Forum Klix.ba

WipeOut wrote:Ja tipujem na bozic

armin.i.am wrote:

WipeOut wrote:Ja tipujem na bozic

djevojko,nije ovo utakmica između dva najvaznija blagdana.
ako vec mislis da je jedan vazniji od drugog daj nam neke
argumente.

komi wrote:mislim da je uskrs značajniji jer da nema uskrsa ne bi bio bitan ni božić

WipeOut wrote:

armin.i.am wrote:

WipeOut wrote:Ja tipujem na bozic

djevojko,nije ovo utakmica između dva najvaznija blagdana.
ako vec mislis da je jedan vazniji od drugog daj nam neke
argumente.

decko,
gledaj to ovako,
ako vec misle da im Isus Hrist Bog (neuzbillah) onda je po meni logicnije da im je vazniji dan rodjena njihovog boga

htjedoh napisati i sta mislim o prethodnom forumasu,ali sjetih se da nisam na pdf BC nego Religija

armin.i.am wrote: nemoj da vrijeđas krscane molim te.

WipeOut wrote:

armin.i.am wrote: nemoj da vrijeđas krscane molim te.

Cime sam vrijedjala,sto sam napisala da misle da je Bog ili sto sam rekla posto vidim i to je boldirano???

@kakavdanakneiskustvu,mislila sam na onog poslije tebe i bijele, a prije mene

armin.i.am wrote:

WipeOut wrote:

armin.i.am wrote: nemoj da vrijeđas krscane molim te.

Cime sam vrijedjala,sto sam napisala da misle da je Bog ili sto sam rekla posto vidim i to je boldirano???

@kakavdanakneiskustvu,mislila sam na onog poslije tebe i bijele, a prije mene

sumnjanje u neciju vjeru i ismijavanje njihovog Boga sa to neuzubillah,nije vrijeđanje?

terra_incognita wrote:sve je predkrscansko sto je nabrojano, sve preuzeto iz ranijih obicaja
jaje jeste radjanje ali prirode, puskrs je prva nedjelja nakon mijene poslije proljetnog ekvinocija, radja se priroda

Farbanje jaja

Da li znate da obojena jaja, u misticnim obredima starog Vavilona, imaju odredenu ulogu, baš kao i u današnjem vaskršnjem slavlju? Eto još jednog paganskog obicaja! Edvard Dejvis, u svojoj knjizi "Mitologija i obredi britanskih Druida" piše da su stari Druidi svuda nosili jaja sa sobom, pošto je to sveta amajlija njihovog idolopoklonickog reda. Jaja su svetinja kod mnogih drevnih civilizacija i sastavni deo religijskih ceremonija starih Egipcana i naroda sa Bliskog istoka. Džejms Bronvik piše:

"Jaja su se kacila u egipatske hramove. Bunsen skrece pažnju na svetovno jaje, simbol bujnog života koji izvire iz usta velikog boga egipatske zemlje.

Venus Ištar izlegla se iz misticnog vavilonskog jajeta koje je palo sa neba u reku Eufrat. Ofarbana jaja predstavljala su sveti uskršnji prinos u Egiptu. Isti obicaj održao se do današnjeg dana u Kini i Evropi. Uskrs ili prolece slavio se u cast preporoda neba i zemlje" ("Egipatska verovanja i savremena misao", str. 211-212).

Zašto ljudi, koji za sebe veruju da su hrišcani, farbaju jaja na Uskrs? Da li to cine pod pretpostavkom da Biblija nalaže ili zapoveda takav bezbožni obicaj? U Novom Zavetu nema ni spomena o farbanju jaja za Uskrs! Izvesno je da Hristos nije uveo takav obicaj. Apostoli i prvi hrišcani nisu cinili išta što bi nalicilo na takvu praksu. Zašto onda upražnjavati takav obicaj u današnje vreme? Zašto slediti paganizam, dok istovremeno pokušavate sebe da ubedite da ste hrišcanin, kada je vec sam Bog nazvao takve obicaje "gadovima"!?

Paganska boginja Ištar

Na engleskom se Uskrs kaže "Easter". Ljudi ciji je to maternji jezik su navedeni da misle kako ta rec znaci "vaskrsenje Hristovo"! Vec 1600 godina ceo svet uci kako je Isus ustao iz mrtvih u nedelju ujutru. To je samo jedna od bajki na koje apostol Pavle upozorava citaoce Novog Zaveta. Isus nije vaskrsao u nedelju! "Easter" je malcice izmenjena engleska verzija za ime stare asirsko - vavilonske boginje Ištar koja potice iz drevne teutonske mitologije, u kojoj je poznata kao "Ostern". Fenicani su je zvali Astarte, a u srpskom prevodu Starog Zaveta ova paganska boginja se spominje pod imenom "Astarota". Astarota (Ištar) je mitološka supruga boga sunca - Vala. Svevišnji Bog je u Bibliji (Starom Zavetu) proglasio kult boga Vala za najodvratniji paganski idolopoklonicki obicaj! "Webster Dictionary", najpopularniji leksikon na engleskom jeziku, jasno otkriva da pojam "Easter" ima pagansko poreklo.


Haldejska pozadina Uskrsa

Aleksandar Hislop u knjizi "Dva Vavilona" kaže: "Uskrsu na samom njegovom celu piše haldejsko poreklo. Uskrs ("Easter") je glavom i bradom Astarota, a to je jedna od titula boginje Beltis, carice nebeske..." (str. 103).

