Forum Klix.ba

ANS Drive i Energoinvest idu na arapsko tržište


13.04.2011. u 09:33
Biznis

Direktor Al-Shiddi Groupa Sulejman el-Šidi, direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak i direktor ANS Drivea Alija Gadžo potpisali su u četvrtak u Sarajevu dva značajna

poslovna ugovora koja se odnose na osnivanje zajedničke firme (joint venture) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji. El-Šidi je naglasio važnost ovih ugovora i partnerstva sa bh. kompanijama.

Ugovor o osnivanju zajedničke firme s kompanijom ANS Drive, kako je rekao Gadžo, odnosi se na realizaciju svih građevinskih poduhvata ove grupacije u Saudijskoj Arabiji, a početni kapital firme iznosi pet miliona dolara. Energoinvest je potpisao ugovor s Al-Shiddi Groupom, a ukupni kapital firme bit će deset miliona dolara.

Direktori firmi Energoinvest i ANS Drive izrazili su uvjerenost da svojim znanjem, iskustvom i referencama mogu napraviti velike poslove u Saudijskoj Arabiji. Napomenuli su da ulazak na to tržište otvara mogućnost ulaska i na druga tržišta na tom području.

Vlahovljak je kazao da je tržište Saudijske Arabije jedno od najzahtjevnijih u svijetu, ali istovremeno i velikog investicijskog potencijala. Samo u sektor energetike, prema njegovim riječima, planirana su ulaganja od 80 milijardi dolara.

Zbog krize u Libiji Turska izuzetno važna za bh. firme


14.04.2011. u 12:41
Ekonomija

U Sarajevu su se sastali bh. privrednici i privrednici iz Turske iz domena građevinskog sektora, ali i metalnog i elektroenergetskog, koji su uglavnom bili angažovani na tržištu Libije.

Kako se situacija u Libiji zakomplikovala, odlučili su da vide kakva je mogućnost saradnje i zajedničkog nastupa na nekim novim tržištima. Za bh. firme saradnja sa turskim kompanijama je izuzetno važna, jer su najjače firme imale 90 posto poslova u Libiji.

Za vodeće bh. kompanije iz građevinskog, metalnog i elektroenergetskog sektora Libija je bila najveće tržište. Kako se situacija u Libiji pogoršala i nema naznaka kada bi se situacija mogla smiriti, bh. privrednici odlučili su sagledati i mogućnost otvaranja novih tržišta.

Adnan Ibišević, generalni direktor firme Bosna es, koja se bavi inžinjeringom i izvođenjem radova u oblasti nafte i petrohemije, kaže kako je u razgovoru sa turskim privrednicima otvorio mogućnost saradnje u Venecueli.

„Ono što svi mi moramo pokušati da uradimo je da se preorijentišemo na druga tržišta, a ovo je jedna od prilika da sa našim iskrenim prijateljima iz Turske probamo nastupati na drugim tržištima Bliskog istoka, a upravo sad čujem ovdje da je Turska ozbiljan kandidat za razvijanje poslova posebno u oblasti nafte i petrohemije u Venecule, pa ćemo vidjeti. Pored toga na lokalnom tržištu svi moramo pokušati da uradimo što više. Nažalost, naše domaće tržište je poprilično ograničeno za kompanije iz oblasti inžinjeringa, kao i manje-više i za ove ostale firme o kojima je riječ i koje su radile u Libiji“, kazao je Ibišević.

Saradnja sa turskim kompanijama čini se kao dobra prilika za zajednički nastup na tržištima na kojima bh. kompanije do sada nisu bile prisutne, kaže Veselin Poljašević, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Azijsko-pacifička zona jeste mjesto gdje se stvari dešavaju, odnosno gdje su aktivnosti na vrlo visokom nivou i mislimo da naše kompanije mogu naći zajednički interes. Kad je riječ o Rusiji, o pripremama za olimpijadu, u Azerbejdžanu, u Turskoj, na cijelom tom području stvarno dešavaju se krupni zahvati, a naša operativa mislim da može tamo da radi dobre poslove i da zaposli i mašine i ljude. S druge strane imamo dobru volju komore Turske, pa i privrednika da, da li u funkciji ili u obliku zajedničkog nastupa ili na duge načine, naši kapaciteti imaju alternativu u odnosu na ovo što imamo danas“, ocjenjuje on.

Faruk Čengić, porijeklom Bosanac ali rođen u Turskoj, ima građevinsku firmu i raspoložen je za saradnju sa bh. privrednicima na trećim tržištima.

„Zainteresovanost postoji. Naročito ako se udruže kapaciteti, možemo raditi zajedno i na većim projektima. Naravno, i projekti i ideje bh. firmi su itekako dobro došle“, poručuje Čengić.

Sinan Civril, iz kompanije koja se bavi savjetovanjem za razvoj, kaže da je zainteresovan za saradnju sa firmama iz tog sektora. Inače, njegova firma angažovana je u Kataru i nekim drugim arapskim zemljama.

„Vjerujem da turski privrednici mogu investirati i u BiH znatna sredstva, ali naravno ukoliko dođe do političke stabilizacije ovdje. Trenutno je to glavna prepreka. Ako se situacija stabilizuje, mi smo itekako zainteresovani za investiranje u cijeli ovaj region, jer je ovo interesantno podneblje, sa velikim potencijalima. Naravno, mi smo imali priliku sarađivati sa bh. firmama u inostranstvu i imamo jako dobra iskustva“, navodi Civril.

Enver Ajanović, izvršni direktor firme Euroasfalt, članice grupacije BH. konzorcija, kaže kako su imali priliku sarađivati sa turskim firmama svojevremeno i u Iraku, potom u Libiji, te da ima još mnogo tržišta na kojima mogu nastaviti sardanju.

