idemo...uvodni tekst.
Hamdija Pozderac – heroj i žrtva vremena
Prije nekoliko dana navršile su se 23 godine od odlaska jednog velikog, ako ne i najvećeg, bh. Političara i zasigurno jedinog ozbiljnog cazinskog političara. Godišnjicu smrti Hamdije Pozderca dakako, nije obilježila općinska administracija. Neka im je na čast !
Hamdija Pozderac rođen je u Cazinu 15.januara 1924. Godine u najpoznatijoj cazinskoj porodici Pozderac koja je inače begovskog porijekla. Nurija Pozderac također je igrao važnu ulogu u turbulentnim vremenima prije i u toku II. Svjetskog rata. On je naime bio potpredsjednik AVNOJ-a kao najvišeg političkog tijela okupirane Jugoslavije. Hamdija Pozderac je, po uzoru na svog Nuriju, od prvih dana aktivni član Narodnooslobodilačkog pokreta. Zanimljiva je činjenica da je Hamdija već u toku svog srednjoškolskog obrazovanja stupio u tada poluilegalnu Komunističku partiju Jugoslavije, a s izbijanjem rata postao je dijelom 8.Krajiške narodnooslobodilačke udarne brigade gdje je obavljao niz funkcija. Zbog iznimnog zalaganja Hamdija Pozderac je munjevito napredovao u hijerarhiji NOP-a, pa je već 1944. Godine imenovan za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a i člana Okružnog komiteta KPJ Bihać. Za veliki doprinos u spriječavanju nacističko-ustaškog otimanja Krajine, Pozdercu su dodjeljene brojne plakete i spomenice među kojima valja istaknuti i Partizansku spomenicu, Orden za hrabrost, Orden zasluga za narod, Orden bratstva i jedinstva, Orden Republike, Orden jugoslovenske zastave sa lentom i orden junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBIH-a.
Po završetku rata Hamdija Pozderac odselio je u Moskvu gdje je završio Visoku partijsku školu, a nedugo nakon toga stekao i diplomu Filozofskog fakulteta u Beogradu. Time je stekao i sve uslove za nastavak napredovanja u političkim krugovima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Tako je već 1965.godine postao članom Centralnog komiteta Saveza komunista BiH. Na toj funkciji je pokazao izvanredne liderske sposobnosti pa je 1971. Godine Hamdija Pozderac postao Predsjednik Predsjedništva BiH. U tom vremenu Hamdija Pozderac je sa Brankom Mikulićem i Bracom Kosovcem pokrenuo žestok pokret obnove i izgradnje Bosne i Hercegovine u sklopu čega je i niknuo najveći prehrambeni kombinat Jugoslavije, „Agrokomerc“, u Velikoj Kladuši. Bio je to simbol za uzbunu u velikosrpskim i velikohrvatskim brlozima da se Hamdiju Pozderca mora skloniti. Tako je iskonstruirana umobolna „mjenična afera“ koja, pored neviđene medijske hajke, nije donijela niti jedan ozbiljan dokaz o umješanosti Pozderca u nelegalne radnje.
Jedan od većih, ako ne i najveći, uspjeh Hamdije Pozderca je uvrštavanje Muslimana ( Bošnjaka ) u Ustav SFRJ 1974. On je sa kremom bošnjačke elite ustrajno agitirao i radio da se Muslimani sa autohtone nacionalne manjine u Jugoslaviji dovedu na nivo ravnopravnog i samostalnog naroda. Tako će 1978. Hamdija Pozderac izdati i knjigu u kojoj je podrobno objasnio svoje stavove o nužnosti pune integracije Muslimana (Bošnjaka) u politički i društveni život Jugoslavije. Kao predsjednik skupštine SR BiH i kao predsjednik CKSK BiH, Hamdija Pozderac, dao je nemjerljiv doprinos djelimičnom rješavanju nacionalnog pitanja Muslimana BiH. Malo je poznata uloga Hamdije Pozderca za vrijeme suđenja tkz. „muslimanskim intelektualcima“ među kojima je bio i Alija Izetbegović koji će deset godina kadnije postati glavna politička figura BiH. Činjenica da je Srpska Akademija Nauka i Umjetnosti itekako imala prste u smještanju optužnice indicira i to da je cjelokupan proces imao karakter zamke za Pozderca koji je bio svjestan svog apsurda tog suđenja. Kada bi se pobunio protiv tog kafkijaniziranja bio bi optužen da je „fundamentalista“ i po kratkom postpku otklonjen iz političkog života. Nažalost, danas mnogi neuki i nepismeni bošnjački političari tvrde da je Pozderac kriv za progon bošnjačkih intelektualaca ne znajući da je upravo Hamdija bio glavni „ulov“ za srpske udbaške i ine krugove. Kako je Pozderac uspio spasiti glavu, nije bilo druge nego da ga se označi kao glavnog krivca.
Kao član Predsjedništva SFRJ Hamdija Pozderac bio je trn u oku onima koji su prekrajanjem Ustava spremali krvavi krah Jugoslavij. Njega je valjalo spriječiti da dođe na čelo Jugoslavije kako bi se na njegovom mjesto instalirali podobni. Hamdija Pozderac je pomalo naivno svoje strahove podijelio sa Slobodanom Miloševićem nakon čega je uslijedilo intenziviranje lova na njegovu glavu. Suočen sa lavinom optužbi i kleveta, Hamdija Pozderac je shvatio da je njegovo vrijeme lagano prošlo i da je vrijeme da se povuče iz političkog života BiH. Uoči preuzimanja funkcije Predsjednika Predsjedništva SFRJ, Hamdija Pozderac podnosi neopozivu ostavku na tu funkciju. Direktno iz bolnice dolazi u Skupštinu SR BiH koja je imala ovlasti razriješiti ga. Gotovo je stravično i jezivo izgledala scena na kojoj Hamdija Pozderac sjedi u prvom redu, a nekih sedam ili osam redova iza njega nije bilo nikog izuzev Munira Mesihović koji se Hamdije nije odrekao. Ponašanjem kao da se radi o gubavcu, skupštinari su izdali Hamdiju i izdali ideju o multietničkoj Bosni i Hercegovini koja je povedena u rat.
Hamdija Pozderac umro je 7.aprila 1988. U bolnici KCUS. Njegova smrt je obavijena velom tajne. Ono što je sramota za nas Cazinjane je svakako činjenica da Hamdija Pozderac, najistaknutiji bošnjački političar jugoslovenske epohe, nema svoje ulice niti spomenika. On je odbačen od strane svake poslijeratne vlasti u Cazinu baš kako je odbačen bio na sjednici Skupštine. Slika njegovog brata, Nurije, na Osnovnoj školi Cazin I je sramno i mučki ofarbana, a cazinski Dom zdravlja više ne nosi ime Dr.Sead Pozderac. Jedno Sarajevo i jedna Tuzla imaju ulice Hamdije Pozderca dok grad u kojem je rođen ovaj veliki čovjek i političar još uvijek se slijepo odriče njegovih zasluga. U vremenu kad je zaklinjanje u bošnjaštvo postalo atletska disciplina, upravo oni kojima su puna usta Bosne i bošnjaštva ne znaju ili ne žele znati da bi, u slučaju da nije bilo Pozderca i njegovih saradnika, Bošnjaci vrlo vjerovatno nestali u svom punom historijskom kontinuitetu.
ha 
