Sam svoj majstor

[Hakiz]

Mrak tema
Treba mi savjet - imam jedn stok u stanu koji je bivsi vlasnik premazao nekom masnom sivom bojom.
Taj stok nije bas na vidnom mjestu (spajz) ali mene glava zaboli cim samo pomislim na njega. Htjela bih ga prefarbati, ali mi je neko rekao da treba sadasnju farbu nesto paliti ili sl.
Mogu li to samo dobro izsmirglati ili sta da radim? Kako da ga dovedem u stanje za farbanje?

Je li imaju i vrata ili je samo stok? Koliko je debelo nanjeta boja?

Inace ako opet mislis bojiti dovoljno je ismirglati malo… najbolje i najlakse slajfericom. Moze i rucno al traje

Staru boju možeš skinuti na 4 načina:

1. Strugač. Nešta u ovom stilu: https://pictures-for-website.s3.us-east ... /10018.jpg

Sa njim stružeš boju "nasuho", bukvalno je grebeš sa površine.

2. Fen i strugač. Nešta kao ovo: https://solomaher.ba/wp-content/uploads ... 6243_1.jpg

Sa njim zagrijavaš boju i onda je stružeš ili strugačem pod 1 ili standardnom špahtlom.

3. Šmirgl papirom. Moćeš šmirglati rukom ili kupiti mašinu, šlajfericu. Imaš ih za brze i grube radove, kao i za fine i male radove. Za štokove ti je najbolja ovakva https://baileylineroad.com/wp-content/u ... _small.jpg, to je oscilirajući multialat. Sa njim se može i rezati itd. Za površinu vrata najbrže ali i najgrublje, pa se može lako pretjerati, će posao završiti ova https://media.very.co.uk/i/very/36VXA_S ... 199&w=1650. A ovakva je najbolja što se tiče "kvaliteta" površine koju dobiješ šmirglanjem ali nije dovoljno mala za štokove a za velike površine rad dugo traje, kod nje je finoća površine važnija od brzne https://cdn.mos.cms.futurecdn.net/WnVcK ... 0.jpg.webp

Osim mašine, "kvalitet" površine ti određuje i gradacija šmirgl papira. Što je papir grublji to je površina grublja. Gradacija je po brojevima od 40 (najgrublji) pa naviše. Tebi ne treba manji od 80 i veći od 180. Možda 240. Ako budeš tako radila, prvo ideš sa 80, pa 120, pa 180 pa 240. Ne sa 80 odmah na 240, nego postepeno. Namanji broj će skinuti boju, dok će veći brojevi (finiji papiri) skidati osim boje koja je ostala i "ogrebotine" koje ostavi grublji papir.

Ako ćeš rukom šmirglati, kupi neki držač za šmirgl papir. Ima ih od pluta, ili obaviješ papir oko drvenog bloka, kao i plastičnih koji imaju zakačke za papir.

Za šmirglanje, pogotovo sa mašinom, treba ti maska FFP 3 gradacije. Barem FFP 2, ne FFP1, ona je preslaba.

4. Hemijski skidač boje. Nešta ovakvo: https://m.media-amazon.com/images/I/71O2NKTZFiL.jpg. Za rad sa njim ti treba još i špahtla kojom ćeš skidati boju koju hemijski skidač obradi i posuda u koju ćeš skinutu boju bacati. Obavezno moraš nositi rukavice, kao i masku za hemijske elemente (tip filtera je A, ne FFP 3, A, B, E, K, P su vrste filtera za hemikalije, dim, organska isparavanja, dok FFP1, FFP2, FFP3 su vrste za pračinu, čestice) zbog toga što neki skidači mogu imati agresivne hemikalije u sebi. Naočale bi bile isto preporučene da slučajno hemikalija ne prsne u oči.

Eh, sad. Najlakše i najbrže bi bilo vrata i štokove išmirglati rukom ili mašinom, ali ne da se skine skroz boja, samo da se skine većina boje, da se išmirgla relativno glatko, ne preglatko. Onda bih nanio jedan sloj neke osnovne boje, neutralnu, recimo sivu, time "ispunio" neravnine koje će ostati zato što stara boja nije skroz skinuta, ostavio da se osuši, lagano rukom išmirglao tu sivu samo da se njene najveće neravnine ukone i onda farbao željenom bojom.