„Velike firme s kojima smo zajedno radili na izgradnji ogromne brane u Iraku. Taj projekat je bio vrijedan milijardu i 700 miliona dolara. Rat je počeo, učinio je svoje i imali smo velike gubitke i mi i oni itd. BH. konzorcij je velika firma. Pojedinačno svaka firma u konzorciju radi samostalno. Trenutno naša firma radi sa joint venture firmom jednom u Abu Dabiju, gdje radimo uglavnom inžinjering, znači menadžment. Radna snaga je njihova. I sad smo isto u fazi u dogovaranja sa joint venture firmom Al-sidijem iz Saudijske Arabije, koji je trenutno u Sarajevu. S te strane mi kao Euroasfalt već imamo neke saradnje sa drugim stranim firmama. Kao grupacija također idemo na vanjsko tržište. Sad je bio Balkan Biznis Forum, u Americi gdje su išli naši predstavnici iz Konzorcija i preko američkih firmi nastojimo da uđemo na iračko tržište, gdje bismo mogli sa turskim firmama zajednički napravimo joint venture i zajednički organizujemo projekata. Mi smo otvoreni za saradnju sa svima njima, tu smo da nađemo zajednički jezik i da izvršavmo projekte“, kazao je Ajanović.

Vanjskotrgovinska komora BiH uskoro priprema i poslovne susrete sa privrednicima iz Norveške, Pakistana, Češke, koji bi mogli rezultirati saradnjom i sa kompanijama iz tih zemalja.

Bosnolog wrote: Ovo je samo jedan od dokaza da je SBF nesto sto nam moze donijeti jako dobre koristi kada su u pitanju investicijona ulaganja ili pogadanje poslovnih projekata van BiH a to znaci vise novih radnih mjesta,vise priliva kapitala i bolji standard gradana,.....

Penicilin wrote:

Bosnolog wrote: Ovo je samo jedan od dokaza da je SBF nesto sto nam moze donijeti jako dobre koristi kada su u pitanju investicijona ulaganja ili pogadanje poslovnih projekata van BiH a to znaci vise novih radnih mjesta,vise priliva kapitala i bolji standard gradana,.....

SBF? OK nabroji mi jedan projekat koji je finansiran kao rezultat prošlogodišnjeg skupa od 15 milijardi vrijednosti projekata koliko su šatro poredali! Mislim dobro je to da se takav jedan skup održava u Sarajevu ali budimo realni sa očekivanjima. SA dala 25 miliona USD kredita. Super od EIBa i EBRDa već smo obezbijedili preko 500 miliona Eur za 5c. Najveći vanjskotrgovinski partner BiH je Njemačka (preko milijardu KM izvoza BH proizvoda godišnje) a najveći investitor je Austrija (preko 1,5 milijardi Eur). Lijepo je sanjati o braći i njihovim petrodolarima ali realnost je malo zapadnije.

Komrad wrote:Pitanje je slijedece...
Koliko su nasi politicari sposobni i voljni da iskoriste priliku koja nam se ukazuje u arapskom trzistu i u arapskim investitorima prije svega..

Takodjer da li drzava sa ovakom unutrasnjom organizacijom moze garantovati sigurnost investitoru i koliko mu moze olaksati poslovanje...

Zaista je zalosno koliko smo prilika propustili bar kada su u pitanju arapske zemlje

U suradnji sa domaćim biznismenima, Saudijci grade fabriku za preradu voća i povrća u Kalesiji




Kalesijski načelnik Rasim Omerović je nedavno sa biznismenima iz Saudijske Arabije potpisao pismo namjere o izgradnji fabrike za prepradu voća i povrća na području ove općine.

- Saudijci su veoma zainteresirani da, u saradnji sa našim biznismenima, naprave tu fabriku. Osim finansijskih sredstava koja bi uložili u izgradnju fabrike, vrlo je važno i to što bi obezbijedili tržište u arapskim zemljama za sve prerađevine od voća i povrća. Osim 20 – 30 ljudi koji bi direktno radili u fabrici, ovo će biti prilika i za zaradu i za oko dvije hiljade kooperanata kojima bi bio osiguran plasman plodova, kazao nam je načelnik Rasim Omerović, dodajući i da je odrđena lokacija za gradnju fabrike.

Prema dogovoru, fabrika bi se gradila u Gornjoj Kalesiji, u blizini „Omege“. Trenutno se vrše bušenja za traženje vode. Naime, Saudijcima je za ovakvu fabriku potreban izvor vode kapaciteta 10 litara vode u sekundi.

Penicilin wrote:

Bosnolog wrote: Ovo je samo jedan od dokaza da je SBF nesto sto nam moze donijeti jako dobre koristi kada su u pitanju investicijona ulaganja ili pogadanje poslovnih projekata van BiH a to znaci vise novih radnih mjesta,vise priliva kapitala i bolji standard gradana,.....

SBF? OK nabroji mi jedan projekat koji je finansiran kao rezultat prošlogodišnjeg skupa od 15 milijardi vrijednosti projekata koliko su šatro poredali! Mislim dobro je to da se takav jedan skup održava u Sarajevu ali budimo realni sa očekivanjima. SA dala 25 miliona USD kredita. Super od EIBa i EBRDa već smo obezbijedili preko 500 miliona Eur za 5c. Najveći vanjskotrgovinski partner BiH je Njemačka (preko milijardu KM izvoza BH proizvoda godišnje) a najveći investitor je Austrija (preko 1,5 milijardi Eur). Lijepo je sanjati o braći i njihovim petrodolarima ali realnost je malo zapadnije.

