmi, naravno, ovo što je nabrojano nije sve, ima toga još ali je i ovo previše. Može li neko, ko pošteno radi, nešto zaraditi sa ovakvom ekonomskom politikom ?? U zavisnosti od djelatnosti kojom se bavite, možete biti u situaciji da vam je konkurencija firma u državnom vlasništvu (građevinarstvo, obuća, industrija) pa onda ispada da vi iz ovih silnih poreza, finansirate svoju konkurenciju koja onda, s obzirom da ima osiguran izvor prihoda, može ići sa bilo kakvim cijenama te se dolazi u apsurdnu situaciju da se "reže grana na kojoj se sjedi". Naravno, veliki problem za male privrednike je i "rad na crno". Imate situacije gdje ljudi rade u budžetskim firmama a imaju dopunske djelatnosti (ili nemaju registrovanu djelatnost) pa vam prave nelojalnu konkurenciju, što je takođe apsurd. U posljednje vrijeme se izmišljaju kojekakve licence (skupo se plaćaju) gdje se sužavaju mogućnosti da se bavite određenim djelatnostima a istovremeno favorizuju firme koje su na budžetu. Mislim da sve skupa nije ni blizu povoljnog ambijenta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ma kave ideje za biznis imali. Razlog ovakve politike je potreba namirenja užasno glomazne državne strukture, koja je nezasita i kojoj nije dovoljno i da uzimaju sve i mislim da će sljedeća faza i biti da se uzme sve a poduzetnicima podjele "tačkice" za osnovne životne namirnice.