Ako na vratima imaš rupe itd, prije nanošenja osnovne, (sive) boje, ispuniš ih sredstvom za ispunjavanje rupa u drvetu, nešta kao ovo: https://www.farbara.org/wp-content/uplo ... C_3129.jpg

Ako hoćeš baš da vrata budu "kao nova" onda moraš skidati boju skroz do drveta, da nimalo boje ne ostane, popunjavati rupe i oštećenja, šmirglati da površina bude ravna i relativno glatka (ne preglatka jer boja voli malo grublju površinu, lakše se hvata), onda nanositi 2-3 sloja osnovne boje sa šmirglanjem boje između slojeva, pa onda slično sa željenom bojom u 3-5 slojeva, pa preko toga neki lak ili drugi premaz kao zaštitni sloj. To je veliki posao.

Kako se koriste alati, mašine, šmirgl blokovi itd imaš na Youtube ogromnu količinu video-instrukcija.

Još jedna napomena: Koliko su vrata stara? Ako su stara, rađena prije 1960-ih najvjerovatnije, a možda i do 1970-ih, pa čak i kraja '80-ih, trebalo bi provjeriti da li je boja olovna ili nije. Ako je boja olovna, šmirglanje ne dolazi u obzir. Možda čak ni skidanje fenom, zagrijavanje će osloboditi olovo u boji. Ostaje ti ili struganje nasuho kao pod 1 ili hemijski skidač kao pod 4.

[zposao]

Trebao bih savjet.
Ispred kuće imam 2 betonska platoa cca. 20 metara kvadratnih. Betonirano je 2019. godine, ali je beton na mjestim oštećen, jer smo prve zime na dijelove bacali sol.
Sad bih htio postaviti kamene ploče, odnosno, kamen nepravilnog oblika. Postavljao sam obične betonske ploče na pijesak ili rizlu, ali nikad nisam radio postavljanje kamena na beton.
Beton sam mislio dobro oprati i premazati nekim kvalitetnijim grundom.

Trebao bi mi savjet koji kamen koristiti za područje Sarajeva i sa kojim materijalom lijepiti kamen i popuniti fuge?

Kad saznaš podijeli sa rajom

[moimoi]

@Hakiz napisao doktorat na temu “stok”

[pemanapemani]

Trebao bih savjet.
Ispred kuće imam 2 betonska platoa cca. 20 metara kvadratnih. Betonirano je 2019. godine, ali je beton na mjestim oštećen, jer smo prve zime na dijelove bacali sol.
Sad bih htio postaviti kamene ploče, odnosno, kamen nepravilnog oblika. Postavljao sam obične betonske ploče na pijesak ili rizlu, ali nikad nisam radio postavljanje kamena na beton.
Beton sam mislio dobro oprati i premazati nekim kvalitetnijim grundom.

Trebao bi mi savjet koji kamen koristiti za područje Sarajeva i sa kojim materijalom lijepiti kamen i popuniti fuge?

Kad saznaš podijeli sa rajom

Dogovoreno.

[moimoi]

Trebao bih savjet.
Ispred kuće imam 2 betonska platoa cca. 20 metara kvadratnih. Betonirano je 2019. godine, ali je beton na mjestim oštećen, jer smo prve zime na dijelove bacali sol.
Sad bih htio postaviti kamene ploče, odnosno, kamen nepravilnog oblika. Postavljao sam obične betonske ploče na pijesak ili rizlu, ali nikad nisam radio postavljanje kamena na beton.
Beton sam mislio dobro oprati i premazati nekim kvalitetnijim grundom.

Trebao bi mi savjet koji kamen koristiti za područje Sarajeva i sa kojim materijalom lijepiti kamen i popuniti fuge?

Meni je najlogicnije koristiti kamen koji te okruzuje….kamen se lijepi i fugira betonom. Boju fuge biras po vlastitom ukusu. Po meni sto svjetliji kamen, svjetlija fuga. Ruzno mi izgledaju iskreno preveliki kontrasti. A boju fuge postizes pijeskom tj mjesavinom sivog i bijelog cementa ako zelis svijetle fuge.

[zposao]

Trebao bih savjet.
Ispred kuće imam 2 betonska platoa cca. 20 metara kvadratnih. Betonirano je 2019. godine, ali je beton na mjestim oštećen, jer smo prve zime na dijelove bacali sol.
Sad bih htio postaviti kamene ploče, odnosno, kamen nepravilnog oblika. Postavljao sam obične betonske ploče na pijesak ili rizlu, ali nikad nisam radio postavljanje kamena na beton.
Beton sam mislio dobro oprati i premazati nekim kvalitetnijim grundom.

Trebao bi mi savjet koji kamen koristiti za područje Sarajeva i sa kojim materijalom lijepiti kamen i popuniti fuge?

Meni je najlogicnije koristiti kamen koji te okruzuje….kamen se lijepi i fugira betonom. Boju fuge biras po vlastitom ukusu. Po meni sto svjetliji kamen, svjetlija fuga. Ruzno mi izgledaju iskreno preveliki kontrasti. A boju fuge postizes pijeskom tj mjesavinom sivog i bijelog cementa ako zelis svijetle fuge.