Bosnolog wrote:@Komrade to je ogroman rudnik blaga,odnosno ogromno trziste kapitala i investicija gdje bi nasa konkurentnost dosa do izrazaja a sto bi ojacalo privredu i donijelo ogroman kapital u BiH od firmi koje bi tamo poslovale do direktnih investicionih projekata,......

Gotovo sve oblasti privrede mozemo angazovati i udvostruciti izvozne kapacitete od organske hrane,prehrambenih proizvoda do industrisjkih proizvoda,gradevinarstva,drvne industrije do poluproizvoda,elektoroenergetskih projekata,....Itd,....

Takode bi mogli nabavljati sirovu naftu i transportovat je u BiH i preradivati naftne proizvode u nekoj novoj novoizgradenoj naftnoj rafineriji po posebnim cijenama te istu preprodavati regiji,

Mi imamao jednu od najboljih izvora kvalitetne vode u regiji i Evropi koja je nase blago a koja tece i odlazi neiskoristena sto je ogroman kapital koji se mogao za nju uzeti,To su nasi naftni izvori jer za dvadesetak plus godina svijet ce imati problema sa oskudicama pitke vode,..

Apsurd da bude veci mi flasiranu vodu losijeg kvalitete uvozimo i milioni se izvlace iz drzave e to ti je reci privredno propuh poslovanje,za uvozne lobije i mafijaske taldzije,....


To bi morao biti jedan od prioriteta rada prije svega ministarstava federalne vlade kao i drzavnog vijeca ministara,.....

Bosnolog wrote:

Penicilin wrote:

Bosnolog wrote: Ovo je samo jedan od dokaza da je SBF nesto sto nam moze donijeti jako dobre koristi kada su u pitanju investicijona ulaganja ili pogadanje poslovnih projekata van BiH a to znaci vise novih radnih mjesta,vise priliva kapitala i bolji standard gradana,.....

SBF? OK nabroji mi jedan projekat koji je finansiran kao rezultat prošlogodišnjeg skupa od 15 milijardi vrijednosti projekata koliko su šatro poredali! Mislim dobro je to da se takav jedan skup održava u Sarajevu ali budimo realni sa očekivanjima. SA dala 25 miliona USD kredita. Super od EIBa i EBRDa već smo obezbijedili preko 500 miliona Eur za 5c. Najveći vanjskotrgovinski partner BiH je Njemačka (preko milijardu KM izvoza BH proizvoda godišnje) a najveći investitor je Austrija (preko 1,5 milijardi Eur). Lijepo je sanjati o braći i njihovim petrodolarima ali realnost je malo zapadnije.

Od neceg se mora poceti

detroit-mercy wrote:

Penicilin wrote:

Bosnolog wrote: Ovo je samo jedan od dokaza da je SBF nesto sto nam moze donijeti jako dobre koristi kada su u pitanju investicijona ulaganja ili pogadanje poslovnih projekata van BiH a to znaci vise novih radnih mjesta,vise priliva kapitala i bolji standard gradana,.....

SBF? OK nabroji mi jedan projekat koji je finansiran kao rezultat prošlogodišnjeg skupa od 15 milijardi vrijednosti projekata koliko su šatro poredali! Mislim dobro je to da se takav jedan skup održava u Sarajevu ali budimo realni sa očekivanjima. SA dala 25 miliona USD kredita. Super od EIBa i EBRDa već smo obezbijedili preko 500 miliona Eur za 5c. Najveći vanjskotrgovinski partner BiH je Njemačka (preko milijardu KM izvoza BH proizvoda godišnje) a najveći investitor je Austrija (preko 1,5 milijardi Eur). Lijepo je sanjati o braći i njihovim petrodolarima ali realnost je malo zapadnije.

Realnost jeste malo zapadnije ali zasto ne iskoristi i realnost malo istocnije. Hrvatska je prosle godine izvezla 800 miliona USD "Halal proizvoda", pamentnome dosta.

Nikšić/Kovačević

Kina zainteresirana za ulaganje u energetski i infrastrukturni sektor


13.04.2011. u 13:51
Nikšić/Kovačević

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić primio je danas ambasadora BiH u Narodnoj Republici Kini Amela Kovačevića koji ga je upoznao o poslovnim mogućnostima i klimi koja vlada među kineskim poslovnim ljudima i velikim kompanijama za investiranje u našu zemlju.

U tom smislu, kako je kazao ambasador Kovačević, postoji apsolutna politička volja i ekonomsko opredjeljenje u ovoj azijskoj zemlji, pri čemu je kineska strana posebno zainteresirana za dva velika sektora: energetski i infrastrukturni.

Dodao je i da postoji spremnost da se odobre velika finansijska sredstva pod povoljnim uvjetima za kapitalne projekte u BiH, saopćeno je danas iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH.

Nadalje, otvorene su i brojne mogućnosti za bilateralnu saradnju kineskih i bosanskohercegovačkih kompanija za nastup na trećim tržištima.

Premijer Nikšić iskazao je potpuno opredjeljenje za saradnju s kineskim kompanijama i poslovnim ljudima, ističući da su direktne strane investicije i otvaranje novih radnih mjesta od ključne važnosti za BiH i njen izlazak iz krize i dalji razvoj.

"Kina je u tom smislu izuzetno atraktivna imajući u vidu da je ona na prvom mjestu u svijetu po ulaganjima na međunarodna tržišta, i da ima izuzetan privredni rast. Nama je u interesu da privreda uhvati zamah i da se otvaraju nova radna mjesta, a kineske investicije u tom smislu su dobrodošle", ocijenio je federalni premijer.

Nikšić je istaknuo da će veoma brzo planirati posjetu bosanskohercegovačkih kompanija ovoj zemlji.