Drevni narodi su nadevali razlicita imena istim paganskim božanstvima. Fenicani su tu boginju zvali Astarota. Ista se pojavljuje pod imenom "Ištar" na spomenicima iz stare asirske prestonice Ninive koje je otkrio Lajard prilikom arheoloških iskopavanja (Ostin Lajard, "Niniva i Vavilon", tom II, str. 629). Bog Val (spomenut u Starom Zavetu), poznat je i po imenu "Moloh". Vecni Bog je osudio cara Solomuna zbog prinošenja žrtava Molohu i drugim paganskim bogovima (Prva Knjiga o carevima 11:1-11, narocito 7. stih gde je Moloh nazvan "gadom"). Zbog toga je Solomunovom sinu bilo oduzeto izraelsko carstvo.

Val - olicenje sunca - je glavno božanstvo u drevnom haldejskom idolopoklonickom sistemu obožavanja sunca, a Astarota je njegova pratilja, to jest žena. Hislop piše: "Festival poznat kao Uskrs, o kome piše 'Istorija Crkve', u trecem i cetvrtom veku prilicno se razlikovao od ovog koji danas slave rimska i protestantske crkve. U to vreme ovaj praznik nije bio poznat po imenu koje bi ukazivalo na boginju Ištar ili vaskrsnuce boga sunca, vec su ga zvali - Pasha! Mnogi koji ispovedahu hrišcansku religiju svetkovali su Pashu od najranije pojave hrišcanstva. U pocetku, Pasha se slavila kada i jevrejski Pesah - dan kada je raspet Hristos

=

Prvi kršćani nisu poznavali nikakve veće kultske obrede i prva bogoslavlja su bila relativno jednostavna. Nije postojala niti liturgija niti klerus, nije bilo oltara niti kulta žrtve. Nedjelja kao blagdan je bila nepoznata mladoj religiji. Prvi kršćani su slavili samo jedan blagdan - pesah. Godine 321 Konstantin je uveo nedjelju kao zakoniti neradni dan. Sa ojačavanjem kršćanstva ovaj dan je postao - "dan božji".

U rimskom carstvu slavilo se je vrijeme tzv. Mjene sunca ( natalis solis invicti ). Tadašnji crkveni poglavari su iskoristili ovaj blagdan i preusmjerili su ga ka legendi Isusovog rođenja. Na 2. koncilu ( sveopštem sastanku crkvenih poglavara ) koji je održan 381 godine u Konstantinopolju Božić je usvojen kao dogma. Tako je iz kulta sunca Rimljana nastao kršćanski Božić

Sa ojačanjem crkvene moći počeo je progon Mitrasinih podanika i to u prvom redu zbog velike sličnosti sa kršćanstvom. Nahuškani crkvom, kršćani su ih progonili, pljačkali njihove hramove i ubijali njihove svećenike. Nakon što je Theodosis godine 392 zabranio sve paganske kultove, sa tim je potpuno nestalo i ime stare religije. Samo u Alpama se je Mitrasin kult mogao zadržati do u 5. stoljeće.

Izvor: http://www.science-at-home.de/referate/weihnachten.php

kakavdanakneiskustvu wrote:

terra_incognita wrote:nije ali vrijedi saznati kako je neki praznik uopste nastao, prije nego se odlucite koji je vazniji

=

Prvi kršćani nisu poznavali nikakve veće kultske obrede i prva bogoslavlja su bila relativno jednostavna. Nije postojala niti liturgija niti klerus, nije bilo oltara niti kulta žrtve. Nedjelja kao blagdan je bila nepoznata mladoj religiji. Prvi kršćani su slavili samo jedan blagdan - pesah. Godine 321 Konstantin je uveo nedjelju kao zakoniti neradni dan. Sa ojačavanjem kršćanstva ovaj dan je postao - "dan božji".

U rimskom carstvu slavilo se je vrijeme tzv. Mjene sunca ( natalis solis invicti ). Tadašnji crkveni poglavari su iskoristili ovaj blagdan i preusmjerili su ga ka legendi Isusovog rođenja. Na 2. koncilu ( sveopštem sastanku crkvenih poglavara ) koji je održan 381 godine u Konstantinopolju Božić je usvojen kao dogma. Tako je iz kulta sunca Rimljana nastao kršćanski Božić

Sa ojačanjem crkvene moći počeo je progon Mitrasinih podanika i to u prvom redu zbog velike sličnosti sa kršćanstvom. Nahuškani crkvom, kršćani su ih progonili, pljačkali njihove hramove i ubijali njihove svećenike. Nakon što je Theodosis godine 392 zabranio sve paganske kultove, sa tim je potpuno nestalo i ime stare religije. Samo u Alpama se je Mitrasin kult mogao zadržati do u 5. stoljeće.

Izvor: http://www.science-at-home.de/referate/weihnachten.php

slažem se,ali farbanje jaja o kojem ti tako puno pišeš je običaj,ništa više

ivannn wrote:kažu stare bake: svi se mogu roditi, no niko ne može uskrsnuti

pa bi bilo uskrs>božić

e sada druga strana priče je ta što božić je popularniji, bogatiji običajima, predbožićno vrijeme je veselije, božićno drvce, sv.nikola, pokloni itd. pa blagdansko raspolaženje traje od prve nedjelje adventa, pa uz novu godinu silvestrovo pa sve do tri kralja


dok preduskrsno vrijeme je vrijeme posta, sjete, žalosti, odricanja itd., ok tu je uskršnji zeko i šarena jaja

WipeOut wrote:Sumnjanje?Ismijavanje?
mah.... da se ne trudim jer vidim da ti je do rasprave...
bez mene ovaj krug...