I ja sam sličnog mišljenja ali rekoh nemam nekog iskustva ni ekspertize pa ne bi čovjeka navodio na krivi trag.
Tako nekako i ja razmišljam

[moimoi]

Trebao bih savjet.
Ispred kuće imam 2 betonska platoa cca. 20 metara kvadratnih. Betonirano je 2019. godine, ali je beton na mjestim oštećen, jer smo prve zime na dijelove bacali sol.
Sad bih htio postaviti kamene ploče, odnosno, kamen nepravilnog oblika. Postavljao sam obične betonske ploče na pijesak ili rizlu, ali nikad nisam radio postavljanje kamena na beton.
Beton sam mislio dobro oprati i premazati nekim kvalitetnijim grundom.

Trebao bi mi savjet koji kamen koristiti za područje Sarajeva i sa kojim materijalom lijepiti kamen i popuniti fuge?

Meni je najlogicnije koristiti kamen koji te okruzuje….kamen se lijepi i fugira betonom. Boju fuge biras po vlastitom ukusu. Po meni sto svjetliji kamen, svjetlija fuga. Ruzno mi izgledaju iskreno preveliki kontrasti. A boju fuge postizes pijeskom tj mjesavinom sivog i bijelog cementa ako zelis svijetle fuge.

I ja sam sličnog mišljenja ali rekoh nemam nekog iskustva ni ekspertize pa ne bi čovjeka navodio na krivi trag.
Tako nekako i ja razmišljam

Znam da tako dalmosi rade

[Hakiz]

@Hakiz napisao doktorat na temu “stok”

Kada odgovaraš, odgovaraj kako treba

[NediM17]

Nema tu srece sa tim lijepljenjem kamena, nije Bosna Dalmacija.
Sve je to lijepo ali kratkog vijeka, voda, led, so i ode to opet..
Bez asfalta nema dugotrajnosti.

[Snake Eyes]

@Hakiz napisao doktorat na temu “stok”

Kada odgovaraš, odgovaraj kako treba

Nista joj nisi pomogao, zapravo jesi, prestat ce da misli na njega.

[pemanapemani]

Fazon je u podlozi, odnosno, betonskoj ploci. Ne znam kako ide klasicni beton na beton.

Moja ideja - koristiti ljepilo za vanjsku keramiku, samo ne znam da li je dobro navuci cca. 1 cm ljepila kako bih ploce, iako imaju grubu povrsinu, doveo u ravan. Na dijelovima gdje je ostecen beton vjerovatno bi trebalo i 1,5 do 2 cm ljepila.

Fuge - gusto cementno mlijeko ili beton od sittnog pijeska 0-4 mm gradacije.

[zposao]

Fazon je u podlozi, odnosno, betonskoj ploci. Ne znam kako ide klasicni beton na beton.

Moja ideja - koristiti ljepilo za vanjsku keramiku, samo ne znam da li je dobro navuci cca. 1 cm ljepila kako bih ploce, iako imaju grubu povrsinu, doveo u ravan. Na dijelovima gdje je ostecen beton vjerovatno bi trebalo i 1,5 do 2 cm ljepila.

Fuge - gusto cementno mlijeko ili beton od sittnog pijeska 0-4 mm gradacije.

Nisam siguran koristi li se ljepilo za keramiku ili cement+pijesak. Ja sam viđao ovo drugo. Moguće zbog cijene

[moimoi]

Beton na beton se obicno radi.
Mlijeko za fugiranje ne bih u slucaju kada su neravne ploce tj na nekim mjestima ces imati siru a na nekim uzu fugu sto ti moze dovesti do pucanja. Gledaj samo da ti je pad od kuce, jer kamen nije porozan. Skupljace ti se voda.

[kuli1961]