Kolike su obaveze općina u BiH: Banja Luka najveći dužnik
Autor B. S. - M. A. 2011-04-19 19:27:00



Banja Luka

U FBiH najzaduženiji Bihać • Nikakvih kreditnih obaveza u RS nemaju Trnovo, Krupa na Uni, Jezero, Šekovići, Rudo...

Kreditna zaduženja općina u BiH mjere se milionima maraka, no one u RS su znatno zaduženije nego u Federaciji BiH.

Tako u većem entitetu prvo mjesto po zaduženosti drži Bihać, sa oko 10 miliona KM kreditnih obaveza. Na drugom mjestu nalaze se Grude, Posušje, Kiseljak i Livno, a svaka od njih ima više od četiri miliona KM duga.

Banja Luka je najzaduženija općina u RS, a njene kreditne obaveze na kraju prošle godine iznosile su 76,4 miliona KM.

Prema podacima Ministarstva finansija RS, ukupna zaduženost općina u RS iznosi 290,4 miliona maraka, a poslije Banje Luke slijede Bijeljina, s kreditnim obavezama koje iznose 35,6 miliona KM, te Prijedor sa 30,2 miliona KM i Doboj s kreditnim zaduženjem od 15,3 miliona KM.

Među onima koje nemaju nikakvih kreditnih obaveza u RS su Trnovo, Krupa na Uni, Jezero, Šekovići, Rudo i još nekoliko manjih općina.

Prema ocjeni predsjednika Centra za humanu politiku iz Doboja, neracionalno uzimanje i trošenje kreditnih sredstava je problem ne samo općinskih nego svih nivoa vlasti u BiH.

- BiH javne potrebe može finansirati iz nenaplaćenih potraživanja ukoliko bi iskoristila sve mehanizme da ih naplati. Ona iznose oko četiri milijarde maraka. Drugi problem mnogih lokalnih opština jeste što se ponašaju rasipnički i kreditna sredstva troše za finansiranje budžetskih deficita - objasnio je predsjednik ovog centra Momir Dejanović.

Dug neće moći vratiti ni unuci

Općina Doboj, koja trenutno otplaćuje sedam kredita, krajem februara donijela je odluku da se zaduži za dodatnih 4,6 miliona KM za servisiranje kumulativnog deficita u budžetu, dok su gradske vlasti u Banjoj Luci odlučile da se u 2011. godini zaduže za još 6,1 milion KM, a već krajem marta na skupštini su donijele odluku o dodatnih 1,3 miliona KM kredita.

- Banja Luka je već sada prezadužena, a uz nove kredite koje općina traži, te iznose neće moći vratiti ni naši unuci - stav je gradskih odbornika PDP-a u banjalučkoj Gradskoj skupštini.

Dugovanja u brojkama

76,4
miliona KM Banja Luka

35,6
miliona KM Bijeljina

30,2
miliona KM Prijedor

10
miliona KM Bihać

Bosnolog wrote:Interesantna informacija o duznickim opstinama,......

Kolike su obaveze općina u BiH: Banja Luka najveći dužnik
Autor B. S. - M. A. 2011-04-19 19:27:00



Banja Luka

U FBiH najzaduženiji Bihać • Nikakvih kreditnih obaveza u RS nemaju Trnovo, Krupa na Uni, Jezero, Šekovići, Rudo...

Kreditna zaduženja općina u BiH mjere se milionima maraka, no one u RS su znatno zaduženije nego u Federaciji BiH.

Tako u većem entitetu prvo mjesto po zaduženosti drži Bihać, sa oko 10 miliona KM kreditnih obaveza. Na drugom mjestu nalaze se Grude, Posušje, Kiseljak i Livno, a svaka od njih ima više od četiri miliona KM duga.

Banja Luka je najzaduženija općina u RS, a njene kreditne obaveze na kraju prošle godine iznosile su 76,4 miliona KM.

Prema podacima Ministarstva finansija RS, ukupna zaduženost općina u RS iznosi 290,4 miliona maraka, a poslije Banje Luke slijede Bijeljina, s kreditnim obavezama koje iznose 35,6 miliona KM, te Prijedor sa 30,2 miliona KM i Doboj s kreditnim zaduženjem od 15,3 miliona KM.

Među onima koje nemaju nikakvih kreditnih obaveza u RS su Trnovo, Krupa na Uni, Jezero, Šekovići, Rudo i još nekoliko manjih općina.

Prema ocjeni predsjednika Centra za humanu politiku iz Doboja, neracionalno uzimanje i trošenje kreditnih sredstava je problem ne samo općinskih nego svih nivoa vlasti u BiH.

- BiH javne potrebe može finansirati iz nenaplaćenih potraživanja ukoliko bi iskoristila sve mehanizme da ih naplati. Ona iznose oko četiri milijarde maraka. Drugi problem mnogih lokalnih opština jeste što se ponašaju rasipnički i kreditna sredstva troše za finansiranje budžetskih deficita - objasnio je predsjednik ovog centra Momir Dejanović.

Dug neće moći vratiti ni unuci

Općina Doboj, koja trenutno otplaćuje sedam kredita, krajem februara donijela je odluku da se zaduži za dodatnih 4,6 miliona KM za servisiranje kumulativnog deficita u budžetu, dok su gradske vlasti u Banjoj Luci odlučile da se u 2011. godini zaduže za još 6,1 milion KM, a već krajem marta na skupštini su donijele odluku o dodatnih 1,3 miliona KM kredita.

- Banja Luka je već sada prezadužena, a uz nove kredite koje općina traži, te iznose neće moći vratiti ni naši unuci - stav je gradskih odbornika PDP-a u banjalučkoj Gradskoj skupštini.

Dugovanja u brojkama

76,4
miliona KM Banja Luka

35,6
miliona KM Bijeljina

30,2
miliona KM Prijedor

10
miliona KM Bihać

Domaći konzorcij radi na izgradnji tunela Vijenac


Konzorcij građevinskih firmi iz BiH kojeg čine Euro-Asfalt, ŽGP i Hidrogradnja uspio se izboriti za posao od preko 110 miliona KM, koliko vrijedi izgradnja tunela Vijenac na dionici Koridora Vc od Drivuše do Kaknja. Domaći građevinci u ovom projektu učestvovat će, ne kao podizvođači, već kao ravnopravni partneri glavnom izvođaču, slovenačkoj kompaniji Primorje iz Ajdovščine.

Kako saznajemo od predstavnika konzorcija, posao je domaćim kompanijama zagrantovan, te se samo čeka potpis o izvođenju radova između Primorja i investitora, Javnog preduzeća "Autoceste Federacije BiH".

Za članicu konzorcija, sarajevsku Hidrogradnju, ovaj projekat je izuzetno značajan jer će prije svega uposliti radnu snagu. Kao što je poznato, Hidrogradnja je pretrpjela veliki udarac nakon obustave radova i gubitka poslova na libijskom tržištu, te bi angažman na Vijencu bio skromna, ali vrijedna kompenzacija.

Direktor Hidrogradnje Semin Mašin vjeruje da je napokon došao trenutak kada se domaće kompanje mogu ravnopravno nositi sa stranim konkurentima.

"U ovom projektu konkretno, slovenačko Primorje je i dalje glavni ugovarač posla, no mislim da je došlo promjene svijesti kod onih koji donose odluke i koji sada vjeruju da u domaćim kompanijama mogu imati pouzdanog partnera", kazao je Mašić.

Za Euro-Asfalt, koji će također biti jedan od izvođača građevinskih radova, najveća korist od tunela Vijenac jesu toliko potrebne reference. Naime, na skoro svim tenderima koje finansiraju međunarodne instutucije, od firmi se zahtjeva da dostave dokaz da su u proteklih tri, u nekim slučajevima pet godina, radili slične poslove. Naše kompanije, bez obzira na opremljenost i kadar, nisu do sada bile u prilici da steknu ove preporuke.

"Za nas je sada najbitnije da dobijemo referencu, kako bismo u budućnosti mogli konkurirati na sve tendere iz oblasti tunelogradnje", istakao je Enver Ajanović, izvršni direktor za tehnička pitanja u Euro-Asfaltu.

Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Vijenac, dužine tri kilometra, iznosi 62.081.529,52 eura, a projekat se finansira kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj.

Penicilin wrote:

detroit-mercy wrote: Realnost jeste malo zapadnije ali zasto ne iskoristi i realnost malo istocnije. Hrvatska je prosle godine izvezla 800 miliona USD "Halal proizvoda", pamentnome dosta.

Amin! I Srbija i Hrvatska imaju bolju saradnju s Arapima nego mi. Zašto je to tako ja ne znam. Samo znam da kad god imaju priliku da nešto kažu popljuju BiH kako mi trebamo ovo i ono i kako nam nevalja i bla bla. Koliko god duboko im se mi zavlačili u šupak od Arapa slaba fajda. Vjerovatno je do nas. Legendaran je i dobar primjer Harisov biser vezano za navodno odobreni Katarski fonda za investiranej u BiH koji nikada nije iskorišten "zato što nema projekata". TAko isto su i Kuvajčani nakon prodaje BH Steela uzeli 100miliona USD i naravno povukli ih u Kuvajt. Što se tiče građevinara oni teško mogu konkurisati radnoj snazi iz Pakistana i Indije koji grade Dubai kao što ni naše inžinjeriske firme nemogu konkurisati Američkim koje tamo drže monopole. Hrvatska ipak ima močnu prehrambenu industriju za razliku od BiH i sigurno da mogu nešto napraviti sa Halal hranom. I kod nas se radi na tome. Širbegović je čak pokrenuo projekat razvoja halal parka u industrijskoj zoni u Gračanici i to sa malezijskim partnerom. Vidjećemo kako će to ići. Potencijal jeste ogroman ali mislim da se mi dosta zanosimo sa idejom da bi nam Arapi trebali biti naklonjeni zato što smo muslimani. Ono što ja imam poslovnog iskustva sa njima nije nimalo pozitivno a slično mišljenje imaju i svi drugi koje znam da su sa njima radili. Ne kažem da ne treba raditi u tom pravcu ali očigledno je da u poslu puno lakše funkcionišemo sa Njemcima i Austrijancima koji očigledno ne misle da smo mi toliko loši i rizični. Inače ne bi uvozili naše proizvode i investirali ovdje.

Ja sam na temi o oružanim snagama kritikovao (sve) naše vodeće političare što su ignorisali sastanak Tadića, Kosorke i Pahora. Na ovom forumu su povodom toga pisani kiseli komentari o "stvaranju nove SHS", a na moje pitanje zašto tu nije bio i neki naš političar, uglavnom sam dobijao odgovore, "pa nije ih niko ni zvao".
Na sastanku je dogovarano učešće u zajedničkim projektima na trećim tržištima, konkretno, zajedničko učešće u remontu tenkova uglavnom prodatih Arapima na istok. Nakon toga je Tadić je otputovao u Kuvajt, da pregovara o remontu. Ne znam šta je tamo dogovorio (nisam mu vodio zapisnik), ali je činjenica da se prije može dogovoriti posao ako odeš u Kuvajt, nego ako se samo vozikaš audijem po RS (Radmanović) ili Federaciji (Izetbegović), ili tramvajem od Baščaršije do Marin Dvora (Komšić).

draganbl wrote:

Penicilin wrote:

detroit-mercy wrote: Realnost jeste malo zapadnije ali zasto ne iskoristi i realnost malo istocnije. Hrvatska je prosle godine izvezla 800 miliona USD "Halal proizvoda", pamentnome dosta.