@pasiflora -za skidanje stare boje na štoku: čini mi se da je riječ samo o štoku, ne o vratima. Hakiz je dovoljno precizno opisao makar 4 načina skidanja stare boje, ne treba nista dodavati, ja bih i "oduzeo". Smatraću da je riječ samo o štoku, pa bih usljed činjneice da se radi o vjerovatno uskim plohama (sirina stoka nekih standardnih 12-tak cm, debljine 6-8 računajući i lajsnu (pervaz, ako postoji), kupio bilo koji hemijski skidac boje,
npr.
https://olx.ba/artikal/44791647
ili bilo koji drugi, koji nadjes u najbljizoj prodavnici boja i lakova. Skidac u konzervi od cca 750 ml kosta izmedju 18 i 20 KM, ovaj u spreju je manje isplativ. Kupi dvije spahtle/lopatice, sirine 5 i 10 cm., cisto da ubrzas rad. Namjenska maska, koje Hakiz preporucuje, da, ali posto se radi o samo jednom stoku, bice ti dovoljna bilo kakva maska, moze i molerska- bijela papirna sa primitivnim filterčićem. Ili, ako ima filter maska klase A-DA, ali jeftino. U suprotnom- "skuplja pita nego tepsija", dok pokupujes sav namjenski alat. Napravi propuh, just in case... iako u Bosni propuh "ubija" . Ta hemikalija jeste agresivna , no mislim (radio sam, ne govorim napamet) da ti se za 1 stok nece nista lose desiti. Stavise, preporucio bih kupovinu hemijskog skidaca (ne sprej) u konzervi. Skidac u tom obliku je izdasan u upotrebi, relativno je gusta zelatinozna masa, moze se u svaki ćošak nanijeti bilo kojom cetkom. Maltene odmah po nanošenju, primijetićeš kako se boja naborava, odvaja od površine, iako svako uputstvo govori- nanesi i ostavi da djeluje cca 3-5 min. Spahtlom skidaj, iako je odlican skidac sto ga Hakiz prpeoručuje, ali je tebi za taj jedan posao neisplativo za kupovinu. Ima jefitnjaka, tacno, ali- koliko para, toliko i muzike. Rukavice (npr. one koje se koriste u kuhinji, PVC ili PU, ne znam ni sam tacno)- OBAVEZNO. Skidac je vrlo agresivan za kozu, cini mi se nesto vise od varikine. Boja se doslovno skida u trakama, koju odmah bacas u vec pripremljenu kesu. Kad tako nesto radim, pomazem se grubljom krpom od frotira, odlicna je za brisanje. Mozda ces morati skidati tu boju u vise nanosa, pa ponavljaj postupak. Kad skines onoliko koliko mislis da je dovoljno pred nanos nove boje,ostavi barem 2-3 sata da se osusi. Potom, presmirglaj cijeli štok 80- kom i potom sa 120 i 150. 240.ka ti, cini mi se nece trebati, jer ta granulacija spada u klasu poliranja drvene plohe. Za nanos nove boje, Hakizov prijedlog je vrlo korektan, ali mislim da tebi nece biti neophodno toliko faza.
Ako ti se ne nista od ovoga ne da raditi, a hoces samo da se rijesis te ruzne boje i nije ti apsolutno neophodno da izgleda "salonski", predji ovlaš sav stok smirglom 100- kom, pa malo , bez nekog jaceg pritiska, "ugladi" sa 120 ili 150 (100-ka cisto da malo nahrapavis, "grubiraš" tu staru boju, a ova dva- da ukloniš "dlake", poravnas). Kupila si boju koja ti odgovara- to bi trebalo da je neki (uljani) emajl lak za drvo (za ručno farbanje ja bjezim od nitro lakova!!!). Odaspi npr, 1/3 te boje u zasebnu posudu- staklena tegla, dodaj npr 1 rakijsku casisu uljanog razredjivaca, dobro izmijesaj. Time si dobila "grund"/podlogu, kao prvi sloj. Nanosi dugackim potezima, ravnomjerno, ne pritisci cetku. Uvijek radi u istom pravcu, a suprotnim smjerovima.
Kad se osusi -barem par sati (sad je hladno, vlazno, sporije se suši), ako hoces, vrlo lagano stok predji vec koristenom 150-kom, i nanesi drugi sloj- cista boja, dobro promijesana. Ako ti se ucini pregustom i nakon mijesanja, dodaj vrlo malo razredjivac. a koliko je to "malo"- ne mogu ti reci ,stvar je osjecaja...nanosenje- isto kao i grund.
@pemanapemani -kamene ploce na betonsku podlogu
koja vrsta/dezen ploca-nemam pojma, stvar tvoje odluke
Kao prvo- da li je neka od ivica tih betonskih ploha slobodna? Ako jeste, razmotri mogucnost da uz takvu slobodnu ivicu postavis ivicnjak neke, a potrebne visine, jer ako ivicnjaka nema, vrlo brzo ce kamen do ivice poceti da puca, odvaja se...
Ako je ovo rijeseno, pitanje je veziva izmedju betonske plohe i kamene ploče. Koje- to zavisi od donje strane kamene ploce, da li je neravna (npr. cijepani kamen), koliko je neravna, koja je prosjecna debljina takve ploče, a od svega ovoga zavisi na koju visinu ćeš postaviti ivicnjak, ako je potreban.
Predlazem gradjevinsko ljepilo Ceresit CM 16 ili CM 17- oba su sjajna, vrlo otporna na atmosferilije, i namijenjena su, pored keramike, za lijepljenje kamena na otvorenim povrsinama, oba sadrže vlakna, koja mu daju cvrstocu i elasticnost. Max debljina ljepila je 10 mm, preko toga- postoji opasnost pucanja..
Ako ti konacna visina tih ploha nije znacajna ili kriticna, a iz nekog razloga se ne mozes "uklopiti" u kamenu oblogu, razmisli o betonskim plocama (ako ti "simetričnost" nije smetnja). Evo primjera, proizvođač je iz Banjaluke, ali tog proizoda ima "na svakom ćosku":

https://www.bepro-doo.com/category/1/be ... -ivicnjaci

Detaljnije prodji kroz ovaj katalog, možda nešto nadješ. Rade ih u dvije debljine -4 i 6 cm, a kao podloga se koristi pješčani tampon od barem 3 cm (ne lijepe se za podlogu)

[N.N.]

@kuli1961 , pitanjce

Ima li kakvo sredatvo za premazati lajsnu štoka, koje bi je zastitilo od propadanja i truleza!?

Posto je wc manjih dimenzija i nije uradjeno sve kako treba, usljed kupanja dolazi do zapljuskivanja lajsne. I s vremenom je pocela da propada...pa me zanima ima li kakav premaz, sprej, da se to sprijeci !?

[kuli1961]

@kuli1961 , pitanjce

Ima li kakvo sredatvo za premazati lajsnu štoka, koje bi je zastitilo od propadanja i truleza!?

Posto je wc manjih dimenzija i nije uradjeno sve kako treba, usljed kupanja dolazi do zapljuskivanja lajsne. I s vremenom je pocela da propada...pa me zanima ima li kakav premaz, sprej, da se to sprijeci !?

To je vjerovatno lajsna stoka- pervaz? Ako jeste, tu nacetu treba promijeniti. Novu lajsnu bih prethodno dobro natopio nekim impregnacionim sredstvom, koje sadrzi sredstvo protiv truljenja, npr. neki proizvod programa Belinka, ili Comochem (iako oni imaju i biocide protv nametnika). Posto je lajsna u direktnom dodiru sa voodm, to impregniranje bih uradio tako sto bih u poljoapoteci kupio pola duznog metra bilo kakvog najlona- prodaju se u sirinama od 2,3 4 i 6 m. Lajsna je obicno 2,40 ili 2,50 m, pa zavisno kolika je lajsna, odabrati sirinu najlona. Jeftin je, 1 kg najlona je cca 6 KM, a u 1 kg ide izmedju 5-7 kvadrata, zavisno od dimenzije u debljine najlona.
Lajsnu bih stavio u sredinu tog najlona (dimenzije bi mu bile npr. 0,5 x 3m), uz neciju pomoc zadigao sve cetiri strane, da se dobije primitivna kada, i potom nalio impregnaciono sredstvo, najmanje 1 litru, mozda i 2 i onda povezao ivice najlona, tako da se impregnaicja ne prosipa. Lajsna je od jelovine, upiće, kao blesava. Ostavi par dana, ili dok skroz ne upije ili prestane "piti". Kad se to okonca, ostavi je nekoliko dana polozenu horizontalno da se dobro isusi, a potom prelakiraj. Gornji i donji rub/presjek lajsne dobro natopi bojom, tutkaj do besvijesti, jer su to (poprečni presjeci) najporoznija mjesta u drvetu, ostlao normalno oboji.
Kao neku prethodnu fazu pred bojenje, a nakon impregniranja, mozes dobro natopiti firnisom/firnajzom/lanenim uljem. Moze se kupiti u svakoj prodavnici boja i lakova. Danasnja lanena ulja su rijetka, visoko viskozna, obicno se prodaju pod nazivom "firnis-indistrijsko laneno ulje", a nekadasnja dosta gušća, trazi sto gusce. Ne bih kupovao laneno ulje za slikarstvo,nemam sa njim iskustva, a mislim da je nije za tvoje potrebe.
Vodi racuna da je firnajz dosta ljepjiv, podloga(drvo) ga vrlo sporo upija, potrebno je vise dana da osuši. Spremno je za zavrsno bojenje uljanom boljom kada je povrsina potpuno suha, kad se ne lijepi. Prethodno, lagano prebrusi lajsnu nekim istrosenim smriglom-100.120...

[pemanapemani]

Hvala puno @kuli1961

Slobodne su tri ivice plohe, a četvrta je uz stepenice stubišta, koje i jesu najveći problem.
Naime, kada sam betonirao plohu, "ukrao" sam trećinu visine prve stepenice. Kada bih stavio betonske ploče debljine 40 mm + podloga, prva stepenica bi bila visoka 1,5 - 2 cm. Onda ne znam kako bi funkcionisale betonske ploče na betonskoj plohi između kojih je sloj pijeska na koji bih redao ploče.