Amin! I Srbija i Hrvatska imaju bolju saradnju s Arapima nego mi. Zašto je to tako ja ne znam. Samo znam da kad god imaju priliku da nešto kažu popljuju BiH kako mi trebamo ovo i ono i kako nam nevalja i bla bla. Koliko god duboko im se mi zavlačili u šupak od Arapa slaba fajda. Vjerovatno je do nas. Legendaran je i dobar primjer Harisov biser vezano za navodno odobreni Katarski fonda za investiranej u BiH koji nikada nije iskorišten "zato što nema projekata". TAko isto su i Kuvajčani nakon prodaje BH Steela uzeli 100miliona USD i naravno povukli ih u Kuvajt. Što se tiče građevinara oni teško mogu konkurisati radnoj snazi iz Pakistana i Indije koji grade Dubai kao što ni naše inžinjeriske firme nemogu konkurisati Američkim koje tamo drže monopole. Hrvatska ipak ima močnu prehrambenu industriju za razliku od BiH i sigurno da mogu nešto napraviti sa Halal hranom. I kod nas se radi na tome. Širbegović je čak pokrenuo projekat razvoja halal parka u industrijskoj zoni u Gračanici i to sa malezijskim partnerom. Vidjećemo kako će to ići. Potencijal jeste ogroman ali mislim da se mi dosta zanosimo sa idejom da bi nam Arapi trebali biti naklonjeni zato što smo muslimani. Ono što ja imam poslovnog iskustva sa njima nije nimalo pozitivno a slično mišljenje imaju i svi drugi koje znam da su sa njima radili. Ne kažem da ne treba raditi u tom pravcu ali očigledno je da u poslu puno lakše funkcionišemo sa Njemcima i Austrijancima koji očigledno ne misle da smo mi toliko loši i rizični. Inače ne bi uvozili naše proizvode i investirali ovdje.

Ja sam na temi o oružanim snagama kritikovao (sve) naše vodeće političare što su ignorisali sastanak Tadića, Kosorke i Pahora. Na ovom forumu su povodom toga pisani kiseli komentari o "stvaranju nove SHS", a na moje pitanje zašto tu nije bio i neki naš političar, uglavnom sam dobijao odgovore, "pa nije ih niko ni zvao".
Na sastanku je dogovarano učešće u zajedničkim projektima na trećim tržištima, konkretno, zajedničko učešće u remontu tenkova uglavnom prodatih Arapima na istok. Nakon toga je Tadić je otputovao u Kuvajt, da pregovara o remontu. Ne znam šta je tamo dogovorio (nisam mu vodio zapisnik), ali je činjenica da se prije može dogovoriti posao ako odeš u Kuvajt, nego ako se samo vozikaš audijem po RS (Radmanović) ili Federaciji (Izetbegović), ili tramvajem od Baščaršije do Marin Dvora (Komšić).

PROJEKTI Ambiciozni planovi kompanije „Turkoil“: Turci ulažu milijardu i po eura u bh. tržište nafte
Autor F. Karalić 2011-04-25 06:05:00

Terminali u Pločama: Turci unajmili spremnike

„Turkoil“ u julu ulazi na bh. tržište, potvrdio Eren Veral

Turska kompanija „Tukoil“, koja je nedavno unajmila dio saniranih spremnika za naftu „Naftnih terminala FBiH“ Ploče, veličine 10.000 metara kubnih, ulazi na bh. tržište nafte i naftnih derivata s ambicijama da postane glavni distributer nafte u ovom dijelu Evrope.

Narastajuće tržište

Ovo je potvrdio i Eren Veral, koordinator „Turkoila“ za strane investicije, koji je kazao da će ova kompanija u BiH djelovati i na maloprodajnom i na veleprodajnom planu.

Veral je, naime, za turske agencije izjavio da je „Turkoil“ unajmio polovinu cisterni u luci Ploče za narednih deset godina te da će ova kompanija s radom početi u julu ove godine. On je dodao da je kompanija spremna otvoriti i benzinske pumpe u BiH, a kao prednost ističe činjenicu da na bh. tržištu nema velikih globalnih naftnih igrača.

- Za nas je to prednost, jer su na tržištu vrijednom dva miliona tona prisutni austrijski OMV, hrvatska INA i slovenski „Petrol“ - kazao je Veral.

Kako „Avaz“ saznaje, u bh. tržište nafte Turci namjeravaju uložiti oko milijardu i po eura. Prepoznali su, naime, da se radi o narastajućem tržištu, jer podaci govore da je potrošnja nafte u našoj zemlji prošle godine iznosila 2,5 miliona tona, dok je prije dvije godine potrošeno 1,5 miliona tona.

Ovaj projekt podrazumijeva i zapošljavanje više od 1.000 radnika u BiH, a ako se sve bude odvijalo prema njihovim planovima, Turci će uskoro poklopiti ovaj dio evropskog tržišta nafte i naftnih derivata. Objelodanjivanjem ovog projekta, mnoge turske kompanije zainteresirale su se za BiH te je navodno u planu još pet-šest sličnih projekata.

Na koji su način Turci pristupili ovom projektu potvrđuje i izjava Ibrahima Bećirbegovića, direktora „Terminala FBiH“.
On je za naš list kazao da je ponuda „Turkoila“ bila daleko povoljnija od onoga što je nudilo ostalih desetak kandidata koji su učestvovali na tenderu.

Povoljniji uvjeti

- Ovim novim ugovorima osigurali smo mnogo povoljnije uvjete, skoro duplo u odnosu na Britance, koji su ih ranije iznajmljivali - kazao je Bećirbegović.

On dodaje da su Turci zainteresirani i za unajmljivanje kontinentalnih terminala kojima upravlja ova državna kompanija.