Razmišljao sam i o varijanti vanjske keramike, ali mi se ne svidja što bih morao ugraditi one lajsne za diletaciju, koje bi morale pratiti linije diletacije koje sam ostavio u betonu.

Zato sam sad u fazi razmišljanja o pločama cijepanog kamena koje su debljine cca 20 mm + 10 mm ljepila i onda bih dobio za neka 3 -4 cm manju visinu u odnosu da koristim betonske ploče od 40 mm.

Neka vrsta ivičnjaka svakako ide u bilo kojoj varijanti.

[kuli1961]

Hvala puno @kuli1961

Slobodne su tri ivice plohe, a četvrta je uz stepenice stubišta, koje i jesu najveći problem.
Naime, kada sam betonirao plohu, "ukrao" sam trećinu visine prve stepenice. Kada bih stavio betonske ploče debljine 40 mm + podloga, prva stepenica bi bila visoka 1,5 - 2 cm. Onda ne znam kako bi funkcionisale betonske ploče na betonskoj plohi između kojih je sloj pijeska na koji bih redao ploče.

Razmišljao sam i o varijanti vanjske keramike, ali mi se ne svidja što bih morao ugraditi one lajsne za diletaciju, koje bi morale pratiti linije diletacije koje sam ostavio u betonu.

Zato sam sad u fazi razmišljanja o pločama cijepanog kamena koje su debljine cca 20 mm + 10 mm ljepila i onda bih dobio za neka 3 -4 cm manju visinu u odnosu da koristim betonske ploče od 40 mm.

Neka vrsta ivičnjaka svakako ide u bilo kojoj varijanti.

Nije mi savim jasno- kazes da si betonom "ukrao" 1/3 visine prve stepenice, sto bi značilo- ako je stvarna visina stepenice 16-18 cm, sto se smatra ergonomski ispravnim-da je trenutna visina prve stepenice cca 12 cm? Ako na tu visinu stavis betonske ploče od 40 mm+pješčani tampon (npr 3 cm),dolazi se do visine prve stepenice od 5 cm (12 cm - 7 cm)? Koliko je trebalo da bude visina prve stepenice, a kolika je sada, stvarno, nakon "kradje"?
Funkcionisanje betonskih ploča na pješčanom tamponu, a sve na staroj betonskoj ploči- bez ikakvih problema. Te ploče drže jedna drugu, svaka uspravna stranica ploče, u pravilu, ima po dva vrlo mala odstojnika-kojima se formira fuga u koju se na kraju nasipa silikatni pijesak. Ivice ploče su takodje malo "oborene" pa se postojanje fuge i ne vidi. Ploha pokrivena betonskim pločama je kompaktna, a na rubovima je drže/čuvaju ivičnjaci, tako da nema mrdanja.
Što se tiče dilatacionih lajsni za varijantu keramike, da li su neophodne- ne znam, ne mogu ništa reći. Medjutim, prisjecam se svog iskustva a vjerovatno i stotine durgih ljudi- a to je keramika na terasi. Moja terasa je otvorena, povrsine je 24 kvadrata (16 x 4), bez tih lajsni po povrsini, nemam problema.

[pemanapemani]

Hvala puno @kuli1961

Slobodne su tri ivice plohe, a četvrta je uz stepenice stubišta, koje i jesu najveći problem.
Naime, kada sam betonirao plohu, "ukrao" sam trećinu visine prve stepenice. Kada bih stavio betonske ploče debljine 40 mm + podloga, prva stepenica bi bila visoka 1,5 - 2 cm. Onda ne znam kako bi funkcionisale betonske ploče na betonskoj plohi između kojih je sloj pijeska na koji bih redao ploče.

Razmišljao sam i o varijanti vanjske keramike, ali mi se ne svidja što bih morao ugraditi one lajsne za diletaciju, koje bi morale pratiti linije diletacije koje sam ostavio u betonu.

Zato sam sad u fazi razmišljanja o pločama cijepanog kamena koje su debljine cca 20 mm + 10 mm ljepila i onda bih dobio za neka 3 -4 cm manju visinu u odnosu da koristim betonske ploče od 40 mm.

Neka vrsta ivičnjaka svakako ide u bilo kojoj varijanti.