Kompanija iz Gaziantepa

Turska kompanija „Turkoil“ posluje od 2002. godine i smještena je u jugoistočnom dijelu Turske, u gradu Gaziantepu.
Bavi se proizvodnjom, trgovinom i distribucijom nafte i naftnih derivata. Dio je velike grupacije „Kizil Group“ sa sjedištem u Istanbulu, koju čini nekoliko velikih kompanija koje se bave trgovinom naftom i naftnim derivatima, ugljem i željezom.

ZAPOSLENJE Kuvajt - destinacija nade za naše radnike: Bosanci su na Bliskom istoku postali brend
Autor E. Huremović 2011-04-25 06:06:00

Tim naših ljudi koji već radi u Kuvajtu

Rad u bazi američke vojske. Samo kvalificirani radnici. Uskoro firma i u BiH

Mogućnost dobivanja dobro plaćenog radnog mjesta u Kuvajtu koju je građanima BiH ponudila kompanija „Al Hokuk“ (Al Hokook) izazvala je ogroman interes. Za svega nekoliko dana na intervjuima u Tuzli pojavilo se više od 1.200 kandidata.

Popravka vozila

Takav interes iznenadio je čak i ljude iz „Al Hokuka“. Majkl Rej (Michale Ray), direktor operacija kompanije koja zapošljava oko 5.000 ljudi zaduženih da logistički podržavaju američku vojsku u Kuvajtu, kaže da su ciljano došli u BiH da traže radnike.

Bosance koji dobiju posao u Kuvajtu očekuje rad u bazi američke vojske na izgradnji i održavanju objekata, popravci vojnih vozila te administrativnog dijela koji se odnosi na nabavku i skladištenje.

- Svojim dosadašnjim radom u kompanijama koje prate američku vojsku Bosanci su izgradili vrlo pozitivan imidž, kao vrijedni, pošteni i pouzdani radnici - kaže Rej.

„Al Hokuk“ je krajem prošle godine angažirao tim od 25 bh. automehaničara koji već rade u Kuvajtu. Njihovi poslodavci su izuzetno zadovoljni, jer, kako kaže Rej, posao rade kvalitetno i brže od ostalih. Zbog toga su se odlučili za angažman još blizu 400 ljudi, uglavnom automehaničara.

Pošteno plaćaju

Jedan od ljudi zaslužnih za imidž Bosanaca je Tuzlak Fuad Šehić. Nakon 16 godina rada u kompanijama koje opslužuju američku vojsku Šehić je danas potpredsjednik kompanije KGC, u čijem je vlasništvu i „Al Hokuk“.

- Došli smo u Tuzlu zato što znam da su naši ljudi vrijedni, da hoće raditi i da im treba posao. Bosanci su postali brend na Bliskom istoku, zato ih se često može vidjeti u majicama s natpisom „100% Bosnian“. Da ne bi bilo zabune, mi nismo nikakvi dobročinitelji, nikakva humanitarna organizacija. Mi smo ljudi koji na ovom poslu zarađuju i pošteno plaćajući ljude koji za nas rade - kaže Šehić.

Činjenica da je u najužem rukovodstvu kompanije čovjek iz BiH mnoge je ponukala da, po oprobanom bosanskom receptu, posao pokušaju dobiti vezama ili poznanstvom. No, grdno su se prevarili. Posao će, navodi Šehić, dobiti samo kvalificirani ljudi. Kompanija KGC planira u BiH registrirati firmu te potražnju za radnicima proširiti i na druge oblasti. U dogledno vrijeme posla će biti u zdravstvu, obrazovanju, građevinarstvu...



Težak rad i plaća od 3.000 dolara

- Kompanija „Al Hokuk“ svima koji dobiju posao osigurala je putni trošak, smještaj u civilnom dijelu grada u stanu od 150 kvadrata za trojicu ljudi, sa zasebnim kupatilima, hranu i besplatan internet u stanu te plaću koja se u prosjeku kreće oko 3.000 dolara. To je, moglo bi se reći, ljepša strana priče. Ona druga odnosi se na sam posao. To je težak, zahtjevan posao, koji se nekad mora raditi i na temperaturi od 40 stepeni, na suncu, i to 12 sati dnevno, najčešće šest dana u sedmici - kaže Šehić.

Bosnolog wrote:

ZAPOSLENJE Kuvajt - destinacija nade za naše radnike: Bosanci su na Bliskom istoku postali brend
Autor E. Huremović 2011-04-25 06:06:00

Tim naših ljudi koji već radi u Kuvajtu

Rad u bazi američke vojske. Samo kvalificirani radnici. Uskoro firma i u BiH

Mogućnost dobivanja dobro plaćenog radnog mjesta u Kuvajtu koju je građanima BiH ponudila kompanija „Al Hokuk“ (Al Hokook) izazvala je ogroman interes. Za svega nekoliko dana na intervjuima u Tuzli pojavilo se više od 1.200 kandidata.

Popravka vozila

Takav interes iznenadio je čak i ljude iz „Al Hokuka“. Majkl Rej (Michale Ray), direktor operacija kompanije koja zapošljava oko 5.000 ljudi zaduženih da logistički podržavaju američku vojsku u Kuvajtu, kaže da su ciljano došli u BiH da traže radnike.

Bosance koji dobiju posao u Kuvajtu očekuje rad u bazi američke vojske na izgradnji i održavanju objekata, popravci vojnih vozila te administrativnog dijela koji se odnosi na nabavku i skladištenje.

- Svojim dosadašnjim radom u kompanijama koje prate američku vojsku Bosanci su izgradili vrlo pozitivan imidž, kao vrijedni, pošteni i pouzdani radnici - kaže Rej.