Nije mi savim jasno- kazes da si betonom "ukrao" 1/3 visine prve stepenice, sto bi značilo- ako je stvarna visina stepenice 16-18 cm, sto se smatra ergonomski ispravnim-da je trenutna visina prve stepenice cca 12 cm? Ako na tu visinu stavis betonske ploče od 40 mm+pješčani tampon (npr 3 cm),dolazi se do visine prve stepenice od 5 cm (12 cm - 7 cm)? Koliko je trebalo da bude visina prve stepenice, a kolika je sada, stvarno, nakon "kradje"?
Funkcionisanje betonskih ploča na pješčanom tamponu, a sve na staroj betonskoj ploči- bez ikakvih problema. Te ploče drže jedna drugu, svaka uspravna stranica ploče, u pravilu, ima po dva vrlo mala odstojnika-kojima se formira fuga u koju se na kraju nasipa silikatni pijesak. Ivice ploče su takodje malo "oborene" pa se postojanje fuge i ne vidi. Ploha pokrivena betonskim pločama je kompaktna, a na rubovima je drže/čuvaju ivičnjaci, tako da nema mrdanja.
Što se tiče dilatacionih lajsni za varijantu keramike, da li su neophodne- ne znam, ne mogu ništa reći. Medjutim, prisjecam se svog iskustva a vjerovatno i stotine durgih ljudi- a to je keramika na terasi. Moja terasa je otvorena, povrsine je 24 kvadrata (16 x 4), bez tih lajsni po povrsini, nemam problema.

Stepenice su visine 12 cm.
Zbog pristupnih staza i zbog želja članova porodice, podigao sam plato za 4 cm više od starog betona, tako da je trenutna visina prve stepenice 8 cm.

Po pitanju keramike -taj, nazovimo ga, ulazni plato je dimenzija 350 x 300 cm i on nema diletacija u betonu, nego armirana betonska ploča debljine 15 + cm.
Drugi plato je dimenzija 550 x 250 cm. Tu je tanja armirana ploča u pitanju i tu sam ostavio dvije diletacije. Kada sam ljetos pričao sa keramičarem, on mi je rekao da obavezno trebam ugraditi lajsne na keramici gdje se nalaze diletacione linije na betonu, jer bi u protivnom keramika pucala.

Malo ću još promisliti o betonskim pločama kada može varijanta betonska podloga - pijesak - ploče. To bi vjerovatno bilo najdugotrajnije rješenje, a i meni najmanje posla, jer sam nekoliko puta radio sa tim pločama, a i pravilnog su oblika.
Onda bih možda išao i na popločavanje stepenica nekim materijalom, pa pokušao izvesti nešto sa tom zadnjom stepenicom ili je skroz poravnati sa betonskim pločama na platou. Fazon je što stepenice imaju puno rubova i rezanja materijala, a nisam baš iskusan u preciznom rezanju keramike ili nekih tankih betonskih ploča.

[kuli1961]

@pemanapemani :
Visina stepenice je ekstremno mala, no možda nije moglo drugačije a da se nešto drugo ne poremeti. Šta je, tu je.
Ako ti pitanje konačne visine betonske, pokrivene plohe (beton+ pješčani tampon+betonske ploče) ne pravi problem, u smislu funkcionisanja i estetike,pokušaj izvesti pokrivanje tako da se konačnom visinom izravnaš sa tom prvom stepenicom, da se ona izgubi, utopi u plohu.

A samo stepenište se može izvesti u keramici, tj u pločama od mljevenog kamena, tzv .gres keramika, ima je u debljini od 10 mm. Mozda da tom keramikom oblozis samo gornju plohu stepenice- gaziste, a vertikalu (čelo) i bocnu stranu stepenice (ako je vidljiva) da fino obradis upravo Ceresitom 16 ili 17, a da kao neki zavrsni sloj samo obojis akrilnom vodoodbojnom bojom ili, umjesto boje, da stavis tzv "teraplast" (neki ga zovu i "teranil") , tj finozrnasti kulir. Nanosi se gleterom, a prethodno se povrsina premaze podlogom, npr Ceresit CN 94- odličan je. Time izbjegavas mnogo rezanja, pod uglom itd...
Evo jednog primjera za kulir:
https://olx.ba/artikal/41769997
A sto se tice rezanja, ako ces biti sam svoj majstor, obavezno brusilica i rezna ploca sa industrijskim dijamantom (nipošto obična rezna ploča, zna biti smrtonosna, kad pukne, a puca kao staklo)+ zaštitna maska+poželjno rukavice. Osim ako ces taj posao povjeriti iskusnom keramicaru, jer za bilo kakvo rezanje gres ploče je neophodno mnogo rutine, bez obzira na kvalitet profesionalne verzije noza/stalka za rezanje "keramike".
Kada mi je majstor radio terasu, probao sam rezati neke škart komade gres ploče, da vidim kako to ide-plač majke božje...baš je potrebna rutina.

[pemanapemani]

@pemanapemani :
Visina stepenice je ekstremno mala, no možda nije moglo drugačije a da se nešto drugo ne poremeti. Šta je, tu je.
Ako ti pitanje konačne visine betonske, pokrivene plohe (beton+ pješčani tampon+betonske ploče) ne pravi problem, u smislu funkcionisanja i estetike,pokušaj izvesti pokrivanje tako da se konačnom visinom izravnaš sa tom prvom stepenicom, da se ona izgubi, utopi u plohu.

A samo stepenište se može izvesti u keramici, tj u pločama od mljevenog kamena, tzv .gres keramika, ima je u debljini od 10 mm. Mozda da tom keramikom oblozis samo gornju plohu stepenice- gaziste, a vertikalu (čelo) i bocnu stranu stepenice (ako je vidljiva) da fino obradis upravo Ceresitom 16 ili 17, a da kao neki zavrsni sloj samo obojis akrilnom vodoodbojnom bojom ili, umjesto boje, da stavis tzv "teraplast" (neki ga zovu i "teranil") , tj finozrnasti kulir. Nanosi se gleterom, a prethodno se povrsina premaze podlogom, npr Ceresit CN 94- odličan je. Time izbjegavas mnogo rezanja, pod uglom itd...
Evo jednog primjera za kulir:
https://olx.ba/artikal/41769997
A sto se tice rezanja, ako ces biti sam svoj majstor, obavezno brusilica i rezna ploca sa industrijskim dijamantom (nipošto obična rezna ploča, zna biti smrtonosna, kad pukne, a puca kao staklo)+ zaštitna maska+poželjno rukavice. Osim ako ces taj posao povjeriti iskusnom keramicaru, jer za bilo kakvo rezanje gres ploče je neophodno mnogo rutine, bez obzira na kvalitet profesionalne verzije noza/stalka za rezanje "keramike".
Kada mi je majstor radio terasu, probao sam rezati neke škart komade gres ploče, da vidim kako to ide-plač majke božje...baš je potrebna rutina.

Hvala puno druže.

Sigurno će mi pomoći tvoji savjeti.

Planiram sve sam raditi. brusilica, zaštitna oprema i dijamantne ploče spremne. Dosad sam rezao obične betonske ploče, cigle i keramiku. Kupit ću dvije gres ploče i vidjeti kako to ide.

[kuli1961]

Kad se odlučiš za neku varijantu, a to biti vjerovatno nakon što "ševa propjeva", postavi ovdje neku fotku, da viidmo, mozda pokupimo neki hint

[Hakiz]

@Hakiz napisao doktorat na temu “stok”

Kada odgovaraš, odgovaraj kako treba

Nista joj nisi pomogao, zapravo jesi, prestat ce da misli na njega.

Možda. Dobila je sve informacije, šta će i kako će, to je do nje.

Neka lagano išmirgla štok 80 ili 120 papirom, samo da skine gornji sloj stare boje, za to će joj trebati do sat, zavisi od nekoliko faktora, i ofarba. Ne može brže. Rezultat kakav bude, sve je moguće.

[kuli1961]

Sjedim za kompom, vrtim YT kanale, trošim vrijeme, na Tv nikakav program a još mi je rano za "u krpe".
I naletim na video "restauracija starinskog stola iz doba Luja XVI, oko 1800 godine", zainteresuje me.. sve kontam, vidjecu, naucicu nesto novo, vidjeti neke nove, meni nepoznate materijale...
Ništa, niente, jok...
Umjesto restauracije, ovaj video bi se mogao nazvati "površna polupopravka starog stola, samo da sluzi svrsi"
Svidjelo mi se samo to sto je u nekoj mjeri oksalnom kiselinom ocistio plocu stola, mada je i to moglo i trebalo jos vise.
Koga zanima da pogleda, evo link:
https://www.youtube.com/watch?v=bLAm4RO4oaA

[moimoi]

Sjedim za kompom, vrtim YT kanale, trošim vrijeme, na Tv nikakav program a još mi je rano za "u krpe".
I naletim na video "restauracija starinskog stola iz doba Luja XVI, oko 1800 godine", zainteresuje me.. sve kontam, vidjecu, naucicu nesto novo, vidjeti neke nove, meni nepoznate materijale...
Ništa, niente, jok...
Umjesto restauracije, ovaj video bi se mogao nazvati "površna polupopravka starog stola, samo da sluzi svrsi"
Svidjelo mi se samo to sto je u nekoj mjeri oksalnom kiselinom ocistio plocu stola, mada je i to moglo i trebalo jos vise.
Koga zanima da pogleda, evo link:
https://www.youtube.com/watch?v=bLAm4RO4oaA

Pa izgubio bi na vrijednosti da mu je patinu skinuo
Patina se trazi. Ljudi se mnogo puta zajebu ciscenjem, smirglanjem, lakiranje… uniste vrijednost.