„Al Hokuk“ je krajem prošle godine angažirao tim od 25 bh. automehaničara koji već rade u Kuvajtu. Njihovi poslodavci su izuzetno zadovoljni, jer, kako kaže Rej, posao rade kvalitetno i brže od ostalih. Zbog toga su se odlučili za angažman još blizu 400 ljudi, uglavnom automehaničara.

Pošteno plaćaju

Jedan od ljudi zaslužnih za imidž Bosanaca je Tuzlak Fuad Šehić. Nakon 16 godina rada u kompanijama koje opslužuju američku vojsku Šehić je danas potpredsjednik kompanije KGC, u čijem je vlasništvu i „Al Hokuk“.

- Došli smo u Tuzlu zato što znam da su naši ljudi vrijedni, da hoće raditi i da im treba posao. Bosanci su postali brend na Bliskom istoku, zato ih se često može vidjeti u majicama s natpisom „100% Bosnian“. Da ne bi bilo zabune, mi nismo nikakvi dobročinitelji, nikakva humanitarna organizacija. Mi smo ljudi koji na ovom poslu zarađuju i pošteno plaćajući ljude koji za nas rade - kaže Šehić.

Činjenica da je u najužem rukovodstvu kompanije čovjek iz BiH mnoge je ponukala da, po oprobanom bosanskom receptu, posao pokušaju dobiti vezama ili poznanstvom. No, grdno su se prevarili. Posao će, navodi Šehić, dobiti samo kvalificirani ljudi. Kompanija KGC planira u BiH registrirati firmu te potražnju za radnicima proširiti i na druge oblasti. U dogledno vrijeme posla će biti u zdravstvu, obrazovanju, građevinarstvu...



Težak rad i plaća od 3.000 dolara

- Kompanija „Al Hokuk“ svima koji dobiju posao osigurala je putni trošak, smještaj u civilnom dijelu grada u stanu od 150 kvadrata za trojicu ljudi, sa zasebnim kupatilima, hranu i besplatan internet u stanu te plaću koja se u prosjeku kreće oko 3.000 dolara. To je, moglo bi se reći, ljepša strana priče. Ona druga odnosi se na sam posao. To je težak, zahtjevan posao, koji se nekad mora raditi i na temperaturi od 40 stepeni, na suncu, i to 12 sati dnevno, najčešće šest dana u sedmici - kaže Šehić.

Bosnolog wrote:

PROJEKTI Ambiciozni planovi kompanije „Turkoil“: Turci ulažu milijardu i po eura u bh. tržište nafte
Autor F. Karalić 2011-04-25 06:05:00

Terminali u Pločama: Turci unajmili spremnike

„Turkoil“ u julu ulazi na bh. tržište, potvrdio Eren Veral

Turska kompanija „Tukoil“, koja je nedavno unajmila dio saniranih spremnika za naftu „Naftnih terminala FBiH“ Ploče, veličine 10.000 metara kubnih, ulazi na bh. tržište nafte i naftnih derivata s ambicijama da postane glavni distributer nafte u ovom dijelu Evrope.

Narastajuće tržište

Ovo je potvrdio i Eren Veral, koordinator „Turkoila“ za strane investicije, koji je kazao da će ova kompanija u BiH djelovati i na maloprodajnom i na veleprodajnom planu.

Veral je, naime, za turske agencije izjavio da je „Turkoil“ unajmio polovinu cisterni u luci Ploče za narednih deset godina te da će ova kompanija s radom početi u julu ove godine. On je dodao da je kompanija spremna otvoriti i benzinske pumpe u BiH, a kao prednost ističe činjenicu da na bh. tržištu nema velikih globalnih naftnih igrača.

- Za nas je to prednost, jer su na tržištu vrijednom dva miliona tona prisutni austrijski OMV, hrvatska INA i slovenski „Petrol“ - kazao je Veral.

Kako „Avaz“ saznaje, u bh. tržište nafte Turci namjeravaju uložiti oko milijardu i po eura. Prepoznali su, naime, da se radi o narastajućem tržištu, jer podaci govore da je potrošnja nafte u našoj zemlji prošle godine iznosila 2,5 miliona tona, dok je prije dvije godine potrošeno 1,5 miliona tona.

Ovaj projekt podrazumijeva i zapošljavanje više od 1.000 radnika u BiH, a ako se sve bude odvijalo prema njihovim planovima, Turci će uskoro poklopiti ovaj dio evropskog tržišta nafte i naftnih derivata. Objelodanjivanjem ovog projekta, mnoge turske kompanije zainteresirale su se za BiH te je navodno u planu još pet-šest sličnih projekata.

Na koji su način Turci pristupili ovom projektu potvrđuje i izjava Ibrahima Bećirbegovića, direktora „Terminala FBiH“.
On je za naš list kazao da je ponuda „Turkoila“ bila daleko povoljnija od onoga što je nudilo ostalih desetak kandidata koji su učestvovali na tenderu.

Povoljniji uvjeti

- Ovim novim ugovorima osigurali smo mnogo povoljnije uvjete, skoro duplo u odnosu na Britance, koji su ih ranije iznajmljivali - kazao je Bećirbegović.

On dodaje da su Turci zainteresirani i za unajmljivanje kontinentalnih terminala kojima upravlja ova državna kompanija.

Kompanija iz Gaziantepa

Turska kompanija „Turkoil“ posluje od 2002. godine i smještena je u jugoistočnom dijelu Turske, u gradu Gaziantepu.
Bavi se proizvodnjom, trgovinom i distribucijom nafte i naftnih derivata. Dio je velike grupacije „Kizil Group“ sa sjedištem u Istanbulu, koju čini nekoliko velikih kompanija koje se bave trgovinom naftom i naftnim derivatima, ugljem i željezom.